HRVATSKI SABOR

2269

Na temelju članka 121. Poslovnika Hrvatskoga sabora,

Polazeći od strategijskog cilja Republike Hrvatske da postane punopravnom članicom Europske unije, koji je potvrđen kroz podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji 21. veljače 2003. godine,

Nastavno na Rezoluciju Hrvatskoga sabora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji od 18. prosinca 2002. godine i Deklaraciju Hrvatskoga sabora o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji od 19. siječnja 2005. godine,

Bilježeći zaključke Europskoga vijeća iz lipnja 2004. godine, kao i Vijeća Europske unije od 3. listopada 2005. godine, o davanju statusa kandidata Republici Hrvatskoj i otpočinjanju pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji,

Vodeći računa o Općem stajalištu Europske unije za pregovore s Republikom Hrvatskom kojeg je usvojilo Vijeće Europske unije 16. ožujka 2005. godine,

Pozdravljajući Odluku Vlade Republike Hrvatske od 7. travnja 2005. godine, kojom je uspostavljena struktura za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, kao i Odluku Vlade Republike Hrvatske od 15. travnja 2005. o postupku izrade i usvajanja pregovaračkih stajališta Republike Hrvatske u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji,

Izražavajući zadovoljstvo da je 1. veljače 2005. godine stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica,

Svjestan važnosti učinkovite provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za uspjeh pregovora o pristupanju,

Zahvaljujući Europskoj uniji na pretpristupnoj pomoći i otvorenoj mogućnosti sudjelovanja u programima Europske zajednice,

Još jednom ističući povijesnu važnost pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i odgovornost koju predstavlja uspješno vođenje pregovora s Europskom unijom,

Prihvaćajući ciljeve, vrijednosti i načela na kojima počiva Europska unija izražene u temeljnim (osnivačkim) ugovorima Europske unije,

Dodatno naglašavajući da je politički cilj Republike Hrvatske očuvanje nedjeljivosti, integriteta i cjelovitosti državnog teritorija, kao i kontinuiteta i zaštite tradicije, kulture, jezika i društvenih vrijednosti kao osnove hrvatskoga nacionalnoga identiteta,

Svjestan očekivanja hrvatske javnosti od ulaska Republike Hrvatske u EU za unapređenje gospodarskih i demokratskih odnosa u društvu i za unapređenje kvalitete života građana,

Ističući značaj Deklaracije (Izjave) i preporuka Zajedničkoga parlamentarnog odbora Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta od 5. listopada 2005. godine,

Iznova potvrđujući da je nacionalni interes Republike Hrvatske kvalitetno okončanje pregovora i što skoriji ulazak u punopravno članstvo Europske unije,

Hrvatski sabor, na temelju prijedloga Nacionalnoga odbora u provedbi zaključka od 20. siječnja 2005. godine, na sjednici 14. listopada 2005., donosi

REZOLUCIJU

o strategijskim odrednicama pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom

1. Cilj Republike Hrvatske u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji jest ostvariti punopravno članstvo u Europskoj uniji koje će počivati na načelima jednakosti, partnerstva i solidarnosti među državama članicama, uz očuvanje i promicanje nacionalnog identiteta i različitosti.

2. Članstvo u Europskoj uniji potrebno je ostvariti pod najpovoljnijim uvjetima i u najkraćem mogućem vremenskom roku, zalažući se za načelo individualnog pristupa Unije Republici Hrvatskoj u procesu pristupanja.

Hrvatski sabor stoga poziva Vladu Republike Hrvatske da pregovore o pristupanju Europskoj uniji vodi kvalitetno i učinkovito, uz punu zaštitu nacionalnih interesa, te s ciljem da ih se nastoji dovršiti u vremenskom okviru koji bi omogućio građanima Republike Hrvatske da sudjeluju na sljedećim izborima za Europski parlament 2009. godine.

