|
|
|
|
|
|
|
|
2899
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o kemikalijama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. prosinca 2005. godine.
Broj: 01-081-05/3656/2
Zagreb, 15. prosinca 2005.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Radi zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja opasnih kemikalija ovim se Zakonom propisuje postupak prijavljivanja novih tvari, razvrstavanje, pakiranje i označavanje kemikalija opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, razmjena podataka o kemikalijama, način procjenjivanja mogućega rizika za ljude i okoliš, zabrane i ograničenja stavljanja u promet i korištenja te uvjeti za proizvodnju, promet i korištenje opasnih kemikalija.
Odredbe ovoga Zakona odnose se i na biocidne pripravke.
Članak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Kemikalije jesu tvari i pripravci.
2. Tvari jesu kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u proizvodnom procesu, uključujući i dodatke (aditive), koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti, odnosno nečistoće, koje se pojavljuju tijekom proizvodnje zbog primijenjenoga proizvodnog postupka. Pojam uključuje i polimerne tvari i one otopine tvari kod kojih bi uklanjanje otapala dovelo do kemijske promjene tvari ili imalo utjecaj na njezinu stabilnost.
3. Pripravci jesu smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili više tvari.
4. Polimerne tvari jesu tvari sastavljene od molekula, za koje je značajan poredak jedne ili više vrsta monomernih jedinica i gdje velika većina molekula sadrži najmanje tri monomerne jedinice koje su kovalentnom vezom međusobno povezane ili s jednom ili više drugih monomernih jedinica ili nekih drugih reaktanata. Molekulske mase polimerne tvari smiju biti raspodijeljene unutar takvog područja tako da se razlike u njihovim masama mogu, prije svega, povezati s razlikama u broju prisutnih monomernih jedinica. U tom smislu izraz »monomerna jedinica« znači izreagirani oblik monomera u polimeru.
5. Postojeće tvari jesu tvari koje su navedene u popisu EINECS.
6. Nove tvari jesu one tvari kojih nema u popisu EINECS.
7. Znanstveno istraživanje i razvoj jest znanstveno eksperimentiranje, analiza kemijskih tvari u nadziranim uvjetima i određivanje bitnih svojstava, ponašanja i učinkovitosti te znanstvena istraživanja povezana s razvojem proizvoda.
8. Istraživanje i razvoj usmjereni prema procesu jest daljnji razvoj tvari tijekom kojeg se izvode pilotski pokusi i proizvodnja radi testiranja područja primjene tvari.
9. Opasne kemikalije jesu sljedeće kemikalije razvrstane kao:
a) eksplozivne kemikalije jesu krute, tekuće tvari i pripravci u obliku paste ili želatine koje mogu egzotermno reagirati, također i u odsutnosti kisika iz zraka, pri čemu se vrlo brzo stvaraju i ispuštaju plinovi koji pod određenim uvjetima detoniraju, brzo se zapale ili uslijed zagrijavanja i povišenog tlaka eksplodiraju, ako su ograničeni prostorom,
b) oksidirajuće kemikalije jesu tvari i pripravci koji dovode do snažne egzotermne reakcije kada su u dodiru s drugim tvarima (prije svega zapaljivim),
c) vrlo lako zapaljive kemikalije jesu one tekuće tvari i pripravci koji imaju iznimno nisko plamište i nisko vrelište te plinovite tvari i pripravci koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom pri normalnoj temperaturi i tlaku,
d) lako zapaljive kemikalije jesu:
– tvari i pripravci koji se u dodiru sa zrakom zagriju i sami od sebe zapale već pri normalnoj temperaturi i tlaku bez dovođenja vanjske energije,
– čvrste tvari i pripravci koji se lako zapale već pri kratkotrajnom dodiru s izvorom plamena, a zatim dalje gore i troše se i onda kada se izvor plamena odstrani,
– tekuće tvari i pripravci koji imaju vrlo nisko plamište,
– tvari i pripravci koji u dodiru s vodom ili njenom parom ispuštaju u opasnim količinama lako zapaljive plinove,
e) zapaljive kemikalije jesu tvari i pripravci koji imaju nisko plamište,
f) vrlo otrovne kemikalije jesu tvari i pripravci koji kod gutanja, u dodiru s kožom i udisanjem vrlo malih količina mogu uzrokovati smrt ili vrlo teška akutna ili kronična oštećenja zdravlja,
g) otrovne kemikalije jesu tvari i pripravci koji kod gutanja, u dodiru s kožom i udisanjem malih količina mogu uzrokovati smrt ili vrlo teška akutna ili kronična oštećenja zdravlja,
h) štetne kemikalije jesu tvari i pripravci koji kod gutanja, u dodiru s kožom i udisanjem mogu uzrokovati smrt ili vrlo teška akutna ili kronična oštećenja zdravlja,
i) nagrizajuće kemikalije jesu tvari i pripravci koji mogu u dodiru sa zdravom kožom izazvati oštećenja svih slojeva tkiva,
j) nadražujuće kemikalije jesu tvari i pripravci koji mogu pri kratkotrajnom, dugotrajnom ili ponovljenom dodiru s kožom ili sluznicom uzrokovati upale,
k) kemikalije koje dovode do preosjetljivosti jesu tvari i pripravci koji mogu nakon udisanja ili prolaska kroz kožu izazvati reakciju preosjetljivosti tako da daljnje izlaganje tim tvarima ili pripravcima dovodi do posebnih štetnih učinaka javljanja preosjetljivosti,
l) kancerogene kemikalije jesu tvari i pripravci koji nakon udisanja, gutanja ili prolaskom kroz kožu mogu izazvati rak ili povećati učestalost njegove pojave,
m) mutagene kemikalije jesu tvari i pripravci koji nakon udisanja, gutanja ili prolaskom kroz kožu mogu uzrokovati nasljedna genetska oštećenja ili značajno povećati njihove pojave,
n) reproduktivno toksične kemikalije jesu tvari i pripravci koji nakon udisanja, gutanja ili prolaska kroz kožu mogu uzrokovati ili povećati vjerojatnost pojave nenasljednih štetnih učinaka na potomstvo i/ili poremetiti muške ili ženske reproduktivne funkcije ili nakon gutanja, udisanja ili prolaska kroz kožu (doticaja s kožom) mogu štetno djelovati na plodnost, plod ili potomstvo,
o) kemikalije opasne za okoliš jesu tvari i pripravci koji zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš mogu biti štetni za zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost.
10. Biocidni pripravci jesu pripravci koji sadrže jednu ili više aktivnih tvari, priređeni u obliku u kojem se isporučuju korisniku, a namijenjeni su za uništavanje, sprečavanje djelovanja ili imaju neki drugi utjecaj na štetne organizme, na kemijski ili biološki način. Sredstva za zaštitu bilja ne ubrajaju se u biocide u smislu ovoga Zakona.
11. Aktivne tvari u biocidnim pripravcima jesu tvari ili mikroorganizmi, uključivo i viruse i gljivice, koji na opći ili poseban način djeluju na štetne organizme.
12. EINECS (European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances) jest europski popis postojećih trgovačkih tvari koji sadrži popis svih tvari na tržištu do 18. rujna 1980. godine, a objavljen je kao europski popis postojećih tvari u Službenom listu EU C 146/4 dana 15. 6. 1990. godine.
13. CAS broj jest karakterističan broj već otkrivenih tvari po međunarodnom popisu Chemical Abstract Service.
14. ELINCS (European List of Notified Comercial Chemical Substances) jest europski popis novih tvari.
15. Proizvodnja jest izrada i dorada, oblikovanje, prerada, punjenje, pretakanje, miješanje opasnih kemikalija u međuproizvode i konačne proizvode, uz kemijske, fizikalne ili biološke procese i postupke te prijenos i međuskladištenje unutar proizvodne lokacije.
16. Proizvođač jest pravna ili fizička osoba, koja proizvodi opasnu kemikaliju u skladu s točkom 15. ovoga članka, ali i svatko drugi tko je dorađuje, prepakirava ili promijeni njeno ime za daljnje korištenje.
17. Promet jest uvoz, izvoz, provoz, kupnja i prodaja opasne kemikalije na malo i na veliko te obavljanje posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu.
Uvoz jest svako unošenje opasne kemikalije na carinsko područje Republike Hrvatske.
Provoz jest prijevoz opasne kemikalije preko područja Republike Hrvatske pod carinskim nadzorom.
Izvoz jest svako iznošenje opasne kemikalije izvan carinskog područja Republike Hrvatske.
18. Uvoznik jest pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi opasne kemikalije u Republiku Hrvatsku.
19. Izvoznik jest pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi opasne kemikalije izvan Republike Hrvatske.
20. Korištenje jest priprema za uporabu, uporaba i skladištenje.
21. Skladištenje jest držanje opasnih kemikalija pod propisanim uvjetima.
22. Prijava nove tvari jest dostavljanje dokumentacije s potrebnim podacima koji se dostavljaju ministarstvu nadležnom za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo), a podnosi je podnositelj prijave prije stavljanja u promet nove tvari.
23. Podnositelj prijave za stavljanje u promet nove tvari jest proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji prijavljuje ministarstvu novu tvar i u tu svrhu prilaže propisane isprave.
24. Podnositelj zahtjeva jest proizvođač ili uvoznik kemikalije koji predlaže stavljanje biocida u promet.
25. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, voda, more, tlo, klima, krajobraz, biljni i životinjski svijet u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja, te kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek.
26. Otpad od opasnih kemikalija jesu neiskorišteni i upotrebljeni ostaci kemikalija, opasne kemikalije kojima je istekao rok trajanja i otpadna ambalaža od opasnih kemikalija.
27. Kemikalije u općoj uporabi jesu tvari i pripravci različite namjene koji se stavljaju u promet, a ne zna se njihov krajnji kupac ili korisnik te mogućnost njihove kupovine i korištenje, a nije ograničena niti količinski, niti nekim posebnim zahtjevima u odnosu na krajnjeg korisnika, odnosno kupca.
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na:
– lijekove za koje se primjenjuju propisi o stavljanju u promet lijekova u medicini i veterini,
– opasne tvari i pripravke koji se koriste u znanstvene svrhe i rad u analitičkim laboratorijima, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno,
– sredstva za osobnu higijenu, njegu i uljepšavanje lica i tijela (kozmetički proizvodi), duhanske prerađevine te igračke sukladno posebnim propisima,
– otpad opasnih kemikalija te otpadnu ambalažu u kojoj se nalazila opasna kemikalija, na koje se odnose propisi o gospodarenju otpadom,
– radioaktivne tvari i radioaktivni otpad koji su uređeni posebnim propisima,
– sredstva za zaštitu bilja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na prijevoz opasnih kemikalija željeznicom, cestom, morem, unutarnjim vodenim putevima, zrakom i poštanskim prometom.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na kemikalije u provozu kroz područje Republike Hrvatske, a koje su pod carinskim nadzorom pod uvjetom da se ni na koji način ne obrađuju ili prerađuju.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na kemikalije obuhvaćene Konvencijom o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju.
Članak 4.
Odredbe ovoga Zakona odnose se i na one proizvode za koje ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog Povjerenstva za opasne kemikalije iz članka 5. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za toksikologiju utvrdi da mogu biti štetni za zdravlje ljudi i okoliš.
Članak 5.
Povjerenstvo osniva i imenuje ministar, a sastoji se od sedam članova i to od predstavnika ministarstva te priznatih stručnjaka s područja toksikologije, farmacije, medicine, biotehnologije i kemije.
II. PRIJAVLJIVANJE I STAVLJANJE U PROMETNOVE TVARI
Članak 6.
Prijava nove tvari podnosi se ministarstvu.
Prijava nove tvari mora sadržavati:
– tehničku dokumentaciju s podacima nužnim za procjenu pretpostavljene opasnosti, trenutne ili odgođene koju tvar može predstavljati za čovjeka i okoliš te s ostalim dostupnim podacima koji su mjerodavni za tu svrhu,
– izjavu o nepoželjnim učincima tvari pri različitim oblicima pretpostavljene uporabe,
– predloženo razvrstavanje i obilježavanje tvari u skladu s ovim Zakonom,
– u slučaju opasnih tvari, prijedlog teksta Sigurnosno-tehničkog lista u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona.
Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka podnositelj prijave obvezan je priložiti podatke o procjeni opasnosti prema posebnom propisu te priložiti druge propisane podatke iz kojih će biti vidljivo kakvu opasnost predstavlja ta tvar za čovjeka i okoliš te podatke o očekivanoj količini koja će biti stavljena u promet u jednoj godini.
Ako proizvođač proizvede manju količinu nove tvari u jednoj godini od one koju je odobrilo ministarstvo, provodi se postupak skraćene prijave.
Pravilnik o graničnim količinama nove tvari za koje se zahtijevaju dodatna ispitivanja, o vrsti, opsegu ispitivanja i o metodama ispitivanja te uvjetima pod kojim se mogu koristiti podaci izrađeni za istu svrhu od drugog podnositelja prijave donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Sadržaj prijave i postupak prijave nove tvari pravilnikom propisuje ministar.
Članak 7.
Nove tvari proizvode se i stavljaju u promet, sukladno odredbama ovoga Zakona, uz uvjet da su bile prijavljene na način propisan ovim Zakonom i da su upisane u listu ELINCS-a ili su u postupku za upis na tu listu.
Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju ako se postupak vodi kod tijela nadležnog za opasne tvari u drugoj državi, a ministarstvo je o tome obaviješteno.
Nova tvar se stavlja u promet samo u fizikalno-kemijskom obliku i sastavu te za onu namjenu za koju je bila prijavljena. U slučaju bilo kakve promjene ili u slučaju novih znanstvenih spoznaja o opasnosti od prijavljene tvari, podnositelj prijave mora obavijestiti ministarstvo i priložiti dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 6. stavka 6. ovoga Zakona.
Članak 8.
Iznimno, nove tvari mogu se stavljati u promet bez prijave iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, najdulje na vrijeme od jedne godine, ako su ispunjeni uvjeti u pogledu godišnje količine tih tvari u prometu i posebni uvjeti u odnosu na njihovu namjenu.
Uvjete u pogledu godišnje količine novih tvari u prometu bez prijave i posebne uvjete u pogledu namjene novih tvari koje se mogu stavljati u promet bez prijave na prijedlog Povjerenstva pravilnikom propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Članak 9.
Ako je nova tvar već prijavljena, ministarstvo može prihvatiti dokaze o ispitivanjima te tvari koje je priložio prethodni podnositelj prijave, uz uvjet da se prethodni podnositelj s time suglasio u pisanom obliku te ako podnositelj prijave dokaže da se radi o tvari koja je identična s već prijavljenom tvari, uključujući i stupanj njezine čistoće i sadržaj nečistoće.
U cilju izbjegavanja nepotrebnih pokusa na kralježnjacima, svaki podnositelj prijave obvezan je od Hrvatskog zavoda za toksikologiju zatražiti podatke o tome je li tvar koju namjerava prijaviti već prijavljena kao i podatke o prethodnom podnositelju prijave.
Podatke iz stavka 2. ovoga članka podnositelj prijave dostavlja ministarstvu uz prijavu i obavijest o namjeri stavljanja nove tvari u promet kao i o predviđenim količinama nove tvari koje namjerava staviti u promet.
Svaki sljedeći podnositelj prijave iste nove tvari obvezan je postupiti sukladno odredbama stavka 2. i 3. ovoga članka.
Prvi i sljedeći podnositelj prijave iste nove tvari sporazumijevaju se o sukorištenju podataka o ispitivanju te tvari, a ako se ne mogu sporazumjeti, ministarstvo odlučuje o načinu uporabe podataka za sljedećeg podnositelja prijave.
Odredbe stavka 2. i 5. ovoga članka primjenjuju se i u slučaju, ako se radi o dva ili više podnositelja prijave koji istovremeno prijavljuju istu novu tvar.
Članak 10.
Ako prijava nove tvari nije potpuna, ministarstvo će najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka prijave, odnosno u roku od 30 dana u postupku skraćene prijave, zatražiti od podnositelja dopunu prijave.
Ako ministarstvo u rokovima iz stavka 1. ovoga članka ne zahtijeva od podnositelja dopunu prijave, smatra se da je prijava prihvaćena te podnositelj prijave može staviti u promet novu tvar.
