POSLOVNE INFORMACIJE - 98 10.8.2005 Kolektivni ugovor za graditeljstvo (pročišćeni tekst)

KOLEKTIVNI UGOVORI

1923

Na temelju članka 6. Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – treće izmjene i dopune za 2005. godinu, koji je sklopljen 7. srpnja 2005. godine, ugovorne strane Sindikat graditeljstva Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV broj 2, Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV broj 2 i HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva, Zagreb, Pavla Hatza 12 su 7. srpnja 2005. godine utvrdile Pročišćeni tekst kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

I. Pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo obuhvaća:

1. Kolektivni ugovor za graditeljstvo sklopljen 7. prosinca 2001. godine, Evid. broj 23/01 (»Narodne novine« broj 04/02);

2. Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – prve izmjene i dopune za 2003. godinu, sklopljen 21. svibnja 2003. godine, Evid. broj 23/01, (»Narodne novine« broj 91/03);

3. Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – druge izmjene i dopune za 2004. godinu, sklopljen 2. lipnja 2004. godine, Evid. broj 23/01, (»Narodne novine« broj 93/04);

4. Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – treće izmjene i dopune, sklopljen 7. srpnja 2005. godine.

II. Na temelju članka 211. st. 1. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 137/04 – Pročišćeni tekst), ministar nadležan za rad, donio je:

1. Dana 24. travnja 2002. godine Odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva (»Narodne novine« broj 56/02). Ova Odluka je stupila na snagu 25. svibnja 2002. godine.

2. Dana 16. srpnja 2003. godine Odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva (»Narodne novine« broj 120/03). Ova Odluka stupila je na snagu 3. kolovoza 2003. godine.

3. Dana 6. lipnja 2005. godine Odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – druge izmjene i dopune za 2004. godinu (»Narodne novine« broj 75/05). Ova Odluka stupila je na snagu 28. lipnja 2005. godine.

Odlukama ministra nadležnog za rad iz točke II. 1., 2. i 3. proširuje se primjena navedenih kolektivnih ugovora na sve poslodavce i radnike u djelatnosti graditeljstva u Republici Hrvatskoj.

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA GRADITELJSTVO

(Pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

1. Teritorijalno važenje

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) važeći je na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Na inozemnim gradilištima Ugovor se primjenjuje kad to nije u suprotnosti s propisima ili kolektivnim ugovorom zemlje rada.

2. Važenje Ugovora u djelatnostima

Članak 2.

Ugovor se primjenjuje na sve fizičke ili pravne osobe (u daljnjem tekstu: poslodavac) koje obavljaju djelatnosti visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u građevinarstvu, projektiranja i srodnih tehničkih usluga koje su klasificirane u područja, podpodručja, odjeljke, skupine, razrede i podrazrede gospodarskih djelatnosti sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, i na radnike svih struka kod tih pravnih osoba (poslodavaca) kada ih Ugovor obostrano obvezuje.

3. Osobe koje obvezuje Ugovor

Članak 3.

Ugovor obvezuje ugovorne strane, te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja Ugovora bile ili su naknadno postale članovi stranaka Ugovora, i osobe koje naknadno pristupe Ugovoru, te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila ovom Ugovoru.

Ugovor, po punomoći Hrvatske udruge sindikata za zastupanje u kolektivnom pregovaranju obvezuje i radnike – članove podružnica HUS-a zaposlene u djelatnostima iz članka 2. kod poslodavaca koje obavezuje ovaj Ugovor.

Pravna pravila sadržana u Ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se ovaj Ugovor primjenjuje.

Članak 4.

Ugovor se primjenjuje na sve radnike, neovisno o tome jesu li ugovorom o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

Članak 5.

Ugovor se ne odnosi na radnike s posebnim ovlastima čija se prava i obveze uređuju posebnim ugovorom.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Ugovor o radu

Članak 6.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu mora sadržavati sve uglavke propisane zakonom.

Osim bitnih uglavaka propisanih zakonom, ugovor o radu mora sadržavati:

– naznaku grupe složenosti poslova odnosno tarifne skupine u koju su razvrstani poslovi koje će obavljati radnik,

– naznaku poslovne banke kod koje je otvoren račun na koji treba doznačiti plaću radnika.

2. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 7.

Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova ako to zakonom ili drugim propisom nije propisano.

Kad smatra da je za sklapanje ugovora o radu na pojedinim poslovima potrebno da radnik ispunjava posebne uvjete, te će uvjete poslodavac utvrditi Pravilnikom o radu i popisom poslova – radnih mjesta (katalog) u zavisnosti od vrste posla koje pojedini radnici trebaju obavljati za poslodavca.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA

Članak 8.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika.

Članak 9.

U organizaciji rada poslodavac će se pridržavati načela prevencije:

– u procjenjivanju i izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći,

– u prilagođavanju rada pojedinih radnika u pogledu oblikovanja rada, izbora opreme i načina rada potrebi otklanjanja štetnih utjecaja,

– u prilagođavanju tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne okoline,

– u davanju prednosti kolektivnim mjerama zaštite nad individualnim, i

– u davanju odgovarajućih uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti.

Prilikom planiranja i uvođenja novih tehnologija poslodavac će se savjetovati s radničkim vijećem i povjerenikom radnika za zaštitu na radu u svezi s izborom opreme, uvjetima rada i radne okoline koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika.

Članak 10.

Poslodavac će imenovati stručnjaka zaštite na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu, a u slučaju nedostatka dovoljno osposobljenog osoblja za ustrojstvo zaštitnih mjera i obavljanje poslova na njihovom provođenju, koristit će se uslugama izvanjskih službi ili osoba.

Radnici, službe ili osobe koje će obavljati poslove iz stavka 1. ovog članka moraju imati potrebne sposobnosti i moraju im se staviti na raspolaganje potrebna sredstva za provođenje zaštite.

Poslodavac će organizirati provedbu mjera zaštite od požara, pružanja prve pomoći i osiguranje mjera pomoći za evakuaciju u slučajevima ozbiljne i moguće opasnosti.

Radnik koji u slučaju ozbiljne i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, osim u slučaju kada je po pravilima struke dužan izložiti se opasnosti, ne smije biti u nepovoljnijem položaju zbog svojeg postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih neopravdanih posljedica.

Članak 11.

Obveze su poslodavca:

– da procijeni rizike za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su izvrgnute skupine radnika,

– da odluči o zaštitnim mjerama koje će se primijeniti i, ako je potrebno, o zaštitnoj opremi koja će se upotrijebiti,

– da vodi popis radnika o nesrećama na radu koje su uzrokovale nesposobnost za rad u trajanju duljem od tri radna dana,

– da za odgovorna tijela sastavlja izvješća o nesrećama na radu.

Poslodavac će primijeniti odgovarajuće mjere da radnici i njihovi predstavnici (radničko vijeće i povjerenik radnika za zaštitu na radu) budu obaviješteni o opasnostima za sigurnost zdravlja, o zaštitnim mjerama općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac poduzima da bi radnici bili pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježivim opasnostima i potrebi hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim slučajevima.

Članak 12.

Poslodavac će se savjetovati s predstavnicima radnika (radnička vijeća i povjerenik radnika za zaštitu na radu) o mjerama koje negativno utječu na sigurnost i zdravlje radnika, o imenovanju odgovornih radnika za poslove zaštite i prevencije, o pitanjima u svezi s obvezom obavješćivanja predstavnika radnika, o radu odgovornih radnika za zaštitu i prevenciju i o planiranju i organiziranju izobrazbe iz područja zaštite.

Predstavnici radnika imaju pravo tražiti od poslodavca primjenu odgovarajućih mjera kao i predlagati mu takve mjere koje će ublažiti opasnosti za radnike i ukloniti izvor opasnosti.

