POSLOVNE INFORMACIJE - 103 29.8.2005 Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama Republike Hrvatske (potpisnici Vlada Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske) ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

KOLEKTIVNI UGOVORI

1973

Vlada Republike Hrvatske, koju zastupa ministar znanosti, obrazovanja i športa doc. dr. sc. Dragan Primoarc i

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske koji zastupa v. d. predsjednika Nikola Andrić

zaključili su 9. lipnja 2005. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA REPUBLIKE HRVATSKE

I. OPĆE ODREDBE

Strane kolektivnog ugovora

Članak 1.

(1) Ovaj ugovor na strani zaposlenika obvezuje sve osobe u čije ime je sklopljen, te sve osobe koje mu naknadno pristupe.

(2) Na strani poslodavca ovaj kolektivni ugovor obvezuje Vladu Republike Hrvatske, školski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja srednjoškolska djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (»Narodne novine«, 27/01) te kojoj se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu (u daljnjem tekstu: srednjoškolska ustanova).

Važenje ugovora

Članak 2.

Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze potpisnika ovog kolektivnog ugovora.

Vremensko važenje i otkaz ugovora

Članak 3.

(1) Ovaj ugovor se sklapa na određeno vrijeme do dana 31. prosinca 2006. godine.

(2) Ovaj ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od dana potpisivanja, osim članka 17. ovog ugovora koji stupa na snagu i primjenjuje se od dana 1. rujna 2005. godine, a kojim stupanjem na snagu i primjenom odmah i bez odlaganja prestaje primjena članka 64. ovog ugovora. Članak 17. i članak 64. ovog ugovora ni na koji način ne mogu se kumulativno primjenjivati.

(3) Ovaj ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

(4) Postupak sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen.

Obveze socijalnih partnera

Članak 4.

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa obvezuju se zatražiti prijedloge i mišljenja sindikata potpisnika ovog ugovora, a prije izrade nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata koji utječu na prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika srednjoškolskih ustanova.

Načela primjene Kolektivnog ugovora

Članak 5.

(1) Ugovorne strane suglasne su u primjeni ugovora zalagati se i rukovoditi:

• načelom primjene u dobroj vjeri;

• načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

• načelom mirnog rješavanja sporova.

(2) Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključenja ovog kolektivnog ugovora, jedna ugovorna strana ne bi mogla neke od odredbi ugovora izvršavati, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ugovor, nego da će drugoj strani predložiti izmjenu ugovora.

Izmjene i dopune ugovora

Članak 6.

(1) Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora.

(2) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog kolektivnog ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

(3) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s prethodnim stavkom ovog članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za postupak mirenja.

II. RADNA MJESTA ZAPOSLENIKA U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

Zaposlenici u srednjoškolskoj ustanovi

Članak 7.

(1) U srednjoškolskoj ustanovi rade ravnatelj, nastavnici i ostali zaposlenici.

(2) U srednjoškolskoj ustanovi rade:

• nastavnici: profesori, strukovni učitelji, suradnici u nastavi;

• stručni suradnici i drugi zaposlenici koji obavljaju znanstveno-obrazovne poslove i odgojno-obrazovne dužnosti: psiholozi, pedagozi, defektolozi, socijalni radnici, knjižničari, voditelji fonoteka, korepetitori, voditelji informatičkih učionica, voditelji specijaliziranih učionica za prilagođene programe i drugi;

• stručni suradnici – vanjski suradnici;

• odgajatelji u učeničkom domu;

• suradnik u odgoju u učeničkom domu i suradnik u posebnoj ustanovi (noćni pazitelj);

• ostali zaposlenici u školskoj službi:

• tajnik;

• pomoćni službenik, administrativni tajnik;

• voditelj računovodstva;

• računovodstveni referent;

• ekonom;

• domar;

• portir;

• školski majstor;

• čistač;

• skladištar;

• ložač;

• vozač;

• kuhar;

• medicinska sestra u učeničkom domu;

• ostali zaposleni u školskoj službi.

OBVEZE NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I DRUGIH SURADNIKA U SREDNJOŠKOLSKOJ USTANOVI

Poslovi nastavnika

Članak 8.

Poslovi srednjoškolskog nastavnika obuhvaćaju:

• organizacija i izvedba teorijske i praktične nastave i vježbi;

• izrada izvedbenih i operativnih nastavnih planova i programa te priprava i izvedba srednjoškolske nastave koja priprema za studij i strukovne nastave u skladu s potrebama učenika;

• poučavanje temeljnih znanja u jednom ili više predmeta;

• vođenje učenika ka osmišljenom interdisciplinarnom povezivanju tih znanja radi stjecanja cjelovite slike svijeta;

• osposobljavanje učenika za samostalno učenje i mišljenje;

• razvijanje intelektualnog i emotivnog vida učenikove osobnosti;

• pripremanje, provođenje i ocjenjivanje testova, ispita, školskih i domaćih uradaka radi utvrđivanja napretka učenika;

• savjetovanje i pomoć učenicima u samostalnom radu;

• vođenje učeničkih skupina u javnom i kulturnom radu škole;

• izrada izvješća o radu s učenicima;

• suradnja s drugim nastavnicima u stručnim aktivima, razrednim vijećima i na nastavničkim vijećima;

• suradnja s roditeljima.

Poslovi suradnika u nastavi

Članak 9.

Poslovi suradnika u nastavi su:

• prema određenoj dokumentaciji za vježbe iz praktične nastave, priprema potrebnih materijala, alata, strojeva i uređaja te ostalog pribora potrebnog za realizaciju vježbi;

• pokazivanje i praćenje tijeka rada na vježbama praktične nastave;

• vođenje evidencije izostanaka, praćenje rada učenika, predlaganje ocjena i zaključivanje ocjene zajedno s nastavnikom praktične nastave;

• upozoravanje učenika na primjenu zaštite na radu;

• sudjelovanje u radu sjednica razrednih i nastavnih vijeća te stručnih aktiva i tijela.