Podnositelj prijave nove tvari u postupku skraćene prijave koji je obavijest da je prijava potpuna primio prije isteka 30 dana od dana podnošenja prijave, novu tvar smije staviti u promet najranije 15. dan od dana podnošenja prijave.
U slučaju sumnje utemeljene na najnovijim znanstvenim spoznajama o tome da je tvar opasnija nego što to proizlazi iz prijave, ministarstvo prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka će zahtijevati od podnositelja dodatne podatke, odnosno zahtijevati prilaganje dokumentacije o dodatnim ispitivanjima.
Ako podnositelj prijave ne postupi sukladno odredbi stavka 4. ovoga članka, ministarstvo će privremenim rješenjem zabraniti stavljanje nove tvari u promet dok se ne priloži sva zahtijevana dokumentacija.
Članak 11.
Podnositelj prijave nove tvari obvezan je prijavu i dokaze o ispitivanju te tvari čuvati najmanje deset godina od prestanka proizvodnje, odnosno stavljanja u promet nove tvari.
III. OCJENJIVANJE NOVIH TVARI
Članak 12.
Ocjenjivanje tvari u postupku prijave nove tvari provode pravne osobe koje za to ovlasti ministar.
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
Popis pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 13.
U postupku ocjenjivanja tvari pravna osoba iz članka 12. ovoga Zakona na temelju podataka iz prijave nove tvari te na temelju najnovijih potvrđenih znanstvenih spoznaja ocjenjuje opasnost kemikalije za zdravlje ljudi i za okoliš.
Pravilnik o postupku ocjenjivanja tvari iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
IV. STAVLJANJE BIOCIDNIH PRIPRAVAKA U PROMET
Članak 14.
Biocidni pripravak može se staviti u promet kada ministarstvo ocijeni da je učinkovit za namjenu za koju se stavlja u promet, da ne uzrokuje nekontroliranu otpornost ciljanih organizama te da niti on sam niti njihov produkt razgradnje ne uzrokuje štetne učinke za zdravlje ljudi, imovine ili okoliša, kada se koristi sukladno propisanim uvjetima.
Članak 15.
Aktivne tvari u biocidnim pripravcima mogu se stavljati u promet i koristiti samo ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona.
Postupak registracije aktivnih tvari u biocidnim pripravcima i popis aktivnih tvari odobrenih za primjenu u biocidnim pripravcima pravilnikom propisuje ministar.
Za aktivne tvari, koje se na temelju izjave podnositelja zahtjeva koriste isključivo za pripravu biocidnih pripravaka, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na prijavu nove tvari.
Članak 16.
Biocidni pripravak može se staviti u promet nakon davanja odobrenja za stavljanje u promet.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje ministar najdulje na vrijeme od 10 godina.
Odobrenje za stavljanje biocidnog pripravka u promet daje se, odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 17.
Zahtjev za davanje odobrenja za stavljanje u promet biocidnog pripravka mora sadržavati podatke o podnositelju zahtjeva i proizvođaču biocidnog pripravka, podatke o fizikalno-kemijskim svojstvima biocidnog pripravka i o laboratorijskim te drugim ispitivanjima, na temelju kojih je moguće odrediti opasnost koju predstavlja biocidni pripravak za ljude i okoliš, prijedlog deklaracije i upute za uporabu, podatak o razvrstavanju u državi proizvodnje, podatke o rukovanju s ostacima pripravka i ambalažom nakon isteka roka uporabe, odnosno nakon njegove uporabe, prijedlog razvrstavanja u određenu skupinu opasnih tvari te druge propisane podatke.
Pravilnik o sadržaju podataka i dokumentaciji koja se podnosi uz zahtjev za davanje odobrenja za stavljanje u promet biocidnog pripravka donosi ministar.
Članak 18.
Ministar je obvezan dati odobrenje za stavljanje u promet biocidnog pripravka najkasnije 60 dana od dana prijama valjanoga zahtjeva.
Valjan zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva da je od strane ministarstva u roku ne duljem od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva utvrđeno da su predani svi podaci i dokumenti iz članka 17. ovoga Zakona, o čemu ministarstvo vodi evidenciju i obavještava podnositelja zahtjeva.
Ako ministarstvo traži od podnositelja dopunu zahtjeva, rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče do dana dostave dopunjenoga zahtjeva. Rok ne teče ni za vrijeme odobreno podnositelju zahtjeva za davanje usmenoga ili pisanoga obrazloženja.
U postupku davanja odobrenja za stavljanje u promet biocidnog pripravka ministarstvo uzima u obzir način primjene i učinkovitost biocidnog pripravka te ocjenu biocidnog pripravka i aktivnih tvari sukladno odredbama ovoga Zakona o razvrstavanju i obilježavanju opasnih kemikalija.
Odobrenje za stavljanje u promet biocidnog pripravka daje se ako je uz pridržavanje sigurnosnih propisa moguća uporaba biocidnog pripravka koja ne ugrožava ljude, imovinu i okoliš.
Odobrenjem za stavljanje u promet biocidnog pripravka utvrđuju se uvjeti pod kojim se biocidni pripravak stavlja u promet.
Članak 19.
Iznimno od članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, ministar daje odobrenje za stavljanje u promet biocidnog pripravka najdulje na vrijeme od 120 dana, ako u Republici Hrvatskoj nema odgovarajućega biocidnog pripravka kojem je dano odobrenje za stavljanje u promet, a postoji potreba sprečavanja razvoja određenoga štetnog organizma.
Članak 20.
Najkasnije 90 dana prije isteka roka važenja odobrenja za stavljanje u promet biocidnog pripravka ministarstvu se može podnijeti zahtjev za obnovu odobrenja za stavljanje u promet biocidnog pripravka.
Obnovu odobrenja za stavljanje u promet biocidnog pripravka ministar je obvezan dati ili uskratiti u roku od 60 dana od dana prijama valjanoga zahtjeva.
Valjan zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva da je od strane ministarstva u roku ne duljem od 30 dana od dana zaprimanja dokumentacije utvrđeno da su predani svi podaci i dokumenti iz članka 17. ovoga Zakona, o čemu ministarstvo vodi evidenciju i obavještava podnositelja zahtjeva.
Ako ministarstvo traži od podnositelja dopunu zahtjeva, rok iz stavka 2. ovoga članka ne teče do dana dostave dopunjenoga zahtjeva. Rok ne teče ni za vrijeme odobreno podnositelju zahtjeva za davanje usmenoga ili pisanoga obrazloženja.
Članak 21.
Ministar može izmijeniti odobrenje za stavljanje biocidnog pripravka u promet:
– u pogledu načina primjene i količine biocidnog pripravka, a na temelju znanstvenih i tehničkih spoznaja, u svrhu zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša,
– ako to traži podnositelj zahtjeva i taj zahtjev valjano obrazloži.
Izmjenu odobrenja za stavljanje biocidnog pripravka u promet ministar je obvezan dati ili uskratiti u roku od 60 dana od dana prijama zahtjeva.
Članak 22.
Odobrenje za stavljanje u promet biocidnog pripravka oduzet će se prije isteka roka na koje je dano ako se utvrdi:
– da se aktivna tvar više ne nalazi na popisu aktivnih tvari odgovarajućeg propisa Europske unije, odnosno ako nije odobreno njeno uvrštenje na taj popis,
– da su promijenjeni ili više nisu ispunjeni uvjeti za davanje odobrenja za stavljanje biocidnog pripravka u promet,
– da to traži podnositelj zahtjeva i taj zahtjev valjano obrazloži,
– da je odobrenje za stavljanje biocidnog pripravka u promet dano na temelju netočnih podataka ili podataka koji su doveli do zablude.
Pravilnik o postupanju s biocidnim pripravcima nakon oduzimanja odobrenja donosi ministar.
Članak 23.
Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje u promet jednom godišnje objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Popis iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:
– trgovački naziv biocidnog pripravka,
– sastav biocidnog pripravka,
– namjenu biocidnog pripravka,
– ime proizvođača i podnositelja zahtjeva, klasa i datum davanja odobrenja,
– vrijeme na koje je dano odobrenje
i druge podatke koje pravilnikom propisuje ministar.
Članak 24.
Biocidni pripravci koji su zbog opasnih svojstava razvrstani kao vrlo otrovni, otrovni, kancerogeni, mutageni ili toksični za reprodukciju ne smiju se stavljati u maloprodaju kao kemikalije u općoj uporabi.