Članak 13.

Poslodavac ima obvezu osigurati svakom radniku odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, posebno u obliku obavijesti i naputaka koji se odnose na njegovo radno mjesto i posao i to:

– kad radnika prima na posao,

– ako radnika premješta na drugi posao,

– ako se uvodi nova radna oprema ili mijenja postojeća, te

– ako se uvodi nova tehnologija.

Osposobljavanje se obavlja na teret poslodavca i u pravilu u radno vrijeme.

Članak 14.

Radnik je obvezan:

– raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,

– na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,

– održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

– upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,

– upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov okoliš,

– ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebno za rad na siguran način,

– podvrgnuti se provjeri da li je pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili bolestan,

– pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je uključen.

Članak 15.

Kod poslodavca koji zapošljava 20 ili više radnika radnici biraju onoliko povjerenika za zaštitu na radu koliko prema kriterijima zastupljenosti imaju pravo izabrati članova radničkog vijeća.

Ako radnici iz prethodnog stavka ne izaberu povjerenike radnika za zaštitu na radu, te će zadatke obavljati sindikalni povjerenici za zaštitu na radu imenovani od sindikata.

Imenovani sindikalni povjerenik zaštite na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom zaštite na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

O povjerenicima zaštite na radu imenovanim od strane sindikata, sindikat je dužan obavijestiti poslodavca.

Članak 16.

Povjerenik radnika iz članka 15. djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu te prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite na radu u radnoj sredini u kojoj je izabran s pravima i dužnostima utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu.

O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti radničko vijeće.

Članak 17.

Poslodavac je dužan osigurati povjereniku radnika za zaštitu na radu uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave.

Povjerenik koji postupa sukladno svojim ovlastima zaštićen je od postupaka poslodavca utvrđenih Zakonom o zaštiti na radu.

Članak 18.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo na 4 sata tjedno za obnašanje dužnosti iz zaštite na radu uz naknadu plaće kao da je radio.

Ako povjerenik na zahtjev poslodavca (sudjelovanje u planiranju unapređenja uvjeta rada i sl.), ili inspektora rada (prisustvovanje inspekcijskim nadzorima) radi obnašanja svojih dužnosti izostane s rada više od vremena utvrđenog stavkom 1. ovog članka ima i za to vrijeme pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Povjerenik ima pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja za zaštitu na radu (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) sedam dana tijekom kalendarske godine.

Poslodavac je dužan omogućiti povjereniku pristup svim radnim mjestima i podacima koji su od značaja za ostvarivanje zaštite na radu.

IV. PROBNI RAD

Članak 19.

Probni rad za radnike do trećeg stupnja stručne spreme ne može se ugovorom o radu utvrditi u trajanju dužem od 2 mjeseca, a za ostale radnike do šest mjeseci.

Ako je ugovoren probni rad otkazni rok je 7 dana.

V. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 20.

Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

Tijekom obrazovanja za potrebe poslodavca radniku pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca uređuju se posebnim ugovorom u skladu s ovim Ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Članak 21.

Poslodavac može osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti kao pripravnika.

Radnik iz stavka 1. ovog članka polaže ispit po posebnom programu nakon provedenog pripravničkog staža kod poslodavca.

Pripravnički staž je različit u odnosu na stupanj stručnog obrazovanja i traje:

– za poslove do zaključno V. stupnja obrazovanja najviše šest mjeseci,

– za poslove VI. stupnja stručnog obrazovanja najviše devet mjeseci,

– za poslove VII. stupnja stručnog obrazovanja najviše dvanaest mjeseci.

Pripravništvo se obavlja po programu koji poslodavac donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

Program iz stavka 3. ovog članka obuhvaća osnove koje pripravnik treba upoznati tijekom pripravničkog staža, trajanje pripravničkog staža, stručnu obuku na tim poslovima u pojedinim odjelima, način stručnog osposobljavanja i slično.

Članak 22.

Pripravnički staž može se na prijedlog mentora skratiti najviše za polovinu vremena predviđenog trajanja.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenja vojne službe i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Članak 23.

Stručni ispit pripravnika sastoji se od općeg i posebnog dijela.

Općim dijelom stručnog ispita provjerava se poznavanje materije koja proizlazi iz struke pripravnika, a posebnim dijelom znanje potrebno za samostalno i uspješno obavljanje poslova za koje se pripravnik osposobljavao.

Članak 24.

Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje poslodavac.

Ispitna komisija pred kojom pripravnik polaže stručni ispit sastoji se od predsjednika i dva člana. Članovi ispitne komisije u pravilu su i ispitivači iz pojedinih stručnih predmeta. U slučaju potrebe u ispitnu se komisiju mogu imenovati i ispitivači koji nisu članovi ispitne komisije.

Predsjednik, članovi komisije i ispitivači ne mogu imati niži stupanj stručne spreme od pripravnika koji pred njima polaže stručni ispit.

Članak 25.

Pripravnici u strukama i zanimanjima za koje je zakonom ili drugim propisom utvrđeno trajanje pripravničkog staža i način polaganja stručnog ispita, polažu stručni ispit sukladno tim propisima.

VI. RADNO VRIJEME

1. Raspored dnevnog i tjednog radnog vremena

Članak 26.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Početak i završetak dnevnog radnog vremena uključujući i vrijeme odmora tijekom rada (stanke) određuje poslodavac pisanom odlukom ili sporazumom s radničkim vijećem.

Dnevni i tjedni raspored radnog vremena i njegovo trajanje u granicama punog radnog vremena određuje poslodavac pisanom odlukom ili sporazumom s radničkim vijećem.

2. Preraspodjela radnog vremena

Članak 27.

Radno vrijeme može se rasporediti tako da se u pojedinim vremenskim razdobljima radi duže od punog radnog vremena, a u drugim vremenskim razdobljima kraće s tim da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.

Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti za razdoblje do šest mjeseci i za kalendarsku godinu.

O preraspodjeli radnog vremena za razdoblje do šest mjeseci poslodavac je obvezan obavijestiti radnike 15 dana prije početka rada po preraspodjeli radnog vremena. Preraspodjelom se mora odrediti početak radnog vremena, trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena u pojedinim vremenskim razdobljima i dane u koje se zbog izvršene preraspodjele neće raditi.

Preraspodjela radnog vremena za razdoblje kalendarske godine mora sadržavati trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena za svaki pojedini mjesec te vrijeme trajanja neradnog perioda ako je on uveden preraspodjelom.

Preraspoređeno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata tjedno.

3. Nepuno radno vrijeme

Članak 28.

Ako potrebe poslodavca to zahtijevaju, ugovor o radu može se s radnikom sklopiti i za nepuno radno vrijeme.

4. Skraćeno radno vrijeme

Članak 29.

Poslove, na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika i trajanje radnog vremena na takvim poslovima poslodavci će odrediti Pravilnikom o radu.

VII. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 30.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.

Ugovorom o radu uredit će se način ostvarivanja prava na odmor tijekom rada – stanku, radnika koji radi na poslovima čija posebna narav ne omogućuje prekid rada radi korištenja tog odmora.

Ugovorom o radu može se urediti da se stanka iz stavka 1. ovog članka koristi na kraju dnevnog radnog vremena ili da se trajanje dnevnog radnog vremena posljednjeg radnog dana u tjednu skrati za vrijeme neiskorištenih stanki tijekom radnog tjedna.

2. Tjedni odmor

Članak 31.

Tjedni odmor radnik će koristiti nedjeljom, a kad je prijeko potrebno da radnik radi nedjeljom, dan neiskorištenog tjednog odmora mora mu se omogućiti u razdoblju od dva tjedna.

3. Godišnji odmor

Članak 32.

Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na kojeg radnik ima pravo svake kalendarske godine je 18 radnih dana.

Malodobnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radnih dana.

Radnik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti ga od štetnog utjecaja ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđenog stavkom 1. i 2. ovog članka povećava se:

– za svake navršene dvije godine radnog staža za jedan radni dan;

– radniku invalidu rada i invalidu Domovinskog rata s preko 50% invaliditeta za 5 radnih dana;

– radnici majci s dvoje ili više djece do 7 godina života za 3 radna dana;

Ukupno trajanje godišnjeg odmora radnika iz stavka 1., 2. i 4. ovog članka ne može iznositi više od 30 radnih dana.

Povećanje trajanja godišnjeg odmora radnika iz stavka 3. ovog članka poslodavci će urediti Pravilnikom o radu.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani utvrđeni Zakonom kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.

Članak 33.

Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjih odmora za sve radnike utvrditi planom korištenja godišnjih odmora kojeg će obznaniti do 31. svibnja tekuće godine. Do toga roka poslodavac će, kad to organizacija rada dopušta, odobravati godišnje odmore na pojedinačni zahtjev radnika.

Do 31. ožujka tekuće godine radnici koji se žele koristiti svojim pravom da godišnji odmor koriste u dva dijela, obvezni su o tome obavijestiti poslodavca. U obavijesti mogu predložiti i vrijeme u koje žele koristiti godišnji odmor, o čemu će poslodavac, ako to organizacija rada omogućava, voditi računa.

Radnici koji žele koristiti jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji dužni su o tome obavijestiti poslodavca prije donošenja plana godišnjih odmora, a o točnom datumu korištenja tog odmora poslodavca obavijestiti dva dana prije početka korištenja.

4. Plaćeni dopust

Članak 34.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe, a osobito:

– sklapanje braka 3 radna dana

– rođenje djeteta 2 radna dana

– smrti bračnog supružnika, djeteta ili roditelja 4 radna dana

– smrti roditelja bračnog supružnika, djedova i 1 radni dan
baka, braće i sestara

– selidbe u drugo mjesto udaljeno više od 50 km 3 radna dana

– selidbe u istome mjestu ili u drugo mjesto do 50 km 2 radna dana
udaljenosti

– uklanjanje štetnih posljedica elementarnih nesreća na
stambenim i gospodarskim objektima 4 radna dana

– teške bolesti člana uže obitelji (roditelji djeca)
izvan mjesta stanovanja 2 radna dana

– radi smještaja prognanih ili izbjeglih osoba 1 radni dan

– radi traženja članova obitelji – djece, supružnika, roditelja,                     5 radnih dana
   braće i sestara nestalih u ratu ili obavljanja poslova radi pomoći
   članovima obitelji zarobljenih od strane neprijatelja

– u slučaju dobrovoljnog darivanja krvi 1 radni dan.

Ukoliko navedene okolnosti nastupe kada se radnik nalazi izvan procesa rada zbog korištenja godišnjeg odmora, bolovanja, neplaćenog dopusta ili drugih opravdanih razloga, prava iz stavka 1. ne mogu se prenositi.

Članak 35.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja uz rad, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je radnik upućen od poslodavca ili uz njegovu suglasnost, te za vrijeme obrazovanja za potrebe radničkog vijeća, radnik ima pravo:

– na plaćeni dopust radi pripremanja i polaganja ispita u srednjoj školi u trajanju od 5 radnih dana za svaki razred,

– na plaćeni dopust radi pripremanja i polaganja ispita na višoj, visokoj školi i fakultetu u trajanju od 7 radnih dana za svaku godinu studija,

– na plaćeni dopust do 3 rada dana za obrazovanje za potrebe radničkog vijeća prema programu osposobljavanja usvojenom na radničkom vijeću za svaku kalendarsku godinu,

– na plaćeni dopust za vrijeme trajanja osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od poslodavca.

5. Neplaćeni dopust

Članak 36.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima:

– njege člana obitelji,

– gradnje ili popravka kuće ili stana,

– liječenja na vlastiti trošak,

– obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

Kada to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana.

VIII. PLAĆA

Članak 37.

Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:

– osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu,

– stimulativnog dijela plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada radnika,

– dodataka na plaću po osnovi radnog staža,

– dodatka za otežane uvjete rada.

Članak 38.

Plaća se isplaćuje za razdoblje od mjesec dana, a može se isplaćivati i za razdoblja od 15 dana.

Plaću je poslodavac dužan isplatiti najkasnije 15 dana nakon obavljenog rada za razdoblje za koje se plaća isplaćuje.

1. Osnovna plaća

Članak 39.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora predstavlja najniži iznos kojega je poslodavac dužan isplatiti radniku.

Normalnim učinkom smatra se puno izvršenje utvrđene norme, odnosno ostvareni planirani doprinos u radu utvrđen aktom poslodavca ili uobičajenim za obavljanje pojedinih poslova.

Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Ugovora sadrži: značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti, kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje određuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto.

Članak 40.

Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove utvrđuje se u mjesečnom iznosu od 2.100,00 kuna.

Svaka ugovorna strana može podnijeti prijedlog za korekciju najniže osnovne plaće u slučaju porasta troškova života ili inflacije veće od 5% i u drugim opravdanim razlozima, koji je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti njegovu opravdanost. Postupak pregovaranja mora biti okončan u roku od 30 dana od dana podnijetog prijedloga.

Članak 41.

U tarifnom dijelu ovog Ugovora izvršeno je razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima, a svi poslovi odnosno radna mjesta razvrstana su u 10 grupa složenosti (prilog 1).

Poslodavac Pravilnikom o radu ili sporazumom s radničkim vijećem može utvrditi veće osnovne plaće od onih utvrđenih tarifnim dijelom ovog Ugovora.

Za sve poslove i radna mjesta koja nisu obuhvaćena tarifnim dijelom Ugovora (prilog 1) poslodavac će, u dogovoru sa sindikatom, utvrditi tarife poslova poštujući pri tome utvrđene odnose složenosti poslova.

2. Stimulativni dio plaće

Članak 42.

Pravilnikom o radu ili sporazumom s radničkim vijećem, odlukom poslodavca i ugovorom o radu utvrđuju se mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija radnika za ostvarenje većih rezultata rada. Za vrednovanje rezultata rada mogu se primijeniti uobičajeni normativi, a stimulativni elementi mogu se odrediti i radnim nalogom za obavljanje posla.

Radnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada.

Na zahtjev radnika, poslodavca ili sindikata može se izvršiti stručna arbitraža normi ili drugih mjerila, a do završetka arbitražnog postupka radnik ostvaruje stimulativni dio plaće po do tada važećim mjerilima.

3. Dodatak za radni staž

Članak 43.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža 0,5 posto.

Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod poslodavca.

4. Dodatak za otežane uvjete rada

Članak 44.

Osnovna plaća radnika povećat će se za sate rada kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na koje je stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća.

Elementi težih uvjeta rada koji se uzimaju u obzir kod uređivanja ovih pitanja u Pravilnicima o radu orijentacijski mogu biti sljedeći i njima slični:

I – UTJECAJ OKOLINE – dodatak na osnovnu plaću najmanje 5%

– rad na temperaturi ispod -5şC ili iznad 35şC,

– rad u uvjetima nagle i učestale promjene okolne temperature,

– rad uz buku veću od dozvoljene i kada su propisana zaštitna sredstva,

– rad na strojevima s jačom vibracijom u radu,

– rad sa sredstvima ili u okolini s pojačanim zračenjem, a gdje su propisana zaštitna sredstva,

– rad u okolini zasićenoj štetnim parama, plinovima, prašinom, a gdje su propisana osobna zaštitna sredstva.