Poslovi stručnih suradnika

Članak 10.

Stručni suradnici obavljaju poslove:

• organiziranja i provođenja pedagoške, psihološke, socijalne, zdravstvene i rekreativne službe za učenike;

• stručna suradnja s profesorima i stručnim učiteljima;

• planiranja, organiziranja, programiranja i koordiniranja unutarnjih veza nastavnih programa i cjelokupne školske aktivnosti;

• organiziranje i koordinacija suradnje s roditeljima i s čimbenicima javnog, kulturnog i gospodarskog života u lokalnoj zajednici;

• izvršavanje zadaća postavljenih od stručnih aktiva, roditeljskih i stručnih vijeća, školskog odbora, nastavničkog vijeća i ravnatelja.

Rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju

Članak 11.

Ukupne tjedne obveze nastavnika u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, ostalim i posebnim poslovima koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada i izvršenja godišnjeg programa rada srednjoškolske ustanove, utvrđuju se u sklopu 40-satnog radnog tjedna o čemu se nastavniku izdaje rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju u pravilu do dana početka nastave, ali ne kasnije od dana 30. rujna za tekuću školsku godinu.

Rad nastavnika

Članak 12.

(1) Neposredan odgojno-obrazovni rad nastavnika u srednjem školstvu je rad s učenicima u redovitoj, izbornoj, fakultativnoj, dodatnoj i dopunskoj nastavi, neposredan pedagoški rad razrednika s učenicima i odgajatelja u odgojnim skupinama u učeničkim domovima, rad u izvannastavnim slobodnim aktivnostima po programima utvrđenim godišnjim planom rada škole.

(2) Oblici nastave su: teorijska nastava, nastavne vježbe i praktična nastava u redovitoj, izbornoj, fakultativnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi.

Redovita i izborna nastava u srednjoj školi je nastava koja se izvodi u sadržaju i brojem sati propisanim nastavnim planom i programom za redovitu izobrazbu mladeži.

Dopunska nastava je nastava za skupine učenika koji zbog bolesti i drugih opravdanih razloga zaostaju u znanju iz pojedinih predmeta relevantnih za vrstu škole ili programa izobrazbe koje utvrđuje nastavničko vijeće.

Dodatna nastava je nastava za skupine darovitih učenika prema dodatnim sadržajima iz nastavnih predmeta koje utvrđuje nastavničko vijeće.

Program fakultativne nastave i izvannastavnih slobodnih aktivnosti učenika donosi nastavničko vijeće škole u skladu s interesima i sklonostima učenika, potrebama životne sredine i sastavni su dio godišnjeg plana i programa škole.

A.) Razredništvo je skupina poslova razrednika:

• neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima;

• rad s roditeljima i nastavnicima razrednog vijeća;

• rad na razrednoj evidenciji i administraciji;

• ostali poslovi razrednika.

B.) Ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i količine odgojno-obrazovnog rada su:

• priprema početka i završetka školske godine;

• planiranje i programiranje neposrednog odgojno-obrazovnog rada (izrada pisanih, izvedbenih programa i programa za nastavu);

• pripremanje za nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada (izrada pisanih i izvedbenih materijalnih priprava);

• završni ispit ili matura, poslovi mentorstva nastavnicima – vježbenicima i učenicima u pripremi mature i završnog ispita;

• popravni ispiti;

• analiza i ispravci pismenih radova učenika;

• izvješća o rezultatima rada;

• razredna evidencija i administracija;

• vođenje pedagoške dokumentacije;

• stručno usavršavanje nastavnika;

• sudjelovanje u radu stručnih tijela i povjerenstava;

• sudjelovanje u izvannastavnim slobodnim aktivnostima učenika;

• briga o obnavljanju i održavanju nastavne opreme;

• suradnja s roditeljima;

• dežurstva u nastavnim radnim danima;

• sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima i programima javne, kulturne i socijalne djelatnosti škole utvrđenim u godišnjem programu rada škole;

• sindikalna aktivnost povjerenika sindikata;

• ostale izvannastavne aktivnosti utvrđene godišnjim planom i programom rada škole.

Svi ostali poslovi posebno se vrednuju.

III. PLAĆE I NAKNADE

OSNOVNA PLAĆA I UVEĆANJE PLAĆE

Osnovna plaća

Članak 13.

(1) Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

(2) Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za otežane uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće.

Pregovori o plaćama

Članak 14.

Ugovorne strane sporazumne su da će pregovori o plaćama za 2006. godinu započeti dana 1. listopada 2005. godine.

Uvećanje plaće

Članak 15.

(1) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem je zaposlenik zaposlen

b) ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem je zaposlenik zaposlen.

(2) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za:

a) rad noću 40%;

b) prekovremeni rad 50%;

c) rad subotom 25%;

d) rad nedjeljom 35%;

e) smjenski rad 10%;

f) dvokratni rad 10%;

g) mentorstvo na maturalnim, završnim i pomoćničkim ispitima;

e) rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom i rad na dan Uskrsa 150%.

(3) Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjedna.

(4) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

(5) Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

(6) Naknada za rad u smjenama iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevne zarade za obavljanje poslova u drugoj smjeni.

(7) Dvokratni rad nastavnika su poslovi neposrednog odgojno-obrazovnog rada u prvoj i drugoj smjeni u istom radnom danu, a unutar tjednog zaduženja, s prekidom dužim od jednog sata (60 minuta).

(8) Dvokratni rad je rad zaposlenika koji obavlja poslove u istom radnom danu tijekom prve i druge smjene s prekidom dužim od jednog sata (60 minuta).

(9) Dvokratnim radom ne smatraju se: nastavnička i razredna vijeća, sjednice stručnih aktiva, roditeljski sastanci, informacije, pripreme učenika za natjecanje.

(10) Naknada za dvokratni rad iz stavka 7. i 8. ovoga članka isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno.

(11) Poslovi mentorstva su poslovi zadavanja i odabira teme, praćenje i kontrola izrade i ocjenjivanje maturalnog odnosno završnog rada, te poslovi nastavnika-nositelja zadatka koji je organizira, nadzire i ocjenjuje tijek pomočnićkog ispita.

Poslovima mentorstva ne smatraju se poslovi mature i završnog ispita u smislu čl. 15. i čl. 18. Pravilnika o polaganju mature i završnog ispita. Nastavnici ostvaruju pravo na naknadu za navedene poslove na kraju školske godine.

Ravnatelji škola dužni su obračunavati naknade za poslove mentorstva uzimajući u obzir broj kandidata koji su kod određenog nastavnika izabrali temu maturalnog, završnog odnosno praktičnog rada na način da naknada za mentorstvo na maturalnom ispitu iznosi 4 sata po kandidatu, na završnom ispitu 4 sata po kandidatu, te na pomoćničkim ispitima najviše 40 sati za nositelja zadatka koji organizira, nadzire i ocjenjuje tijek pomoćničkog ispita.

(12) Uvećanja plaće iz stavka 2. ovog članka međusobno se ne isključuju.

OTEŽANI UVJETI RADA

Otežani uvjeti rada

Članak 16.

(1) Zbog disperzije srednjoškolskih programa strukovnog školstva i kadrovskih potreba, zbog specifičnosti životne sredine područja, poticanja njihovog održivog razvitka, zadržavanja nastavnika u tim sredinama i zbog njihove prometne povezanosti, u stavku 2. ovog članka navedene srednjoškolske ustanove imaju status srednjoškolskih ustanova s otežanim uvjetima rada.

(2) Otežani uvjeti rada su:

• rad svih zaposlenika u Srednjoškolskoj ustanovi, koja se nalazi na području općina- gradova koji imaju status brdsko – planinskog i otočkog područja u Republici Hrvatskoj prema popisu koji prileži:

• Srednja škola Buzet, Buzet;

• Srednja škola Vladimir Nazor, Čabar;

• Srednja škola Delnice, Delnice;

• Gimnazija dr. Mate Ujevića, Imotski;

• Ekonomska škola, Imotski;

• Tehnička škola, Imotski;

• Obrtničko-industrijska škola, Imotski;

• Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin;

• Obrtnička i tehnička škola, Ogulin;

• Učenički dom, Ogulin;

• Srednja škola S. Ivšić, Orahovica;

• Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića, Senj;

• Gimnazija Dinka Šimunovića, Sinj;

• Srednja škola Bana Josipa Jelačića, Sinj;

• Tehnička i industrijska škola Ruđer Bošković, Sinj;

• Srednja škola Tina Ujevića, Vrgorac;

• Željeznička tehnička škola, Moravice;

• Ugostiteljsko-turistička škola Plitvička jezera, Korenica;

• Srednja škola, Gračac;

• Srednja škola, Obrovac;

• Srednja škola Kneza Branimira, Benkovac;

• Srednja škola Ivana Meštrovića, Drniš;

• Srednja škola Bol, Bol, otok Brač;

• Srednja škola Brač, Supetar, otok Brač;

• Klesarska škola, Pučišća, Pučišća, otok Brač;

• Srednja škola Antun Matijašević Karamaneo, Vis, otok Vis;

• Srednja škola Hvar, Hvar, otok Hvar;

• Srednja škola Ambroza Haračića, Mali Lošinj, otok Lošinj;

• Srednja škola Markantuna de Dominisa, Rab, otok Rab;

• Srednja škola Korčula, Korčula, otok Korčula;

• Srednja škola Blato, Blato, otok Korčula;

• Srednja škola Vela Luka, Vela Luka, otok Korčula;

• Srednja škola Bartola Kašića, Pag, otok Pag;

• Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk, otok Krk;

• rad nastavnika koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju i u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama učenika s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama;

• rad nastavnika koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave;

• rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkim domovima.

(3) Otežani uvjeti rada iz stavka 1. ovog članka su uvjeti rada koji ne zahtijevaju posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa.

(4) Zaposlenicima srednjoškolske ustanove s otežanim uvjetima rada osnovna se plaća uvećava za 10%.

(5) Nastavnicima koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju osnovna se plaća uvećava za 10%.

(6) Nastavnicima koji rade u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama naknada za rad obračunava se na način da se osnovna plaća uveća za 10%.

(7) Nastavnicima koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave naknada za rad obračunava se na način da se vrijednost održanog sata redovite nastave po prilagođenom programu uvećava za 7%.

(8) Odgajateljima koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkom domu, naknada za rad obračunava se na način da se vrijednost održanog sata odgojno-obrazovnog rada s tom odgojnom skupinom po prilagođenom programu, uvećava za 7%.

(9) Najveći broj programa iz stavaka 6., 7. i 8. ovog članka jest tri (3) programa.

(10) Ukoliko je drugim propisom uređeno pravo zaposlenika iz stavka 1. ovog članka zaposleniku se isplaćuje povoljnija naknada.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Uvećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova

Članak 17.

(1) Pravo na postotno uvećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova imaju svi zaposlenici ovisno o ukupnom broju godina radnog staža:

• od 20 do 29 godina radnog staža za 4%;

• od 30 do 34 godina radnog staža za 8%;

• od 35 i više godina radnog staža za 10%.

(2) Ugovorne strane utvrđuju da su ukupne tjedne obveze utvrđene Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoškolskim ustanovama manje za 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnicima koji su obavljali poslove u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima od 30 do 34 godine, a za 4 sata nastavnicima koji su obavljali poslove neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima 35 i više godina rada.

(3) Ukoliko nastavnik iz stavka 2. ovog članka koristi pravo na manje tjedne obveze neposrednog odgojno-obrazovnog rada, postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova iznosi 4%.

Regres, božićnica, dar za djecu i jubilarna nagrada

Članak 18.

(1) Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnica), pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole i jubilarnu nagradu.

(2) O visini prava navedenih u stavku 1. ovog članka pregovaraju Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna.

(3) U slučaju da se Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi ne dogovore o visini prava navedenih u stavku 1. ovog članka zaposleniku pripadaju prava navedena u stavku 1. ovog članka u visini koja odgovara visini isplaćenoj u prethodnoj godini.

Dnevnica i naknada troškova putovanja

Članak 19.

(1) Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

(2) Za vrijeme provedeno na službenom putu u trajanju:

• od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice;

• duže od 12 sati isplaćuje se puna dnevnica.

(3) Visina dnevnice isplaćuje se u visini kako je to uređeno za državna tijela.

(4) Ako je zaposlenik upućen na službeno putovanje s učenicima Srednjoškolske ustanove koje traje najmanje 8 sati isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.

Naknada za korištenje osobnog automobila

Članak 20.

Ako je zaposleniku odobreno korištenje osobnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (euro-super) po prijeđenom kilometru kao i troškovi cestarine, mostarine, prijevoza trajektom, parkirališta i slično.

IV. RADNI ODNOSI

Radno vrijeme

Članak 21.

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka.

(3) Zbog posebne naravi organizacije rada učeničkih domova, tjedno radno vrijeme može se preraspodijeliti i na drukčiji način, obvezno uvažavajući odrednicu o petodnevnom radnom tjednu i tjednom odmoru.

Povoljnija norma

Članak 22.

(1) U slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta:

• starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu; ili

• profesionalnog oboljenja; ili

• povrede na radu

Srednjoškolska ustanova dužna je zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

(2) Povoljnija norma se utvrđuje prema postotku utvrđenom rješenjem nadležnog tijela na način da se za nastavno osoblje, umanjenje odnosi razmjerno na neposredni rad odnosno ostala zaduženja u okviru 40 – satnog radnog tjedna, u onom odnosu koji je identičan odnosu neposrednog odgojno-obrazovnog rada i ostalih zaduženja. Za nenastavno osoblje cjelokupan postotak utvrđenog smanjenja radne sposobnosti odnosi se na strukturu poslova u okviru 40 – satnog radnog tjedna.

Stanka

Članak 23.

Temeljem posebne naravi posla u srednjem školstvu odmor (stanka) je sastavni dio rješenja o tjednom zaduženju zaposlenika u količini od 2 sata i 30 minuta tjedno, s time da se ne umanjuje norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

Tjedni odmor

Članak 24.

(1) Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

(2) Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

(3) Zbog specifičnosti organiziranja djelatnosti u učeničkim domovima, ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, mora mu se osigurati korištenje tjednog odmora dan prije obavljanja rada ili dan nakon obavljanja rada u vremenu tjednog odmora, uz ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovog članka.

Rad u nepunom radnom vremenu

Članak 25.

(1) Zaposlenici koji rade s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i zaposlenici s punim radnim vremenom glede stanke, dnevnog odmora, odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora i trajanja godišnjeg odmora.

(2) Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje pravo na plaću, mirovinski staž, naknadu za vrijeme bolovanja i naknadu za godišnji odmor razmjerno radnom vremenu na koje je zasnovao radni odnos.

(3) Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju radu s punim radnim vremenom glede prava na otkazni rok i otpremninu.

(4) Prilikom donošenja odluke o rasporedu godišnjeg odmora za zaposlenika koji radi u dvije ili više srednjoškolskih ustanova, srednjoškolske ustanove moraju uskladiti rješenja o korištenju godišnjeg odmora za zaposlenog na način da ga zaposlenik koristi istovremeno u svakoj Srednjoškolskoj ustanovi.

(5) Naknadu za bolovanje radnika koji radi s nepunim radnim vremenom u dvije ili više srednjoškolskih ustanova obračunava i isplaćuje srednjoškolska ustanova s kojom je prvo sklopio ugovor o radu.

Prekovremeni rad

Članak 26.

(1) Prekovremeni rad je rad duži od punog radnog vremena, a može iznositi najviše do 10 sati tjedno.

(2) Ravnatelj je dužan zaposleniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvrđuje vrijeme trajanja prekovremenog rada te način isplate uvećanja plaće za prekovremeni rad.

(3) U prekovremeni rad održanog nastavnog sata sukladno tjednom zaduženju, obračunava se i pripadajuća količina vremena stručno-metodičke pripreme.

(4) Uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se mjesečno uz isplatu plaće za prethodni mjesec.

Obveze socijalnih partnera na području zapošljavanja

Članak 27.

(1) U svrhu promicanja suodgovornog socijalnog partnerstva na području zapošljavanja i raspoređivanja zaposlenika te racionalnog i učinkovitog rješavanja viškova i manjkova zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama, za razdoblje važenja ovoga ugovora na razini države djeluje Zajednička prosudbena komisija Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i većinskog sindikata u srednjoškolskim ustanovama na razini jedinica lokalne samouprave formira se Zajednička županijska prosudbena komisija.

(2) Zajedničku prosudbenu komisiju na razini države sačinjavaju po dva predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, i većinskog sindikata.

Zajedničku prosudbenu komisiju na razini jedinica lokalne uprave sačinjavaju 2 predstavnika Odsjeka za školstvo i 2 predstavnika većinskog sindikata u srednjoškolskim ustanovama u jedinici lokalne uprave.

(3) Zajednička prosudbena komisija:

• redovito prati stanje i evidentira broj i kretanje zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama;

• predlaže dodatna mjerila za iskazivanje viška zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede njihova zbrinjavanja u školskim ustanovama;

• sagledava utjecaj odluka o organizacijskom višku na položaj zaposlenika;

• donosi Preporuku na području zapošljavanja zaposlenika iskazanih kao organizacijski višak za ostvarivanje prava na prednost pri novom zapošljavanju. Kod davanja Preporuke pri zapošljavanju posebna pozornost obraća se na odredbe Zakona o radu i Kolektivnog ugovora.

(4) Srednjoškolske ustanove koje utvrde postojanje potreba za zaposlenicima, ili postojanje organizacijskog viška zaposlenika, dužne su u roku od 8 dana izvijestiti Zajedničku prosudbenu komisiju na razini jedinica lokalne uprave.

(5) Zajednička prosudbena komisija će predmete koje nije u mogućnosti riješiti uputiti Zajedničkoj prosudbenoj komisiji na razini države za raspoređivanje zaposlenika

(6) U cilju zaštite proračunskih sredstava i ušteda prigodom otkazivanja ugovora o radu, odnosno trajanja otkaznog roka i isplate otpremnine, poslodavac je dužan prije novog zapošljavanja izvijestiti zajedničku prosudbenu komisiju glede zapošljavanja zaposlenika kojima će započeti ili je u tijeku otkazni rok.

Nepuna tjedna norma

Članak 28.

(1) S nastavnikom koji ima zasnovan radni odnos u srednjoškolskoj ustanovi s nepunom tjednom normom može se zasnovati radni odnos u drugoj školi do propisane tjedne norme, Preporukom Zajedničke prosudbene komisije za raspoređivanje zaposlenika, a temeljem iskazanih potreba srednjoškolske ustanove.

(2) S osobom koja u pogledu stupnja stručne spreme ne ispunjava uvjete prema odredbama Zakona može se zasnovati radni odnos na određeno vrijeme, najdulje na godinu dana, pod uvjetom da na zajedničkim listama za raspoređivanje zaposlenika nema zaposlenika te vrste, te uz zaprimljenu suglasnost Zajedničke prosudbene komisije za raspoređivanje zaposlenika.

ODMORI I DOPUSTI

Godišnji odmor

Članak 29.

(1) Godišnji odmor radnika u pravilu se podudara sa odmorom učenika.

(2) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

(3) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na broj dana iz prethodnog stavka ovog članka dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:

a) Prema uvjetima rada:

• rad na poslovima s otežanim uvjetima rada – 2 dana;

• rad u smjenama, dvokratni rad ili redovni rad subotom i nedjeljom, rad blagdanima i neradnim danima određenim zakonom – 2 dan;

• za poslove razrednika – 1 dan;

• za rad u više programa – 1 dan;

• za rad s učenicima s teškoćama u razvoju – 2 dana;

• za rad u dvije škole – 1 dan.

b) Prema složenosti poslova:

• poslovi I. vrste – 4 dana;

• poslovi II. vrste – 3 dana;

• poslovi III. vrste – 2 dana;

• ostali poslovi – 1 dan.

c) Prema dužini radnog staža:

• od 5 do 15 godina radnog staža – 2 dana;

• od 15 do 25 godina – 3 dana;

• od 25 do 35 godina – 4 dana;

• preko 35 godina – 5 dana.

d) Prema posebnim socijalnim uvjetima:

• roditelju, posvojitelju ili staratelju s 1 malodobnim djetetom – 2 dana;

• roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan;

• roditelju posvojitelju ili staratelju djeteta s poteškoćama u razvoju – 3 dana;

• samohranom roditelju još po – 1 dan;

• sudioniku Domovinskog rata – 1 dan.

e) Prema doprinosu na radu:

• ako ostvaruje izvrsne rezultate rada – 3 dana;

• ako je vrlo uspješan – 2 dana;

• ako je uspješan – 1 dan.

f) Prema invaliditetu:

• osobe s invaliditetom s procijenjenom invalidnošću od 25 do 50% – 2 dana;

• osobe s invaliditetom s procijenjenom invalidnošću preko 50% – 4 dana.

(4) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.

(5) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili sukladno odredbama Zakona o radu.

Plaćeni dopust

Članak 30.

(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine najviše do ukupno 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

• sklapanje braka – 5 radnih dana;

• rođenje djeteta – 5 radnih dana;

• smrt supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka – 5 radnih dana;

• smrt brata, sestre, djeda, bake, te roditelja supružnika – 2 radna dana;

• teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja – 2 radna dana;

• selidba u isto mjesto stanovanja -1 radni dan;

• selidba u drugo mjesto stanovanja – 2 radna dana;

• nastupanje u kulturnim i sportskim priredbama – 1 radni dan;

• sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. – 2 radna dana;

• dobrovoljni davatelji krvi – 2 radna dana za svako davanje krvi;

• elementarne nepogode – 5 radnih dana.

(2) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Ispit – stručno usavršavanje ili osposobljavanje

Članak 31.

Zaposlenik koji je upućen na stručno usavršavanje ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja odlukom poslodavca, ima pravo na plaćeni dopust do 15 dana godišnje za pripremanje i polaganje ispita.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Zabrana otkaza i otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog vijećnika

Članak 32.

(1) Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog vijećnika ne može se otkazati ugovor o radu niti ponuditi otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora:

• zaposleniku nakon 25 godina radnog staža kod istog poslodavca i 50 godina života;

• trudnici, odnosno ženi koja doji dijete;

• majci djeteta do 7 godina;

• osobi s invaliditetom;

• samohranom roditelju malodobnog djeteta;

• roditelju s troje ili više djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju;

• roditelju djeteta s teškoćama u razvoju.

(2) Ako se sindikalni vijećnik odnosno povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni o davanju otkaza, smatra se da je suglasan s odlukom o otkazu ugovora o radu.

(3) Zaposleniku s najmanje 50 godina života i 25 godina radnog staža kod istog poslodavca, koji je utvrđen kao organizacijski višak i ostvaruje prednost pri zapošljavanju, poslodavac je dužan posredovati pri novom zapošljavanju u vremenskom trajanju od 12 mjeseci. Za to vrijeme zaposleniku ne može prestati radni odnos bez osobnog pristanka.

Otkaz i otkazni rok

Članak 33.

Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada 8 sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

V. ZAŠTITA PROFESIONALNIH PRAVA NASTAVNIKA

Sudjelovanje pri razmatranju nalaza

Članak 34.

(1) Sindikalni povjerenik ima pravo sudjelovanja u radu tijela Srednjoškolske ustanove kada se razmatra nalaz prosvjetnog odnosno stručno-pedagoškog nadzornika, ili njihovog izvješća, ako se radi o radnopravnom i profesionalnom statusu zaposlenika.

(2) Nastavnik ima pravo žalbenog postupka.

Pomoć pri žalbenom postupku

Članak 35.

(1) Povjerenik sindikalne podružnice obvezan je pružiti pravnu pomoć pri žalbenom postupku ukoliko se član Sindikata žali na ocjenu nadzora.

(2) Izvješće o uvidu u rad pojedinog nastavnika supotpisuje voditelj nadležnog stručnog aktiva.

Zaštita profesije

Članak 36.

Sindikat se obvezuje da neće zlorabiti funkciju zaštite profesije.

Stručna ekspertiza

Članak 37.

Nastavnik ima pravo zahtijevati stručnu ekspertizu na izvješće školskog nadzora, a troškove ekspertize snosi Sindikat.

VI. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Zaštita na radu

Članak 38.

(1) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu uključujući mjere za sprečavanje rizika u poučavanju i na radu.

(2) Poslodavac je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje zaposlenika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.

(3) Poslodavac je dužan informirati zaposlenike o zaštiti na radu pružanjem informacija, primjenjivati propise o korištenju sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava te provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od požara te evakuaciju i spašavanje, organizirati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći te raditi na zaštiti nepušača.

(4) U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa i nastave na način da opasne i štetne tehnologije uklone iz radnog i nastavnog procesa zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.

(5) Pri uvođenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati zaposlenike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu.

(6) Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

(7) Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je ravnatelj dužan očitovati se u roku od 30 dana.

Pisane upute o sigurnosti

Članak 39.

(1) Poslodavac je dužan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih radnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.

(2) Obavijesti o opasnostima i štetnostima te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica ravnatelj je dužan najmanje svaka 3 mjeseca davati sindikalnom povjereniku.

Prava i obveze sindikalnog povjerenika

Članak 40.

U odnosu na provođenje mjere zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

• sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja novih tehnologija, projekata, programa i radnih procesa te njihovoj provedbi;

• biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika, primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu;

• biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvijestiti inspektora zaštite na radu o svojim i zapažanjima zaposlenika, kao i pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika a poslodavac to propušta ili odbija učiniti;

• obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanja, te prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način;

• stavljati prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenja;

• svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike za rad na siguran način, planirati i osposobljavati zaposlenike i (učenike) za zaštitu na radu, te raditi na promicanju i unapređivanju sigurnosne, zdravstvene, ekološke i estetske kulture u Srednjoškolskoj ustanovi;

• slobodnog pristupa mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada;

• informirati zaposlenike i radničko vijeće o poduzetim mjerama zaštite na radu najmanje svaka 3 mjeseca.

Povjerenik za zaštitu na radu

Članak 41.

(1) Zaposlenici Srednjoškolske ustanove s više od 20 zaposlenika obavezno biraju povjerenika za zaštitu na radu kod poslodavca.

(2) Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja radničkog vijeća.

(3) Bez obzira na broj zaposlenika, povjerenik mora biti izabran svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (radionički prostor, kotlovnice, kuhinje u srednjoškolskim ustanovama i učeničkim domovima i broj učenika).

(4) Povjerenika za zaštitu na radu zaposlenici biraju na vrijeme na koje je sklopljen Kolektivni ugovor, bez ograničavanja ponovnog izbora.

(5) Poslodavac je dužan osigurati povjereniku zaštite na radu uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga tijekom obnašanja dužnosti i deset mjeseci nakon isteka iste, bez pristanka zaposleničkog odnosno sindikalnog vijećnika rasporediti na drugo mjesto ili k drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.

(6) Ukoliko u Srednjoškolskoj ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu, sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ima sindikalni povjerenik.

(7) Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 2 sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

Obveze poslodavca

Članak 42.

(1) Obveza je poslodavca da za sve zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama osigura sistematski liječnički pregled svake tri godine.

(2) Za žene obvezan sistematski liječnički pregled podrazumijeva i ginekološki pregled, Papa-test i pregled dojki, a za muškarce i pregled prostate u skladu s liječničkim standardima.

(3) Obveza je poslodavca da sa ustanovom u kojoj se obavlja sistematski liječnički pregled sklopi ugovor sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

Invalidnost i naknada plaće

Članak 43.

Naknada plaće koja zaposleniku pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene smanjene sposobnosti zbog nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio postavljen odnosno raspoređen.

Isplata plaće za nepuno radno vrijeme

Članak 44.

(1) Ravnatelj, u suradnji s nadležnim tijelima školske vlasti, dužan je zaposleniku koji radi nepuno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za nepuno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen.

(2) Naknada iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se na osnovi rješenja mjerodavnog tijela Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojim je kod zaposlenika utvrđena smanjena radna sposobnost zbog povrede na radu bez njegove krivnje ili profesionalne bolesti, koja prethodi rješenju o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu.

VII. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA, SINDIKALNIH VIJEĆNIKA I PREDSTAVNIKA

Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika

Članak 45.

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Prava sindikalnih povjerenika i predstavnika

Članak 46.

(1) Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.

(2) Poslodavac također treba sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na gospodarski i socijalni položaj zaposlenika.

(3) Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od 3 dana.

(4) Poslodavac je dužan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika najkasnije u roku od 5 dana.

(5) Sindikalni povjerenik odnosno predstavnik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(6) Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik ima i druga prava određena ovim ugovorom, zakonom i kolektivnim ugovorom.

(7) Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

(8) Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

(9) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u svezi te dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Sindikalne aktivnosti i sastanci

Članak 47.

(1) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom predstavniku kao i članovima povjereništva omogućiti obavljanje sindikalnih aktivnosti u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada srednjoškolske ustanove.

(2) Članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme srednjoškolske ustanove vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti radu srednjoškolske ustanove.

(3) Svi članovi Sindikata imaju pravo jednom u šest mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme srednjoškolske ustanove, o čemu trebaju obavijestiti ravnatelja, pazeći da se sastanak organizira na vrijeme i na način koji najmanje narušavaju redovno poslovanje srednjoškolske ustanove.

(4) Sindikalni predstavnik, povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno 10 dana godišnje.

Uvjeti za rad Sindikata

Članak 48.

Poslodavac je dužan bez naknade osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

• prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

• pravo na korištenje telefona, telefaksa, fotokopirnog stroja i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

• slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama Sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci Sindikata,

• postavljanje oglasne ploče o svom trošku u zbornici Srednjoškolske ustanove ili na drugom mjestu dostupnom najvećem broju radnika,

• obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun Sindikata, a temeljem pisane izjave člana Sindikata.

Zaštita sindikalnog povjerenika

Članak 49.

(1) Sindikalnog povjerenika za vrijeme obnašanja sindikalne dužnosti te 10 mjeseci po isteku iste Srednjoškolska ustanova ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge Srednjoškolske ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj bez suglasnosti Sindikata.

(2) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz zakona i ovog ugovora određuje se:

• prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano radničko vijeće;

• prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada radničko vijeće nije izabrano.

(3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje predsjednik Sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Zamjena radničkog vijeća sindikalnim povjerenikom

Članak 50.

(1) Ako radničko vijeće nije izabrano sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan sindikalni povjerenik (sindikalni vijećnik) ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuje Sindikat u Srednjoškolskoj ustanovi.

(2) Broj sindikalnih vijećnika s pravima iz prethodnog stavka je kako slijedi:

u Srednjoškolskoj ustanovi od 20 do 75 radnika – 1 vijećnik;

u Srednjoškolskoj ustanovi od 76 i više radnika – 3 vijećnika.

(3) Broj zaposlenika kao kriterij za određivanje broja sindikalnih vijećnika iz prethodnog stavka ovoga članka utvrđuje se u odnosu na sve zaposlenike s ugovorom o radu u trenutku preuzimanja ovlaštenja.

(4) Ukoliko tijekom trajanja mandata sindikalnog vijećnika odnosno sindikalnog vijeća dođe do promjene broja radnika za više od 10% strane potpisnice ovoga ugovora suglasne su provesti izmjene broja vijećnika utvrđenog stavkom 2. ovoga članka., ali na početku sljedeće školske godine.

(5) Svaki vijećnik iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na 6 radnih sati tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

(6) Nastavnicima – sindikalnim vijećnicima iz stavka 2. ovoga članka tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada umanjuje se za 3 sata neposrednog rada i 3 sata ostalih poslova.

(7) Članovi radničkog vijeća iz stavka 2. alineja 2. ovog članka mogu jedan drugome ustupati radne sate iz prethodnog stavka.

(8) Sindikalnog povjerenika, odnosno vijećnika koji ima ovlasti radničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u Srednjoškolskoj ustanovi pod uvjetom da je Sindikat obavijestio ravnatelja o toj osobi i da joj je povjerenik povjerio u pisanom obliku određenu ovlast radničkog vijeća.

(9) Sindikalni predstavnik iz stavka 7. ovog članka ima pravo povrata na rad u skladu s člankom 53. ovoga ugovora.

(10) Sindikalni povjerenik većinskog sindikata u Srednjoškolskoj ustanovi koji nije preuzeo ovlasti radničkog vijeća ima pravo na dva sata rada tjedno uz naknadu plaće.

Prava i ovlasti radničkih vijeća koje preuzima Sindikat

Članak 51.

Kad Sindikat zamjenjuje radničko vijeće, preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu kao i prava iz članka 143. stavka 1., 2. i 3. Zakona o radu.

Predstavnik radničkog vijeća odnosno Sindikata u školskom odboru

Članak 52.

(1) Jedan predstavnik zaposlenika član je školskog odbora ustanova iz članka 1. ovog ugovora.

(2) Predstavnika zaposlenika u školski odbor imenuje i opoziva radničko vijeće.

(3) Ako u Srednjoškolskoj ustanovi nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika imenuje i opoziva Sindikat, odnosno većinski sindikat u srednjoškolskim ustanovama u kojima djeluje više sindikata.

(4) Predstavnik zaposlenika sudjeluje ravnopravno u radu školskog odbora s pravom glasa.

Povrat na rad

Članak 53.

(1) Čelnik Sindikata i član izvršnog i središnjeg tijela Sindikata koji je za dužnosnika u mandatu izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koji sindikalne poslove obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te dužnosti vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

(2) O namjeri povratka na rad dužnosnik iz stavka 1. ovog članka dužan je obavijestiti ravnatelja u roku od 30 dana od prestanka dužnosti.

(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka na njegov zahtjev miruju prava iz radnog odnosa najdulje do prestanka mandata.

VIII. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Mirenje

Članak 54.

(1) Ako nastane kolektivni radni spor zbog kojeg bi moglo doći do štrajka, provest će se postupak mirenja.

(2) Mirenje se provodi na način određen Zakonom o radu i Pravilnikom Gospodarsko-socijalnog vijeća o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja.

IX. ŠTRAJK

Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka

Članak 55.

(1) Za vrijeme važenja ovoga ugovora Sindikati neće štrajkati zbog pitanja koja su ovim ugovorom uređena.

(2) Zabrana štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovog ugovora.

(3) Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti.

Donošenje odluke o štrajku

Članak 56.

(1) Pri organiziranju i poduzimanju štrajka Sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

(2) Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

(3) Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim ugovorom, primijenit će se pravila Sindikata.

Zabrana ometanja štrajka

Članak 57.

Poslodavac ne smije sprječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Najava štrajka

Članak 58.

(1) Štrajk se mora najaviti Vladi Republike Hrvatske i ravnatelju srednjoškolske ustanove.

(2) U pismu kojim se štrajk najavljuje sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

(3) Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Rukovođenje štrajkom

Članak 59.

(1) Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.

(2) U Srednjoškolskoj ustanovi koja je uključena u štrajk mora se osnovati štrajkački odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkačkog odbora.

(3) Članovima štrajkačkog odbora ne može se odrediti da rade za vrijeme štrajka.

Štrajkački odbor

Članak 60.

(1) Štrajkački odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.

(2) Štrajkački odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.

Poslovi koji se ne smiju prekidati

Članak 61.

(1) Ugovorne strane usuglasile su sljedeće poslove koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka:

• poslovi održavanja i kontrole centralnog grijanja u školama i učeničkim domovima s vlastitom kotlovnicom kada je grijanje u funkciji;

• poslovi smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima;

• poslovi prihvata i skrbi učenika u ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju.

(2) Poslovi potrebni za opsluživanje zaposlenika koji dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

(3) Broj zaposlenika iz stavka 2. ovog članka je: jedan zaposlenik na poslovima održavanja centralnog grijanja u jednoj smjeni, tri zaposlenika na poslovima prehrane i jedan zaposlenik u kontroli smještaja po smjeni te dva zaposlenika po kontroli prihvata i skrbi u ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju po smjeni.

Prava sudionika štrajka

Članak 62.

(1) Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.

(2) Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno ovom ugovoru ne predstavlja povredu ugovora o radu.

X. TUMAČENJE UGOVORA

Tumačenje ugovora

Članak 63.

(1) Za vrijeme važenja ovog kolektivnog ugovora djeluje Zajednička komisija za tumačenje kolektivnog ugovora koju sačinjavaju 3 predstavnika Ministarstva znanosti obrazovanja i porta, 2 predstavnika većinskog sindikata i 1 predstavnik ostalih sindikata u srednjoškolskom sustavu.

(2) Komisija za tumačenje ovoga ugovora:

• daje tumačenje odredaba ovog kolektivnog ugovora;

• prati izvršavanje ovog kolektivnog ugovora i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i izvještava obje strane o provedbi i kršenju istih ugovora.

(3) Strane potpisnice obvezuju se imenovati članove povjerenstva iz stavka 1. ovog članka u roku od osam dana od dana potpisivanja ovog ugovora.

(4) Način rada Zajedničke komisije za tumačenje kolektivnog ugovora utvrđuje se Poslovnikom Zajedničke komisije za tumačenje kolektivnog ugovora, a koji će ugovorne strane donijeti u roku 30 dana.

(5) Ugovorne strane imenovat će predstavnike Zajedničke komisije za tumačenje kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama u roku od 8 dana.

(6) Tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

(1) Pravo na postotno povećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova imaju profesori, odgajatelji, stručni učitelji, suradnici u nastavi i stručni suradnici, kao i ravnatelji, ovisno o ukupnom broju godina radnog staža provedenog na poslovima učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u djelatnosti osnovnog, srednjeg višeg i visokoškolskog sustava odnosno u ustanovama koje su obavljale ili obavljaju osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje odraslih, kao i u ustanovama koje su obavljale ili obavljaju osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju i to:

• od 20 do 29 godina radnog staža za 4%;

• od 30 do 34 godina radnog staža za 8%;

• od 35 i više godina radnog staža za 10%.

(2) Ugovorne strane utvrđuju pravo da su ukupne tjedne obveze utvrđene u Pravilniku o normi rada po nastavnim predmetima u srednjoj školi manje za 2 sata nastavnicima koji su obavljali poslove neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 30 do 34 godine, a za 4 sata koji su obavljali poslove u neposrednog odgojno-obrazovnom rada s učenicima 35 i više godina rada.

(3) Ukoliko nastavnik iz stavka 1. alineje 2. i 3. ovoga članka koristi pravo na manje tjedne obveze neposrednog odgojno-obrazovnog rada, postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova iz prethodnog stavka ovog članka iznosi 4 %.

(4) Nastavnici stručnih predmeta s laboratorijskim vježbama i praktičnom nastavom u strukovnim školama koji su od ukupno ostvarenog radnog staža na poslovima nastavnika proveli pet godina manje od godina radnog staža utvrđenih u stavku 1. ovog članka, ostvaruju pravo na postotno povećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova na način uređen alinejama 1., 2. i 3. stavka 1. ovog članka.

Članak 65.

Danom sklapanja ovog ugovora prestaju vrijediti odredbe Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama sklopljenog dana 10. lipnja 2002. godine.

ZA VLADU ZA NEZAVISNI SINDIKAT

REPUBLIKE HRVATSKE ZAPOSLENIHU SREDNJIM ŠKOLAMA

Ministar v. d. Predsjednika

doc. dr. sc. Dragan Primorac, v. r. Nikola Andrić, prof, dr. med., v. r.