|
|
|
|
|
|
|
|
2853
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. godinu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 29. studenoga 2005. godine.
Broj: 01-081-05-3556/2
Zagreb, 5. prosinca 2005.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, odgoda primjene propisa, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
1. Upravljanje prihodima i rashodima
Članak 2.
Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima) i po vrstama rashoda i izdataka.
Članak 3.
(1) Mjesečne financijske planove za cijelu godinu izrađuju korisnici, utvrđuje ih Državna riznica – Sektor za pripremu državnog proračuna i dostavlja ih Državnoj riznici – Sektoru za izvršavanje državnog proračuna, koji utvrđuje mjesečnu dodjelu sredstava.
(2) Mjesečne dodjele utvrđuju se najkasnije deset radnih dana prije početka razdoblja na koje se odnose.
(3) Na temelju mjesečne dodjele korisnik obavlja korekciju mjesečnoga financijskog plana najkasnije do 20. u mjesecu za sljedeći mjesec, a Državna riznica – Sektor za izvršavanje državnog proračuna dužan je plan odobriti do 25. u mjesecu.
(4) Ako korisnik Državnoj riznici ne dostavi mjesečni financijski plan usklađen s dodjelom, ne smije izvršavati obveze za sljedeći mjesec.
(5) Tijekom mjeseca može se izvršiti dodatna dodjela samo na temelju posebnog zahtjeva kojega odobrava državni rizničar ili osoba koju on odredi.
(6) Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti rezervacija sredstava prema dospijeću tih obveza.
2. Trošenje proračunskih sredstava
Članak 4.
Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.
Članak 5.
(1) U Proračunu planirana su sredstva proračunske zalihe u svoti od 322.053.000,00 kuna.
(2) O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada.
(3) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačne svote od 500.000,00 kuna.
(4) Ministar financija može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačne svote od 100.000,00 kuna.
(5) Neutrošena sredstva iz ovoga članka korisnik je dužan vratiti u proračunsku zalihu.
Članak 6.
(1) U skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 199/03., 30/04., 136/04. i 22/05.), a u vezi sa člankom 48. Zakona o proračunu raspoređuju se sredstva na korisnike ili u tekuću zalihu proračuna, a odluke o raspoređivanju objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.
Članak 7.
(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici obavljanjem usluga uplaćuju se na poseban devizni račun Proračuna.
(2) Devizni račun iz stavka 1. ovoga članka koristi Ministarstvo, a ostali korisnici mogu imati devizni račun jedino na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva.
(3) Sredstva na deviznom računu iz stavka 1. ovoga članka koriste se za plaćanje planiranih proračunskih rashoda i izdataka.
Članak 8.
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo.
Članak 9.
(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u 2006. godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa zaposlenika.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.
Članak 10.
Sredstva za ostala materijalna prava isplaćivat će se korisnicima prema kolektivnim ugovorima i sporazumima u visini i opsegu utvrđenima između Vlade i sindikata u dijelu za koji ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 11.
Ovlašćuje se Vlada da donosi odluke o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, o visini naknada za terenski dodatak i za korištenje osobnog automobila u službene svrhe, te o visini naknade za odvojeni život od obitelji, i to korisnika i drugih pravnih i fizičkih osoba kojima se ti izdaci isplaćuju iz proračunskih sredstava ili sredstava dobivenih kredita.
Članak 12.
(1) Ovlašćuje se Vlada da može izdati suglasnosti za zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2005. (Obrazac: PR-RAS) iskazala višak prihoda poslovanja u stupcu 7 pod oznakom AOP 223.
(2) Ovlašćuje se Vlada da može izdati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 2 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2005. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na:
1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada izdala suglasnosti do 31. prosinca 2005., a nisu korištene u 2005. godini,
2. jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi,
3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ostvaruju kreditna sredstva za nabavu nefinancijske imovine iz sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Fonda za razvoj i zapošljavanje.
(4) Suglasnosti za zaduživanje koje su izdane do 31. prosinca 2005., a nisu korištene u 2005. godini ulaze u ograničenje od 2 posto iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 13.
(1) Doprinosi za mirovinsko i osnovno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, br. 44/01. i 90/05.), vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa.
(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: zavodi).
(3) Sredstva za povrat posebnog doprinosa za ozljede na radu i profesionalne bolesti iz članka 71. stavka 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 94/01., 88/02., 149/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 90/05.) vratit će se obveznicima uplate doprinosa na osnovi rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Članak 14.
(1) Korisnicima su osigurana sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, u Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava koja su zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.
(3) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.
(4) Sredstva za nadoknadu štete na neosiguranoj
imovini (poslovne zgrade, uređaji, instalacije, oprema i dr.)
osigurana su u
Proračunu i doznačivat će se korisnicima na njihov zahtjev.
Članak 15.
(1) U Proračunu su osigurana sredstva za ostvarivanje prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja iz članka 68. stavka 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju, a koja obuhvaćaju:
1. naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta do jedne godine života djeteta, rodiljnog dopusta do navršene treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete, rodiljnog dopusta iz članka 58. stavka 9. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95., 54/95., 64/95., 17/01., 82/01., 114/03., 142/03. i 30/04.), posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta iz članka 59. stavka 1. Zakona o radu te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do tri godine života djeteta iz članka 59. stavka 3. Zakona o radu,
2. naknadu plaće za vrijeme korištenja dopusta iz članka 57. Zakona o radu,
3. naknadu plaće za korištenje stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu,
4. naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad iz članka 23. točke 12. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
5. mjere povećane zdravstvene skrbi nad osobama starijim od 65 godina života kao i djece do navršene 18. godine života,
6. zdravstveno prosvjećivanje,
7. liječenje po posebnim propisima,
8. hitnu medicinsku pomoć na državnim cestama,
9. razliku u troškovima zdravstvene zaštite izazvane većim odstupanjem u organiziranju zdravstvene zaštite od propisanih normativa zbog demografskih karakteristika (otoci, gustoća naseljenosti),
10. osobe čije je prebivalište nepoznato,
11. osigurane osobe iz članka 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
12. osigurane osobe iz članka 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
13. međunarodne obveze u oblasti zdravstvenog osiguranja,
14. osiguranike iz članka 5. točke 13. – 19. i točke 21. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
15. osigurane osobe iz članka 12. i 13. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
(2) U Proračunu se osiguravaju sredstva za obveze iz članka 68. stavka 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju za razliku do pune vrijednosti opsega prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja iz članka 17. Zakona o zdravstvenom osiguranju, za osigurane osobe iz članka 5. točke 13. – 19. i točke 21., članka 12., za osigurane osobe iz članka 10. i 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju i za osigurane osobe kojima je priznat status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kao i za osigurane osobe kojima je priznato svojstvo ratnoga vojnog invalida, mirnodopskoga vojnog invalida i civilnog invalida rata prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Članak 16.
U Proračunu su osigurana sredstva za obveze iz članka 3. i 7. Zakona o zdravstvenoj zaštiti stranaca (»Narodne novine«, br. 114/97.) i iz članka 106. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04. i 92/05.).
Članak 17.
(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.
(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3.326,00 kuna.
Članak 18.
(1) Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od šest mjeseci do jedne godine djetetova života, posvojiteljskog dopusta i skraćenoga radnog vremena do jedne godine djetetova života iznosi od 1.600,00 kuna do najviše 2.500,00 kuna, za rad u punom radnom vremenu, ovisno o visini naknade plaće koja je korisniku u skladu sa člankom 37. Zakona o zdravstvenom osiguranju utvrđena za vrijeme korištenja obveznoga rodiljnog dopusta.
(2) Naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od jedne do tri godine djetetova života, rodiljnog dopusta iz članka 58. stavka 9. Zakona o radu, posvojiteljskog dopusta, skraćenoga radnog vremena od jedne do tri godine djetetova života iz članka 59. stavka 1. i 3. Zakona o radu, dopusta iz članka 57. Zakona o radu, za rad u punom radnom vremenu te novčana naknada za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta majke poljoprivrednice, nezaposlene majke, majke na redovnom školovanju, majke korisnice mirovine, odnosno majke korisnice invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, iznosi 1.600,00 kuna.
(3) Svota iz stavka 2. ovoga članka je osnovica za obračun naknade plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu.
(4) Naknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 1.360,00 kuna.
Članak 19.
Sredstva koja su Proračunom osigurana za pomoć udrugama čija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku raspoređivat će se u skladu s Odlukom o mjerilima za određivanje udruga čija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i financijskoj potpori udrugama iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 86/98.).
III. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA
1. Upravljanje državnom imovinom
Članak 20.
(1) Korisnik koji stekne nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) da podnese prijedlog za upis nekretnine u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.
(2) Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni prijedlog, koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa nekretnine u zemljišne knjige.
Članak 21.
Državno odvjetništvo podnosi zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine iz članka 72. stavka 2. Zakona o proračunu ako je Vlada dala prethodnu suglasnost u skladu sa člankom 72. stavkom 2. Zakona o proračunu.
Članak 22.
Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima s računa Proračuna prihod su Proračuna.
Članak 23.
(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.
(2) Imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u svoju evidenciju, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.
(3) Evidenciju o imovini i vlasničkim dijelovima iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode korisnici Proračuna i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu radi upisa imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u Glavnu knjigu Državne riznice.
2. Zaduživanje i tekuće otplate
Članak 24.
(1) Ovlašćuje se Vlada da može uzeti zajam na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupne svote 10.565.602.757,00 kuna, koja je iskazana u računu financiranja Proračuna.
(2) Ovlašćuje se Vlada da može u svoje ime i za svoj račun uzeti zajam na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupne svote 2.873.026.000,00 kuna, iskazane u financijskom planu Hrvatskih autocesta d.o.o., Zagreb i Hrvatskih cesta d.o.o., Zagreb.
(3) Zaduženje iz stavka 2. ovoga članka Vladi predlaže Ministarstvo ako procijeni da je njime moguće ostvariti povoljnije uvjete zaduživanja od onih koje bi kao dužnik ostvarile Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb i Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb.
(4) Ministarstvo će ugovorom s Hrvatskim autocestama d.o.o., Zagreb i Hrvatskim cestama d.o.o., Zagreb utvrditi korištenje sredstava zajma i međusobna prava i obveze iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2006. godinu u svoti 10.562.683.857,00 kuna, te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdacima.
3. Upravljanje državnim dugom
Članak 25.
U 2006. godini ukupan državni dug može iznositi najviše 51 posto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda u 2006. godini.
Članak 26.
Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.
4. Državna jamstva
Članak 27.
(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.
(2) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2006. godinu iznosi 4.000.000.000,00 kuna.
(3) Jamčevna zaliha za financijska državna jamstva u Proračunu iznosi 290.000.000,00 kuna.
(4) Tražitelj jamstva dužan je dokumentirani zahtjev uputiti nadležnom ministarstvu, koje je dužno ocijeniti:
– razvojni program,
– bonitet tražitelja,
– ocjenu stanja zaduženosti,
– efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti,
– dati svoje mišljenje i opredjeljenje o jamstvu.
(5) Pri ocjeni zahtjeva za davanjem državnog jamstva uzimat će se u obzir:
– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak,
– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku,
– jamstvo se može dati isključivo pravnoj osobi.
(6) Ministarstva koja su nadležna za tražitelja jamstva dužna su u roku od trideset dana od dana podnošenja zahtjeva uputiti prijedlog i svoje mišljenje Ministarstvu.
(7) Ministarstvo, uz procjenu kreditnih uvjeta banaka davatelja kredita, obvezno je Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije u roku od četrdeset dana od dana podnošenja prijedloga nadležnog ministarstva.
(8) Činidbena državna jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika, zaštita okoliša) koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja.
(9) Jamstvo koje, sukladno Zakonu, odobrava Vlada može biti u obliku posebnog dokumenta ili ugovora o jamstvu.
(10) Jamstvo se može mijenjati ili dopunjavati samo uz suglasnost Vlade.
(11) Vlada može iznimno odobriti jamstvo za zaduženje određenog korisnika vezano za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, uz ublažavanje gospodarske nerazvijenosti određenog područja, uklanjanje ratnih šteta, obnovu ili hitnu obnovu od posljedica elementarnih nepogoda.
(12) Za dana financijska jamstva zaračunava se provizija od 0,5 posto njegove vrijednosti.
(13) Provizija se naplaćuje prije uručenja jamstva naslovniku. Provizija je prihod Proračuna.
(14) Davanje jamstva uvjetovat će se osiguranjem naplate na temelju zaloga imovine tražitelja kredita koje će u ime Republike Hrvatske izvršiti Državno odvjetništvo, odnosno drugim instrumentima osiguranja.
(15) Za državna jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može banci ili drugoj financijskoj organizaciji ovlaštenoj za platni promet dati nalog za blokadu računa dužnika radi namirenja duga.
(16) Potraživanja Ministarstva, na temelju utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za druge oblike javnih davanja u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog slijednika ili solidarnog jamca.
(17) Radi naplate duga s osnove jamstava, Ministarstvo može uz suglasnost Vlade s dužnikom sklopiti ugovor o obročnoj otplati duga.
(18) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, odnosna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo neophodne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).
Članak 28.
Pravna osoba u većinskom ili neizravnom državnom vlasništvu sklapa kreditne poslove s inozemstvom ili daje jamstva na osnovi suglasnosti Vlade, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.
IV. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU
Članak 29.
Za temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2006. godini osigurava se 595.000.000,00 kuna.
Članak 30.
(1) Nadležna ministarstva utvrdit će godišnji Plan korištenja državnih potpora. Planom se usklađuju planirana sredstva s pravima korisnika na temelju važećih propisa. Plan se utvrđuje najkasnije 30. dan po donošenju Proračuna, a provodi ga nadležno ministarstvo. Primjerak se dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
(2) Planom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se sredstva, mjere i kriteriji namjene, kao i mjere za nenamjensko korištenje, odnosno neispunjavanje obveza i ugovora, koje se podupiru potporama.
(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka razrađuje se i prema proračunskoj dinamici povlačenja sredstava. U slučaju značajnijih promjena uvjeta poslovanja, plan se može promijeniti, te u roku od osam dana dostaviti Ministarstvu.
(4) Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima za koje utvrdi da nisu ispunjavali obveze za proteklu godinu prema državi, ili su nenamjenski koristili sredstva potpore.
Članak 31.
(1) Plaćeni porez na dodanu vrijednost po računima za nabavu opreme u 2006. godini za obavljanje vatrogasne djelatnosti, vratit će se na teret prihoda poreza na dodanu vrijednost, javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama.
(2) Sredstva ostvarena od povrata poreza na dodanu vrijednost mogu se koristiti samo za investicijsku izgradnju i nabavu opreme za obavljanje vatrogasne djelatnosti.
(3) Ministarstvo financija će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naputak o uvjetima i načinu ostvarenja prava na povrat poreza na dodanu vrijednost iz ovoga članka.
Članak 32.
(1) Plaćeni porez na dodanu vrijednost na uvoznu i u tuzemstvu nabavljenu opremu za tehnologijsko-istraživačke i znanstveno--istraživačke projekte u 2006. godini, vratit će se na teret prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ovlaštenim znanstvenim ustanovama registriranima po posebnim propisima koje nisu upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.
(2) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa verificirat će projekte i izdati suglasnost za nabavu opreme koja služi za realizaciju projekata iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Znanstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka, na temelju suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka i računa o uvezenoj i nabavljenoj opremi, mogu za uvezenu opremu, odnosno opremu nabavljenu u tuzemstvu ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost.
(4) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dužno je Vladi jednom godišnje dostaviti izvješće o visini ukupnog povrata poreza na dodanu vrijednost iz stavka 1. ovoga članka. Izvješće obuhvaća prethodnu proračunsku godinu, a podnosi se najkasnije do 1. ožujka tekuće godine.
(5) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa utvrđuje način trošenja povrata poreza iz stavka 1. ovoga članka kroz ponovno ulaganje u infrastrukturu znanstvene ustanove, vodeći računa o prioritetima svake znanstvene ustanove koja je povrat ostvarila.
(6) Ministarstvo financija će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u suglasnosti s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, donijeti naputak o uvjetima i načinu ostvarenja prava na povrat poreza na dodanu vrijednost iz ovoga članka.
Članak 33.
Povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja vratit će se na teret prihoda poreza na dohodak koji pripada državnom proračunu.
Članak 34.
(1) Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA odnose se na pomoći županijama te na pomoći općinama i gradovima prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi. Pomoći se osiguravaju u iznosu koji odgovara razlici između procijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2005. godinu iz članka 33. ovoga Zakona koji preuzima državni proračun i sredstava na temelju kriterija iz ovoga članka Zakona.
(2) Pomoći županijama iz stavka 1. ovoga članka odnose se na ulaganja u razvojne programe županija, općina i gradova na njihovu području.
(3) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda županijskog proračuna za 2004. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog proračuna za 2004. godinu po stanovniku županije, broj stanovnika RH (bez Grada Zagreba) po 1 km površine RH (državni prosjek) i broj stanovnika pojedine županije 1 km površine županije.
(4) Najmanje 75% pomoći iz stavka 2. ovoga članka županije raspodjeljuju na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz ovoga članka.
(5) Županijska skupština propisuje kriterije za raspodjelu dijela pomoći iz stavka 4. ovoga članka za namjene iz stavka 10. ovog članka.
(6) Županijsko poglavarstvo dužno je do 30. ožujka 2006. donijeti raspored sredstava na općine i gradove iz stavka 4. ovoga članka te ga u roku 15 dana nakon donošenja dostaviti Ministarstvu.
(7) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima iz stavka 1. ovoga članka jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda po stanovniku za 2004. godinu općina i gradova na razini države (državni prosjek), prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi »Narodne novine«, – pročišćeni tekst br. 26/03, 42/05.), odnosno pojedine općine i grada, broj stanovnika po 1 km na razini I. i II. skupine područja posebne državne skrbi (skupinski prosjek) i broj stanovnika po 1 km pojedine općine i grada, udio rashoda za kapitalne programe za 2004. godinu u ukupnim rashodima, racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u 2004. godini.
(8) Županije iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).
(9) Općine i gradovi, iz stavka 1. ovoga članka, mogu koristiti pomoći samo za financiranje Rashoda za materijal i energiju (podskupinu 322 Računskog plana proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).
(10) Na korisnike pomoći iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i odredbe o rashodima za zaposlene i o ostalim rashodima i naknadi troškova zaposlenima koje se odnose na korisnike Proračuna, a u skladu sa člankom 96. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 33/01., 60/01., 106/03. i 129/05.).
(11) Županije, općine i gradovi koji su izravni korisnici pomoći ovoga članka dužni su tromjesečno izvještavati Ministarstvo o korištenju pomoći na propisanim obrascima.
(12) Općine i gradovi koji su korisnici pomoći iz stavka 4. ovoga članka dužni su tromjesečno izvještavati županiju o korištenju pomoći na način i u roku koji propiše županija.
(13) Ako županija ne donese raspored sredstava iz stavka 4. ovoga članka, Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.
(14) Ako županije, općine i gradovi namjenski ne koriste odobrena sredstva pomoći i ne obavještavaju na način i u propisanom roku, Ministarstvo će im obustaviti doznaku pomoći.
(15) Županijama, općinama i gradovima koji kupuju dionice ili udjele u trgovačkom društvu suprotno članku 67. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 96/03.) Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.
V. KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA, PRIMITAKA I DONACIJA
Članak 35.
(1) Obveze uplate namjenskih prihoda, primitaka, prava (dionica) i donacija ne odnose se na: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, na ustanove socijalne skrbi, ustanove kulture, na diplomatsko-konzularna predstavništva, robne zalihe i Ministarstvo pravosuđa.
(2) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Uplaćene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za posebne namjene (kao što su prihodi od igara na sreću, prihodi od spomeničke rente i ostali prihodi za posebne namjene) mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u Proračunu, a do visine uplaćenih sredstava.
(4) Neplanirane, a uplaćene pomoći i donacije mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 36.
(1) Prihodi od igara na sreću su namjenski prihodi Proračuna.
(2) Aktivnosti iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih Proračunom za 2006. godinu, do iznosa ostvarenih prihoda od igara na sreću (»Narodne novine«, br. 68/03. – u daljnjem tekstu: Uredba).
Članak 37.
Sredstva ostvarena od spomeničke rente uplaćena u Proračun koriste se za programe i aktivnosti za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara kod Ministarstva kulture.
VI. ODGODA PRIMJENE ODREĐENIH ODREDABA ZAKONA O PRORAČUNU
Članak 38.
(1) Kod planiranja Proračuna nisu se primijenili članci 26., 28. i 29. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 96/03.).
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka mogu se primijeniti i kod planiranja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2006. godinu.
VII. ODGODA NAPLATE POREZA I DOPRINOSA
Članak 39.
(1) Uz suglasnost Vlade ministar financija može na zahtjev obveznika javnih davanja odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu dospjelih nenaplaćenih javnih davanja.
(2) Rok plaćanja može se odgoditi za jedan mjesec, a plaćanje u jednakim mjesečnim obrocima može se odobriti na rok od najduže deset mjeseci.
(3) Dužnik je obvezan redovito podmirivati tekuće obveze i za vrijeme odobrene odgode roka plaćanja ili plaćanja u obrocima.
(4) Ako se dužnik ne pridržava utvrđenih obveza, pokrenut će se ovršni postupak.
(5) Vlada će uz polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju Proračuna izvijestiti Hrvatski sabor o radnjama iz ovoga članka.
Članak 40.
(1) Ako se u tijeku izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva Proračuna nepravilno korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena.
(2) Odluku o umanjenju i obustavi doznake sredstava donijet će ministar financija.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Članak 41.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:
1) ako u propisanom roku ne dostavi Državnoj riznici financijski plan, s razrađenim mjesečnim planom (članak 3.),
2) ako devizna sredstva ne uplati na poseban račun banke koju odredi Ministarstvo (članak 7.),
3) ako u roku ne dostavi rješenje o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa zaposlenika (članak 9.),
4) ako sredstva isplati suprotno članku 10. ovoga Zakona,
5) ako invalidnine, naknade, socijalna davanja i druga osobna primanja poveća suprotno osnovici iz članka 17. ovoga Zakona,
6) ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 22.),
7) ako neophodne rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 27. stavkom 18. ovoga Zakona,
8) ako isplaćuje plaće i ostala materijalna prava suprotno članku 34. stavku 10. ovoga Zakona.
9) ako namjenski prihod ne uplati na jedinstveni račun Državne riznice, osim proračunskih korisnika iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 42.
(1) Uz novčanu kaznu iz članka 41. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera obustave daljnjih mjesečnih dodjela u slučajevima korištenja sredstava Proračuna protivno zakonu.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka će trajati dok korisnik ne uskladi svoje poslovanje sa zakonom.
Članak 43.
(1) Ako ovlaštena osoba proračunskog nadzora u postupku provjere utvrdi radnje koje imaju obilježje prekršaja, podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom područnom uredu Porezne uprave.
(2) Ovlašteni službenik Porezne uprave vodi prvostupanjski postupak i donosi rješenje o prekršaju.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Visokom prekršajnom sudu.
Članak 44.
Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, plaćanja i prisilne naplate novčane kazne, primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.
Članak 45.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2006.
Klasa: 400-06/05-01/06
Zagreb, 29. studenoga 2005.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |