|
|
|
|
|
|
|
|
2874
Na temelju članka 25. i članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001.) te članka 69. stavka 3. i članka 70. stavka 3. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.) guverner Hrvatske narodne banke donio je 12. prosinca 2005.
Članak 1.
U Odluci o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka (»Narodne novine«, br. 17/2003.) članak 2. mijenja se i glasi:
»Za potrebe ove odluke ukupna aktiva banke dijeli se:
1) na aktivu koja se raspoređuje u rizične skupine – stavke na osnovi kojih je banka izložena kreditnom riziku, odnosno riziku gubitka zbog neispunjenja dužnikove obveze prema banci;
2) na aktivu koja se ne raspoređuje u rizične skupine – stavke na osnovi kojih je banka pretežno izložena tržišnom i ostalim vrstama rizika različitim od kreditnog (ulaganja u vrijednosne papire i druge financijske instrumente koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ulaganja u pridružene kompanije i povezana trgovačka društva odnosno podružnice te materijalna imovina i ostale slične nespomenute stavke).«
Članak 2.
Članak 4. mijenja se i glasi:
»(1) Banka je dužna donijeti opći akt kojim pobliže uređuje način sustavnog:
1) utvrđivanja i praćenja (tijekom zasnivanja i trajanja poslovnog odnosa) kreditne sposobnosti osoba prema kojima je izložena te kvalitete instrumenata osiguranja tražbina i potencijalnih obveza banke,
2) vođenja kreditnih spisa i spisa preuzetih potencijalnih obveza, uključujući i sustavno evidentiranje i praćenje sudskih sporova koje banka pokreće radi naplate svojih potraživanja,
3) raspoređivanja plasmana i potencijalnih obveza u rizične skupine,
4) provođenja rezerviranja za gubitke odnosno umanjenja vrijednosti plasmana na pojedinačnoj i skupnoj osnovi.
(2) Opći akt iz stavka 1. ovog članka treba obvezatno sadržavati pobliže kriterije utvrđivanja i praćenja kreditne sposobnosti osoba prema kojima je banka izložena i procedure upravljanja kreditnim rizikom, i to zasebno za kreditnu izloženost s osnove:
1) kunskih plasmana,
2) plasmana uz valutnu klauzulu,
3) deviznih plasmana.
Plasmani iz točke 1., 2. i 3 ovog stavka obuhvaćaju sve financijske instrumente s osnove kojih je banka izložena kreditnom riziku (krediti, financijski instrumenti koji se drže do dospijeća, dužnički instrumenti klasificirani u portfelj raspoloživ za prodaju).
(3) Kreditni rizik po plasmanima iz stavka 2. točke 2. i 3. ovog članka i tehnike upravljanja tim rizikom, banka treba prije svega utvrditi s aspekta moguće promjene financijskog položaja dužnika, do koje bi moglo doći zbog promjene tečaja kune prema stranim valutama u kojima su nominirani ovi plasmani, odnosno s aspekta sposobnosti dužnika da i u potencijalno promijenjenim okolnostima podmiruju svoje kreditne obveze prema banci u skladu s ugovorom. U smislu ovog stavka predmet su praćenja plasmani uz valutnu klauzulu i devizni plasmani, uključujući i potencijalne obveze banke nominirane u stranoj valuti (valutna klauzula i devize). Iznimno, praćenju u smislu ovog stavka ne podliježu kratkoročni krediti (s ugovorenim rokom otplate do 12 mjeseci) ukoliko glavnica pojedinačnih kredita odobrenih fizičkim osobama ne prelazi 50 tisuća kuna, odnosno 500 tisuća kuna odobrenih pravnim osobama.
(4) Primjena odredbe stavka 3. ovog članka podrazumijeva praćenje, analiziranje i procjenjivanje:
1) usklađenosti devizne pozicije pojedinačnih ili srodnih grupa dužnika, pri čemu povećanu pozornost treba obratiti onim dužnicima banke koji imaju kratku deviznu poziciju,
2) prilagodljivosti novčanih tokova pojedinačnih ili srodnih grupa dužnika potencijalno promjenjivoj razini njihovih ukupnih obveza, a posebno obveza prema banci, do čega bi moglo doći zbog promjene tečaja kune prema stranim valutama u kojima su nominirani plasmani banke.
(5) U smislu stavka 4. ovog članka smatra se da postoji neusklađenost devizne pozicije dužnika banke, ako njihovi očekivani devizni priljevi pokrivaju manje od 80 posto njihovih obveza u devizama i obveza s ugovorenom valutnom klauzulom, koje imaju prema banci i drugim vjerovnicima. Banka je dužna razviti interni sustav identificiranja dužnika koji imaju usklađenu, kao i onih koji imaju neusklađenu deviznu poziciju, te o tome izvještavati Hrvatsku narodnu banku na način koji će Hrvatska narodna banka propisati Uputom za sastavljanje nadzornih izvješća banaka.«
Članak 3.
U članku 5. iza stavka 1. dodaje se stavak 2., koji glasi:
»(2) Banka je dužna u skladu s točkama 63. i 64. MRS-a 39 provoditi rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno umanjenje njihove vrijednosti, i to:
1) na pojedinačnoj osnovi, za plasmane koji ne pripadaju »portfelju malih kredita«,
2) na skupnoj osnovi:
• za plasmane koji pripadaju »portfelju malih kredita«, ukoliko ih banka ne procjenjuje na pojedinačnoj osnovi,
• za sve plasmane jednom dužniku nad kojim je pokrenut stečajni postupak, ukoliko banka nema status razlučnog vjerovnika te iste plasmane ne procjenjuje na pojedinačnoj osnovi,
• za plasmane raspoređene u rizičnu skupinu A.«
Članak 4.
U članku 6. stavku 1. točke 4. i 5. mijenjaju se i glase:
»4) tražbine na osnovi faktoringa i forfaitinga, ukoliko su u skladu s MRS-om 39 klasificirane u financijsku imovinu koja se drži do dospijeća, financijsku imovinu koja je raspoloživa za prodaju ili u kategoriju kredita
5) ulaganja u dužničke vrijednosne papire, ukoliko su u skladu s MRS-om 39 ta ulaganja klasificirana u kategoriju financijske imovine koja se drži do dospijeća ili financijsku imovinu koja je raspoloživa za prodaju«.
Članak 5.
U članku 7. stavku 2. dodaje se sedma točka, koja glasi:
»7. dužnikovoj izloženosti valutnom riziku.«
Članak 6.
U članku 8. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(2) Banka je dužna svojim aktom iz članka 4. Odluke posebno utvrditi procedure odobravanja i praćenja naplate plasmana koji pripadaju »portfelju malih kredita« te pobliže kriterije raspoređivanja tih plasmana u rizične skupine. Istim aktom banka može odrediti i manji iznos ukupnih plasmana u bruto iznosu jednom dužniku kao granicu za »portfelj malih kredita« u odnosu na iznose koji su definirani stavkom 1. članka 8. Odluke.
(3) Ako se plasmani koji pripadaju »portfelju malih kredita« raspoređuju u rizične skupine samo na temelju dužnikove urednosti u podmirivanju obveza prema banci, onda se u smislu Odluke smatra da su ispunjeni uvjeti za raspoređivanje tih plasmana:
1) u rizičnu skupinu B kada postoje dospjele tražbine na osnovi tih plasmana koje nisu naplaćene u roku od 90 dana računajući od dana dospijeća,
2) u rizičnu skupinu C kada postoje dospjele tražbine na osnovi tih plasmana koje nisu naplaćene u roku od 180 dana računajući od dana dospijeća.«
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4., koji glasi:
»(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, mali iznosi dospjelog duga u odnosu na preostali dug dužnika ne moraju se rasporediti u rizičnu skupinu B odnosno C. Pod malim iznosom dospjelog duga u smislu ovog stavka podrazumijeva se dospjeli dug do 500 kuna za kredite pravnim osobama, odnosno do 100 kuna za kredite fizičkim osobama, uz uvjet da taj iznos ne čini više od 1% ukupnog duga.«
Članak 7.
U članku 9. stavku 1. druga rečenica briše se.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Ako nastupi dužnikova neurednost u podmirivanju obveza prema banci, a banka ne poduzme potrebne pravne radnje za naplatu svojih tražbina pomoću raspoloživih instrumenata osiguranja naplate, banka je dužna plasmane koji su na temelju instrumenata osiguranja naplate bili raspoređeni u rizičnu skupinu A, rasporediti u rizičnu skupinu B te za njih provesti odgovarajući ispravak vrijednosti odnosno rezerviranje. U smislu ovog stavka smatra se da je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju obveza prema banci ako je proteklo više od 90 dana od dana dospijeća.
Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate tražbina banke pomoću instrumenata osiguranja tražbina, ako naplata nije izvršena u roku od dvije godine, računajući od dana kada je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju njegovih obveza, banka je dužna nenaplaćeni plasman rasporediti u rizičnu podskupinu B-2 ili B-3 iz članka 11. stavka 3. Odluke te, uzimajući u obzir preostale izglede za naplatu, provesti ispravak vrijednosti u visini od najmanje 30% knjigovodstvenog iznosa glavnice navedenog plasmana.
Odredbe ovog stavka jednako se odnose i na plasmane koji po kriterijima iz članka 8. Odluke pripadaju »portfelju malih kredita«.«
U stavku 6. iza riječi »najduže« broj »60« zamjenjuje se brojem »90«, te iza riječi »od« broj »60« zamjenjuje se brojem »90«.
Članak 8.
U članku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Kamatni prihodi od plasmana koji su raspoređeni u rizičnu skupinu A priznaju se u računu dobiti i gubitka u skladu s MRS-om 18, točka 30/a.«
Članak 9.
U članku 11. stavku 2. na kraju teksta, iza riječi »knjigovodstvene vrijednosti« dodaju se riječi »iskazane na računima bilance i računima izvanbilančne evidencije.«
U stavku 3. iza riječi »kriterije« dodaju se riječi »utvrđivanja budućih novčanih priljeva s osnove djelomično nadoknadivih plasmana.«
Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5., koji glase:
»(4) Za potrebe izračunavanja postotka iz stavka 3. ovog članka, koji služi kao kriterij za raspoređivanje plasmana u podskupine B-1, B-2 i B-3, pod nadoknadivim iznosom plasmana podrazumijeva se sadašnja vrijednost procijenjenih očekivanih budućih priljeva po dotičnom plasmanu (glavnica plus kamate), a pod nominalnim knjigovodstvenim odnosno ugovorenim iznosom plasmana podrazumijeva se stanje potraživanja po glavnici i obračunatim kamatama, koja su iskazana na računima bilance i računima izvanbilančne evidencije.
(5) Ako se s osnove unovčenja instrumenta osiguranja tražbina banke očekuje priljev veći od iznosa koji po ugovoru pripada banci, ta se razlika ne uključuje u izračun sadašnje vrijednosti očekivanih budućih priljeva, odnosno u izračun nadoknadivog iznosa plasmana iz stavka 4. ovog članka.«
Članak 10.
U članku 12. stavku 1. riječi »točka 110.« zamjenjuje se riječima »točke 59. i 61.«.
U stavku 2. u prvoj rečenici iza riječi »iznosa« dodaje se riječ »glavnice«, a iza riječi »tokova« u istoj rečenici dodaju se riječi »s osnove glavnice i kamata«.
U stavku 2. briše se treća rečenica, koja glasi:
»Pritom se odvojeno prati:
• dio gubitka koji se sastoji od razlike između knjigovodstvenog iznosa plasmana i očekivanih budućih naplata,
• dio gubitka koji se sastoji od diskonta nastalog svođenjem očekivanih budućih naplata na njihovu sadašnju vrijednost.«
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova po djelomično nadoknadivim plasmanima utvrđuje se njihovim diskontiranjem uz primjenu originalne/izvorne efektivne kamatne stope, tj. efektivne kamatne stope koja je izračunata prigodom sklapanja ugovora o plasmanu (MRS 39, točka 63. i točka UP 84. Dodatka A). Za potrebe diskontiranja očekivanih budućih novčanih tokova s osnove djelomično nadoknadivih plasmana banka treba koristiti postotnu godišnju stopu (PGS), koja se izračunava prema metodologiji iz Odluke o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope na kredite i depozite (stopa koja ne uključuje utjecaj tokova sigurnosnog pologa pri izračunu efektivne kamatne stope). Ako se zbog financijskih teškoća dužnika naknadnim dodatkom ugovoru izmijene uvjeti kreditiranja glede visine i rokova otplate, za diskontiranje očekivanih budućih novčanih tokova s osnove takvih plasmana također se primjenjuje izvorna stopa (PGS), koja je utvrđena prije izmjene uvjeta kreditiranja. Za diskontiranje očekivanih budućih novčanih tokova po djelomično nadoknadivim plasmanima kod kojih izvorni ugovor sadrži klauzulu o promjenjivosti kamatne stope ili je naknadnim dodatkom ugovoru izmijenjena prvobitno ugovorena kamatna stopa, banka treba primijeniti tekuću/sadašnju efektivnu kamatnu stopu (PGS). Primjena tekuće/sadašnje efektivne kamatne stope podrazumijeva upotrebu postotne godišnje stope (PGS) izračunate u trenutku utvrđenja sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova po djelomično nadoknadivim plasmanima. Pritom se ova stopa (PGS) izračunava tako da se uzme u obzir ukupno razdoblje na koje je ugovor sklopljen (a ne samo razdoblje preostalo do dospijeća) i kamatna stopa važeća na dan izračuna (PGS se izračunava pod pretpostavkom da je plasman izvorno ugovoren s trenutačno važećom, promijenjenom kamatnom stopom). Kada se sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova za djelomično nadoknadive plasmane utvrđuje za one plasmane za koje u trenutku odobrenja nije postojala obveza izračuna efektivne kamatne stope, banka je dužna za potrebe diskontiranja izračunati postotnu godišnju stopu (PGS) na temelju izvornih ugovornih odredaba primjenjujući fiksnu ili tekuću/sadašnju kamatnu stopu u skladu s ovim stavkom.«
Članak 11.
Članak 13. mijenja se i glasi:
»(1) Potraživanja s osnove obračunatih kamatnih prihoda po djelomično nadoknadivim i nenadoknadivim plasmanima (nakon raspoređivanja plasmana u rizičnu skupinu B ili C) iskazuju se u poslovnim knjigama na računima izvanbilančne evidencije.
(2) Kamatni prihodi iz stavka 1. ovog članka priznaju se u računu dobiti i gubitka kada se naplate odnosno ako se naplate.«
Članak 12.
U članku 14. stavku 3. iza riječi »od« broj »60« zamjenjuje se brojem »90«.
Članak 13.
U članku 15. stavku 1. iza riječi »od« broj »60« zamjenjuje se brojem »90«.
Članak 14.
Iza članka 22. dodaje se članak 22.a, koji glasi:
»Članak 22.a
(1) Banka je dužna posebnim internim aktom pobliže propisati procedure u vezi s praćenjem sudskih sporova koji se vode protiv banke te s procjenom rizika i rezerviranjima za obveze koje nisu iskazane u poslovnim knjigama banke, a koje mogu nastati s osnove izgubljenih sudskih sporova i arbitraža. U smislu ovog stavka pod sudskim sporovima koji se vode protiv banke podrazumijevaju se oni sporovi u kojima je banka tuženik odnosno okrivljenik te čija posljedica, ako ih banka izgubi, može biti povećanje obveza banke i odljev novčanih sredstava za podmirenje tih obveza. Sudski sporovi koji se eventualno vode protiv banke radi smanjenja tužiteljevih obveza prema banci (npr. radi proglašenja ovrhe u korist banke nedopuštenom i sl.), nisu obuhvaćeni ovim stavkom jer ih (u smislu članka 4. stavka 1. Odluke) treba evidentirati i pratiti u sklopu kreditnih spisa.
(2) Internim aktom iz stavka 1. ovog članka banka propisuje procedure u vezi sa sustavnim praćenjem sudskih sporova koji se vode protiv banke. U procedurama treba minimalno propisati odnosno odrediti:
• način vođenja evidencije o sudskim spisima,
• postupke, kriterije, rokove i odgovorne osobe za procjenu rizika i utvrđivanje potrebnih rezerviranja za pokriće obveza koje proizlaze iz pokrenutih sudskih sporova protiv banke,
• način izvješćivanja uprave o sudskim sporovima (sadržaj izvješća, nositelji i intervali izvješćivanja, koji ne bi trebali biti duži od šest mjeseci računajući od prethodnog izvješća).
(3) Iznos rezerviranja iz stavka 2. ovog članka utvrđuje se u skladu s MRS-om 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, a knjiži se u poslovnim knjigama banke kao trošak rezerviranja razdoblja u kojem je rezerviranje priznato, te u pasivi bilance kao rezerviranje za sudske sporove pokrenute protiv banke.«
Članak 15.
Članak 24. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:
»IV. REZERVIRANJA ZA IDENTIFICIRANE GUBITKE NA SKUPNOJ OSNOVI
Članak 24.
(1) Osim rezerviranja za gubitke odnosno umanjenja vrijednosti plasmana klasificiranih u rizične skupine B i C koja se provode na pojedinačnoj osnovi za pojedinačno značajne plasmane, te na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi za plasmane koji nisu pojedinačno značajni (»portfelj malih kredita«), banka je dužna u skladu s točkama 63. i 64. MRS-a 39 provoditi i rezerviranja za gubitke odnosno umanjenje vrijednosti na skupnoj osnovi za plasmane koji su klasificirani u rizičnu skupinu A.
(2) Rezerviranja odnosno umanjenje vrijednosti plasmana iz stavka 1. ovog članka provode se na teret rashoda banke, uz knjiženje protustavke na zasebnom računu rezervi u pasivi, s tim da se u financijskim izvješćima iskazuju kao posebna odbitna stavka koja umanjuje sumu aktive banke.
(3) Rezerviranja za gubitke iz stavka 2. ovog članka odnosno umanjenje vrijednosti plasmana na skupnoj osnovi banka provodi u skladu s kriterijima koje utvrdi općim aktom iz članka 4. Odluke.
(4) Pri utvrđivanju kriterija za procjenu postojećih gubitaka u portfelju plasmana raspoređenih u rizičnu skupinu A, banka treba uzeti u obzir sljedeće karakteristike: distribuciju ovih plasmana po gospodarskim djelatnostima, geografskim područjima i institucionalnim sektorima (osobito specifičnosti kreditnog rizika kad je riječ o trgovačkim društvima i stanovništvu), zatim financijsku snagu dužnika, valutnu strukturu plasmana te druga obilježja prema kojima se ovi plasmani mogu klasificirati u više podskupina s različitim stupnjem kreditnog rizika odnosno razinom gubitaka. U smislu ovog stavka krediti uz valutnu klauzulu i devizni krediti smatraju se obično rizičnijima od kredita nominiranih u kunama jer sadrže i komponentu valutno induciranoga kreditnog rizika.
(5) Rezerviranja za gubitke u portfelju plasmana koji su raspoređeni u rizičnu skupinu A, odnosno umanjenje njihove vrijednosti, provode se u visini procijenjenih gubitaka za pojedinu podskupinu ovih plasmana, s tim da zbroj rezerviranja za gubitke odnosno umanjenje vrijednosti mora iznositi 0,85% do 1,20% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A.
(6) Banka je dužna kontinuirano pratiti i prema potrebi korigirati kriterije za provođenje rezerviranja za gubitke odnosno umanjenje vrijednosti plasmana rizične skupine A, kako bi ova rezerviranja odnosno umanjenje njihove vrijednosti bili na razini stvarnih latentnih gubitaka koji postoje u tim plasmanima.
(7) Analogno rezerviranju za gubitke po plasmanima rizične skupine A, banka provodi na skupnoj osnovi i rezerviranja za gubitke s osnove rizičnih izvanbilančnih stavki koje su klasificirane u rizičnu skupinu A. Rezerviranja iz ovog stavka provode se na teret rashoda banke, uz knjiženje protustavke na zasebnom računu u pasivi, te se u financijskim izvješćima iskazuju kao ostale obveze. Iznos ovih rezerviranja mora iznositi 0,85% do 1,20% ukupnog stanja potencijalnih obveza banke koje su klasificirane u rizičnu skupinu A.«
Članak 16.
U članku 28. stavku 3. riječ »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi »financiranja« dodaju se riječi »i ostale klasične izvanbilančne rizične stavke.«
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4., koji glasi:
»(4) Banka je dužna dostaviti u pisanom obliku izračun osnovice za formiranje rezervi za opće bankovne rizike sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se sastavlja obračun, zajedno s posebnim financijskim izvješćima navedenim u točki 20. Odluke o reviziji financijskih izvješća i poslovnih funkcija banke, u roku iz članka 112. stavka 3. Zakona o bankama.«
Članak 17.
U članku 34. točki 1. riječ »i« iza riječi »krediti« zamjenjuje se zarezom, a riječi »koje je kreirala banka« brišu se, dok se iza riječi »trošku« dodaju riječi »kao i dužnički instrumenti iz portfelja raspoloživog za prodaju.«
U točki 2. iza riječi »prodaju« dodaju se riječi »koju čine vlasnički instrumenti«.
Točka 3. mijenja se i glasi:
»3) derivati koji su u skladu s MRS-u 39 raspoređeni kao financijska imovina koja se drži radi trgovanja te derivati koji se koriste kao instrumenti zaštite, za potrebe mjerenja izloženosti iskazuju se u iznosu koji je iskazan kao »ukupna izloženost/originalna izloženost« u obrascu KOIRS u skladu s Uputom za jedinstvenu primjenu Odluke o adekvatnosti kapitala banaka.«
Članak 18.
(1) Financijska izvješća sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. godine i 31. ožujka 2006. godine sastavljati će se prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka (»Narodne novine« broj 17/03) a prva financijska izvješća prema ovoj odluci sastavljaju se sa stanjem na dan 30. lipnja 2006. godine.
(2) Banka je dužna do 30. travnja 2006. godine provesti usklađivanje općeg akta iz članka 4. Odluke.
(3) Banka je dužna donijeti opći akt iz članka 22.a Odluke do 31. kolovoza 2006. godine, te isti početi primjenjivati pri sastavljanju financijskih izvješća sa stanjem na dan 30. rujna 2006. godine.
(4) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
O. br. 474-020/12-05/ŽR
Zagreb, 12. prosinca 2005.
Guverner
Hrvatske narodne banke
dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |