HRVATSKA NARODNA BANKA

2753

Na temelju članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001.), a u vezi s člankom 40. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.) i točkom 9.1.1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora (»Narodne novine«, br. 48/2003.), odlučujući povodom prijave namjere provedbe koncentracije koju je podnio Agrokor d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena Petrovića 3, guverner Hrvatske narodne banke donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

1. Ocjenjuje se dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem većine dionica Kreditne banke Zagreb d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 74, od strane poduzetnika Agrokor d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena Petrovića 3.

2. Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku.

3. Ovo će rješenje biti objavljeno u »Narodnim novinama«.

 

Obrazloženje

 

I.  Dana 11. listopada 2005. Hrvatska narodna banka (u nastavku teksta: HNB) zaprimila je podnesak poduzetnika Agrokor d.d., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3 (dalje: Agrokor), kojim se HNB obavještava o namjeri provedbe koncentracije Agrokora i Kreditne banke Zagreb d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 74 (dalje: Kreditna banka). Dopisom od 12. listopada 2005. HNB je pozvao Agrokor na podnošenje prijave namjere provedbe predmetne koncentracije, u skladu s odredbama točke 8. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora (u nastavku teksta: Odluka). Dana 24. listopada 2005. u službenim prostorijama HNB-a održan je sastanak predstavnika Agrokora i HNB-a, a 25. listopada 2005. Agrokor je dostavio prijavu namjere provedbe predmetne koncentracije. Prijava je dostavljena elektroničkim putem, a 27. listopada 2005. original prijave dostavljen je poštom. HNB je 26. listopada 2005. zatražio dopunu predmetne prijave. Agrokor je dopunu prijave dostavio elektroničkim putem 26. listopada 2005., poslije 17.00 sati. Dana 27. listopada 2005. HNB je podnositelju Prijave (Agrokoru) izdao Potvrdu kojom se potvrđuje da je 27. listopada 2005. HNB zaprimio potpunu prijavu namjere provedbe predmetne koncentracije.

Slijedom navedenoga, 27. listopada 2005. smatra se danom podnošenja prijave namjere provedbe koncentracije Agrokora i Kreditne banke.

II. Razmatrajući podatke dostavljene u prijavi namjere provedbe koncentracije te druge podatke kojima je raspolagao HNB, u postupku ispitivanja prijave namjere provedbe koncentracije utvrđeno je sljedeće:

 

1. Sudionici koncentracije

Sudionici predmetne koncentracije su Agrokor d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena Petrovića 3 i Kreditna banka Zagreb d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 74.

 

a) Agrokor

Agrokor je koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Koncern Agrokor najveća je privatna grupacija u Hrvatskoj i jedna od vodećih regionalnih grupacija, u kojoj danas radi više od 17.000 zaposlenika. Osnovne djelatnosti koncerna Agrokor su proizvodnja i distribucija hrane i pića te maloprodaja. U sklopu koncerna Agrokor, među ostalima, posluju i najveći hrvatski proizvođač mineralne vode – Jamnica d.d., sladoleda – Ledo d.d., ulja, margarina i majoneze – Zvijezda d.d., najveća hrvatska mesna industrija – PIK Vrbovec d.d., te Belje, najveći poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj i vodeći maloprodajni lanac Konzum d.d. Osim društava iz Hrvatske, koncern Agrokor danas čine i društva iz regije preuzeta tijekom nekoliko proteklih godina: Ledo Čitluk d.o.o., Sarajevski kiseljak d.d., Velpro Sarajevo, Frikom a.d., Beograd, te Ledo Kft., Madžarska i Fonyódi iz Madžarske.

Agrokor je izdao ukupno 296.259 redovnih dionica s pravom glasa. G. Ivica Todorić imatelj je 100% udjela u temeljnom kapitalu Agrokora.

 

b) Kreditna banka

Kreditna banka osnovana je početkom 1994. godine kao univerzalna bankarska institucija. U lipnju 1994. godine dobila je ovlaštenje HNB-a za obavljanje svih poslova sa stranim sredstvima plaćanja, uključujući i poslove platnog prometa i kreditnih poslova s inozemstvom. Krajem iste godine izravno je uključena u mrežu SWIFT.

Kreditna banka započela je s radom na zagrebačkom području, a s vremenom je proširila svoju poslovnu mrežu i na ostale regije.

 

2. Pravni oblik koncentracije

Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje dodatnih42,85% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke od strane Agrokora. Tom transakcijom Agrokor bi svoj udio u vlasništvu povećao sa sadašnjih 57,15% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke na ukupno 100% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke.

 

3. Pravni temelj koncentracije

Pravni temelj predmetne koncentracije su pisma namjere za prodaju dionica Kreditne banke koja su dosadašnji imatelji dionica Kreditne banke uputili Agrokoru. Na temelju pisama namjere Agrokor namjerava s tim imateljima dionica sklopiti ugovore o kupoprodaji i prijenosu dionica Kreditne banke. Nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji i prijenosu dionica Kreditne banke Agrokor bi stekao ukupno 406.416 dionica Kreditne banke s pravom glasa, što čini 30,79% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke. Uz sadašnjih 57,15% udjela, nakon stjecanja 30,79% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke na temelju pisama namjere dosadašnjih imatelja dionica te dodatnih 12,06% putem javne ponude, Agrokor će imati 100% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke.

Prema tome, u predmetnom slučaju radi se o povećanju sadašnjeg udjela Agrokora u Kreditnoj banci.

4. Izvješće Agrokora o gospodarskoj i pravnoj opravdanosti predmetne koncentracije

U prijavi namjere provedbe predmetne koncentracije Agrokor namjeru povećanja svoga vlasničkog udjela u Kreditnoj banci obrazlaže dvama bitnim razlozima. Kao prvi razlog navodi činjenicu da je Kreditna banka u proteklom razdoblju ostvarila izvrsne rezultate, iz čega se vidi jasan vlasnički interes Agrokora za povrat uloženih sredstava preko isplate dividende. Kao drugi razlog za provođenje predmetne transakcije Agrokor navodi xx (označeno kao poslovna tajna).

Naime, u trenutku prijave namjere provedbe predmetne koncentracije Agrokor je raspolagao neposredno, kao i preko svojih povezanih društava, s ukupno 754.310 dionica Kreditne banke s pravom glasa, što čini 57,1472% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke. U nastavku je prikazana vlasnička struktura Kreditne banke na dan 20. listopada 2005., gdje su navedeni najveći dioničari Kreditne banke:

 

Agrokor d.d.               248.590 dionica           18,8334% udjela

Šted-Invest d.o.o.        128.700 dionica           9,7504% udjela

Arka d.o.o.                  115.000 dionica           8,7125% udjela

Ledo d.d.                    112.712 dionica           8,5391% udjela

Jamnica d.d.                111.370 dionica           8,4375% udjela

Mondo-Tera d.o.o.      97.800 dionica             7,4094% udjela

Konzum d.d.                93.641 dionica             7,0943% udjela

Zvijezda d.d.                74.740 dionica             5,6624% udjela

Ivalim d.o.o.                74.074 dionica             5,6119% udjela

Solana Pag d.d.           74.000 dionica             5,6063% udjela

Agroprerada d.d.         37.370 dionica             2,8312% udjela

Niko-pet d.o.o.           18.500 dionica             1,4016% udjela

Navedenih dvanaest (12) najvećih dioničara imatelji su ukupno 90,2104% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke.

Povećanje vlasničkog udjela u Kreditnoj banci... xx (označeno kao poslovna tajna).

 

5. Mjerodavno tržište

Odredbama točke 1. Odluke određeno je da se na odgovarajući način primjenjuje definicija pojma mjerodavno tržište iz propisa koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja. Prema Uredbi o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine« br. 51/2004) mjerodavno tržište, u smislu članka 7. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 122/2003.), određuje se kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području.

U konkretnom predmetu, Agrokor, odnosno poduzetnik koji ne posluje unutar bankarskog sektora Republike Hrvatske, povećava svoj udio u temeljnom kapitalu Kreditne banke, koja je svojim poslovnim aktivnostima prisutna na području više županija. Iz očitovanja podnositelja prijave proizlazi da je Kreditna banka svojom strategijom usmjerena na nacionalnu razinu, odnosno da se Kreditna banka s drugim bankama koje posluju u Republici Hrvatskoj natječe na nacionalnoj razini. Slijedom iznesenoga, mjerodavno tržište u ovom ispitnom postupku određeno je kao tržište univerzalnog bankarstva na području Republike Hrvatske.

Mjerodavno tržište u svojoj proizvodnoj dimenziji (tržište univerzalnog bankarstva) određeno je na osnovi usluga i proizvoda koje pruža Kreditna banka.

Zemljopisna dimenzija mjerodavnog tržišta određena je na osnovi rasprostranjenosti poslovne mreže Kreditne banke, tržišnih udjela u pojedinim županijama i koncepcije poslovanja. Naime, Kreditna banka ima poslovnu mrežu u 5 (pet) županija u Hrvatskoj: Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj županiji, Istarskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Zastupljenost Kreditne banke u navedenim županijama, mjerena brojem poslovnih jedinica, te tržišni udjeli primljenih depozita i danih kredita koje ima u tim županijama ne govore o isključivoj strateškoj usmjerenosti Kreditne banke na tržišta tih županija. Nadalje, Kreditna banka je zbog vlasničke povezanosti s koncernom Agrokor prirodno usmjerena na poslovanje s društvima iz toga koncerna, a ta se društva natječu s konkurentima na nacionalnoj razini, pa je to zemljopisna dimenzija njezina tržišta.

 

a) Analiza mjerodavnog tržišta na osnovi tržišnih udjela

Mjerodavno tržište analizirano je na osnovi tržišnih udjela Kreditne banke jer bi predmetnom transakcijom Agrokor povećao svoj dosadašnji udio u temeljnom kapitalu Kreditne banke, a i nema udjela u drugim bankama koje posluju u Republici Hrvatskoj.

Za analizu mjerodavnog tržišta korišteni su podaci HNB-a – revidirani podaci na dan 31. prosinca 2004. i privremeni podaci na dan 30. lipnja 2005.

aa) Tržišni udio Kreditne banke na mjerodavnom tržištu prema aktivi, primljenim depozitima i danim kreditima

Prema podacima HNB-a Kreditna banka je na mjerodavnom tržištu, koje je određeno kao tržište univerzalnog bankarstva na području Republike Hrvatske, na kraju prošle godine i na kraju prvog polugodišta ove godine imala relativno male tržišne udjele.

U oba promatrana razdoblja Kreditna banka je i prema kriteriju aktive i prema kriteriju depozita i kredita imala tržišne udjele manje od 0,5%.

Prema podacima HNB-a Kreditna banka je na tržištu univerzalnog bankarstva na području Republike Hrvatske na dan 31. prosinca 2004. i 30. lipnja 2005. prema aktivi imala tržišni udio od 0,37%, odnosno od 0,36%.

Prema depozitima Kreditna banka imala je na dan 31. prosinca 2004. tržišni udio od 0,46%, dok je 30. lipnja 2005. imala udio od 0,47%.

Prema kreditima Kreditna banka imala je i na dan 31. prosinca 2004. i na 30. lipnja 2005. udio od 0,41%.

U skladu s navedenim, promjene u tržišnom udjelu Kreditne banke prema aktivi, prema depozitima i danim kreditima u razdoblju između 31. prosinca 2004. i 30. lipnja 2005. bile su zanemarive. Kad se provede predmetna transakcija Agrokor će povećati svoj udio u temeljnom kapitalu Kreditne banke, a kako nije riječ o banci, neće doći do porasta tržišnih udjela Kreditne banke. Slijedom toga, predmetna koncentracija neće utjecati na koncentraciju hrvatskoga bankarskog sustava (pokazatelji ostaju nepromijenjeni).

 

ab) Analiza mjerodavnog tržišta na osnovi kanala distribucije Kreditne banke

Prema podacima navedenim u prijavi namjere predmetne koncentracije, Kreditna banka na dan 30. rujna. 2005. u sastavu ima sljedeće podružnice, odnosno poslovnice:

1. Poslovnica Banke u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 74,

2. Ispostava Zvijezda u Zagrebu, Marijana Čavića 1a,

3. Podružnica u Splitu, Dubrovačka ulica 15,

4. Poslovnica u Splitu, Domovinskog rata 60,

5. Podružnica u Sinju, Splitska 1,

6. Podružnica u Opuzenu, Tisno bb

7. Podružnica u Vinkovcima, Ulica bana Jelačića 6,

8. Podružnica u Jastrebarskom, Šetalište braće Kazić 2 i

9. Podružnica u Poreču, Mate Vlašića 20.

Navedeni podaci odgovaraju podacima HNB-a prikupljenim na dan 30. lipnja 2005. Devet poslovnih jedinica, koje je Kreditna banka imala 30. lipnja 2005., činilo je 0,86% poslovne mreže banaka u Republici Hrvatskoj. Na dan 31. prosinca 2004. Kreditna banka imala je također 9 (devet) poslovnih jedinica, koje su činile 0,87% poslovne mreže banaka u Hrvatskoj.

Kreditna banka ima ukupno 42 (četrdeset dva) bankomata, od toga: 27 (dvadeset sedam) bankomata u Zagrebu, četiri (4) bankomata u Splitu, tri (3) bankomata u Jastrebarskom, dva (2) bankomata u Poreču, jedan (1) bankomat u Rijeci, jedan (1) bankomat u Šibeniku, jedan (1) bankomat u Sinju, jedan (1) bankomat u Makarskoj, jedan (1) bankomat u Vinkovcima i jedan (1) bankomat u Slavonskom Brodu.

 

6. Udjeli sudionika koncentracije u drugim poduzetnicima

HNB je istražio kapitalnu i personalnu povezanost sudionika predmetne koncentracije, te je utvrđeno sljedeće:

 

a) Kapitalna povezanost

Agrokor ima udjele veće od 10% u temeljnom kapitalu sljedećih poduzetnika:

• Konzum d.d., Zagreb – maloprodaja i veleprodaja;

• Ledo d.d., Zagreb – proizvodnja sladoleda i zamrznute hrane;

• Zvijezda d.d., Zagreb – proizvodnja ulja i margarina;

• Jamnica d.d., Zagreb – proizvodnja mineralne, izvorske vode i sokova;

• Agroprerada d.d., Ivanić Grad – proizvodnja stočne hrane, voćarstvo;

• Agrokor trgovina d.d., Zagreb – trgovina burzovnim robama;

• PIK Vinkovci d.d., Vinkovci – ratarstvo, stočarstvo, mlin;

• Agrolaguna d.d., Poreč – proizvodnja vina, poljoprivreda;

• Lovno gospodarstvo Moslavina d.o.o., Zagreb – upravljanje lovištem;

• Solana Pag d.d., Pag – proizvodnja morske soli;

• Sojara d.d., Zadar – prerada soje;

• PIK Vrbovec d.d., Vrbovec – proizvodnja svježeg mesa i mesnih prerađevina;

• Belje d.d., Darda – proizvodnja poljoprivrednih proizvoda.

Kreditna banka nije, izravno ili neizravno, povezana ni s jednim poduzetnikom ili osobom, odnosno nema 20% ili više udjela u temeljnom kapitalu niti jednog društva.

Navedene kapitalne veze s obzirom na karakteristike predmetne koncentracije ne otvaraju pitanje mogućih negativnih učinaka predmetne transakcije na tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.

 

b) Personalna povezanost

Što se tiče poduzetnika Agrokor, postoje sljedeće personalne povezanosti:

Ivica Todorić, predsjednik Uprave Agrokora ujedno je predsjednik nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Jamnica d.d. – proizvodnja mineralne, izvorske vode i sokova

– Konzum d.d. – maloprodaja i veleprodaja

– Agroprerada d.d. – proizvodnja stočne hrane, voćarstvo

– Zvijezda d.d. – proizvodnja ulja i margarina

– Japetić d.d. – maloprodaja

– Agrolaguna d.d. – proizvodnja vina, poljoprivreda

– Belje d.d. – proizvodnja poljoprivrednih proizvoda

– PIK Vrbovec d.d. – proizvodnja svježeg mesa i mesnih prerađevina

– Hoteli Mlini d.d. – hotelijerstvo

– Frikom a.d., Srbija i Crna Gora – proizvodnja sladoleda i zamrznute hrane (predsjednik Upravnog odbora)

– Ledo Kft., Republika Madžarska – proizvodnja i prodaja sladoleda.

Tomislav Lučić, član Uprave Agrokora ujedno je član nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Centropromet d.d. – maloprodaja

– Japetić d.d. – maloprodaja

– Kreditna banka Zagreb d.d. – bankarstvo

– PIK Vinkovci d.d. – ratarstvo, stočarstvo, mlin

– PIK Vrbovec d.d. – proizvodnja svježeg mesa i mesnih prerađevina

– Fonyódi Kft., Republika Madžarska – proizvodnja mineralne vode.

Ante Todorić, član Uprave Agrokora ujedno je član nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Jamnica d.d. – proizvodnja mineralne, izvorske vode i sokova

– Solana Pag d.d. – proizvodnja morske soli.

Ljerka Puljić, članica Uprave Agrokora ujedno je članica nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Agrokor trgovina d.d. – trgovina burzovnim robama

– Ledo d.d. – proizvodnja sladoleda i zamrznute hrane

– Sojara d.d. – prerada soje

– Frikom a.d., Srbija i Crna Gora – proizvodnja sladoleda i zamrznute hrane (članica Upravnog odbora)

– Fonyódi Kft., Republika Madžarska – proizvodnja mineralne vode.

Stjepan Ledić, član Uprave Agrokora ujedno je član nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Init d.d., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – informatička djelatnost

– TP DC Sarajevo, Bosna i Hercegovina – veleprodaja.

Ante Todorić, predsjednik Nadzornog odbora Agrokora ujedno je član Nadzornog odbora poduzetnika Sojara d.d. – prerada soje.

Mirko Novosel, član Nadzornog odbora Agrokora ujedno je član nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Euroviba d.d. – maloprodaja

– Agrolaguna d.d. – proizvodnja vina, poljoprivreda

– Ledo d.d. – proizvodnja sladoleda i zamrznute hrane

– PIK Vrbovec d.d. – proizvodnja svježeg mesa i mesnih prerađevina.

Rudo Mikulić, član Nadzornog odbora Agrokora ujedno je član nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Kreditna banka Zagreb d.d. – bankarstvo

– Konzum d.d. – maloprodaja i veleprodaja

– Belje d.d. – proizvodnja poljoprivrednih proizvoda.

Mislav Galić, predsjednik Uprave Ledo d.d., Zagreb, ujedno je član nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Irida d.o.o., Daruvar – proizvodnja zamrznute ribe

– Ledo Čitluk d.o.o., Čitluk, Bosna i Hercegovina – proizvodnja sladoleda

– Frikom a.d., Srbija i Crna Gora – proizvodnja sladoleda i zamrznute hrane (član Upravnog odbora)

– Ledo d.o.o., Ljubljana, Republika Slovenija – distribucija i prodaja sladoleda.

Ankica Slobođanec, članica Uprave Ledo d.d. Zagreb, ujedno je članica Nadzornog odbora poduzetnika Irida d.o.o., Daruvar – proizvodnja zamrznute ribe.

Ivica Sertić, predsjednik Uprave Jamnica d.d., Zagreb, ujedno je član nadzornih odbora sljedećih poduzetnika:

– Mladina d.d., Jastrebarsko – proizvodnja vina

– Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb – bankarstvo

– Sarajevski kiseljak d.d., Kiseljak, Bosna i Hercegovina – proizvodnja mineralne vode

– Fonyódi Kft., Republika Madžarska – proizvodnja mineralne vode.

Zvonko Bencetić, član Uprave Jamnica d.d., Zagreb, ujedno je član Nadzornog odbora poduzetnika Mladina d.d., Jastrebarsko – proizvodnja vina.

Berislav Briški, član Uprave Jamnica d.d. Zagreb, ujedno je član Nadzornog odbora poduzetnika Sarajevski kiseljak d.d., Kiseljak, Bosna i Hercegovina – proizvodnja mineralne vode.

Prema očitovanju podnositelja prijave, što se tiče Kreditne banke, ne postoji povezanost te vrste.

Navedene personalne povezanosti poduzetnika Agrokor u kontekstu predmetne koncentracije ne predstavljaju ograničenja tržišnog natjecanja.

 

7. Opis i obrazloženje očekivanih pogodnosti predmetne koncentracije za potrošače

Što se tiče očekivanih pogodnosti predmetne koncentracije za potrošače, Agrokor navodi kako oba sudionika koncentracije smatraju da će namjeravana koncentracija pozitivno utjecati na zahtjeve i potrebe potrošača. Agrokor ističe kako planira bankovne proizvode Kreditne banke učiniti dostupnijima neposrednim potrošačima koristeći se pri tome postojećom distributivnom mrežom Konzuma d.d. Budući da se prodajna mreža Konzuma d.d. sastoji od 551 prodavaonice na području Republike Hrvatske te od 12 veleprodajnih centara, korištenjem postojeće distributivne mreže Konzuma d.d. bankovni će se proizvodi učiniti dostupnijima neposrednim potrošačima.

Agrokor planira razviti novi softver i uvesti ga u Kreditnu banku. Razvoj informatičke programske podrške unaprijedit će efikasnost i sigurnost poslovanja što će pridonijeti da se zadovolje potrebe potrošača.

Agrokor je u prijavi nadalje naveo da sudionici koncentracije u sljedećem razdoblju namjeravaju znatno više uložiti u razvoj, a što se prije svega očituje u zamjeni postojećeg softvera Kreditne banke novim. Novi softver, s čijim se instaliranjem namjerava započeti odmah po dovršetku postupka koncentracije, omogućit će kvalitetniju povezanost relevantnih sektora unutar banke s podružnicama, te povećanje kontrole i sigurnosti sustava.

III. Razmatranjem navedenih činjenica vezanih uz analizu predmetne koncentracije utvrđeno je sljedeće:

Provedbom predmetne koncentracije dolazi do povećanja udjela Agrokora u Kreditnoj banci. Po okončanju predmetne koncentracije udio Agrokora u temeljnom kapitalu Kreditne banke iznosit će 100%.

Razlozi za provođenje predmetne koncentracije su dobri poslovni rezultati Kreditne banke, pa Agrokor planira povrat uloženoga kapitala preko isplate dividende. S druge strane, povećanjem svog udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke Agrokor će... xx (označeno kao poslovna tajna). U međuvremenu, kao imatelj 100% udjela u temeljnom kapitalu Kreditne banke, Agrokor namjerava ulagati u razvoj Banke, što se vidi i iz planirane investicije u zamjenu softvera u Kreditnoj banci. Razvojem novog softvera i njegovim uvođenjem u Kreditnu banku Agrokor planira unaprijediti njezinu efikasnost i sigurnost poslovanja što bi trebalo pridonijeti da se zadovolje potrebe potrošača.

Mjerodavno tržište u ovom je postupku određeno kao tržište univerzalnog bankarstva na području Republike Hrvatske. Utvrđeno je da Kreditna banka na tom tržištu ima vrlo mali tržišni udio (manji od 0,5%). Provedbom predmetne koncentracije ne dolazi do stvaranja ili jačanja vladajućeg položaja Kreditne banke na mjerodavnom tržištu ni do sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Nakon što se provede predmetna koncentracija doći će samo do porasta udjela poduzetnika Agrokor u temeljnom kapitalu Kreditne banke. Samim time predmetna koncentracija ne dovodi do negativnih učinaka po tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.

Pri donošenju odluke, HNB je imao u vidu pogodnosti za potrošače. Agrokor planira bankovne proizvode Kreditne banke učiniti dostupnijima neposrednim potrošačima, koristeći se postojećom distributivnom mrežom Konzuma d.d., koji ima 551 prodavaonicu (dijelom u vlasništvu, dijelom u najmu) diljem Republike Hrvatske i 12 veleprodajnih centara.

Na temelju iznesenoga, Hrvatska narodna banka je predmetnu koncentraciju ocijenila dopuštenom, kako je odlučeno u točki 1. izreke ovog rješenja.

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom neposredno kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave ovog rješenja.

Urbroj: 450-020/11-05/ŽR

Zagreb, 21. studenoga 2005.

Guverner

Hrvatske narodne banke

dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.