3. Hrvatski sabor je odlučan da tijekom pregovora, u okviru svojih ovlasti i surađujući s Vladom Republike Hrvatske i predsjednikom Republike Hrvatske, nastavi s ulaganjem osobitih napora kako bi do 2008. godine svi politički, gospodarski, pravni i institucionalni kriteriji za članstvo u Europskoj uniji bili ispunjeni i Republika Hrvatska dostigla punu razinu spremnosti za pristupanje Europskoj uniji.

U skladu s tim ciljem, te uvažavajući dosadašnju dinamiku i postignuća u usklađivanju zakonodavnog sustava Republike Hrvatske s pravnom stečevinom i standardima Europske unije, Hrvatski sabor će ojačati suradnju s Vladom Republike Hrvatske kako bi se proces usklađivanja zakonodavstva provodio kvalitetno i u skladu sa zadanim rokovima.

4. U pregovorima o pristupanju Republika Hrvatska mora promicati i očuvati svoj posebni identitet srednjoeuropske, mediteranske i podunavske zemlje.

5. Zahtijevajući da hrvatski jezik po ulasku u članstvo EU bude prihvaćen kao službeni i radni jezik institucija Europske unije, Hrvatski sabor podržava Vladu Republike Hrvatske u namjeri da u većem broju poglavlja pregovore vodi na hrvatskome jeziku.

6. U pregovorima o pristupanju Republika Hrvatska treba osigurati da njezin politički, gospodarski i financijski položaj u EU bude razmjeran njezinoj snazi u usporedbi s drugim državama članicama. Republika Hrvatska također treba osigurati da kao članica Europske unije učinkovito i u potpunosti sudjeluje u radu svih institucija EU, u opsegu koji odgovara onome postojećih država članica slične veličine.

7. Nacionalni cilj Republike Hrvatske u pregovorima o pristupanju jest postizanje najboljih realno mogućih prijelaznih razdoblja za one dijelove pravne stečevine u kojima ne postoji, ili neće postojati u trenutku pristupanja Europskoj uniji, dovoljna razina spremnosti za njihovo puno usklađivanje i provedbu.

8. U pregovorima o pristupanju potrebno je osigurati odgovarajuća prijelazna razdoblja, a ako je moguće i izuzeća za ona područja od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima je nužna prethodna učinkovita priprema i prilagodba hrvatskog gospodarstva za ravnopravno sudjelovanje u tržišnoj utakmici unutar EU. Takva prijelazna razdoblja trebaju biti zasnovana na stvarnim potrebama, a njihovo trajanje trebalo bi ovisiti o analizi i ocjeni vremena nužnog za prilagodbu hrvatskog gospodarstva. Potreba za odgovarajućim prijelaznim razdobljima poglavito se, ali ne isključivo, odnosi na poglavlja poljoprivrede i ruralnog razvitka i zaštite okoliša, te područja stjecanja nekretnina i državnih potpora.

– U poljoprivredi je osobito važno dogovoriti odgovarajuća prijelazna razdoblja i mehanizme u pogledu visine i dinamike izravnih plaćanja hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima iz proračuna Europske unije, utvrđivanja proizvodnih kvota za posebno osjetljive proizvode, te rokova za dostizanje standarda kakvoće.

– Potreba za prijelaznim razdobljima u pogledu stjecanja nekretnina proizlazi iz činjenice što u ovom trenutku postoji značajna razlika u kupovnoj moći između hrvatskih građana i građana pojedinih država članica Europske unije, te iz važnosti stvaranja odgovarajućeg okvira za primjenu i usklađivanje propisa koji se odnose na zaštitu prirode, okoliša, prirodne, povijesne i kulturne baštine, pomorskog dobra, prostornog planiranja, urbanizma i građevinarstva te sjecanja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

– Zaštita okoliša je zbog potrebe znatnih ulaganja i složenih tehničkih rješenja nužnih za dostizanje europskih standarda jedno od financijski najzahtjevnijih područja usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojem se ostvarivanje potpune sukladnosti treba smatrati dugoročnom zadaćom.

– Posebna prijelazna razdoblja bit će potrebna i u pogledu državnih potpora u sektorima poput brodogradnje i industrije čelika gdje je nužno odgovarajuće razdoblje za provedbu realno mogućih programa restrukturiranja u cilju stvaranja gospodarski održivih industrija sposobnih za ravnopravno sudjelovanje u tržišnoj utakmici na zajedničkom EU tržištu.

9. Uzimajući u obzir konačni cilj i namjeru da se građanima Republike Hrvatske osigura viši i kvalitetniji životni standard, Hrvatski sabor naročito ističe potrebu da pregovori o pristupanju Europskoj uniji budu praćeni kontinuiranim unutarnjim reformama koje će omogućiti nastavak izgradnje stabilnog i prosperitetnog društva i države sposobne da nakon pristupanja u članstvo na ravnopravnoj osnovi ostvaruje svoja prava i obveze, te pridonese daljnjem razvoju i djelovanju Europske unije.

Hrvatski sabor, stoga potiče Vladu Republike Hrvatske na nastavak i ubrzavanje provedbe Nacionalnog programa za pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, a osobito prioriteta naznačenih u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u EU i Europskom partnerstvu. U tom kontekstu, Hrvatski sabor potiče Vladu Republike Hrvatske na što skorije usvajanje potrebnih strategijskih dokumenata i programa, pri čemu se u ovom trenutku važnošću posebno izdvajaju Nacionalni razvojni plan, Nacionalna strategija ravnomjernoga regionalnog razvoja, Strategija ruralnog razvitka, Strategija razvoja industrije i Strategija usklađivanja zakonodavstva na području zaštite okoliša, kao i poduzimanje daljnjih mjera s ciljem restrukturiranja gospodarstva, osobito u proizvodnji, poljoprivredi, prometu, turizmu i javnim uslugama, te s ciljem promicanja gospodarstva temeljenoga na znanju.

10. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske da u provođenju reformi i pripremama za punopravno članstvo osobitu pozornost također posveti i:

– punoj provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, i učinkovitom djelovanju kroz Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje te druga tijela ustrojena tim Sporazumom, vodeći u svakom trenutku računa da pravovremena i djelotvorna provedba Sporazuma čini ključno mjerilo na temelju kojeg će Europska unija ocjenjivati sposobnost Republike Hrvatske za pristupanje Uniji,

– daljnjem jačanju institucionalne sposobnosti državne uprave Republike Hrvatske, kao glavnog operativnog nositelja pregovora o pristupanju, spremnog za učinkovitu provedbu pravne stečevine Europske unije,

– održavanju dosegnute razine pune provedbe kopenhaških političkih kriterija i kriterija iz Procesa stabilizacije i pridruživanja, uključujući suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju,

– učinkovitom i odgovornom korištenju pretpristupne pomoći te sudjelovanju u programima Europske zajednice, koje treba maksimalno iskoristiti za provedbu potrebnih unutarnjih reformi i postizanje što veće usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije, kao i za kvalitetnu pripremu Republike Hrvatske za provođenje poljoprivredne, regionalne, strukturne i kohezijske politike EU,

– daljnjem jačanju političkog dijaloga s Europskom unijom, koji će pridonijeti boljem međusobnom razumijevanju, daljnjem približavanju stajališta EU i Republike Hrvatske te općem promicanju interesa Republike Hrvatske.

11. Hrvatski sabor potiče na usvajanje sveobuhvatne komunikacijske strategije Republike Hrvatske, koja će osigurati kvalitetno upoznavanje hrvatskih građana s funkcioniranjem Europske unije, ali i građana Europske unije s Republikom Hrvatskom kao budućom članicom EU. Pritom se ističe iznimna važnost aktivnog uključivanja svih segmenata hrvatskoga društva u široku javnu raspravu o članstvu Republike Hrvatske u EU i njegovim učincima, kao i kvalitetnog djelovanja medija, kako bi nakon dovršetka pregovora građani na referendumu mogli odlučiti o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

12. Ova Rezolucija objavit će se u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 910-04/05-01/08

Zagreb, 14. listopada 2005.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.