|
|
|
|
|
|
|
|
2401
Na temelju članka 9. Izmjena i dopuna Statuta Hrvatskog Crvenog križa, Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa na sjednici održanoj 4. listopada 2005. godine utvrdio je pročišćeni tekst Statuta Hrvatskog Crvenog križa.
Pročišćeni tekst Statuta Hrvatskog Crvenog križa obuhvaća Statut usvojen na Skupštini 26. travnja 2002. godine (»Narodne novine« br. 68/02) te Izmjene i dopune Statuta Hrvatskog Crvenog križa usvojene na Skupštini 31. ožujka 2005. godine (»Narodne novine« br. 88/05), u kojima je naznačeno vrijeme stupanja na snagu.
Pročišćeni tekst Statuta Hrvatskog Crvenog križa objavit će se u »Narodnim novinama«.
Broj: 10/5 – 05
Zagreb, 4. listopada 2005.
Predsjednik
Hrvatskog Crvenog križa
dr. sc. Jadranko Crnić, v. r.
Opće odredbe
Članak 1.
Hrvatski Crveni križ je nacionalni, humanitarni i dobrovoljni savez zajednica udruga županijskih društava Crvenog križa i udruga gradskih i općinskih društava Crvenog križa, koji djeluje na osnovi načela međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i uživa posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske.
Savez djeluje na području Republike Hrvatske u svrhu promicanja humanitarnih ciljeva i provedbe akcija od opće koristi.
Savez nosi naziv: »Hrvatski Crveni križ«.
Skraćeni naziv glasi »HCK«.
Sjedište Hrvatskoga Crvenog križa je u Zagrebu, Ulica Crvenog križa broj 14/1.
Hrvatski Crveni križ je neprofitna pravna osoba.
Članak 2.
Znak Hrvatskog Crvenog križa je crveni križ na bijelom polju, koji se koristi u skladu sa Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu, Zakonom o zaštiti znaka i naziva Crvenog križa i Ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava rata od 12. kolovoza 1949. i Dopunskim protokolima I. i II. od 8. lipnja 1977. (u nastavku teksta: Ženevske konvencije).
Zastava Hrvatskog Crvenog križa je bijele boje pravokutnog ili kvadratnog oblika sa znakom crvenog križa u sredini. Znak crvenog križa je veličine razmjerne veličini zastave.
Pečat Hrvatskog Crvenog križa je okrugla oblika sa znakom crvenog križa u sredini, a uz rubni dio pečata je natpis: »Hrvatski Crveni križ – Zagreb – Ul. Crvenog križa 14« .
Djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa
Članak 3.
Hrvatski Crveni križ provodi djelatnosti koje proizlaze iz Ženevskih konvencija, Statuta Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i zaključaka međunarodnih konferencija Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca prenijetih na nacionalna društva Crvenog križa. Hrvatski Crveni križ obavlja javne ovlasti i poslove ustanovljene Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu, Zakonom o zaštiti znaka i naziva Crvenog križa i drugim propisima i to:
1. izvršava obveze Republike Hrvatske kao potpisnice Ženevskih konvencija u dijelu međunarodnih poslova koji su mu povjereni;
2. zastupa i promiče ideje i načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca kao i međunarodnog humanitarnog prava te nadzire njihovu primjenu u oružanim sukobima, zalaže se za zaštitu svih žrtava i zaštitu ljudskih prava, te kontinuirano provodi upoznavanje građana s navedenim međunarodnim odredbama;
3. razvija svijest članstva o potrebi svjetskog mira i praktičnim akcijama i djelatnostima pridonosi tom idealu;
4. organizira i vodi Službu traženja i kao nositelj te javne ovlasti vodi posebnu skrb o žrtvama oružanih sukoba i drugih izvanrednih situacija; stvara uvjete i osigurava razvoj, kadrovski i materijalno osposobljava Službu i poduzima mjere za redovito obavljanje poslova i zadaća Službe traženja i njezino pripremanje za punu funkciju u slučaju oružanih sukoba i izvanrednih prilika u skladu sa Zakonom;
5. traži, prima i raspoređuje humanitarnu pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija i drugih donatora, te nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca za potrebe na području Republike Hrvatske;
6. pokreće, organizira i provodi ili sudjeluje u redovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj za pomoć osobama u potrebi i žrtvama velikih prirodnih, ekoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja, epidemija i oružanih sukoba u zemlji i svijetu te osigurava čuvanje određenih količina materijalnih dobara za te potrebe;
7. sudjeluje u akcijama međunarodne pomoći i solidarnosti žrtvama velikih prirodnih, ekoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja, epidemija i oružanih sukoba u zemlji i svijetu u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog križa i Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Pomoć žrtvama organizira se uvijek u skladu s osnovnim načelima Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca;
8. sudjeluje u prihvatu, smještaju i drugim mjerama koje pridonose zbrinjavanju ugroženog i nastradalog pučanstva, osobito izbjeglica, raseljenih osoba, stranih državljana i osoba koje traže utočište;
9. organizira razne oblike međusobnog pomaganja građana u duhu humanizma i solidarnosti te humanističkim odgojem djece i mladeži razvija solidarnost, nepristranost, poštovanje ljudskog bića i života u međusobnom miru i suradnji;
10. podizanjem i unapređenjem zdravstvene kulture pučanstva sudjeluje u unapređenju zaštite zdravlja i u tu svrhu organizira: zdravstveni odgoj, tečajeve prve pomoći, tečajeve za njegu bolesnih, starih i hendikepiranih osoba, sudjeluje u organiziranju higijensko-epidemiološke zaštite, osmišljava i provodi preventivne djelatnosti u svrhu poboljšanja zdravstvenog stanja pučanstva i u skladu sa svojim mogućnostima sudjeluje u zdravstvenim i socijalnim nacionalnim programima i organizira zaštitne jedinice;
11. popularizira, potiče, organizira i provodi dobrovoljno davanje krvi, okuplja dobrovoljne davatelje krvi, vodi o njima evidenciju i ustanovljuje kriterije i priznanja za dobrovoljne davatelje krvi;
Izvješćuje građane o važnosti i korisnosti ustupanja organa i tkiva za transplantaciju, popularizira, razvija i potiče svijest građana za potrebom darivanja organa;
12. obavlja socijalnu skrb i uzajamno pomaganje građana, razvijajući pri tomu svijest o potrebi međusobnog pomaganja. Naglašava značenje opće solidarnosti za rješavanje i zadovoljavanje niza osobnih i zajedničkih potreba, sprečava i uklanja uzroke i uvjete negativnih socijalnih utjecaja, te brine o zaštiti specifičnih kategorija pučanstva (bolesnici, invalidi, iznemogli starci, djeca i dr.);
13. osposobljava članstvo i građane za njihovu samozaštitnu funkciju u oružanim sukobima i drugim izvanrednim situacijama i ustrojava, obučava i oprema ekipe za izvršavanje zadaća u slučaju velikih prirodnih, ekoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja, epidemija i oružanih sukoba za akcije pomoći u zemlji i inozemstvu i to ekipe za: prvu pomoć, higijensko-epidemiološku zaštitu, njegu povrijeđenih i oboljelih, socijalni rad, psihološku pomoć pučanstvu, tehničku pomoć i prevencije sekundarnih stradanja te pomoć u prometu. Obavlja druge zadaće koje su mu povjerene u vezi sa spašavanjem, zaštitom i pomoći civilnom pučanstvu postradalom u oružanim sukobima i izvanrednim situacijama;
14. provodi stručno usavršavanje predavača iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nezgodi, vodi evidenciju i izdaje odgovarajuća uvjerenja, te organizira obnavljanje znanja predavača svake pete godine. Usklađuje nacionalni program prve pomoći za vozače. Provodi osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi, provodi ispite prve pomoći za vozače, vodi evidenciju i izdaje odgovarajuća uvjerenja o položenom ispitu;
15. provodi osposobljavanje za pružanje prve pomoći na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu;
16. potiče njegu i pomoć u kući, razvija susjedsku pomoć i organizira službu za njegu i pomoć bolesnih i nemoćnih u kući, osposobljava djelatnike za rad u službi te obučava članove obitelji za njegu bolesnog člana;
17. osniva i vodi domove, odmarališta te druge specijalizirane ustanove u suradnji s mjerodavnim ministarstvima, pruža usluge smještaja i prehrane osobama kojima je takav oblik pomoći potreban iz zdravstvenih, socijalnih i drugih razloga (kuhinje Crvenog križa, dostava hrane u kuću, odmarališta Crvenog križa i drugo) te usluge istog tipa za članove Hrvatskoga Crvenog križa. Pružanje navedenih usluga smještaja i prehrane ne smatra se ugostiteljskom ni turističkom djelatnošću;
18. promiče očuvanje čovjekova životnog okoliša; organizira i vodi ljetne kampove za mladež;
19. organizira Službu spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja i okoliša, osposobljava spasioce za rad u službi, vodi evidenciju i izdaje im uvjerenja o osposobljenosti te organizira obnavljanje znanja i provjeru fizičke sposobnost spasioca svake treće godine;
20. provodi kontinuirano informiranje i obučavanje pučanstva, a posebno djece i mladeži o opasnosti od mina i drugih eksplozivnih naprava;
21. organizira i provodi prijevoz robe u humanitarne i druge svrhe i osoba s posebnim potrebama-invalida, starih, bolesnih, nemoćnih i slično, te dobrovoljnih davatelja krvi i članova Hrvatskoga Crvenog križa;
22. organizira pružanje pomoći prijevoza alkoholiziranih vozača u dane vikenda (blagdana) s ciljem smanjivanja broja prometnih nesreća;
23. putem mobilnih timova provodi programe pomoći u lokalnim zajednicama starim i nemoćnim osobama;
24. izdaje publikacije o svojim djelatnostima, obavješćuje članstvo i pučanstvo o radu, idejama i djelovanju Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca;
25. radi na povećanju članstva, širenju i jačanju svojih društava i osposobljava ih za izvršavanje navedenih programskih djelatnosti.
26. obavlja i druge poslove temeljem kojih stječe prihod sukladno zakonu, a koji isključivo služi za obavljanje djelatnosti utvrđenih ovim Statutom.
Hrvatski Crveni križ kao članica Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca ostvaruje navedene programske djelatnosti po zadanim osnovnim područjima i sukladno strategiji Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Programske djelatnosti Hrvatski Crveni križ provodi za opće dobro, a dobit koja se ostvari koristi se isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa u skladu s ovim Statutom.
Odnosi Hrvatskog Crvenog križa kao osnivača ustanova i trgovačkih društava, domova, odmarališta, prenoćišta i drugo, uređuju se posebnim ugovorom o osnivanju.
Članak 4.
Hrvatski Crveni križ ostvaruje neposrednu suradnju i ima pravo, ali i obvezu zastupati članstvo i njegove interese pri Međunarodnom odboru Crvenog križa i Međunarodnoj federaciji društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, nacionalnim društvima i ostalim humanitarnim međunarodnim i nacionalnim organizacijama i ustanovama.
Hrvatski Crveni križ je član Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i kao priznato Nacionalno društvo punopravni subjekt u Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a može se udruživati i u druge međunarodne udruge.
Članak 5.
U javnom životu Republike Hrvatske, Hrvatski Crveni križ zastupa ideje pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca surađuje s državnim tijelima Republike Hrvatske, udrugama i institucijama koje idejno i programski slijede slične ciljeve, a osobito s ustanovama na području zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, obrane, civilne zaštite i s drugima.
Članak 6.
Rad Hrvatskog Crvenog križa i njegovih tijela je javan.
Javnost rada osigurava se kontinuiranim internim izvješćivanjem članstva (na sjednicama tijela, pisanim izvješćima, neposrednim susretima i drugo) i izvješćivanjem šire javnosti putem sredstava javnog priopćavanja o radu Hrvatskog Crvenog križa.
Iznimno sjednice određenih tijela mogu biti zatvorene, kad se raspravlja o osobnim podacima za pojedine članove, a koji bi tim članovima mogli nanijeti moralnu i materijalnu štetu. Isključenje javnosti može također biti u slučaju razmatranja predmeta Službe traženja.
Članstvo
Članak 7.
Članovi Hrvatskog Crvenog križa mogu biti:
– aktivni,
– potporni (pomažući) i
– počasni članovi.
Članstvo je dobrovoljno.
Sva društva Crvenog križa dužna su voditi popis svojih članova.
Aktivni članovi Hrvatskog Crvenog križa mogu biti poslovno sposobni državljani Republike Hrvatske koji imaju stalno prebivalište na području Republike Hrvatske, koji su prihvatili Statut Hrvatskog Crvenog križa, načela i programske zadaće, spremni su raditi u društvu i plaćati članarinu. Dobrovoljni davatelji krvi aktivni su članovi bez obveze plaćanja članarine.
Aktivni – mladi članovi Hrvatskog Crvenog križa, do 26 godina starosti su nominalni članovi. To su učenici, studenti, odnosno mladi građani koji djeluju u društvima Crvenog križa (u nastavku teksta: mladež Hrvatskog Crvenog križa Crvenog križa).
Potporni članovi Hrvatskog Crvenog križa mogu biti hrvatski i strani državljani i pravne osobe koje se obvežu pomagati Hrvatskom Crvenom križu u njegovu humanitarnom djelovanju (kroz pokroviteljstvo ili drugi oblik pomoći).
Počasni članovi su osobe iz javnog života koje su dobrotvornim radom i osobitim zaslugama pridonijele općem razvoju Hrvatskoga Crvenog križa i Republike Hrvatske.
Članak 8.
Učlanjenje aktivnih članova Hrvatskog Crvenog križa obavljaju općinska i gradska društva Crvenoga križa sa svojstvom pravne osobe i izdaju im članske iskaznice.
Potporne članove učlanjuju općinska, gradska i županijska društva, a na nacionalnoj razini Hrvatski Crveni križ i izdaju im iskaznicu o potpornom članstvu.
Počasne članove – na prijedlog odbora društava Crvenog križa imenuje Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa i izdaje im iskaznicu o počasnom članstvu.
Članak 9.
Aktivni, potporni i počasni članovi Hrvatskog Crvenog križa imaju ova prava i dužnosti:
– aktivno i pasivno pravo izbora,
– pravo govora u sklopu dnevnog reda na skupštini i drugim tijelima Crvenog križa i pravo predlaganja,
– neposredan utjecaj na program rada i razvitka društva,
– dužnost zaštite interesa društva,
– dužnost osobnog osposobljavanja za izvršavanje zadaća i neposrednog sudjelovanja u djelatnostima i akcijama Crvenog križa,
– dužnost unapređenja i širenja ideja pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca,
– dužnost podmirivanja ustanovljenog članskog doprinosa.