II – FIZIČKA i PSIHIČKA OPTEREĆENJA – dodatak na osnovnu plaću najmanje 10%

– rad vozača teških motornih vozila u javnom prometu, 10%

– rad na teškim građevinskim strojevima, 10%

– rad na visini iznad 25 m, 15%

– rad na dubini u uskim kanalima i rovovima dubljim od 3 m, 10%

– rad na visećim skelama, 25%

– rad na izbijanju i pograđivanju tunela gdje je pograđa potrebna 40%

– radovi u tunelu kada je postavljena pograđa ili ona nije potrebna, 30%

– punjenje i paljenje mina, 25%

– kesonski i ronilački radovi. 50%

U slučaju rada u uvjetima koji se po više osnova smatraju težim od normalnih za dotično radno mjesto, osnovna plaća radnika povećat će se za najveći utvrđeni dodatak.

5. Prekovremeni rad

Članak 45.

Prekovremenim radom smatra se rad duži od punog radnog vremena, a može se narediti pod uvjetima utvrđenim zakonom.

Za prekovremeni rad cijena sata rada radnika povećava se za 50 posto.

6. Noćni rad

Članak 46.

Noćnim radom smatra se rad između 22 sata uvečer i 06 sati ujutro idućeg dana.

Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

Za noćni rad cijena sata rada radnika povećava se za 30 posto.

7. Rad nedjeljom i blagdanom

Članak 47.

Rad nedjeljom ili blagdanom je onaj rad koji je u te dane obavljen između 00 i 24 sata.

Za rad nedjeljom cijena sata rada radnika povećava se za 35 posto, a za dan Uskrsa za 50 posto.

Za rad na dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom cijena sata rada radnika povećava se za 50 posto i nadoknađuje za taj dan.

8. Smjenski rad

Članak 48.

Smjenskim radom se smatra rad u najmanje dvije smjene s punim dnevnim radnim vremenom.

Za rad u drugoj smjeni cijena sata rada radnika povećava se za 10 posto.

9. Jednokratni dodatak plaći

Članak 49.

Radnik ima pravo na jednokratni dodatak na plaću u iznosu od 1.200,00 kuna godišnje.

Jednokratni dodatak na plaću iz prethodnog stavka isplaćuje se s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30. lipnja za tekuću godinu.

10. Sudjelovanje u dobiti

Članak 50.

Ugovorom o radu mogu se ugovoriti uvjeti za sudjelovanje radnika u dobiti poslodavca.

IX. NAKNADA PLAĆE

Članak 51.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini njegove prosječne plaće isplaćene za rad u tuzemstvu u prethodna tri mjeseca ili za prethodni mjesec ako je to za njega povoljnije. Naknada se isplaćuje s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene za rad u tuzemstvu u prethodna tri mjeseca ili za prethodni mjesec, ako je to za njega povoljnije, za vrijeme kad ne radi zbog:

– plaćenog dopusta,

– državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

– drugih slučajeva utvrđenih zakonom, sporazumom sa radničkim vijećem i ovim Ugovorom, kada njime za pojedine slučajeve nije određena visina naknade u drugom iznosu.

Članak 52.

Za rad u radničkom vijeću predstavnik radnika ima pravo na naknadu plaće za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom poslodavca i radničkog vijeća u visini prosječne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada.

Članak 53.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi zbog:

– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama poslodavca najmanje u visini njegove osnovne plaće,

– prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran kao npr. u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično, u visini osnovne plaće.

Članak 54.

U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja do 42 dana radniku pripada naknada plaće u visini utvrđenoj propisima o zdravstvenom osiguranju.

Naknada u 100 postotnom iznosu od osnovice iz stavka 1. ovoga članka radniku pripada za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i drugih slučajeva određenih zakonom.

X. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

1. Dnevnice i troškovi prijevoza

Članak 55.

Radnik koji je upućen na službeno putovanje u zemlji ima pravo na dnevnicu i na naknadu putnih troškova. Puni iznos dnevnice je 150,00 – 170,00 kuna.

Radniku na službenom putovanju u zemlji pripada dnevnica u punom iznosu za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju i za ostatak vremena preko 24 sata a duže od 12 sati. Pola dnevnice priznaje se ako je službeno putovanje trajalo 8 do 12 sati.

Radniku se priznaju putni troškovi u iznosu ostvarenog prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanovanja odnosno sjedišta poslodavca do mjesta u koje je upućen na službeno putovanje.

Radnik na službenom putovanju ima pravo i na naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje do visine cijene noćenja u hotelu s tri zvjezdice (*** kategorije) u istom mjestu. Poslodavac svojom odlukom može odobriti smještaj i u hotelu više kategorije.

Troškovi i dnevnice za službena putovanja u inozemstvu obračunavaju se na način kako je to regulirano za tijela države uprave.

2. Terenski dodatak

Članak 56.

Za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i ostalih troškova na terenu.

Terenski dodatak iznosi od 80,00 – 170,00 kuna dnevno.

Poslodavac utvrđuje pripadajući iznos terenskog dodatka srazmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim gradilištima.

Akontacija za terenski dodatak isplaćuje se radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec, odnosno prilikom upućivanja na terenski rad. Ako su radniku od strane poslodavca osigurani smještaj i prehrana uz odgodu plaćanja do isplate terenskog dodatka, terenski se dodatak može obračunati i isplatiti zajedno s isplatom plaće za mjesec u kojem su usluge smještaja i prehrane korištene.

Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

3. Odvojeni život

Članak 57.

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrdit će se slučajevi kad radniku koji radi u sjedištu poslodavca pripada pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.

Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se zbog pokrića povećanih troškova života ili djelomičnog pokrića tih troškova, a može se odobriti u visini od 400,00 do 1.500,00 kuna mjesečno.

Iznos naknade određuje poslodavac u zavisnosti od visine troškova koje ima radnik.

Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.

4. Troškovi prijevoza na posao

Članak 58.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prometa različite cijene, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za poslodavca.

5. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe

Članak 59.

Ukoliko radnik ima pravo na korištenje privatnog automobila u službene svrhe nadoknadit će mu se troškovi u visini 30 posto cijene litre benzina (eurosuper 95) po prijeđenom kilometru.

6. Nagrada učenicima i studentima

Članak 60.

Učenicima i studentima na obveznoj praksi pripada za vrijeme prakse nagrada u visini od 600,00 – 1.250,00 kuna mjesečno odnosno srazmjerno vremenu provedeno na praksi.

7. Otpremnina za umirovljenje

Članak 61.

Kad radnik stekne uvjete i ostvari pravo na mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini od 8.000,00 kuna.

8. Solidarne pomoći

Članak 62.

Radnik ili njegova obitelj ima pravo na solidarnu pomoć u sljedećim slučajevima:

1. smrti radnika u visini od najmanje 7.500,00 kuna

2. smrti člana uže obitelji u visini od
najmanje 3.000,00 kuna.

Poslodavac može, ako se za to steknu svi uvjeti, isplatiti solidarnu pomoć u slučajevima:

1. nastanka invalidnosti radnika ori-
jentaciono do 2.500,00 kuna godišnje

2. bolovanja radnika dužeg od 90
    dana radi nabave medicinskih
    pomagala i pokrića participacije
    pri kupnji lijekova orijentaciono do                      2.500,00 kuna godišnje

3. otklanjanja štetnih posljedica nastalih
elementarnim nepogodama na objektima za

stanovanje radnika orijentaciono do 2.500,00 kuna godišnje.

9. Jubilarne nagrade

Članak 63.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž navršen kod istog poslodavca za navršenih:

– 10 godina radnog staža od najmanje 1.500,00 kuna

– 15 godina radnog staža od najmanje 2.000,00 kuna

– 20 godina radnog staža od najmanje 2.500,00 kuna

– 25 godina radnog staža od najmanje 3.000,00 kuna

– 30 godina radnog staža od najmanje 3.500,00 kuna

– 35 godina radnog staža od najmanje 4.000,00 kuna

– 40 godina radnog staža od najmanje 5.000,00 kuna.

10. Poklon djeci

Članak 64.

Poslodavac može jednom godišnje, radnikovom djetetu do 15 godina starosti, osigurati poklon orijentaciono do visine 400,00 kuna.

XI. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 65.

Izum je novoostvareno rješenje nekog tehničkog problema koje poslodavac može upotrijebiti u svom poslovanju i koje ispunjava zakonske uvjete za dobivanje patenta.

Tehničko unapređenje je tehničko rješenje kojim se proizvodni postupak unapređuje svrsishodnijom upotrebom poznatih tehničkih sredstava i tehnoloških postupaka i time postiže veća učinkovitost, bolja kakvoća proizvoda, ušteda materijala i energije, bolje korištenje strojeva i uređaja, bolji nadzor proizvoda i veća sigurnost na radu ili dobivanje novog proizvoda koji nije predmet patenta.

Članak 66.

Radnik je dužan o izumu ostvarenom na radu i u svezi s radom obavijestiti poslodavca. Izum pripada poslodavcu.

Radnik može predložiti poslodavcu prihvaćanje tehničkog unapređenja.

Članak 67.

Za izume i unapređenje iz članka 65. ovog Ugovora radnik ima pravo na nadoknadu u visini koju će utvrditi stručna komisija poslodavca prema prosudbi korisnosti izuma odnosno tehničkog unapređenja uzimajući u obzir:

– tehnički i gospodarski značaj izuma odnosno tehničkog unapređenja,

– gospodarsku korist koja će se ostvariti upotrebom

– vrijednost sredstava koje je poslodavac uložio ili će uložiti u ostvarenje izuma odnosno tehničkog unapređenja,

– druge okolnosti od značenja za određivanje nadoknade.

Na osnovu prosudbe rezultata koji će se ostvariti primjenom izuma odnosno tehničkog unapređenja i vrijednosti sredstava koje je poslodavac uložio ili mora uložiti u primjenu izuma odnosno tehničkog unapređenja komisija će prosuditi koju gospodarsku korist može poslodavac očekivati primjenom izuma odnosno tehničkog unaprjeđenja u narednih 5 godina.

Članak 68.

Na osnovu procjene korisnosti iz članka 67. ovog Ugovora izumitelju odnosno predlagatelju tehničkog unapređenja utvrdit će se postotak od procijenjene korisnosti izuma odnosno tehničkog unapređenja i posebnim ugovorom utvrditi iznos koji pripada izumitelju odnosno predlagatelju tehničkog unapređenja.

Novčani iznos nadoknade iz stavka 1. ovog članka isplatit će se izumitelju u visini jedne trećine tog iznosa tri mjeseca nakon podnošenja patenta Državnom zavodu za patente, a preostali iznos nadoknade u pet jednakih godišnjih dijelova koji dospijevaju za isplatu u mjesecu veljači tekuće godine za prethodnu godinu.

Predlagatelju tehničkog unapređenja nadoknada se isplaćuje u pet jednakih godišnjih iznosa koji dospijevaju za isplatu u mjesecu veljači za prethodnu godinu.

Članak 69.

Ugovorom o radu može se ugovoriti drugačiji način utvrđivanja nadoknade za izume ostvarene na radu ili u svezi s radom i za tehnička unapređenja.

Članak 70.

Ako nadoknada za izume ostvarene na radu ili u svezi s radom i za tehnička unapređenja nije ugovorena ugovorom o radu ili posebnim ugovorom, radnik može od nadležnog suda zahtijevati da odredi pravičnu nadoknadu, može od nadležnog suda zahtijevati da sud utvrdi iznos nadoknade.

Članak 71.

O izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, ali je u svezi s djelatnošću poslodavca radnik je dužan obavijestiti poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom.

Poslodavac je dužan u roku od mjesec dana očitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovog članka.

XII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

1. Zaštita prava

Članak 72.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

Pisane odluke o ostvarivanju prava i obveza radnika neposredno se uručuju radniku ili dostavljaju preporučenom poštom na posljednju adresu koju je radnik prijavio poslodavcu.

2. Pritužbe na odnos prema radniku

Članak 73.

Neovisno od postupka za zaštitu prava iz članka 72. ovog Ugovora radnik koji smatra da je prema njemu nepravedno postupljeno od strane nadređenog djelatnika, suradnika ili uprave društva, može se na postupanje prema njemu žaliti nadređenom djelatniku ili upravi društva, a može se obratiti za posredovanje i radničkom vijeću.

3. Zaštita starijih radnika

Članak 74.

Radnik kojem do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet godina staža ili godina života, zadržava do odlaska u mirovinu plaću koju je ostvario ili bi pod normalnim radnim uvjetima ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti.

Plaća iz stavka 1. ovog članka uvećava se u razmjeru s rastom prosječnih plaća kod poslodavca.

4. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 75.

Poslodavac će Pravilnikom o radu utvrditi postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika sukladno odredbama Zakona o radu.

XIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 76.

Sindikat kod poslodavca djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.

Sindikat je dužan odluku o izboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti poslodavcu.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove funkcije i 6 mjeseci nakon prestanka njenog obavljanja ne može se bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, rasporediti na drugo radno mjesto, niti ga na bilo koji način dovesti u manje povoljan ili podređen položaj.

Poslodavac će omogućiti sindikalnom povjereniku izostanak s rada uz naknadu plaće kao da radi, radi prisustvovanja sindikalnim sastancima, tečajevima osposobljavanja, seminarima, kongresima, skupštinama ili konferencijama, sjednicama radničkog vijeća te za ostale potrebe sindikalnog rada, i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na jedan sat aktivnosti godišnje, ali ne manje od 56 sati, niti više od 750 sati.

Članak 77.

Poslodavac će primiti i saslušati sindikalnog povjerenika odnosno predstavnika sindikata kada on to traži ili po dogovoru.

Poslodavac će sindikalnom povjereniku omogućiti rad radi ostvarivanja prava na zaštitu i promicanje prava i interesa članova sindikata.

Stavove i prijedloge sindikata poslodavac će razmotriti i o njima se izjasniti.

Članak 78.

Poslodavac će za potrebe sindikata osigurati:

– odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata,

– stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri u kojoj je to nužno za ostvarivanje sindikalne funkcije,

– obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatih lista, uz prethodnu suglasnost radnika-člana sindikata, koju isti daje vlastoručnim potpisivanjem pristupnice sindikata.

XIV. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Ponašanje ugovornih stranaka

Članak 79.

Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog Ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.

Ugovorne strane dužne su se suzdržati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama Ugovora, sprječavalo ili otežavalo njegovu provedbu.

2. Socijalni mir

Članak 80.

Za vrijeme važenja ovog Ugovora stranke će se suzdržati od industrijskih akcija (štrajka, lock outa i dr.)

Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za otpočimanje kolektivnih pregovora radi njihovog uređenja niti na postupanje stranaka Ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih sporova iz ovog Ugovora.

3. Zaključivanje, izmjene i dopune Ugovora

Članak 81.

Postupak za zaključivanje novog Ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

Ugovorne strane mogu bilo u koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog Ugovora.

U zaključivanju, izmjenama i dopunama Ugovora sindikati nastupaju kao jedna strana na strani radnika.

Svaki sindikat može uz suglasnost drugog sindikata samostalno zahtijevati izmjenu ili dopunu Ugovora.

Članak 82.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu Ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana dužna se je o prijedlogu opredijeljeno izjasniti u roku od 30 dana od prijema zahtjeva iz prethodnog stavka.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu Ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagateljica pokreće postupak pred Mirovnim vijećem.

Odredbe stavka 1. do 3. ovog članka primjenjuju se i na postupak zaključivanja novog Ugovora.

4. Rješavanje kolektivnih sporova

Članak 83.

Za rješavanje sporova među stranama Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem provodi se postupak mirenja.

U smislu odredaba ovog Ugovora pod kolektivnim radnim sporom podrazumijeva se spor o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora ili drugi sličan spor koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije te neisplate plaće odnosno naknade plaće.

Članak 84.

Postupak mirenja provodi jedan miritelj.

Miritelj je osoba koju stranke koje su u sporu izaberu s liste miritelja koja se vodi pri Gospodarsko-socijalnom vijeću ili koju sporazumno odrede.

Članak 85.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku pet dana od pokrenutog postupka.

Ako strane u sporu ne dogovore drugačije, postupak mirenja provodi se sukladno važećem Pravilniku o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja kojeg donosi Gospodarsko-socijalno vijeće.

Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku. Sporazum je sastavni dio Ugovora i dopunjuje ga, odnosno mijenja te ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

Članak 86.

Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja.

Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da mirenje smatra neuspješnim.

Članak 87.

Ako je mirenje neuspješno stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Arbitraža ima tri člana. Svaka strana imenuje jednog člana, a predsjednika obje strane određuju sporazumno.

U slučaju da se strane ne sporazumiju o imenovanju predsjednika, njegovo imenovanje povjerava se Gospodarsko-socijalnom vijeću.

Postupak pred arbitražom stranke mogu urediti posebnim pravilnikom.

Ako stranke postupak pred arbitražom ne urede posebnim pravilnikom, postupak će se urediti sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stanke će odrediti pitanja koja iznose pred arbitražu.

Arbitraža može odlučiti samo o pitanjima koja su pred nju iznijele stranke spora.

Članak 88.

Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona, drugoga propisa ili Kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili Kolektivnom ugovoru.

Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti.

Ako stranke spora u Kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drugačije, arbitražna odluka mora biti obrazložena.

Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

5. Organ za tumačenje Ugovora

Članak 89.

Ugovorne strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njegove primjene.

Zajednički organ ima šest članova od kojih svaka strana imenuje trojicu.

6. Otkaz Ugovora

Članak 90.

U slučaju da jedna od strana krši obveze koje je preuzela ovim Ugovorom, druga strana može Ugovor otkazati.

Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti kraći od 3 mjeseca.

Po otkazivanju Ugovora, svaka strana može tražiti zaključivanje novog Ugovora.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 91.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u Pravilniku o radu ili drugom aktu poslodavca.

Ako bi Pravilnikom o radu ili drugim aktom poslodavca neko pravo bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora primjenjuju se odredbe ovog Ugovora.

Članak 92.

Stranke se obvezuju jednom tromjesečno razmotriti izvješće organa iz članka 89. ovog Ugovora, utvrditi postoje li sporne odredbe u primjeni Ugovora i ocijeniti da li postoje razlozi zbog kojih bi trebalo inicirati izmjene i dopune Ugovora.

Svaka stranka ovlaštena je inicirati sastanak za razmatranje pitanja iz prethodnog stavka.

Članak 93.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog Ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada miritelja, arbitraže i komisije za tumačenje, potpisnici dijele na principu da Udruga poslodavaca graditeljstva Hrvatske snosi jednu polovinu, a sindikati potpisnici Ugovora na jednake dijelove drugu polovinu.

Članak 94.

Ovaj Ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.

Za svaku poslovnu godinu provest će se njegova novacija i prilagođavanje uvjetima gospodarenja u toj poslovnoj godini.

Članak 95.

Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika, kojim danom stupa na snagu, a primjenjuje se od 1. siječnja 2002. godine, prve izmjene i dopune za 2003. godinu od 1. svibnja 2003. godine, druge izmjene i dopune za 2004. godinu od 1. lipnja 2004. godine i treće izmjene i dopune od 1. lipnja 2005. godine.

Kolektivni ugovor dostavit će se Ministarstvu rada i socijalne skrbi.

Ugovor će se javno objaviti na način propisan Pravilnikom ministra nadležnog za rad.

Članak 96.

Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor od 5. veljače 1999. godine.

Članak 97.

Ugovorne strane su suglasne da se postojeća zatečena visina plaće pojedinog radnog mjesta, kao i sva druga prava radnika ugovorena Kolektivnim ugovorom ili određena drugim aktima na razini pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost iz članka 2. Ugovora, neće umanjivati prilikom usklađivanja s ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 98.

Dodatak Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo od 7. prosinca 2001. godine, kojim se uređuju prava i obveze te uvjeti rada radnika koje poslodavac upućuje na rad na inozemna gradilišta, je sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora

Zagreb, 7. srpnja 2005.

HUP – UDRUGA SINDIKAT

POSLODAVACA GRADITELJSTVA HRVATSKE

GRADITELJSTVA Predsjednik

Predsjednik Stipe Kirigin, v. r.

Boris Čupić, dipl. ing. građ., v. r.

NEZAVISNI SINDIKAT GRAĐEVINARA HRVATSKE

Predsjednica

Ružica Frček, v. r.

PRILOG 1.

TARIFNI STAVOVI

Grupa složenosti	Poslovi – radna mjesta	Koeficijent	Osnovna plaća u kunama
Grupa složenosti	Poslovi – radna mjesta	Koeficijent	Po satu	Mjesečno
I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje	Transportni radnik, čistačice sl.	1,00	12,07	2.100,00
II. grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad za koji su dovoljna pismena uputstva	Priučeni PKV građevinski radnici, pomoćni priučeni radnici svih struka, radnik na pripremi namirnica, sobarica, pomoćnik strojarskog montera, autoperač i podmazivač, poslužitelj strojeva i uređaja na proizvodnji građevinskih elemenata, pomoćnik geobušača, figurant, kurir i dostavljač	1,15	13,88	2.415,00
III. grupa podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova	KV građevinski radnik početnik (zidar, tesar, armirač, betonirac, asfalter), KV radnik svih struka početnik, geobušač, strojar jednostavnog građevinskog stroja, vozač traktora, monter metalnih konstrukcija, rukovalac strojeva za obradu drva, unosilac podataka u računalo, tehnički crtač laborant, daktilograf, telefonist na telefonskoj centrali, skladištar priručnog skladišta.	1,30	15,69	2.730,00
IV. a – grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije su obavljanje potrebne konzultacije u njihovu izvršavanju	KV građevinski radnici svih struka (V. grupa tesar, armirač, zidar i dr.), građevinski laborant, vozač teretnog motornog vozila, servisni mehaničar, univerzalni strojarski monter, strojar građevinskih strojeva, skladišta, kuhar, blagajnik, vatrogasac	1,45	17,50	3.045,00
IV. b – grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije su obavljanje potrebne konzultacije u njihovu izvršavanju	KV građevinski radnik svih struka (VI. grupa tesar, armirač, zidar, izolater, asfalter), tehničar gradilišta, tehničar geobušenja, laborant, tehničar prerade drva, knjigovođa, operater ERC-a, geometar	1,52	18,34	3.192,00
V. a – grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka	VKV građevinski radnik svih struka (VII. grupa tesar, armirač, betornirac, utezač, skelar), strojar teških građevinskih strojeva, monter plinoenergetskih postrojenja, vozač teških teretnih vozila, pećar – specijalist, tehničar – kalkulant, poslovođa jednostavnih objekata i postrojenja, knjigovođa	1,64	19,79	3.444,00
V. b – grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka	VKV građevinski radnik svih struka (VIII. grupa tesar, zidar, armirač, utezač), miner specijalist, vodeći monter, vozač autobusa, strojar građevinskog stroja specijalist, vozač teškog teretnog vozila – specijalist, rukovalac strojeva za obradu drva-specijalist, poslovođa građevinskih objekata, poslovođa montaže, kuhar-specijalist, knjigovođa-kontista	1,71	20,64	3.591,00
VI. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostal-nost i veći stupanj kreativnosti u njihovu izvršavanju	VKV građevinski radnik-majstor svih zanimanja, majstor u održavanju strojeva, zavarivač za specijalne postupke, poslovođa gradilišta, poslovođa završnih radova, poslovođa montaže, samostalni referent pratećih službi, kalkulant, geometar-specijalist, rukovoditelj manjeg građevinskog objekta	1,82	21,97	3.822,00
VII. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tih područja	Rukovoditelj građevinskog objekta, rukovoditelj objekta montaže, rukovoditelj pogona, poslovođa složenog objekta, voditelj odsjeka u pratećim službama, komercijalist, domaćin hotela, projektant metalnih konstrukcija, geodeta, knjigovođa-bilancist, samostalni kalkulant, rukovoditelj mehanizacije i transporta i rukovoditelj održavanja na gradilištu	1,90	22,93	3.990,00
VIII. grupa poslova prodrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka	Rukovoditelj gradilišta, rukovoditelj građevinskih instalacija, rukovoditelj složenog pogona, geodet-specijalist, samostalni kalkulant,programer, strojarski konstruktor, operativni konstruktor metalnih konstrukcija, voditelj odjela službi knjigovodstva, komercijale, financija, pripremi rada, dipl. inženjeri i drugi stručnjaci i sl.	2,20	26,55	4.620,00
IX. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova	Rukovoditelj vrlo složenog gradilišta, dipl. inženjeri i drugi stručnjaci u službama – specijalisti, samostalni projektant, organizator ERC-a, geodetski projektant, arhitektonski projektant metalnih konstrukcija, tehnolog specijalist i drugi	2,35	28,36	4.935,00
X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i zadatke, istraživački rad, itd.	Odgovorni rukovoditelj poslovanja završnih radova, organizator industrijske proizvodnje građevinskog materijala za ugrađivanje i projektne opreme u građevinarstvu, organizator biroa, organizator geodetske službe, rukovoditelj radnih jedinica, rukovoditelj velikih samostalnih pogona, rukovoditelj sektora komercijale, financija, knjigovodstva, kadrova i sl., savjetnik direktora, rukovoditelj sektora razvoja članovi i rukovoditelji istraživačkih timova.	2,65	31,98	5.565,00

* * *

Sukladno članku 98. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (pročišćeni tekst), sastavni dio Kolektivnog ugovora je

DODATAK

KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA GRADITELJSTVO SKLOPLJENOM 7. PROSINCA 2001.

Članak 1.

Ovim dodatkom stranke Kolektivnog ugovora uređuju prava i obveze te uvjete rada i radnike koje poslodavac upućuje na rad na inozemna gradilišta.

1. Upućivanje radnika na rad u inozemstvo

Članak 2.

Poslodavac upućuje radnika na rad u inozemstvo sukladno uvjetima utvrđenim propisima, ugovorom o radu i pravilnikom o radu.

Kada se radnika upućuje na rad u inozemstvo u zemlje u kojima je obvezna primjena propisa zemlje rada ili Kolektivnog ugovora zemlje rada na ugovor o radu primjenjivat će se propisi zemlje rada, odnosno Kolektivni ugovor zemlje rada.

Kada se radnika upućuje na rad u inozemstvo u zemlje u kojima je dopušteno uvjete rada urediti neovisno od propisa zemlje rada na ugovor o radu primjenjivat će se odredbe Kolektivnog ugovora kojima su određeni uvjeti rada radnika na inozemnom tržištu.

Članak 3.

Ugovor o radu, kojim se sukladno zakonu uređuju odnosi za vrijeme rada u inozemstvu sklapa se za sve radnike koje poslodavac upućuje na rad u inozemstvo za razdoblje duže od mjesec dana.

Uz obvezni sadržaj, ugovorom o radu iz prethodnog stavka mora se utvrditi:

– datum sklapanja ugovora,

– datum sklapanja ugovora o radu kojeg je radnik sklopio s poslodavcem za rad u zemlji,

– naziv poslova (radno mjesto) na koje se radnik raspoređuje za vrijeme rada u inozemstvu,

– dan upućivanja na rad u inozemstvo,

– naznaka zemlje u koju se radnik upućuje i lokacija na kojoj će se raditi,

– način obračuna i isplate plaće za vrijeme rada u inozemstvu,

– druga primanja u novcu i naravi na koja radnik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu,

– trajanje rada u inozemstvu,

– uvjeti vraćanja u zemlju.

2. Radno vrijeme

Članak 4.

Radno vrijeme radnika upućenog na rad u inozemstvo prilagođava se radnom vremenu i uvjetima rada države u kojoj se rad obavlja, te potrebama posla.

Rad u inozemstvu u pravilu se obavlja po preraspoređenom radnom vremenu.

U okviru preraspoređenog radnog vremena ukupno radno vrijeme ne može iznositi duže od punog radnog vremena koji je prosječna radna obveza radnika za razdoblje za koje se vrši preraspodjela.

Preraspodjelu radnog vremena za svaku državu odnosno gradilište utvrđuje poslodavac u pravilu prije početka radova.

Slobodne dane koji proisteknu iz preraspodjele radnog vremena radnici koriste u pravilu poslije vraćanja u zemlju povezano s godišnjim odmorima, vjerskim i drugim blagdanima u koje se u stranoj zemlji ne radi, ili danima za prekid radova (ratne operacije, obustava rada od strane investitora, remontni radovi i sl.).

Vrijeme iznad punog radnog vremena određenog vremenskog perioda za koji nije izvršena preraspodjela smatra se prekovremenim radom.

3. Plaće

Članak 5.

Poslodavac koji izvodi radove u inozemstvu isplaćuje radnicima za vrijeme rada u inozemstvu plaće i druga osobna primanja u domaćem novcu i u stranoj valuti.

Visinu, odnose isplate plaće u domaćem i stranom novcu i način isplate plaće i drugih osobnih primanja radnika iz stavka 1. ovog članka utvrđuje poslodavac pravilnikom o radu.

Članak 6.

Poslodavac u skladu s pravilnikom o radu isplaćuje dio plaće i drugih osobnih primanja radnika u valuti zemlje u kojoj se izvode radovi, radi pokrića životnih troškova za vrijeme rada u inozemstvu.

Iznimno od odredba 1. ovoga članka, ovisno o životnim i radnim uvjetima u zemlji u kojoj se izvode radovi, poslodavac može dio plaće i drugih osobnih primanja isplatiti radnicima u konvertibilnoj valuti, ako u takvoj valuti naplaćuje izvođenje investicijskih radova u inozemstvu.

Članak 7.

Poslodavac pravilnikom o radu utvrđuje da li se plaća i druga osobna primanja radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u kunama ili u stranoj valuti.

Članak 8.

Ako se plaća radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u kunama, dio plaće koji se, u skladu s pravilnikom o radu, isplaćuje u konvertibilnoj valuti preračunava se iz protuvrijednosti u kunama u iznos konvertibilne valute po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na zadnji dan u mjesecu za koji se vrši obračun.

Dio plaće koji se radniku isplaćuje u lokalnoj valuti preračunava se iz protuvrijednosti u kunama u iznos USA dolara po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na zadnji dan u mjesecu za koji se vrši obračun, a USA dolari preračunavaju se u lokalnu valutu po tečaju USA dolara u zemlji izvođenja investicijskih radova.

Članak 9.

Ako se plaća radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u stranoj valuti, dio plaće koji se, u skladu s pravilnikom o radu, isplaćuje u kunama preračunava se iz strane valute u protuvrijednost u kunama sukladno odredbi čl. 8. ovog Ugovora.

Članak 10.

Ako se uz suglasnost radnika, isplata dijela plaće na koju radnik u skladu s pravilnikom o radu ima pravo u konvertibilnoj ili lokalnoj valuti isplaćuje se u protuvrijednosti u kunama, preračunavanje iznosa strane valute u kune vrši se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan izvršene isplate.

Članak 11.

Poslodavac je dužan dio plaće radnika za vrijeme rada u inozemstvu koji se plaća u kunama isplatiti najkasnije 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec. U istom roku poslodavac je dužan isplatiti radniku i dio plaće koji se isplaćuje u lokalnoj valuti zemlje u kojoj se izvode radovi.

Dio plaće koji se radniku za vrijeme rada u inozemstvu isplaćuje u konvertibilnoj valuti poslodavac je obvezan isplatiti najkasnije 25-og dana od dana isteka roka za koji se vrši obračun.

Članak 12.

Ako nije drugačije propisano osnovica za obračun i plaćanje doprinosa iz plaća za radnike upućene u rad u inozemstvo je plaća koju bi radnik ostvario u tekućoj godini za istovrsne poslove u zemlji.

Članak 13.

U državama Zapadne Europe, odnosno u drugim državama kada je to određeno međunarodnim ugovorima ili propisima pojedine države, poštivat će se odredbe Kolektivnog ugovora države u kojoj se izvode radovi.

4. Naknada plaće

Članak 14.

Radnik za vrijeme rada u inozemstvu ima pravo na naknadu plaće za vrijeme:

– privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,

– za dane praznika,

– za korištenje godišnjeg odmora,

– za plaćeni dopust,

– na druge naknade predviđene općim aktima za radnike u zemlji.

Visina i osnovica za naknade plaća iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se pravilnikom o radu.

Članak 15.

Naknada zbog privremene spriječenosti za rad isplaćuje se na temelju uvjerenja liječnika o privremenoj nesposobnosti za rad.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolesti i liječenja u inozemstvu po odredbama stavka 1. ovog članka u pravilu radnik ostvaruje do 10 dana, a ako je po mišljenju liječnika za oporavak radnika potrebno daljnje liječenje ovlaštena osoba u suglasnosti s liječnikom uputit će radnika na liječenje u zemlju ako troškovi upućivanja u zemlju ne premašuju troškove naknade plaća radnika za vrijeme bolesti zajedno s troškovima u inozemstvu.

Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti radnika koji je vraćen radi liječenja u zemlju pripada naknada u visini koje se isplaćuje u zemlji.

Članak 16.

Za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih propisima zemlje rada, radniku pripada naknada u visini prosječne plaće ostvarene u prethodnom mjesecu.

Naknada iz stavka 1. ovog članka, pripada radniku i za Dan državnosti, te za božićne blagdane utvrđene Zakonom o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Članak 17.

Prije odlaska na rad u inozemstvo radnik je u pravilu obvezan koristiti godišnji odmor za tekuću godinu.

Ukoliko radnik nije mogao koristiti godišnji odmor prije odlaska na rad u inozemstvo, omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora u skladu s planom korištenja godišnjeg odmora inozemnoga gradilišta.

Radnik može koristiti godišnji odmor u inozemstvu najranije nakon šest mjeseci rada u inozemstvu ukoliko to narav posla dozvoljava.

U godini u kojoj se radnik vraća u zemlju, godišnji odmor će se koristiti po povratku u zemlju.

Članak 18.

Radnik na radu u inozemstvu ima pravo na plaćeni dopust do sedam dana u kalendarskoj godini u slučajevima utvrđenim Kolektivnim ugovorom.

Članak 19.

U slučaju prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika (vremenske nepogode, obustave određene po nadzornom organu ili investitoru, neskrivljenog kvara stroja ili uređaja, neskrivljenog nedostatka pogodne energije i sl.) radnika se može privremeno premjestiti na odgovarajući posao na drugo gradilište na kojemu se rad nesmetano odvija.

Ako privremeni raspored nije moguć može se privremeno izvršiti preraspodjela radnog vremena (zamjena korištenja slobodnih radnih sati).

Ako se predviđa da će prekid rada trajati duže od 7 dana i ako radnika nije moguće zaposliti na drugom gradilištu, uputit će ga se na odgovarajući posao u zemlji ili će mu se obračunati naknada za prekid rada.

5. Ostala materijalna prava radnika

Članak 20.

Radnik upućen na rad u inozemstvo ima pravo na naknade, potpore i pomoći za slučajeve utvrđene Kolektivnim ugovorom odnosno pravilnikom o radu u visini koja pripada radnicima u zemlji.

Ostala materijalna prava koriste se u skladu s odredbama ovog Ugovora o uvjetima za rad u inozemstvu.

Članak 21.

Za službena putovanja unutar zemlje rada radnik ima pravo na naknadu troškova smještaja, prehrane i pravo naknade troškova prijevoza.

Članak 22.

Radniku upućenom na rad u inozemstvu poslodavac u pravilu osigurava organizirani smještaj i prehranu.

Ako nije moguće organizirati besplatni kolektivni smještaj i prehranu na gradilištu u inozemstvu radniku se isplaćuje naknada u visini potrebnoj za pokriće troškova i prehrane – terenski dodatak.

Iznos naknade iz stavka 3. ovog članka utvrđuje poslodavac.

Članak 23.

Radniku na radu u inozemstvu u pravilu se osigurava organiziran besplatan prijevoz na posao i s posla.

Radniku kojem nije osiguran organizirani prijevoz isplaćuje se naknada u visini troškova javnog prijevoza za dane provedene na radu isplativo u lokalnoj valuti.

6. Zaštita radnika

Članak 24.

Radnicima na privremenom radu u inozemstvu osiguravaju se obvezni oblici zaštite:

– zdravstvena zaštita,

– zaštita na radu,

– osiguranje za slučaj nesreće na poslu.

Zdravstvena zaštita, zaštita na radu i osiguranje za slučaj nesreće na radu, osigurava se radnik i za vrijeme putovanja prilikom upućivanja na gradilište u inozemstvo kao i prilikom povratka s rada iz inozemstva.

Članak 25.

Prilikom upućivanja na rad u inozemstvo, radnim mora biti liječničko pregledan. Ukoliko prema nalazu zdravstvene komisije radnik nije sposoban za rad u inozemstvu, isti se ne može rasporediti na rad u inozemstvu.

Radnik koji se razboli u inozemstvu, dužan je obratiti se nadležnoj zdravstvenoj ustanovi ili liječniku, a troškove zdravstvene zaštite – liječenja, ako radnici nisu osigurani kod inozemnog nosioca zdravstvenog osiguranja, terete poslodavca.

Članak 26.

Zaštita na radu regulira se u skladu važećim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj i zemlji rada.

7. Povratak u zemlju

Članak 27.

Po završetku potrebe za radom radnika ili završetku radova u inozemstvu poslodavac je obvezan rasporediti radnika u pravilu na poslove i radne zadatke na kojima je radio prije odlaska na rad u inozemstvo.

Ukoliko ne postoji mogućnost rasporeda na poslove koje je radnik obavljao prije upućivanja na rad u inozemstvo poslodavac ga je obvezan rasporediti na druge odgovarajuće poslove sukladno propisima o radnim odnosima.

8. Završne odredbe

Članak 28.

Ovaj dodatak stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. siječnja 2002. godine.

Ovaj dodatak javno će se objaviti na način propisan Pravilnikom ministra nadležnog za rad.

Stupanjem na snagu ovog dodatka prestaje važiti Dodatak Kolektivnog ugovora za graditeljstvo od 16. siječnja 1997. godine.