USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
2352
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću
za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec,
predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario
Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić
i Vice Vukojević, članovi
Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi I. S. iz R., Š. K. na sjednici održanoj
dana 21. rujna 2005. godine, jednoglasno je donio
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Županijski sud u Šibeniku dužan je donijeti odluku
povodom žalbi stranaka protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, broj:
P-529/95 od 15. ožujka 2005. godine u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od
šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke
u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog
zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne
novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), određuje se
primjerena naknada podnositelju ustavne tužbe I. S. iz R., Š. K., zbog povrede
ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne
novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst), u iznosu od 6.900,00 kuna.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit
će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca, od dana
podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za
njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim
novinama«.
Obrazloženje
1. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem članka
63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj
99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon),
podnio je dana 3. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog
postupka.
ČINJENICE VAŽNE ZA
USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
2. Dana 10. ožujka 1995. godine podnositelj je
podnio tužbu, zajedno s M. G. iz P., Općinskom sudu u Šibeniku protiv tuženika
A. S. iz S., radi predaje u posjed i isplate dijela obiteljske kuće u V. Zbog
smrti tuženika, izvršena je dopuna tužbe, tako da su kao tuženici od 15.
studenoga 1995. godine, u postupku sudjelovali D. T., G. S., G. S. i S. S.
Ročište zakazano za dan 14. studenoga 1995.
godine odgođeno je zbog nedovoljnog broja primjeraka tužbi za nove tuženike,
koje je podnositelj dostavio uz podnesak od 15. studenoga 1995. godine.
Nakon dvije požurnice podnositelja (od 13.
lipnja 1996. i 29. listopada 1996. godine), tuženici su u spis dostavili
prigovor promašene pasivne legitimacije dana 22. prosinca 1996. godine u odnosu
na II-go i III-će tuženika, a I-tuženik je dostavio
odgovor na tužbu 9. prosinca 1996. godine.
Ročište 10. prosinca 1996. godine odgođeno je
zbog neuredne dostave poziva na ročište za II-ga i IV-to tuženika.
Podneskom IV-to tuženik od 31. listopada 1997.
godine u spis dostavlja protutužbeni zahtjev za
isplatu u odnosu na podnositelja.
Na ročištu održanom dana 10. ožujka 1998. godine
povučena je tužba u odnosu na I-tuženika, no zbog neuredne dostave za
I-tuženika i nepristupanja na raspravu I-ga i III-će tuženika, rasprava je
odgođena.
Podneskom od 17. travnja 1998. godine,
podnositelj mijenja tužbeni zahtjev i traži predaju u posjed stana i naknadu
štete zbog nekorištenja stana.
Na ročištu održanom dana 22. travnja 1998.
godine povučena je tužba u odnosu na G. i G. S., te tuženi ostaje samo S. S.
Međutim, imenovani se protive povlačenju tužbe.
Tuženi podneskom od 21. svibnja 1998. godine
iznose dopunski protutužbeni zahtjev kojim od
podnositelja traže isplatu naknade štete zbog duševnih boli zbog iznošenja
neistina.
M. G. podneskom od 29. lipnja 1998. godine
povlači svoju tužbu u ovom postupku.
Ročište od 7. svibnja 1998. godine zbog bolesti uredujućeg suca nije održano, a ročište na dan 9. srpnja
1998. godine je odgođeno i rasprava je nastavljena na ročištu 22. rujna 1998.
godine, kada su saslušane stranke.
Općinski sud u Šibeniku svojim dopisom od 31.
kolovoza 1998. godine, koji je upućen Općinskom sudu u Puli, traži saslušanje
M. G., u svezi toga je li povukla svoju tužbu. Tužitelj podneskom od 10.
kolovoza 1998. godine dodatno obrazlaže tužbu.
Ročište 22. rujna 1998. godine odgođeno je, jer
nije saslušana M. G. u P.
Zapisnikom o saslušanju M. G. od 24. svibnja
1999. godine, Općinski sud u Puli odgovara na traženje uredujućega
Suda, a iz zapisnika proizlazi da ista tužbu nije povukla.
Požurnicom od 18. lipnja 1999. godine,
podnositelj predlaže zakazivanje rasprave, a podneskom od 10. listopada 1998.
godine, A. G.-P., kao nasljednica pok. M. G.,
predlaže da ona stupi u parnicu umjesto svoje pok.
majke.
Rasprava održana dana 3. svibnja 2000. godine –
zbog opsežnog novog materijala u spisu koji je dostavio podnositelj, na zahtjev
tuženika je odgođena, uz rok od 30 dana da se očituju na isti.
Podneskom tuženici daju očitovanje dana 5.
svibnja 2000. godine, a podnositelj daje svoj odgovor na to očitovanje dana 21.
lipnja 2000. godine.
Na ročištu održanom 14. ožujka 2001. godine,
zbog izmjene uredujućeg suca, rasprava počinje
iznova, te stranke daju izjave oko stanja spisa, a isto je odgođeno radi
saslušanja svjedoka.
Podnositelj podneskom od 26. ožujka 2001. godine
dostavlja dopunsku dokumentaciju.
Na ročištu održanom 19. travnja 2001. godine,
saslušane su stranke, te svjedok D. T., a isto je odgođeno za 6. lipnja 2001.
godine radi saslušanja drugih svjedoka.
Podneskom od 17. svibnja 2001. godine podnositelj
označava visinu štete zbog nemogućnosti korištenja stana.
Na ročištu održanom 6. lipnja 2001. godine
saslušani su svjedoci B. J. i J. R., a isto je odgođeno radi saslušanja zamolbenim putem svjedoka u Puli. Zamolnica za to
saslušanje dostavljena je 11. srpnja 2001. godine.
Ročište zakazano za dan 11. lipnja 2003. godine
odgođeno je zbog nepristupanja tuženika, a na ročištu 11. srpnja 2003. godine,
rasprava počinje iznova zbog promjene raspravnog suca.
Rasprava 19. rujna 2003. godine – na istu nije
pristupio podnositelj, no ročište je održano u njegovoj nenazočnosti i
saslušan je svjedok R. G. Utvrđeno je da je II-go
tužiteljica umrla 20. prosinca 2001. godine, te je on jedan od njezinih
nasljednika. Ročište je odgođeno da bi se podnositelj očitovao na navode tog
svjedoka.
Ročište zakazano za 31. listopada 2003. godine
nije održano jer za podnositelja nije nitko pristupio, a ročište od 30.
siječnja 2004. godine odgođeno je, jer nije pristupio tuženik. Podneskom od 1.
listopada 2003. godine podnositelj daje očitovanje na iskaz svjedoka R. G.
Ročište 7. travnja 2004. godine nije održano jer
tuženici nisu pristupili. Ročište od 19. svibnja 2004. godine također je
odgođeno zbog istih razloga.
Rješenjem od 19. svibnja 2004. godine na ovaj
spis pripojen je i spis broj: P-608/98, te će se riješiti u ovom postupku.
Na raspravi održanoj dana 8. lipnja 2004.
godine, tužba je povučena u odnosu na II-go tuženika,
a isto je odgođeno da bi stranke mogle iznijeti nove dokazne prijedloge, koje
prijedloge podnositelj iznosi u svojim podnescima od 8. srpnja i 12. srpnja
2004. godine.
Na raspravi održanoj 8. rujna 2004. godine uzete
su nove izjave stranaka, a isto je odgođeno uz rješenje kojim je pun. tužitelja
(podnositelja) dan rok od 15 dana da uredi tužbu i tužbeni zahtjev sukladno
tada iznesenim očitovanjima stranaka, što je i učinjeno podneskom predanim na
raspravi koja je održana 28. rujna 2004. godine, koje ročište je odgođeno zbog
nepristupanja tuženika i podnositelja osobno.
Tuženik S. S. je podneskom od 12. listopada
2004. godine dao novi odgovor na tužbu u odnosu na dopunjeni tužbeni zahtjev od
28. rujna iste godine.
Rasprava održana dana 20. listopada 2004. godine
održana je u odsutnosti tuženika, te su izvedeni dokazi uvidom u
dokumentaciju u spisu, te je raspravljanje dovršeno. Međutim, rješenjem od 2.
studenoga 2004. godine, glavna rasprava je preotvorena,
te je održano novo ročište dana 2. ožujka 2005. godine, koja je održana u
odsutnosti tuženika, te su ponovno izvedeni svi dokazi kao i dana 20. listopada
2004. godine, te je rasprava zaključena, a ročište za objavu presude određeno
je za dan 15. ožujka 2005. godine.
15. ožujka 2005. godine objavljena je presuda u
ovom postupku.
Nakon toga je nadležna sutkinja Općinskog suda u
Šibeniku zamolila predsjednika tog Suda da joj odobri produljenje roka za
izradu pisanog otpravka presude, koji je izradila 24.
svibnja 2005. godine, nakon čega je izvršena dostava pisanog otpravka presude strankama.
Tijekom srpnja 2005. godine stranke su izjavile
žalbe protiv navedene prvostupanjske presude, o kojima odlučuje Županijski sud
u Šibeniku.
PRAVO VAŽNO ZA
USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.
Ustavna
tužba je osnovana.
4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim
utvrđenjima:
4.1. DULJINA SUDSKOG
POSTUPKA
Prvostupanjski parnični postupak započeo je 10.
ožujka 1995. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Šibeniku, radi predaje
u posjed i isplate dijela obiteljske kuće u V.
Međutim, duljina postupka ne uzima se u
razmatranje od tog dana već od 5. studenoga 1997. godine kada je stupio na
snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97.,
6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o
potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči, između
ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku.
Ustavna tužba podnijeta je dana 3. prosinca
2004. godine, a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud
utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno devet (9)
godina, osam (8) mjeseci i dvadeset tri dana (23), a nakon stupanja na snagu
Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak
je trajao sedam (7) godina i dvadeset osam (28) dana.
4.2. POSTUPANJE
NADLEŽNOG SUDA
Postupak se u razmatranom, pravno relevantnom
razdoblju cijelo vrijeme vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku kao sudom prvog
stupnja u trajanju od oko sedam godina. U tom razdoblju sud je održao brojna
ročišta, proslijedio dopise Općinskom sudu u Puli, saslušao svjedoke i stranke
u postupku, dok razdoblja duljih neaktivnosti tijekom postupka nije bilo. Sud
je 15. ožujka 2005. godine donio prvostupanjsku presudu koju je otpremio
strankama u postupku 24. svibnja 2005. godine.
Postupak nije pravomoćno okončan jer su stranke protiv presude izjavile
žalbe.
4.3. PONAŠANJE
PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU)
Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u ovom
postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, pridonio je duljini sudskog postupka
time što je po dva puta mijenjao i dopunjavao tužbeni zahtjev (17. travnja
1998. godine i 17. svibnja 2001. godine). Isto tako, podnositelj nije
informirao nadležni sud da je njegova sutužiteljica i
sestra M. G. iz P. preminula 20. prosinca 2001. godine, već je to Sud saznao
saslušanjem svjedoka na raspravi dana 19. rujna 2003. godine.
4.4. SLOŽENOST SUDSKOG
PREDMETA
Ustavni sud utvrđuje da je riječ o složenom
predmetu u kojem je bilo potrebno utvrditi stvarno stanje vlasničkih i
posjedovnih odnosa na obiteljskoj kući u V. Isto tako, na predmetni spis je
pripojen spis broj: P-608/98, te se u oba spisa odluka mora donijeti u ovom
predmetu. Isto tako, tuženici su dali i nekoliko protutužbenih
zahtjeva za naknadu štete, o kojima je također potrebno provesti dokazni
postupak i donijeti odluku. Na kraju, II-go
tužiteljica je preminula tijekom postupka, kao i II.-go
tuženik, te je nadležni sud trebao čekati da se ostavinski postupci dovrše,
radi usklađenja tužbenih zahtjeva u odnosu na nasljednike prvotnih stranaka u
postupku.
Složenost postupka kao takva nije sama po sebi
toliko velika da bi se o tužbi podnositelja trebalo odlučivati u razdoblju
duljem od devet godina.
OCJENA USTAVNOG SUDA
5. Ustavni sud utvrđuje da se predmet u razmatranom,
pravno relevantnom razdoblju, vodio pred sudom prvog stupnja u trajanju duljem
od sedam godina. U radu Općinskog suda u Šibeniku nije bilo duljih razdoblja
neaktivnosti. Iako se radi o složenom predmetu, uzimajući u obzir standarde
usvojene od ovoga Suda u procjenjivanju duljine trajanja sudskog postupka, te
imajući u vidu da podnositelj osim jednog slučaja, nije bitno doprinio duljini
trajanja ovoga postupka, neučinkovito postupanje suda te okolnost da postupak
još uvijek nije pravomoćno dovršen, Ustavni sud nalazi da je povrijeđeno pravo
podnositelja na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom 29. stavkom 1.
Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavaka 1.
i 2. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove
odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3.
Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na
donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud, u pravilu, određuje za
razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja
nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije 5. studenoga 1997.
godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja.
Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
63. stavka 2. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja,
uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici
Hrvatskoj.
7. Predsjednik Županijskog suda u Šibeniku dužan
je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme
odluke u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8)
dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.
Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4.
i 5. Ustavnog zakona.
8. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke)
temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona.
Broj: U-IIIA-433/2005
Zagreb, 21. rujna 2005.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.