Članak 10.
Mladež Hrvatskog Crvenog križa ima ova prava i dužnosti:
– prema svojim mogućnostima sudjeluje u svim djelatnostima Crvenog križa i humanitarnim akcijama, a posebno akciji solidarnosti i pružanja konkretne pomoći starim, bolesnim i invalidnim osobama, akcijama usmjerenim na očuvanje prirodnog okoliša i promicanju zdravog načina života;
– redovno se osposobljavaju za pomaganje u ostvarenju zadaća Crvenog križa i razvoju humanih osjećaja uzajamnosti i solidarnosti.
Članak 11.
Članstvo u Hrvatskom Crvenom križu prestaje:
– istupom iz članstva po osobnoj volji,
– smrću člana,
– nepodmirivanjem članskog doprinosa tijekom kalendarske godine unatoč pismenoj opomeni,
– isključenjem zbog štetnog ponašanja i ponašanja suprotnog odredbama Statuta Hrvatskog Crvenog križa.
Isključeni članovi gube sva prava vezana uz članstvo Hrvatskog Crvenog križa.
Uplaćeni iznosi i prilozi se ne vraćaju.
O isključenju člana odlučuje odbor društva u koje je učlanjen.
Na odluku o isključenju član ima pravo žalbe skupštini društva. Odluka skupštine društva je konačna.
Unutarnji ustroj Hrvatskog Crvenog križa
Članak 12.
Udruge društava Crvenog križa, odnosno zajednice udruga, mogu se osnivati za područja jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, a savez udruga Hrvatskog Crvenog križa za teritorij Republike Hrvatske.
Iznimno udruge društava Crvenog križa mogu se osnivati za dvije ili više jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave.
Naziv udruge društava Crvenog križa u općinama je »Hrvatski Crveni križ – Općinsko društvo Crvenog križa _____«, u gradovima »Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa _____«, a u županijama »Hrvatski Crveni križ – Zajednica udruga društvo Crvenog križa _____ županije«.
Udruge društava Crvenog križa u općinama i gradovima kao i zajednice udruga u županijama pravne su osobe.
Broj i naziv općinskih i gradskih udruga društava Crvenog križa i zajednica udruga županijskih društava Crvenog križa (u nastavku teksta: društva Crvenog križa) sa svojstvom pravne osobe utvrđuje se Odlukom Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, na prijedlog Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa.
Sadržaj rada i djelovanja općinskih, gradskih i županijskih društava Crvenog križa uređuje se statutom u skladu sa Zakonom i ovim Statutom.
Članak 13.
Društva Crvenog križa mogu imati ustrojstvene oblike bez pravne osobnosti (gradska, općinska, mjesna, osnovna i područna društva Crvenog križa, aktive, klubove, skupine, sekcije, terenske jedinice) koji djeluju tamo gdje žive, rade ili se školuju njezini članovi. Ustrojstveni oblici društava Crvenog križa ne moraju imati Statutom propisanu formalnu ustrojbenu strukturu, osim predsjednika, kao osobu ovlaštenu za predstavljanje.
Članak 14.
U gradu Zagrebu osniva se udruga Crvenog križa i nosi naziv »Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb«.
Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb ima položaj županijskog društva i pravna je osoba.
Sadržaj rada i djelovanje Gradskog društva Crvenog križa Zagreb uređuje se Statutom u skladu sa Zakonom i ovim Statutom.
Članak 15.
Mladež Hrvatskog Crvenog križa posebno se organizira po školama, višim i visokim učilištima u osnovna društva Crvenog križa mladih. Osnovna društva Crvenog križa mladih tvore ogranci članova nižih i viših razreda Osnovnih škola, odnosno ogranci razreda Srednjih škola a na višim i visokim učilištima ogranci pojedinih godina studija.
Mladež svojom djelatnošću sudjeluje i pri drugim ustrojstvenim oblicima, odnosno u radu mjesnog, područnog, općinskog ili gradskog društva Crvenog križa.
Sadržaj rada i djelovanja Mladeži Hrvatskog Crvenog križa regulira se pravilima, koja donosi Glavni odbor.
Članak 16.
Odnosi unutar Hrvatskog Crvenog križa kao nacionalnog društva temelje se na međusobnoj suradnji, vertikalnoj povezanosti i odgovornosti za ostvarivanje ustanovljenih programa i djelatnosti.
Hrvatski Crveni križ obavlja savjetodavnu funkciju i nadzor nad radom svih ustrojstvenih oblika.
Svrha tako ustanovljenog odnosa je očuvanje jedinstva Hrvatskog Crvenog križa i njegovog programskog djelovanja, te kadrovsko i materijalno jačanje.
Članak 17.
Općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa imaju prava i dužnosti kao članice u savezu udruga Hrvatskog Crvenog križa, a članstvo im prestaje iz razloga propisanih Zakonom.
Izuzetno odluku o prestanku članstva društava Crvenog križa kao članice u Savezu udruga Hrvatskog Crvenog križa može donijeti Glavni odbor, a po žalbi rješava Skupština Hrvatskog Crvenog križa.
Članak 18.
Prema utvrđenom unutarnjem ustroju Hrvatskog Crvenog križa, programske djelatnosti i zadaće navedene u članku 3 ovog Statuta, neposredno se ostvaruju kroz rad općinskih i gradskih društava Crvenog križa.
Županijska društva Crvenog križa prioritetno, kao zajednica udruga općinskih i gradskih društava obavljaju: unapređenje razvoja društava Crvenog križa i koordinaciju njihovog rada na području županije; edukaciju djelatnika i volontera Crvenog križa za sve djelatnosti; pripremu, edukaciju i opremanje za djelovanje u katastrofama i drugim izvanrednim stanjima; rad s mladeži u dijelu provođenja zdravstveno – odgojnih programa i natjecanja prve pomoći, programa prevencije bolesti ovisnosti i dr.; rješavanje pitanja od zajedničkog interesa kroz ciljane programe i zajedničke akcije u suradnji s mjerodavnim subjektima na razini županije.
Hrvatski Crveni križ na nacionalnoj razini uz provedbu programa i djelatnosti iz članka 3, posebno brine o zaštiti znaka Crvenog križa i statusu Hrvatskog Crvenog križa u cjelini, međunarodnoj suradnji s nacionalnim i međunarodnim subjektima, zakonskoj regulativi, ostvaruje suradnju s nadležnim subjektima na državnoj razini i vodi razvojnu politiku Hrvatskog Crvenog križa u duhu Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i stvarnih potreba građana u Republici Hrvatskoj.
Članak 19.
Društva Crvenog križa imaju ova tijela:
– skupštinu,
– predsjednika i potpredsjednike,
– odbor,
– ravnatelja,
– nadzorni odbor.
Djelokrug rada navedenih tijela ustanovljuje se statutom društva, kojeg donosi skupština društva nadpolovičnom većinom glasova.
Sastav i broj članova skupštine i način izbora utvrđuje skupština prije početka izbora za skupštinu u novom mandatnom razdoblju.
U navedena tijela mogu biti birani samo članovi Hrvatskog Crvenog križa.
Sastav i broj članova ostalih tijela iz ovog članka utvrđuje se odlukom skupštine za tekući mandat.
Mandatno razdoblje za sva navedena tijela je četiri godine.
Članak 20.
Skupština je najviše tijelo svakog društva Crvenog križa i održava se najmanje jedanput u dvije godine.
U skupštini, članovi svakog društva Crvenog križa upravljaju putem izabranih predstavnika – zastupnika.
Članak 21.
Skupština radi na sjednicama koje saziva predsjednik.
Izvanredno sazivanje skupštine može pokrenuti predsjednik te skupštine, odnosno jedna trećina zastupnika u skupštini ili Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa.
Način rada skupštine ustanovljuje se poslovnikom.
Članak 22.
Predsjednik predstavlja društvo prema vani, saziva i predsjedava sjednicama skupštine i odbora i potpisuje odluke i druge dokumente koje donose ova tijela.
Predsjednik je počasna dobrovoljna funkcija na koju se bira na mandatno razdoblje od 4 godine.
U odsutnosti predsjednika zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika sa svim ovlastima.
Predsjednika i potpredsjednika (u pravilu se biraju dva potpredsjednika) bira se iz redova zastupnika skupštine na konstituirajućoj sjednici.
Predsjednik obavlja i druge poslove ustanovljene poslovnikom ili koje mu povjeri skupština i odbor.
Članak 23.
Odbor je izvršno tijelo skupštine, sastaje se po potrebi i brine o provođenju opće politike društva i operativno rješava sva pitanja tijekom poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama skupštine.
Članak 24.
Nadzorni odbor je tijelo koje nadzire financijsko-materijalno poslovanje društva i brine o izvorima prihoda, ostvarenju financijskih odluka i namjenskoj uporabi sredstava društva.
Sastaje se po potrebi i o svom radu izvješćuje odbor i skupštinu.
Članak 25.
Skupština i odbor društava Crvenog križa mogu za obavljanje određenih poslova i zadaća osnivati stalna i povremena radna, savjetodavna i stručna tijela (savjete, komisije, sekcije, klubove i dr.).
Stalna tijela skupštine su:
– za obavljanje zadaća na području zdravstveno – socijalnih djelatnosti i pomoći (prva pomoć, dobrovoljno davanje krvi i dr.);
– za promicanje znanja o Ženevskim konvencijama, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima, te Službi traženja;
– za rad s mladeži;
– za pripremu i djelovanje u katastrofama i drugim masovnim nesrećama i oružanim sukobima;
– za razvoj društva u cjelini (organizacijski ustroj, članstvo, razvojni programi i dr.);
– za međuopćinsku, međugradsku, međužupanijsku, odnosno međunarodnu suradnju.
Odlukom skupštine o osnutku radnih tijela određuju se njihov sastav, djelokrug, način rada i obveze.
Članak 26.
Ravnatelj društva Crvenog križa obnaša funkciju profesionalno, na mandatno razdoblje od četiri godine, a može biti ponovno imenovan.
Postupak imenovanja ravnatelja provodi odbor društva (u nastavku teksta: odbor) po provedenom javnom natječaju.
Odbor provodi i postupak razrješenja ravnatelja, koje može biti i prije isteka mandata.
Za imenovanje i razrješenje ravnatelja potrebna je prethodna suglasnost Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa (u nastavku teksta: Glavni odbor).
Ravnatelj zastupa i potpisuje u ime društva, naredbodavac je za ostvarenje financijskog plana i za svoj rad odgovara odboru i skupštini svog društva i Glavnom odboru.
Glavni odbor može, ako za to postoje opravdani razlozi, donijeti odluku o obnašanju funkcije ravnatelja profesionalno ili na drugi način (volonterski) kao vršitelja dužnosti ravnatelja, ali najduže na šest mjeseci.
Odbor može odlučiti da društvo ima zamjenika ravnatelja, koji će obavljati poslove suglasno odredbama statuta i aktima stručne službe.
Članak 27.
Za obavljanje stručnih, administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova općinskih, gradskih i županijskih društava i njihovih organa i tijela, mogu se osnovati stručne službe, zasnivati radni odnos ugovorom o radu sa zaposlenicima pojedincima ili osigurati obavljanje poslova na drugi način.
Radom stručne službe, odnosno zaposlenicima pojedincima, rukovodi ravnatelj.
Tijela Hrvatskog Crvenog križa
Visoki pokrovitelj
Članak 28.
Hrvatski Crveni križ za rad i djelovanje u svojoj humanitarnoj misiji može imati Visokog pokrovitelja.
Visoki pokrovitelj Hrvatskog Crvenog križa je osoba od najvišeg ugleda i časti s posebnim zaslugama za Republiku Hrvatsku.
Skupština
Članak 29.
Skupština je najviše tijelo Hrvatskog Crvenog križa čiji se rad odvija na sjednicama i to najmanje jedanput u dvije godine.
Mandat članova Skupštine traje četiri godine s pravom ponovnog izbora.
Članak 30.
Sjednice Skupštine saziva predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Izvanredno sazivanje Skupštine može inicirati predsjednik, Glavni odbor ili jedna trećina zastupnika u Skupštini.
Skupština može odlučivati kad je sjednici prisutna natpolovična većina zastupnika Skupštine, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova prisutnih zastupnika.
Izuzetno, u slučajevima propisanim ovim Statutom za pojedine odluke utvrđuje se kvalificirana većina.
Članak 31.
Skupština, kao najviše tijelo, u sklopu svoga djelokruga rada:
• donosi Statut Hrvatskog Crvenog križa i njegove izmjene i dopune,
• donosi programsku orijentaciju i razvojne programe,
• razmatra i usvaja izvješća o radu i poslovanju za mandatno i za kraća razdoblja,
• donosi odluku o sastavu i broju članova za Skupštinu budućeg mandata,
• donosi odluku o sastavu i broju članova Glavnog odbora i Nadzornog odbora za tekući mandat,
• bira i razrješuje predsjednika i dva potpredsjednika Hrvatskog Crvenog križa i članove Glavnog odbora i Nadzornog odbora,
• donosi odluke o statusnim i drugim pitanjima unutarnjeg ustroja, rada i djelovanja i radnim tijelima,
• donosi odluku o načinu rada Hrvatskog Crvenog križa u oružanom sukobu i drugim izvanrednim situacijama,
• donosi odluke o fondovima Hrvatskog Crvenog križa i prati njihovu funkciju i namjensko korištenje,
• donosi Pravilnik o Službi traženja, Pravilnik o Službi spašavanja života na vodi i druge opće akte,
• donosi odluku o osnivanju središnje Stručne službe Hrvatskog Crvenog križa,
• donosi Poslovnik o radu Skupštine i druge dokumente.
Predsjednik
Članak 32.
Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa je počasna dobrovoljna funkcija na koju se bira na mandatno razdoblje od četiri godine.
Predsjednik se bira iz redova zastupnika Skupštine na konstituirajućoj sjednici.
Predsjednik predstavlja Hrvatski Crveni križ, saziva i predsjedava sjednicama Skupštine, Glavnog odbora, potpisuje odluke i druge dokumente koje donose ova tijela te obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština i Glavni odbor.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika sa svim ovlastima.
Odredbe o izboru predsjednika primjenjuju se i na izbor potpredsjednika.
Glavni odbor
Članak 33.
Glavni odbor je izvršno tijelo Skupštine odgovorno za rad između sjednica Skupštine, koje rješava sva pitanja u tijeku poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama Skupštine.
Članove Glavnog odbora bira Skupština na konstituirajućoj sjednici iz redova zastupnika Skupštine na mandatno razdoblje od četiri godine.
Članak 34.
Glavni odbor saziva predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, prema potrebi ili na zahtjev jedne trećine članova Glavnog odbora.
Glavni odbor odlučuje ukoliko sjednici prisustvuje natpolovična većina članova, a odluke i zaključke donosi većinom glasova prisutnih članova Glavnog odbora.
Za svoj rad Glavni odbor je odgovoran Skupštini.
Članak 35.
Glavni odbor, kao izvršno tijelo Skupštine, provodi:
• odluke, zaključke i preporuke Skupštine,
• razmatra i usvaja godišnje programe, financijske planove i brine se o njihovu izvršenju, te izvješća o radu i poslovanju,
• donosi odluku o zajedničkim akcijama Hrvatskog Crvenog križa,
• donosi odluku o visini članarine,
• donosi odluku o osnivanju ustanova i trgovačkih društava, domova, odmarališta, prenoćišta i druge tome odgovarajuće odluke te daje suglasnost na odluku o osnivanju kad je osnivač općinsko, gradsko ili županijsko društvo,
• donosi odluku o uvjetima korištenja fondova, praćenju i nadzoru namjenskog trošenja,
• osniva stalna i povremena radna tijela,
• predlaže i imenuje počasne članove Hrvatskog Crvenog križa,
• imenuje i razrješava izvršnog predsjednika na mandatno razdoblje ili kraće kao vršitelja dužnosti na šest mjeseci,
• odlučuje o nabavi osnovnih sredstava,
• odlučuje o korištenju i raspolaže sredstvima u skladu s financijskim planom, donosi odluku o otvaranju i zatvaranju žiro – računa i drugih računa za redovno poslovanje,
• razmatra aktualna pitanja iz rada pojedinih društava i Hrvatskog Crvenog križa u cjelini, zauzima stavove te donosi preporuke, zaključke, smjernice i upute za rad društava (savjetodavna nadzorna funkcija) i pravila rada za pojedine djelatnosti,
• ocjenjuje stanje i djelatnosti društava Crvenog križa i saziva njihova tijela za rješavanje konkretnih pitanja,
• osniva Etičko povjerenstvo, imenuje njegove članove i donosi Poslovnik o radu Povjerenstva, te konačno odlučuje u pojedinom postupku,
• osniva Komisiju za priznanja, imenuje njezine članove i donosi Pravilnik o priznanjima Hrvatskog Crvenog križa,
• daje prethodnu suglasnost za imenovanje i razrješenje ravnatelja društava Crvenog križa,
• bira predstavnike i delegate za druga međunarodna i nacionalna tijela,
• donosi normativne akte o sistematizaciji, radnim odnosima i plaćama zaposlenih u središnjoj Stručnoj službi Hrvatskog Crvenog križa,
• izvješćuje i odgovara za svoj rad Skupštini,
• rješava i druga pitanja organizacije i rada.
Izvršni predsjednik
Članak 36.
Glavni odbor imenuje izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa nakon provedenog javnog natječaja na mandatno razdoblje od četiri godine. Funkciju obnaša profesionalno, a po isteku mandata može biti ponovno imenovan.
Izvršni predsjednik zastupa i potpisuje Hrvatski Crveni križ, naredbodavac je za ostvarenje financijskog plana i rukovodi središnjom Stručnom službom Hrvatskog Crvenog križa.
Izvršni predsjednik odlučuje o svim stvarima poslovanja ako hitnost situacije to zahtijeva. O hitnosti odlučuje sam, a izvješćuje Glavni odbor o svojoj odluci na prvoj sljedećoj sjednici.
Izvršni predsjednik zamjenjuje u slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika i potpredsjednike, sa svim ovlastima.
Izvršni predsjednik imenuje dva zamjenika izvršnog predsjednika i potreban broj pomoćnika za pojedine djelatnosti, a posebno vodi brigu o profesionalnim kadrovima, te usklađuje i prati rad svih ravnatelja društava.
Zamjenici izvršnog predsjednika su osobe s posebnim ovlaštenjima koje zamjenjuju izvršnog predsjednika sa svim ovlastima u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, ili u dijelu poslova koje im izvršni predsjednik povjeri.
Za svoje djelovanje izvršni predsjednik odgovara Glavnom odboru i Skupštini.
Članak 37.
U Hrvatskom Crvenom križu osniva se središnja Stručna služba za obavljanje programskih, savjetodavno–stručnih, koordinacijskih, edukacijskih, administrativno–tehničkih, nadzornih i drugih poslova.
Nadzorni odbor Hrvatskog Crvenog križa
Članak 38.
Nadzorni odbor bira Skupština na mandatno razdoblje od četiri godine, vodeći računa da u njegovom sastavu budu i financijski stručnjaci, a osobito predstavnik ministarstva nadležnog za poslove financija i ministarstva nadležnog za poslove zdravstva.
Nadzorni odbor između svojih članova bira predsjednika.
Osnovna funkcija i zadaća Nadzornog odbora je nadzor financijsko-materijalnog poslovanja, pregled godišnjeg obračuna poslovanja i praćenje korištenja sredstava u sklopu financijskog plana.
Nadzorni odbor Hrvatskog Crvenog križa ima pravo uvida u financijsko-materijalno poslovanje svih društava Hrvatskog Crvenog križa, posebice nadzor namjenskog trošenja sredstava i raspodjele humanitarne pomoći. U tu svrhu surađuje i pomaže nadzornim odborima svih društava Hrvatskog Crvenog križa.
O radu izvješćuje Glavni odbor i Skupštinu.
Imovina i financiranje
Članak 39.
Prihodi i rashodi Hrvatskoga Crvenog križa ustanovljuju se financijskim planom.
Financijski plan svake godine donosi Glavni odbor temeljem godišnjeg programa rada prije početka godine u kojoj će se financijski plan primjenjivati.
Izuzetno, ako se ne donese financijski plan prije početka godine, može se izvršiti privremeno financiranje temeljem financijskog plana iz prethodne godine, ali najdulje tri mjeseca.
Izmjene i dopune financijskog plana donose se na način propisan za njegovo donošenje.
Po završetku godine donosi se godišnji obračun kojim se ustanovljuju rezultati financijskog poslovanja.
Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa dužan je osigurati vođenje knjigovodstva i evidencije o financijskom poslovanju Hrvatskog Crvenog križa i njegovih tijela u skladu sa zakonom.
Članak 40.
Za ostvarivanje ciljeva i izvršavanje djelatnosti, Hrvatski Crveni križ stječe imovinu temeljem Zakona o Hrvatskom Crvenom križu i Zakona o udrugama te drugih propisa.
Financijsko poslovanje obavlja putem žiro – računa Hrvatskog Crvenog križa i ostalih računa propisanih zakonom.
Članak 41.
Hrvatski Crveni križ može imati u vlasništvu nekretnine i pokretnine.
Imovinu Hrvatskog Crvenog križa čine i novčana sredstva koja Hrvatski Crveni križ stječe na osnovi Zakona o Hrvatskom Crvenom križu.
Način uporabe financijskih sredstava, raspolaganja imovinom i druga pitanja vezana uz financijsko-materijalno poslovanje uređuju se u skladu s općim propisima i temeljem odluka Skupštine i Glavnog odbora.
Odluku o otuđivanju nepokretne imovine Hrvatskog Crvenog križa donosi Skupština dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Arbitraža
Članak 42.
Za rješavanje sporova među društvima Crvenoga križa određuje se tzv. arbitražni postupak.
Arbitraža (izabrani sud) sastavlja se na način da suprotstavljeni imenuju po jednog člana koji dogovorno imenuju trećeg – predsjedavajućeg arbitraže. Ako ne dođe do suglasja, predsjedavajućeg imenuje izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Prilikom arbitražnog postupka vrijede odredbe civilnog parničnog postupka.
Prestanak rada
Članak 43.
Hrvatski Crveni križ prestaje radom kad nastupi koji od uvjeta ustanovljenih zakonom i kad Skupština donese dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika odluku o prestanku rada.
Prestanak rada Hrvatskog Crvenog križa, pitanje njegove imovine i obaveza rješavat će se u skladu s postojećim pozitivnim propisima.
Ostatak novčane vrijednosti isključivo će se dodjeljivati u svrhu namjena za opća dobra u smislu Ženevskih konvencija i zaključaka međunarodnih konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koje odgovaraju ideji Crvenog križa.
Arhivsko gradivo Hrvatskog Crvenog križa zbog svoje važnosti i nedjeljivosti u cijelosti će pripasti Hrvatskom državnom arhivu Zagreb, odnosno pravnom sljedniku navedene institucije, na način sukladan postojećem pozitivnom zakonu o arhivskom gradivu i arhivima i provedbenim aktima tog zakona.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 44.
Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa imenuje Statutarnu komisiju za izradu Statuta i upućuje Nacrt statuta na razmatranje županijskim društvima.
Županijska društva – odbori organiziraju i koordiniraju javnu raspravu svih odbora općinskih i gradskih društava s pravnom osobnošću na svom području. Javna rasprava se provodi u roku 30 dana, a rezultate javne rasprave županijski odbori upućuju Statutarnoj komisiji Hrvatskog Crvenog križa.
Statutarna komisija sažima primjedbe i prijedloge javne rasprave županijskih društava i iznosi ih Glavnom odboru koji utvrđuje Prijedlog statuta za donošenje na Skupštini.
Statut donosi Skupština natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika.
Izmjene i dopune Statuta donose se na način i po postupku ustanovljenom za njegovo donošenje.
Članak 45.
Statut stupa na snagu osmi dan od dana objave u »Narodnim novinama«, a objavljuje se nakon što Hrvatski sabor na isti da suglasnost.
Njegovim donošenjem prestaje vrijediti Statut Hrvatskog Crvenog križa od 19. prosinca 1997. godine.
Sva društva Hrvatskog Crvenog križa dužna su uskladiti svoje statute s ovim Statutom u roku 6 mjeseci.
Predsjednik
Hrvatskog Crvenog križa
dr. sc. Jadranko Crnić, v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |