USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2487

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 26. listopada 2005. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o prestanku važenja Zakona o financijskoj policiji (»Narodne novine«, broj 67/01.) u dijelu kojim se osporava ustavnost odluke o danu stupanja na snagu zakona.

II. Odbacuje se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o prestanku važenja Zakona o financijskoj policiji (»Narodne novine«, broj 67/01.) u dijelu kojim se osporava ustavnost odluke o donošenju zakona po hitnom postupku.

III. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

 

Obrazloženje

 

I.

1. Božidar Pavelić iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o prestanku važenja Zakona o Financijskoj policiji (»Narodne novine«, broj 67/01. – u daljnjem tekstu: Zakon).

2. Podnositelj smatra da prijedlog Vlade Republike Hrvatske klasa: 470-05/01-01/01, urbroj: 5030120-01-1 od 24. svibnja 2001. godine za donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o financijskoj policiji po hitnom postupku, nije u Konačnom prijedlogu zakona broj 284 obrazložen u smislu odredaba članaka 159. do 161. Poslovnika Hrvatskog sabora (»Narodne novine«, broj 71/00., 129/00., 117/01., 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02. i 91/03. – u daljnjem tekstu: Poslovnik).

Nadalje smatra da donošenje navedenog Zakona sa stupanjem na snagu danom objave u »Narodnim novinama« nije obrazložen valjanim razlozima čime je povrijeđena odredba članka 89. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske.

Prijedlog u odnosu na povredu odredbe članka 89. stavka 3. Ustava nije osnovan.

3. Zakon o prestanku važenja Zakona o financijskoj policiji donio je Hrvatski sabor na sjednici održanoj dana 13. srpnja 2001. godine. Zakon je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 67 od 24. srpnja 2001. godine, a stupio je na snagu danom objave.

Predlagatelj zakona obrazložio je stupanje na snagu zakona danom objave »potrebom postupanja sukladno zaključku Vlade Republike Hrvatske i preporukama međunarodnih institucija o potrebi racionalizacije i otklanjanja preklapanja odgovornosti Financijske policije i Porezne uprave, da bi se stvorile pretpostavke za učinkovito obavljanje inspekcijskog nadzora iz djelokruga Ministarstva financija, čime je ujedno dodatno obrazložena potreba donošenja zakona po hitnom postupku.«

Odredba članka 89. stavka 3. Ustava propisuje:

Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drugačije određeno.

Odredba članka 81. stavka 1. Ustava glasi:

Ako Ustavom nije drugačije određeno, Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika.

Na sjednici Hrvatskog sabora 13. srpnja 2001. godine prihvaćeno je obrazloženje Konačnog prijedloga da Zakon stupi na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, te je prijedlog zakona prihvaćen s 82 glasa »za« i 38 glasova »protiv«.

Imajući u vidu izneseno Ustavni sud utvrđuje da je zakon donesen prema postupku koji je sukladan odredbama Ustava.

4. Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), riješeno je kao u točki I. izreke.

 

II.

Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje u odnosu na dio prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o prestanku važenja Zakona o financijskoj policiji (»Narodne novine«, broj 67/01.) koji osporava ustavnost donošenja zakona po hitnom postupku.

5. Nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske utvrđena je odredbama članka 128. Ustava, koje glase:

Ustavni sud Republike Hrvatske:

– odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,

– odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,

– može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana,

– odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske,

– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor,

– rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,

– odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,

– nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad,

– nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova,

– obavlja druge poslove određene Ustavom.

Ustav u odredbi članka 79. stavak 2. propisuje

Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom.

6. Poslovnik Hrvatskog sabora pri donošenju zakona po hitnom postupku propisuje:

 

Članak 159.

Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.

Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona, koji sadrži sve što i prijedlog zakona, osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona.

Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik, tada mora imati pisanu podršku još 25 zastupnika.

Odredba članka 205. Poslovnika propisuje:

Na sjednici Sabora, prilikom utvrđivanja dnevnog reda, predsjednik Sabora najprije će staviti na glasovanje prijedlog da se pojedini zakon donese po hitnom postupku, time da se odluka donosi bez rasprave, a u slučaju prijedloga da se zakon ne donese po hitnom postupku prije glasovanja, predsjednik Sabora će dati riječ samo zastupniku koji se protivio donošenju zakona po hitnom postupku i predlagatelju zakona.

...

7. Ustavni sud utvrđuje da postupak za odlučivanje o donošenju zakona po hitnom postupku nije uređen Ustavom već Poslovnikom. Stoga je i ocjena valjanosti obrazloženja prijedloga za donošenje zakona po hitnom postupku u nadležnosti Hrvatskog sabora.

Iz istih razloga Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati je li prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku obrazložen sukladno mjerodavnim odredbama Poslovnika.

8. Imajući u vidu izneseno, na temelju odredbe članka 32. Ustavnog zakona, riješeno je kao u točki II. izreke.

9.  Rješenje o objavi u Narodnim novinama, točka III. izreke, temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona.

 

Broj: U-I-1806/2001

Zagreb, 26. listopada 2005.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Suda

dr. sc. Petar Klarić, v. r.