V. RAZVRSTAVANJE, PAKIRANJE I OZNAČAVANJE OPASNIH KEMIKALIJA
Članak 25.
Ako ovim ili posebnim zakonom, odnosno propisima koji se na njima temelje nije propisano drukčije, pravna ili fizička osoba koja kao proizvođač ili uvoznik stavlja opasnu kemikaliju u promet, mora tu opasnu kemikaliju razvrstati, zapakirati i označiti u skladu s ovim Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona.
Članak 26.
Ako se utvrdi da kemikalija ima opasno svojstvo sukladno članku 2. točki 9. ovoga Zakona razvrstava se kao opasna.
Razvrstavanje opasne tvari provodi se na temelju važećegEINECS i ELINCS popisa opasnih tvari, ako je tvar uvrštena u ove popise.
Ako opasna tvar još nije razvrstana u popise iz stavka 2. ovoga članka razvrstava se:
a) na temelju rezultata ispitivanja opasnih svojstava tvari u skladu s odredbama ovoga Zakona,
b) na temelju podataka podnositelja zahtjeva.
Razvrstavanje opasne tvari provodi se:
a) na temelju računske metode određene pravilnikom iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona,
b) na temelju neposrednih eksperimentalnih istraživanja toksikoloških svojstava tvari,
c) na temelju saznanja o svojstvima tvari prema podacima podnositelja zahtjeva.
U slučaju kada je neko toksikološko svojstvo tvari potvrđeno putem obje metode iz točke a) i b) stavka 4. ovoga članka za razvrstavanje se koriste rezultati dobiveni putem metode iz točke b) stavka 4. ovoga članka, osim u slučaju tvari koja je kancerogena, mutagena ili reproduktivno toksična, kada se obvezno koriste rezultati dobiveni putem metode iz točke a) stavka 4. ovoga članka.
Ako su podaci o toksikološkim svojstvima tvari potvrđeni metodom koja nije određena ovim člankom, a kako bi se izbjegli pokusi s kralježnjacima, za svaki pojedinačni slučaj procjenjuje se potreba za dodatnim ispitivanjem.
Pravna ili fizička osoba koja proizvodi i stavlja u promet opasne tvari s popisa EINECS-a koje još nisu uvrštene u EU popis opasnih tvari i pravna ili fizička osoba koja proizvodi ili stavlja u promet opasne tvari, mora radi izbjegavanja nepotrebnih pokusa s kralježnjacima provesti odgovarajuće pokuse kojima se mogu dobiti podaci potrebni za uvrštavanje.
Poslove u vezi s razvrstavanjem i označavanjem sredstava za zaštitu bilja obavlja Povjerenstvo do početka primjene posebnih propisa kojima se uređuje područje zaštite bilja.
Članak 27.
Opasne kemikalije mogu se stavljati u promet samo u originalnom pakiranju proizvođača opasne kemikalije, u količinama prilagođenim potrebama tržišta i u ambalaži koja osigurava jednostavno i sigurno korištenje.
Svako jedinično pakiranje opasne kemikalije mora biti opremljeno deklaracijom i uputom na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu usklađenom s uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Posude za opasne kemikalije, uključujući i kemikalije u općoj uporabi koje se nalaze u maloprodaji ne smiju izgledom sličiti posudama u kojima se drži hrana ili predmeti opće uporabe i moraju imati sigurnosni zatvarač koji onemogućava djecu u otvaranju posude te ne smiju biti izrađene od lako lomljiva materijala.
Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na aerosole koji sadrže tvari s vrstama opasnosti iz članka 2. točke 9. podtočke e) i j) ovoga Zakona.
Pravilnik o pakiranju opasnih kemikalija iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Članak 28.
Zabranjuje se stavljanje u promet pogrešno razvrstanih, označenih ili pakiranih opasnih kemikalija.
Pravilnik o razvrstavanju, označavanju i obilježavanju opasnih kemikalija iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
Članak 29.
Za provođenje potrebnih postupaka za osiguranje zdravlja ljudi i okoliša pravna ili fizička osoba koja proizvodi, uvozi ili koja stavlja u promet opasnu kemikaliju mora osigurati Sigurnosno-tehnički list i dostaviti ga Hrvatskom zavodu za toksikologiju.
Pravne i fizičke osobe koje stavljaju opasnu kemikaliju u promet moraju Sigurnosno-tehnički list staviti na raspolaganje:
1. svakom korisniku prilikom prve nabave opasne kemikalije,
2. povodom zahtjeva korisnika:
a) pri prvoj nabavi kemikalije, koja nije razvrstana u opasne kemikalije, a sadrži tvari koje su opasne za zdravlje ljudi, imovinu ili okoliš, ili za kemikalije kod kojih propisi o sigurnosti na radu propisuju granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu,
b) ako se kemikalija stavlja u promet kao kemikalija u općoj uporabi, a u skladu s ovim Zakonom razvrstana je kao opasna i navedena je uputa kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, imovina i okoliš,
3. svakom korisniku za obavljanje registrirane djelatnosti na njegov zahtjev kod nabave biocidnih pripravaka.
Pravne ili fizičke osobe koje stavljaju u promet opasnu kemikaliju obvezne su neprekidno pratiti promjene i nove spoznaje u vezi s kemikalijama koje stavljaju u promet i u skladu s time dopunjavati Sigurnosno-tehnički list.
Pravne ili fizičke osobe koje stavljaju u promet kemikalije u općoj uporabi iz stavka 2. točke 2. podtočke b) ovoga članka obvezne su Sigurnosno-tehnički list staviti na raspolaganje ovlaštenoj pravnoj osobi za laboratorijsko ispitivanje na njezin zahtjev.
Kod svake promjene Sigurnosno-tehničkog lista mora se o promjeni izvijestiti Hrvatski zavod za toksikologiju te svi dotadašnji korisnici kojima su isporučili opasnu kemikaliju u posljednjoj godini prije promjene Sigurnosno-tehničkog lista.
Sadržaj i oblik Sigurnosno-tehničkog lista opasne kemikalije mora odgovarati normi HRN ISO 11014-1:1997.
Pravilnik o načinu ispunjavanja Sigurnosno-tehničkog lista donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
VI. OBVEZA OBAVJEŠĆIVANJA
Članak 30.
Podnositelj prijave za novu tvar mora redovito, najmanje jednom godišnje, dostaviti ministarstvu u pisanom obliku podatke o količinama prijavljenih novih tvari koje je u prethodnom razdoblju stavio u promet, o promjenama metoda za određivanje izloženosti ljudi, imovine i okoliša i druge propisane podatke te svaku promjenu podataka na temelju kojih je tvar bila razvrstana, naročito o novim istraživanjima te o učincima djelovanja tvari na zdravlje ljudi, imovinu i okoliš.
Članak 31.
Pravna ili fizička osoba koja proizvodi opasnu kemikaliju u Republici Hrvatskoj ili je uvozi u Republiku Hrvatsku obvezna je za svaku opasnu kemikaliju dostaviti podatke iz Sigurnosno-tehničkog lista Hrvatskom zavodu za toksikologiju do prve prodaje opasne kemikalije trećemu, ili kod prvog uvoza opasne kemikalije u Republiku Hrvatsku.
Hrvatski zavod za toksikologiju vodi evidenciju o podacima iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 32.
Na međunarodnoj razini ministarstvo razmjenjuje podatke o prijavljenim novim tvarima iz popisa ELINCS-a, podatke o tvarima iz popisa EINECS-a te podatke o biocidnim pripravcima u svrhu izrade skupnih lista sukladno međunarodno preuzetim obvezama.
Članak 33.
Pravna ili fizička osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo označiti poslovnom tajnom podatke o opasnim kemikalijama, osim podataka koji su značajni za sigurnost zdravlja ljudi i za okoliš kako slijedi:
– trgovačko ime opasne kemikalije,
– ime proizvođača, odnosno uvoznika te podnositelja prijave,
– fizikalno-kemijska svojstva te način i postupci za sprečavanje štetnih učinaka opasnih kemikalija, odnosno za uklanjanje opasnih svojstava kemikalija,
– sažetak rezultata toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja,
– stupanj čistoće tvari i sadržaj opasnih dodatnih tvari ako su opasne te ako je to nužno za razvrstavanje i označavanje opasnih kemikalija,
– preporuke o preventivnim mjerama tijekom uporabe i izvanrednim mjerama u slučaju nesreće,
– podaci iz Sigurnosno-tehničkog lista,
– analitičke metode za određivanje izloženosti zdravlja ljudi i okoliša.
Članak 34.
Pravilnik o postupcima obavještavanja, rokovima dostavljanja, sadržaju podataka te o načinu prikupljanja i korištenja podataka iz članka 30., 31. i 33. ovoga Zakona, za pojedine skupine opasnih kemikalija donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Članak 35.
Podaci o opasnim kemikalijama, osim tajnih podataka iz članka 33. ovoga Zakona, koje je ministarstvu podnio prvi podnositelj prijave, mogu se koristiti i za potrebe kasnijeg podnositelja prijave na temelju pisane suglasnosti prvog podnositelja prijave.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci za biocidne pripravke mogu se koristiti nakon isteka roka koje pravilnikom propisuje ministar.
Članak 36.
Poslove prikupljanja i razmjene podataka o akutnim otrovanjima i drugim učincima opasnih kemikalija na zdravlje ljudi obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezne su Hrvatskom zavodu za toksikologiju dostaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka..
Pravilnik o sadržaju, načinu i rokovima dostavljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka o opasnim kemikalijama iz članka 2. točke 9. podtočke f) do n) ovoga Zakona i pravilnik o registru otrovanja na području Republike Hrvatske donosi ministar.
Članak 37.
Pravna ili fizička osoba koja je obvezna davati podatke sukladno ovome Zakonu mora dokumentaciju, dokaze o ispitivanjima i druge propisane podatke pohraniti i čuvati najmanje deset godina od prestanka proizvodnje ili stavljanja u promet opasne kemikalije.
VII. PROIZVODNJA, PROMET I KORIŠTENJE OPASNIH KEMIKALIJA
Članak 38.
Pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, prometa i korištenja opasne kemikalije te fizička osoba koja obavlja promet na malo opasnih kemikalija, odnosno koja koristi opasne kemikalije obvezna je upisati tu djelatnost u sudski, odnosno obrtni registar.
Prilikom podnošenja zahtjeva za davanje odobrenja za obavljanje određene djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka nadležnom tijelu sukladno ovome Zakonu pravna osoba, odnosno fizička osoba obvezna je priložiti rješenje o upisu djelatnosti u nadležni registar iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 39.
Proizvodnju opasnih kemikalija mogu obavljati, odnosno opasne kemikalije mogu koristiti u obavljanju svoje djelatnosti pravne osobe koje:
1. imaju građevine izgrađene od čvrsta materijala s posebnim prostorijama za smještaj sirovina, za pripremu proizvodnje, za proizvodnju, odnosno korištenje opasnih kemikalija, držanje opasnih kemikalija do njihova izdavanja i za čuvanje neuništenih opasnih kemikalija i ambalaže, uz uvjet da je nadležno tijelo dalo suglasnost za uporabu tih prostorija, odnosno građevina nakon što je utvrđeno da mjesto, način izgradnje građevine i kakvoća obrade zidova i podova, osvjetljenje, ventilacija, temperatura i vlažnost zraka u radnim i pomoćnim prostorijama odgovaraju sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima za određenu namjenu,
2. imaju odgovarajuću opremu za proizvodnju, odnosno korištenje opasnih kemikalija, koja mora biti tehnički otporna na djelovanje tvari s kojima dolazi u dodir te uređaje, aparate i mjerne instrumente u ispravnom stanju,
3. imaju radnike na poslovima proizvodnje ili na poslovima na kojima se koriste opasne kemikalije, s propisanim znanjem o zaštiti od opasnih kemikalija,
4. prema opsegu i prirodi svoga poslovanja, ovisno o svojstvima opasnih kemikalija, imaju radnike visoke stručne spreme u broju određenom pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, pod čijim se nadzorom obavljaju svi dijelovi rada u proizvodnji, odnosno korištenju opasnih kemikalija osim u slučajevima kad obavljaju poslove s kemikalijama iz članka 2. točke 9. podtočke e), h), i), j), k), i o) ovoga Zakona kada nisu obvezni imati radnika visoke stručne spreme, ali radnici moraju imati osnovna znanja o rukovanju opasnim kemikalijama,
5. imaju radnike iz točke 3. i 4. ovoga stavka zdravstveno sposobne za rad s opasnom kemikalijom,
6. posjeduju osobnu zaštitnu opremu za svakog radnika koji obavlja poslove s opasnom kemikalijom,
7. imaju osigurana sredstva za pružanje prve pomoći i dekontaminacije te za održavanje opće higijene prostorija i osobne higijene radnika.
Pobliže uvjete koje za proizvodnju, odnosno korištenje opasnih kemikalija moraju ispunjavati pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka te uvjete koje moraju ispunjavati fizičke osobe koje koriste opasne kemikalije iz članka 2. točke 9. podtočke f), g), h), i), j), k), l), m) i n) ovoga Zakona donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Članak 40.
U proizvodnji opasnih kemikalija konačni proizvod mora biti laboratorijski kontroliran u pogledu sastava i sadržaja nečistoća prema međunarodno preporučenim analitičkim metodama.
Članak 41.
Pravna osoba koja koristi opasne kemikalije u znanstvene svrhe ili u analitičkim laboratorijima mora ispunjavati uvjete u pogledu posebnih mjera zaštite na radu s opasnim kemikalijama sukladno propisima o zaštiti na radu.
Članak 42.
Pravne osobe koje obavljaju djelatnost prometa opasnim kemikalijama moraju:
1. imati građevine, odnosno prostorije izgrađene od čvrsta materijala za skladištenje, čuvanje i izdavanje opasnih kemikalija za koje je nalazom nadležnoga tijela utvrđeno da u pogledu mjesta, načina izgradnje i kakvoće zidova, osvijetljenosti, ventilacije, temperature i vlažnosti ispunjavaju tehničke i sanitarno-higijenske uvjete,
2. prema opsegu i prirodi svoga poslovanja, ovisno o svojstvima opasnih kemikalija, imati radnike visoke stručne spreme u broju određenom pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka, pod čijim se nadzorom opasne kemikalije skladište, čuvaju i izdaju, osim u slučaju štetnih i nadražljivih kemikalija,
3. imati radnike na poslovima prometa opasnim kemikalijama s posebnim znanjima o zaštiti od opasnih kemikalija.
Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju uslužne ili posredničke poslove pri kojima ne dolaze u neposredan doticaj s opasnim kemikalijama moraju ispunjavati uvjet iz točke 3. stavka 1. ovoga članka.
Pobliže uvjete za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka te uvjete koje moraju ispunjavati fizičke osobe koje koriste opasne kemikalije iz članka 2. točke 9. podtočke f), g), h), i), l), m) i n) ovoga Zakona pravilnikom utvrđuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Članak 43.
Nadležna tijela za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona jesu:
1. Ministarstvo:
– za proizvodnju i promet opasnih kemikalija na veliko,
– za korištenje vrlo otrovnih kemikalija iz članka 2. točke 9. podtočke f) ovoga Zakona.
2. Ured državne uprave u županiji i Gradski ured Grada Zagreba nadležan za zdravstvo:
– pravnim ili fizičkim osobama za promet opasnih kemikalija na malo, pravnim osobama za korištenje opasnih kemikalija te fizičkim osobama za korištenje opasnih kemikalija uključujući kemikalije iz članka 2. točke 9. podtočke f) ovoga Zakona.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje se rješenjem.
Protiv rješenja ministarstva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor.
Protiv rješenja Ureda državne uprave iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se podnijeti žalba ministarstvu.
Troškove provedbe postupka utvrđivanja uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona snosi podnositelj zahtjeva.
Članak 44.
Oprema za proizvodnju, promet i korištenje opasnih kemikalija ne smije se koristiti u druge svrhe, osim ako je proveden postupak dekontaminacije.
Pribor, oprema i uređaji za proizvodnju, promet i korištenje opasnih kemikalija moraju biti izrađeni od materijala kemijski otpornog na djelovanje opasne kemikalije i mehanički izdržljivog, radi sigurna rukovanja.
Pravilnik o uvjetima za korištenje opreme za proizvodnju, promet i korištenje opasnih kemikalija iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Članak 45.
Pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, odnosno prometa opasne kemikalije te pravna osoba koja koristi opasnu kemikaliju i fizička osoba koja koristi opasnu kemikaliju ili obavlja promet na malo opasnim kemikalijama obvezne su opasne kemikalije držati u posebnim prostorijama, silosima, spremnicima, cjevovodima ili drugim odgovarajućim posudama ili postrojenjima.
Kemikalije iz članka 2. točke 9. podtočke e), h), i) s oznakom: izazivaju opekotine, j), k) i o) ovoga Zakona, mogu se držati u prostorijama koje služe i za druge potrebe ako se drže u posebnim ormarima ili na drugi odgovarajući način.
Pravilnik o držanju opasnih kemikalija iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Članak 46.
Prostorije i ormari u kojima se drže opasne kemikalije iz članka 2. točke 9. podtočke a), b), c), f), g), i) s oznakom: izaziva teške opekotine, l), m) i n) ovoga Zakona moraju biti zaključani, a ključevi moraju biti pohranjeni kod radnika odgovornog za smještaj i čuvanje opasne kemikalije u pravnoj osobi koja obavlja djelatnost proizvodnje, prometa i korištenja opasne kemikalije, odnosno kod fizičke osobe koja koristi opasne kemikalije.
Na svim vratima prostorija i ormara u kojima se drže opasne kemikalije mora stajati znak opasnosti i natpis kojima se upozorava na vrstu opasnih kemikalija iz članka 2. točke 9. ovoga Zakona.
Članak 47.
Svaki radnik koji na radnom mjestu radi s opasnim kemikalijama obvezan je steći osnovna znanja o zaštiti od opasnih kemikalija.
Obveza stjecanja osnovnih znanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na radnike u pravnoj ili fizičkoj osobi koje proizvode i obavljaju promet sredstva za zaštitu bilja ili biocida.
Potvrdu o stečenom znanju te provjeri znanja o zaštiti od opasnih kemikalija daje Hrvatski zavod za toksikologiju.
Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja te provjeri znanja o zaštiti od opasnih kemikalija donosi ministar.
Pravna, odnosno fizička osoba ne smije zaposliti na radno mjesto na kojem se radi s opasnim kemikalijama osobu bez uvjerenja o obavljenom zdravstvenom pregledu prije početka rada te ih je obvezna upućivati na periodičke zdravstvene preglede sukladno propisima o zaštiti na radu.
Osobe koje rade s opasnim kemikalijama obvezne su za vrijeme rada s opasnim kemikalijama nositi zaštitnu odjeću, obuću i ostalu zaštitnu opremu sukladno propisima o zaštiti na radu, a u skladu s djelatnošću koju obavljaju.
Članak 48.
Pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, odnosno prometa opasnih kemikalija, pravna osoba koja koristi opasne kemikalije te fizička osoba koja obavlja promet na malo opasnim kemikalijama ili koristi opasne kemikalije pri obavljanju djelatnosti mora imati osigurana sredstva za pružanje prve pomoći u slučaju stradavanja od opasne kemikalije.
Pravna osoba, odnosno fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je izraditi upute o postupcima i sredstvima za sprečavanje ozljeđivanja, o načinu pružanja prve pomoći u slučaju izlaganja opasnoj kemikaliji te o postupcima dekontaminacije od opasnih kemikalija koje se proizvode, stavljaju u promet ili koriste.
Uputa iz stavka 2. ovoga članka mora biti vidljivo istaknuta u prostoriji u kojoj se obavlja proizvodnja, promet ili korištenje opasnih kemikalija.
Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka odnose se i na pravnu osobu koja koristi opasne kemikalije u znanstvene svrhe ili u analitičkim laboratorijima.
Članak 49.
Opasne kemikalije koje djeluju u čvrstom ili tekućem stanju te mogu dospjeti u površinske ili podzemne vode ne smiju se skladištiti u zonama sanitarne zaštite izvorišta pitke vode.
Opasne kemikalije koje djeluju u obliku plina te opasne kemikalije iz članka 2. točke 9. podtočke a), b), c) i d) ovoga Zakona moraju se skladištiti na dovoljnoj udaljenosti od najbližega objekta za boravak ljudi.
Opasne kemikalije ne smiju se skladištiti na način da se omogući njihova međusobna interakcija.
Zabranjeno je skladištenje i odlaganje otpada opasnih kemikalija te otpadne ambalaže u kojoj se nalazila opasna kemikalija na način kojim se ugrožava okoliš.
Pravilnik o skladištenju opasnih kemikalija iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Članak 50.
Pravna osoba i fizička osoba koja obavlja promet na malo opasnim kemikalijama iz članka 2. točke 9. podtočke d), g), h), i) i o) ovoga Zakona obvezna je prilikom izdavanja opasne kemikalije upozoriti korisnika na opasnost zbog nepostupanja prema sadržaju upute za korištenje, koja je sastavni dio originalnog pakiranja opasne kemikalije.
Članak 51.
Pod oglašavanjem o opasnim kemikalijama u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se svaki oblik obavješćivanja kojemu je namjena poticanje njihove prodaje i potrošnje u pisanom, slikovnom, zvučnom, usmenom, elektroničkom ili bilo kojem drugom obliku.
Zabranjeno je oglašavanje o opasnim kemikalijama na način kojim bi se osobe koje koriste opasne kemikalije i ostalo stanovništvo moglo dovesti u zabludu u pogledu sastava, namjene ili djelovanja opasne kemikalije.
Zabranjeno je oglašavati opasne kemikalije na način da one nisu štetne za zdravlje ljudi i za okoliš.
Članak 52.
Pravnoj i fizičkoj osobi koja obavlja promet opasnih kemikalija na malo zabranjuje se prodaja opasnih kemikalija iz članka 2. točka 9. podtočka f), g), i) s oznakom: izaziva teške opekotine, k), l), m) i n), osobama mlađim od 18 godina.
Pravna ili fizička osoba koja obavlja promet opasne kemikalije iz članka 2. točka 9. podtočke f), g), i) s oznakom: izaziva teške opekotine, k), l), m) i n) mora zabilježiti osobne podatke kupca i zapisati razlog kupovine.
Članak 53.
U promet na malo ne smiju se staviti opasne kemikalije čiji je promet na malo zabranjen ili ograničen.
Listu opasnih kemikalija čiji je promet zabranjen, odnosno ograničen donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
Lista iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 54.
Pravne osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje i prometa opasnih kemikalija te pravne osobe koje koriste opasne kemikalije kao i fizičke osobe koje koriste opasne kemikalije pri obavljanju djelatnosti ili obavljaju promet opasnih kemikalija na malo obvezne su voditi očevidnike o opasnim kemikalijama koje proizvode, stavljaju u promet, odnosno koriste.
Obveza vođenja očevidnika ne odnosi se na fizičke osobe koje koriste opasne kemikalije iz članka 2. točke 9. podtočke j) i k) ovoga Zakona.
Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su zbirne godišnje podatke iz očevidnika dostavljati Hrvatskom zavodu za toksikologiju.
Pravilnik o načinu vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka te o načinu i rokovima dostave podataka iz očevidnika donosi ministar.
Članak 55.
Pravne osobe obvezne su o stavljanju opasne kemikalije u promet obavijestiti ministarstvo u roku od osam dana od dana prvog stavljanja opasne kemikalije u promet.
Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba obvezna je priložiti deklaraciju i uputu za opasnu kemikaliju.
Ispravnost deklaracije i upute ovjerava Hrvatski zavod za toksikologiju.
Članak 56.
Uvoz opasne kemikalije mogu obavljati pravne osobe s odobrenjem za obavljanje te djelatnosti.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje se, odnosno uskraćuje rješenjem ministra, protiv kojeg nije dopuštena žalba već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uz zahtjev za davanje odobrenja za uvoz opasne kemikalije uvoznik obvezno mora podnijeti presliku rješenja kojim mu je odobreno obavljanje proizvodnje, prometa ili korištenja opasnih kemikalija.
Članak 57.
Opasne kemikalije mogu uvoziti pravne osobe koje ispunjavaju uvjete za promet opasnih kemikalija na veliko, a opasne kemikalije za vlastite potrebe mogu uvoziti pravne osobe koje ispunjavaju uvjete za proizvodnju ili korištenje opasnih kemikalija (u daljnjem tekstu: uvoznik).
Uvoznik je obvezan prije carinjenja opasne kemikalije podnijeti graničnom sanitarnom inspektoru ministarstva zahtjev za provođenje sanitarnog nadzora nad opasnom kemikalijom iz članka 2. točke 9. podtočke f), g), i), l), m) i n) ovoga Zakona koja se uvozi.
Carinarnica ne može obaviti carinjenje opasne kemikalije ako nije proveden postupak iz stavka 2. ovoga članka.
Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se i na opasne kemikalije koje se uvoze u slobodne zone ili slobodna skladišta u Republici Hrvatskoj.
VIII. ISPITIVANJE SVOJSTAVA OPASNIH KEMIKALIJA
Članak 58.
Ispitivanja svojstava opasnih kemikalija mogu obavljati pravne osobe koje ovlasti ministar.
Uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Popis pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obavljaju ispitivanja svojstava opasnih kemikalija u skladu s pravilima dobre laboratorijske prakse.
Pravilnik o dobroj laboratorijskoj praksi donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.
IX. NACIONALNI PROGRAM KEMIJSKE SIGURNOSTI
Članak 59.
Za učinkovito i usklađeno provođenje nacionalne politike na području kemijske sigurnosti Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra, donosi Nacionalni program kemijske sigurnosti.
X. HRVATSKI ZAVOD ZA TOKSIKOLOGIJU
Članak 60.
Hrvatski zavod za toksikologiju sukladno ovome Zakonu obavlja sljedeće poslove:
a) daje prethodno mišljenje o proizvodima koji mogu, uz pravilno korištenje, biti štetni za zdravlje ljudi i okoliš,
b) vodi evidenciju o prijavljenim novim tvarima i prijaviteljima,
c) vodi evidenciju o zbirnim godišnjim podacima iz očevidnika pravnih i fizičkih osoba,
d) vodi evidenciju o podacima iz Sigurnosno-tehničkog lista,
e) vodi registar biocidnih pripravaka,
f) vodi registar otrovanja,
g) ovjerava ispravnost deklaracije i upute,
h) organizira i provodi edukaciju o zaštiti od opasnih kemikalija te izdaje potvrde o stečenom znanju o zaštiti od opasnih kemikalija,
i) obavlja informacijsko-dokumentacijsku djelatnost, informacijsko-konzultacijsku i druge djelatnosti tijekom akutnih otrovanja opasnim kemikalijama.
Članak 61.
Sredstva za obavljanje poslova Hrvatskog zavoda za toksikologiju iz članka 60. točke c), e), f), i i) ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu.
Poslove iz članka 60. točke a), b), d), g) i h) ovoga Zakona Hrvatski zavod za toksikologiju obavlja o trošku pravnih, odnosno fizičkih osoba po čijoj se prijavi, odnosno zahtjevu ili za koje se propisani poslovi obavljaju.
Prihodi ostvareni obavljanjem poslova iz stavka 2. ovoga članka vlastiti su prihodi Hrvatskog zavoda za toksikologiju.
XI. NADZOR
Članak 62.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja ministarstvo.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju sanitarni inspektori ministarstva i sanitarni inspektori Ureda državne uprave u županijama i Gradskom uredu Grada Zagreba sukladno nadležnostima određenim Zakonom o sanitarnoj inspekciji.
Pravne i fizičke osobe obvezne su nadležnom sanitarnom inspektoru (u daljnjem tekstu: sanitarni inspektor) omogućiti obavljanje nadzora i staviti na raspolaganje potrebnu količinu uzoraka te pružiti potrebne podatke i obavijesti.
Sanitarni inspektor u provedbi nadzora pregledava poslovne prostorije, objekte, uređaje, opremu i dokumentaciju.
Članak 63.
U obavljanju sanitarnog nadzora sanitarni inspektor ima pravo i dužnost:
1. zabraniti proizvodnju, promet, korištenje opasnih kemikalija te po potrebi narediti da se one unište ako utvrdi da unatoč njihovom pravilnom korištenju u namijenjene svrhe i provedbi zaštitnih mjera od njihova djelovanja nastaju ili mogu nastati štetne posljedice za zdravlje ljudi i za okoliš,
2. narediti, kada je to moguće, da se otpadne opasne kemikalije iskoriste ponovnom uporabom ili obnovom na osnovi propisa iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom,
3. zabraniti proizvodnju, promet, odnosno korištenje opasnih kemikalija,ako nisu ispunjeni uvjeti za proizvodnju, promet ili korištenje,
4. zabraniti proizvodnju, promet ili korištenje opasnih kemikalija pravnoj i fizičkoj osobi ako nije osigurala zaštitnu odjeću, obuću i ostalu opremu u skladu s propisima o zaštiti na radu,
5. zabraniti rad pravnoj i fizičkoj osobi koje ne vode očevidnike u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,
6. zabraniti rad pravnoj i fizičkoj osobi ako radnici ne obavljaju propisane zdravstvene preglede,
7. narediti uklanjanje nedostataka u svezi s proizvodnjom, prometom ili korištenjem opasnih kemikalija ako takvi nedostaci predstavljaju opasnost za život i zdravlje čovjeka ili za okoliš,
8. narediti ispitivanje opasne kemikalije radi davanja ocjene njezinih opasnih svojstava pri sumnji na promjenu svojstva opasne kemikalije,
9. zabraniti promet opasnih kemikalija koje nisu razvrstane prema opasnim svojstvima u jednu od skupina iz članka 2. točke 9. podtočke a) do o) ovoga Zakona,
10. zabraniti promet opasnih kemikalija čija ambalaža, pakiranje i obilježavanje nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
11. zabraniti promet opasne kemikalije ako prema mišljenju ovlaštene ustanove za davanje toksikoloških mišljenja dokumentacija opasne kemikalije nije u skladu s ovim Zakonom,
12. zabraniti rad ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog tijela iz članka 43. ovoga Zakona,
13. narediti poduzimanje drugih mjera za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima.
Mjere iz stavka 1. točke 2., 5. i 6. ovoga članka sanitarni inspektor ovlašten je narediti i osobama koje koriste sredstva za zaštitu bilja ili biocide koji sadrže opasne tvari.
Članak 64.
U obavljanju nadzora nad opasnim kemikalijama iz članka 2. točke 9. podtočke f), g), h), i), l), m) i n) ovoga Zakona koje se uvoze granični sanitarni inspektor ministarstva, ovlašten je:
1. zabraniti uvoz opasne kemikalije čiji promet nije dopušten na području Republike Hrvatske i narediti da se opasna kemikalija vrati pošiljatelju,
2. zabraniti prijelaz državne granice i provoz opasne kemikalije čija ambalaža, pakiranje ili obilježavanje nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona te narediti da se opasne kemikalije vrate pošiljatelju dok se ne otklone utvrđeni nedostaci,
3. zabraniti uvoz opasne kemikalije bez odobrenja ministra i narediti da se opasna kemikalija vrati pošiljatelju,
4. narediti provođenje i drugih propisanih mjera kad je ugroženo zdravlje ljudi i okoliša.
Članak 65.
Sanitarni inspektor će donijeti usmeno rješenje u sljedećim slučajevima:
1. kada opasnost za zdravlje ili život zahtijeva da se određena mjera poduzme bez odgađanja,
2. kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja dokaza ako se mjera ne poduzme odmah.
XII. KAZNENE ODREDBE
Članak 66.
Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. proizvodi ili stavi u promet novu tvar protivno odredbama članka 7. stavka 1. ovoga Zakona,
2. u slučaju bilo kakve promjene ili novih znanstvenih spoznaja o opasnosti od prijavljene nove tvari ne obavijesti ministarstvo (članak 7. stavak 3.),
3. od Hrvatskog zavoda za toksikologiju ne zatraži podatke o tome je li nova tvar koju namjerava prijaviti već prijavljena (članak 9. stavak 2.),
4. ne dostavi ministarstvu podatke Hrvatskog zavoda za toksikologiju o tome je li nova tvar koju namjerava prijaviti već prijavljena (članak 9. stavak 3.),
5. postupi protivno odredbi članka 10. stavka 3. ovoga Zakona,
6. ne čuva prijavu i dokaze o ispitivanju nove tvari najmanje deset godina od prestanka proizvodnje, odnosno stavljanja u promet nove tvari (članak 11.),
7. stavi u promet biocidni pripravak protivno odredbama ovoga Zakona (članak 14.),
8. stavi u promet ili koristi aktivne tvari u biocidnim pripravcima, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 15. stavak 1.),
9. stavi u promet biocidni pripravak bez odobrenja za stavljanje u promet (članak 16. stavak 1.),
10. stavi u maloprodaju kao kemikaliju u općoj uporabi biocidni pripravak razvrstan kao vrlo otrovni, otrovni, kancerogeni, mutageni ili toksični za reprodukciju (članak 24.),
11. stavi u promet opasnu kemikaliju, a ne razvrsta je, zapakira ili označi u skladu s ovim Zakonom ili pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 25.),
12. postupi protivno odredbi članka 26. stavka 7. ovoga Zakona,
13. stavi u promet opasnu kemikaliju protivno članku 27. ovoga Zakona,
14. ne osigura Sigurnosno-tehnički list ili ga ne dostavi Hrvatskom zavodu za toksikologiju, ne stavi Sigurnosno-tehnički list na raspolaganje, ne dopuni Sigurnosno-tehnički list ili o promjenama Sigurnosno-tehničkog lista ne izvijesti Hrvatski zavod za toksikologiju i korisnike (članak 29.),
15. ne dostavi ministarstvu podatke za novu tvar protivno članku 30. ovoga Zakona,
16. proizvodi opasnu kemikaliju u Republici Hrvatskoj ili je uvozi u Republiku Hrvatsku, a za svaku opasnu kemikaliju ne dostavi podatke iz Sigurnosno-tehničkog lista Hrvatskom zavodu za toksikologiju do prve prodaje opasne kemikalije trećemu, ili kod prvog uvoza opasne kemikalije u Republiku Hrvatsku (članak 31.),
17. Hrvatskom zavodu za toksikologiju ne dostavi u propisanom roku podatke o akutnim otrovanjima i drugim učincima opasnih kemikalija na zdravlje ljudi (članak 36. stavak 2.),
18. dokumentaciju, dokaze o ispitivanjima i druge propisane podatke ne pohrani i ne čuva najmanje deset godina od prestanka proizvodnje ili stavljanja u promet opasne kemikalije (članak 37.),
19. opremu za proizvodnju, promet i korištenje opasnih kemikalija koristi u druge svrhe, bez provedenog postupka dekontaminacije (članak 44. stavak 1.),
20. opasne kemikalije ne drži u posebnim prostorijama, silosima, spremnicima, cjevovodima ili drugim odgovarajućim posudama ili postrojenjima (članak 45. stavak 1.),
21. drži opasne kemikalije protivno članku 46. ovoga Zakona,
22. zaposli na radno mjesto na kojem se radi s opasnim kemikalijama osobu bez uvjerenja o obavljenom zdravstvenom pregledu prije početka rada ili osobu koja radi s opasnim kemikalijama ne uputi na periodički zdravstveni pregled sukladno propisima o zaštiti na radu (članak 47. stavak 5.),
23. ne osigura sredstva za pružanje prve pomoći u slučaju stradavanja od opasne kemikalije ili ne izradi upute o postupcima i sredstvima za sprečavanje ozljeđivanja, o načinu pružanja prve pomoći u slučaju izlaganja opasnoj kemikaliji te o postupcima dekontaminacije od opasnih kemikalija koje se proizvode, stavljaju u promet ili koriste ili vidljivo ne istakne uputu u prostoriji u kojoj se obavlja proizvodnja, promet ili korištenje opasnih kemikalija (članak 48. stavak 1., 2. i 3.),
24. skladišti opasne kemikalije protivno članku 49. stavku 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
25. odlaže otpad opasnih kemikalija te otpadnu ambalažu u kojoj se nalazila opasna kemikalija na način kojim se ugrožava okoliš (članak 49. stavak 4.),
26. ne upozori korisnika na opasnost zbog nepostupanja prema sadržaju upute za korištenje opasne kemikalije (članak 50.),
27. oglašava opasne kemikalije protivno članku 51. ovoga Zakona,
28. prodaje opasne kemikalije na malo osobama mlađim od 18 godina (članak 52.),
29. u promet na malo stavi opasne kemikalije čiji je promet na malo zabranjen ili ograničen (članak 53. stavak 1.),
30. ne vodi propisane očevidnike ili ne dostavi zbirne godišnje podatke iz očevidnika Hrvatskom zavodu za toksikologiju (članak 54. stavak 1. i 2.),
31. u propisanom roku ne obavijesti ministarstvo o stavljanju opasne kemikalije u promet ili uz obavijest ne priloži deklaraciju i uputu za opasnu kemikaliju (članak 55. stavak 1. i 2.),
32. obavlja uvoz opasne kemikalije protivno članku 56. ovoga Zakona,
33. ne podnese zahtjev za provođenje sanitarnog nadzora (članak 57. stavak 2.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točke 1. – 31. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba.
Za pokušaj prekršaja iz stavka 1. točke 1., 5., 7.-13., 16., 19., 25., 27.-29. i 32. ovoga članka počinitelj će se kazniti.
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 67.
Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog ministra donijeti Nacionalni program kemijske sigurnosti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 68.
Pravilnike za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom ministar je obvezan donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 69.
Do donošenja pravilnika iz članka 68. ovoga Zakona ostaju na snazi:
1. Lista otrova koji se mogu stavljati u promet (»Narodne novine«, br. 30/05.),
2. Lista otrova čija se proizvodnja, promet i uporaba zabranjuje (»Narodne novine«, br. 29/05.),
3. Pravilnik o označavanju i obilježavanju otrova koji se stavljaju u promet (»Narodne novine«, br. 47/99. i 187/04.),
4. Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje otrova u skupine (»Narodne novine«, br. 47/99.),
5. Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od otrova (»Narodne novine«, br. 62/99.),
6. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe koje se bave proizvodnjom, prometom, uporabom ili zbrinjavanjem otrova i o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju promet na malo ili rabe otrove (»Narodne novine«, br. 92/99. i 151/02.),
7. Pravilnik o uvjetima i načinu skladištenja otrova iz skupine I koji djeluju u obliku plina (»Narodne novine«, br. 92/99. i 72/00.),
8. Pravilnik o uvjetima glede posebnih mjera zaštite na radu s otrovima u pravnim osobama koje rabe otrove u znanstvenoistraživačke svrhe (»Narodne novine«, br. 148/99.),
9. Pravilnik o uvjetima za držanje otrova skupine III u prostorijama koje služe za druge potrebe (»Narodne novine«, br. 7/01. i 182/04.),
10. Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o otrovima te načinu dostave podataka iz očevidnika (»Narodne novine«, br. 78/02., 15/03. i 43/04.),
11. Pravilnik o malim količinama otrova namijenjenih za laboratorijske i znanstvene svrhe (»Narodne novine«, br. 39/03.),
12. Pravilnik o vrstama ambalaže i načinu rukovanja ambalažom za otrove (»Narodne novine«, br. 39/03.),
13. Popis otrova za komunalnu higijenu (»Narodne novine«, br. 151/02.).
Članak 70.
Pravne osobe koje proizvode, stavljaju u promet i koriste opasne kemikalije obvezne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 68. ovoga Zakona.
Članak 71.
Rješenja izdana na temelju Zakona o otrovima (»Narodne novine«, br. 27/99., 37/99. i 55/99.) važe do isteka roka na koji su dana, a najdulje godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 72.
Potvrde o stečenim znanjima o zaštiti od otrova izdana na temelju Zakona o otrovima (»Narodne novine«, br. 27/99., 37/99. i 55/99.) važe do isteka roka na koji su dana.
Članak 73.
Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona po odredbama Zakona o otrovima (»Narodne novine«, br. 27/99., 37/99. i 55/99.) dovršit će se po odredbama toga Zakona.
Članak 74.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o kemikalijama (»Narodne novine«, br. 173/03., 187/04. i 79/05.) i Zakon o otrovima (»Narodne novine«, br. 27/99., 37/99. i 55/99.).
Članak 75.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 30. prosinca 2005.
Klasa: 541-01/05-01/02
Zagreb, 9. prosinca 2005.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |