MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

3008

Na temelju članka 49. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 178/04) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijela je

PRAVILNIK

O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način praćenja kakvoće zraka i prikupljanja podataka, mjerni postupci, način provjere kakvoće mjerenja i podataka kao i način obrade i prikaza rezultata, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoće zraka te način redovitog obavješćivanja javnosti.

 

Članak 2.

U smislu ove Uredbe razumijeva se:

(1) gustoća mjerenja/uzorkovanja: broj mjernih/uzorkovanih rezultata pojedinog pokazatelja kakvoće zraka i/ili posrednog pokazatelja kakvoće zraka u jedinici vremena;

(2) indikativno mjerenje: mjerenje koje se obavlja mobilnim laboratorijem ili na privremeno određenom mjestu uzimanja uzoraka ili mjerenje koje se obavlja metodom difuznog uzorkovanja. Ako se mjerenje obavlja povremeno, skup podataka mjerenja mora biti dovoljno velik za ocjenjivanje razine onečišćenosti zraka;

(3) kalibracija: postupak utvrđivanja položaja oznaka na ljestvici mjerila u odnosu na odgovarajuće vrijednosti mjernih veličina,

(4) mjerenje: skup postupaka kojima se određuje vrijednost neke veličine;

(5) mjerno razdoblje: vremenski razmak između prvog i posljednjeg mjerenja;

(6) metoda mjerenja: smislen niz postupaka, opisanih prema rodu, koji se upotrebljavaju za provođenje mjerenja;

(7) mjerni postupak: skup postupaka, opisanih prema vrsti, koji se upotrebljavaju za provođenje pojedinih mjerenja u skladu s određenom metodom;

(8) mreža: skup dvije ili više postaja za praćenje kakvoće zraka.

(9) naseljeno područje: područje s više od 250 000 stanovnika, ili naseljeno područje s manje od 250 000 stanovnika, u kojem je gustoća stanovništva veća od prosječne u Republici Hrvatskoj, te je nužna procjena i upravljanje kakvoćom zraka;

(10) ocjenjivanje: mjerodavna metoda koja se koristi za mjerenje ili procjenjivanje (izračunavanje, predviđanje) razine onečišćenosti;

(11) podatak kakvoće zraka: vrijednost svake izmjerene, izračunate ili procijenjene veličine koja se koristi za određivanje kakvoće zraka;

(12) područje: jedan od razgraničenih dijelova teritorija Države, od ostalih takvih dijelova, koji predstavlja funkcionalnu cjelinu s obzirom na praćenje, zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka te uprav­ljanje kakvoćom zraka;

(13) pokazatelj kakvoće zraka: mjerljiva veličina nekog kemijskog elementa i/ili spoja, odnosno fizikalnog stanja i/ili pojave, što uzrokuje promjenu kakvoće zraka;

(14) posredni pokazatelj kakvoće zraka: mjerljiva veličina kojom se opaža promjena na biljkama, građevinama i u biološkim nalazima koja ukazuje na učinak onečišćenja zraka;

(15) postaja: stacionarni i/ili mobilni objekt opremljena za prikupljanje, obradu i prijenos mjernih/uzorkovanih rezultata te opažanje pojava značajnih za praćenje kakvoće zraka;

(16) praćenje kakvoće zraka: sustavno mjerenje i/ili procjenjivanje razine onečišćenosti prema prostornom i vremenskom rasporedu;

(17) prikupljanje mjernih rezultata je zapisivanje i pohranjivanje mjernih rezultata na ručni, poluautomatski i/ili automatski način;

(18) provjera kakvoće mjerenja: provjera postojanosti, točnosti i ponovljivosti mjerila, sljedivosti mjernog rezultata, mjerne točnosti mjernog pretvornika, te provjera mjernih načela, metode ili postupka;

(19) razina onečišćenosti: koncentracija onečišćujuće tvari u zraku ili njeno taloženje na površine u određenom vremenu;

(20) stalno mjerno mjesto: mjesto za izvođenje trajnih ili povremenih mjerenja razina onečišćenosti;

(21) trajanje uzorkovanja: vrijeme sakupljanja jednog uzorka;

(22) umjeravanje: skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neki mjerni instrument ili mjerni sustav ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima,

(23) ugađanje: postupak dovođenja mjernog instrumenta u teh­ničko stanje prikladno za njegovu uporabu;

(24) uzorkovanje: postupak sakupljanja pojedinačnih uzoraka zraka i oborine;

(25) vrijeme usrednjavanja: vremenski razmak propisanog trajanja, unutar kojeg srednja vrijednost po vremenu predstavlja pojedinačnu vrijednost razine onečišćenosti (prema zahtjevu norme HRN ISO 9169).

 

II. NAČIN PRAĆENJA KAKVOĆE ZRAKAI PRIKUPLJANJA PODATAKA

 

Članak 3.

(1) Za potrebe praćenja kakvoće zraka i prikupljanja podataka mora se osigurati:

– stalna mjerna mjesta na lokalnoj i državnoj razini;

– neprekidno i/ili povremeno mjerenje/uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku na stalnim mjernim mjestima;

– povremeno mjerenje/uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari na privremeno određenim mjernim mjestima;

– prijenos, obradu, provjeru valjanosti i analizu podataka mjerenja i/ili uzorkovanja na mjernim mjestima;

– provjeru kakvoće mjernih postupaka te podataka dobivenih mjerenjem i/ili uzorkovanjem na mjernim mjestima;

– održavanje mjernih mjesta, mjernih instrumenata i opreme za prihvat i prijenos podataka.

(2) Uspostava mreže stalnih mjernih mjesta iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka zahtjeva:

– planiranje lokacija stalnih mjernih mjesta na makro osnovi;

– određivanje lokacija stalnih mjernih mjesta na mikro osnovi, značajnih za ocjenjivanje razine onečišćenosti;

– uređivanje i osiguranje stalnih mjernih mjesta;

– uspostava tehničkih uvjeta za mjerenje i/ili uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari na stalnim mjernim mjestima: postav­ljanje odgovarajućeg objekta za smještaj mjernih uređaja, osiguranje zaštite od atmosferskog električnog pražnjenja, uspostavu strujnog priključka, osiguranje stabilnog napona, uspostavu telefonskog/GSM priključka, osiguranje sustava hlađenja/grijanja, uspostavu sustava za zaštitu uređaja te opremanje stalnih mjernih mjesta s opremom za sakupljanje, pohranjivanje, obradu i prijenos podataka.

(3) Odredbe stavka 2. ovog članka primjenjuju se odgovarajuće i na uspostavu privremenih mjernih mjesta iz stavka 1. podstavka 3. ovog članka.

 

Članak 4.

(1) Razina onečišćenosti zraka prati se mjerenjem koncentracija onečišćujućih tvari u zraku instrumentima za automatsko mjerenje i/ili uzorkovanjem.

(2) Postupak uzorkovanja obuhvaća pripremu, uzimanje, čuvanje i prijevoz uzoraka, njihovu laboratorijsku provjeru i kemijsko--fizikalnu analizu.

(3) Rezultati mjerenja i/ili uzorkovanja vrednuju se prema propisanim graničnim, tolerantnim i ciljnim vrijednostima razina onečišćujućih tvari u zraku.

 

Članak 5.

(1) Stalno mjerno mjesto mora biti opremljeno prikladnom opremom za sakupljanje, pohranjivanje, obradu i prijenos podataka u informacijski sustav kakvoće zraka.

(2) Da bi se osigurala raspoloživost mjernih podataka za ocjenjivanje onečišćenosti zraka na cijelom teritoriju Države, za stalna mjerna mjesta moraju se osigurati rezervni mjerni instrumenti.

(3) Za onečišćujuće tvari: sumporov dioksid (SO2), dušikove okside izražene kao dušikov dioksid (NO2), lebdeće čestice, ugljikov monoksid (CO) i ozon broj rezervnih mjernih instrumenata mora iznositi najmanje deset posto od broja mjernih mjesta odnosno pokazatelja, ali najmanje jedan mjerni instrument.

 

Članak 6.

Pri ocjenjivanju razine onečišćenosti zraka može se mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku nadomjestiti rezultatima modeliranja kakvoće zraka ili drugim objektivnim metodama ocjenjivanja razine onečišćenosti zraka samo u slučaju ako mjerenja razine onečišćenosti zraka nisu obvezna prema Zakonu o zaštiti zraka.

 

Članak 7.

Razina onečišćenosti ocjenjuje se na osnovi rezultata mjerenja iz članka 4. stavka 1. i 2. ovog Pravilnika te drugih raspoloživih podataka, kao što su podaci dobiveni primjenom standardiziranih matematičkih modela, drugim metodama procjene u skladu s općeprihvaćenom praksom u svijetu, te podataka pribavljenih iz katastra emisija.

 

Članak 8.

(1) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku u naseljima i industrijskim područjima, određuju se primjenom mjerila iz priloga 1. ovog Pravilnika.

(2) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje pozadinskog onečišćenja, regionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa, te mjerenja u okviru međunarodnih obveza Države, određuju se primjenom mjerila iz priloga 2. ovog Pravilnika.

(3) Lokacije stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku u područjima kulturnog i prirodnog nasljeđa određuju se primjenom mjerila iz priloga 3. ovog Pravilnika.

(4) Onečišćujuće tvari koje nisu navedene u prilogu 1. ovog Pravilnika, a za koje su propisane granične vrijednosti u Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku, mjere se prikladno na odabranim stalnim mjernim mjestima iz priloga 1. ovog Pravilnika.

 

Članak 9.

Najmanji broj stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku utvrđuje se na osnovi mjerila iz priloga 4. ovog Pravilnika.

 

Članak 10.

(1) Stalna mjerna mjesta u naseljenim područjima, gdje dolazi do onečišćenosti zraka uslijed sumporovog dioksida u blizini većih izvora onečišćenja, moraju biti opremljena mjernim instrumentima za mjerenje satne i desetminutne prosječne vrijednosti.

(2) Na najmanje dva mjerna mjesta značajna za ocjenu razine onečišćenosti zraka lebdećim česticama PM10 mora se osigurati i mjerenje koncentracija lebdećih čestica PM2,5.

 

Članak 11.

(1) Razvrstavanje i određivanje lokacija stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija ozona u zraku određuju se primjenom mjerila iz priloga 5. ovog Pravilnika. Na najmanje jednom stalnom mjernom mjestu za mjerenje koncentracija ozona u zraku mora se osigurati i mjerenje prekursora ozona.

(2) Najmanji broj stalnih mjernih mjesta za mjerenje koncentracija ozona u zraku, određuje se primjenom mjerila iz priloga 6. ovog Pravilnika.

 

III. MJERNI POSTUPCI, NAČIN PROVJERE KAKVOĆE MJERENJA I PODATAKA KAO I NAČIN OBRADE I PRIKAZA REZULTATA

 

Članak 12.

(1) Za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku i oborini primjenjuju se metode mjerenja iz priloga 7. ovog Pravilnika.

(2) Osim propisanih metoda mjerenja mogu se koristiti i druge metode mjerenja. Rezultati dobiveni drugim metodama mjerenja moraju biti jednaki rezultatima dobivenim primjenom metoda mjerenja iz priloga 7. ovog Pravilnika što se dokazuje pisanim izvještajem o obavljenom mjerenju.

 

Članak 13.

U svrhu ocjenjivanja razine onečišćenosti utvrđuje se ciljana kakvoća podataka s obzirom na zahtijevanu točnost metode mjerenja, najmanji opseg podataka, nesigurnost metode mjerenja i modeliranja prema prilogu 8. ovog Pravilnika.

 

Članak 14.

Način provjere kakvoće mjerenja i podataka, način obrade i prikaza rezultata te ocjena njihove pouzdanosti i vjerodostojnosti, provodi se prema propisanim metodama mjerenja i zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025.

 

Članak 15.

(1) Ugađanje, kalibracija i umjeravanje mjernih instrumenata obavlja se prema propisanim metodama mjerenja i zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025.

(2) Potvrde o umjeravanju mjernih instrumenata, izdane na temelju ispitivanja obavljenog u akreditiranom laboratoriju, čuvaju se pet godina.

 

IV. DOSTAVLJANJE PODATAKA ZA POTREBE INFORMACIJSKOG SUSTAVA KAKVOĆE ZRAKA

 

Članak 16.

(1) Praćenje kakvoće zraka u mreži za praćenje kakvoće zraka obavlja pravna osoba koja je stručno i tehnički osposobljena prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025.

(2) Informacijski sustav kakvoće zraka vodi Agencija za zaštitu okoliša, a nadzire ga Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

(3) Vlasnik i/ili korisnik postaje za praćenje kakvoće zraka dužan je osigurati kontinuirani prijenos izmjerenih podataka za onečišćujuće tvari čija se koncentracija u zraku utvrđuje mjernim instrumentima za automatsko mjerenje računalnom mrežom u informacijski sustav kakvoće zraka.

 

Članak 17.

(1) Za svako stalno mjerno mjesto mora se za svaku kalendarsku godinu izraditi izvještaj o praćenju kakvoće zraka.

(2) Izvještaj o praćenju kakvoće zraka mora sadržavati podatke o:

– pravnoj osobi koja obavlja praćenje kakvoće zraka,

– mjernim mjestima uzimanja uzoraka i opsegu mjerenja,

– vremenu i načinu uzimanja uzoraka,

– korištenim metodama mjerenja i mjernoj opremi,

– osiguravanju kakvoće podataka prema zahtjevu norme HRN ISO/IEC 17025,

– ostalim podacima iz područja osiguravanja kakvoće, kao što su osiguravanje kontinuiteta, sudjelovanje u usporednim mjerenjima, odstupanja od propisane metodologije i razlozi za to,

– ocjeni onečišćenosti zraka.

(3) Ocjena onečišćenosti zraka iz stavka 2. podstavka 7. ovog članka sadrži sljedeće podatke:

– o razini onečišćenosti, kada je prekoračena tolerantna vrijednost, o područjima i naseljenim područjima gdje su te razine izmjerene te o datumima i razdobljima;

– o razini onečišćenosti, kada je prekoračena granična vrijednost, o područjima i naseljenim područjima gdje su te razine izmjerene te o datumima i razdobljima;

– o uzrocima prekoračenja tolerantne i/ili granične vrijednosti;

– o prekoračenju kritičnih razina, o područjima i naseljenim područjima gdje su prekoračenja izmjerena te o datumima i razdob­ljima;

– o područjima i naseljenim područjima, u kojima su razine onečiščujućih tvari ispod graničnih vrijednosti;

– o aritmetičkoj sredini, medijanu, 98. percentilu i maksimalnoj vrijednost;

– o izračunatim statističkim parametrima onečišćenosti zraka ozonom prema mjerilima određenim u tablici 4. Uredbe o ozonu u zraku;

– o prosječnoj godišnjoj vrijednosti prekursora ozona;

– o metodama, primijenjenim prilikom ocjenjivanja onečišćenosti zraka.

(4) Za područja ili naseljena područja, gdje se za ocjenjivanje onečišćenosti zraka koriste drugi izvori podataka, koji dopunjuju mjerenja ili su ti drugi izvori podataka jedini način ocjenjivanja, izvještaj mora sadržavati sljedeće informacije:

– opis izvedenog ocjenjivanja,

– korišteni matematički modeli i/ili druge metode procjene u skladu s općeprihvaćenom praksom u svijetu, s navedenim opisima metoda,

– izvori podataka i informacija, te

– ocjena rezultata.

(5) Izvještaj o praćenju kakvoće zraka sadrži i kratku ocjenu prekoračenja graničnih vrijednosti te odgovarajuće informacije vezane uz učinke na zdravlje ljudi i vegetaciju.

(6) Izvještaj o praćenju kakvoće zraka sadrži i grafičke priloge u mjerilu 1: 25000 na kojima su označena pojedina područja i naseljena područja prekoračenja graničnih i/ili tolerantnih vrijednosti te upozoravajućih i kritičnih razina.

 

Članak 18.

(1) Godišnji izvještaj o praćenju kakvoće zraka na teritoriju Republike Hrvatske Agencija za zaštitu okoliša dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva do 31. srpnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

(2) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agencije za zaštitu okoliša.

 

Članak 19.

Izvještaj o praćenju kakvoće zraka iz članka 17. stavka 1. i članka 18. stavka 1. ovog Pravilnika čuva se deset godina.

 

V. OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI

 

Članak 20.

(1) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Agencija za zaštitu okoliša osiguravaju da su svi raspoloživi podaci o koncentracijama onečiščujućih tvari u zraku dostupni javnosti, udrugama za zaštitu okoliša i zaštitu potrošača, institucijama koje zastupaju interese zdravstveno osjetljivog stanovništva te zdravstvenim organizacijama.

(2) Raspoloživi podaci iz stavka 1. ovoga članka o:

– koncentracijama sumporovog dioksida, dušikovog dioksida i lebdećih čestica u zraku objavljuju se dnevno, a u slučaju satnih vrijednosti za sumporov dioksid i dušikov dioksid, svaki sat;

– koncentracijama benzena u zraku, kao prosječne vrijednosti zadnjih 12 mjeseci, objavljuju se najmanje svaka tri mjeseca, a ako je moguće, svaki mjesec;

– koncentracijama ugljikovog monoksida u zraku, kao najveći osmosatni prosjek, objavljuju se dnevno, a ako je moguće, svaki sat;

– koncentracijama sumporovodika u zraku objavljuju se dnev­no, a ako je moguće, svaki sat;

– koncentracijama amonijaka u zraku objavljuju se dnevno;

– koncentracijama ozona u zraku objavljuju se dnevno, a ako je moguće, svaki sat;

– koncentraciji olova i drugih teških metala u lebdećim česticama objavljuju se svaka tri mjeseca, a ako je moguće, svaki mjesec;

– koncentracijama lebdećih čestica PM10 i PM2,5 u zraku objav­ljuju se svaka tri mjeseca, a ako je moguće, svaki mjesec.

(3) Raspoložive informacije iz stavka 1. ovog članka objavljuju se, zajedno s drugim općim podacima o kakvoći zraka, na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agencije za zaštitu okoliša te na drugi odgovarajući način.

 

Članak 21.

Ako je na pojedinom području prekoračena kritična razina za sumporov dioksid, dušikov dioksid i/ili ozon, javnost se obavještava sukladno Uredbi o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku.

 

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 22.

Prilozi 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.

 

Članak 23.

Odredba članka 16. stavka 1. i 3. ovog Pravilnika primjenjuje se od 1. siječnja 2007. godine.

 

Članak 24.

Izvještaj o praćenju kakvoće zraka iz članka 17. stavka 1. i članka 18. stavka 1. ovog Pravilnika izrađuje se u 2006. godini prema raspoloživim podacima iz 2005. godine.

 

Članak 25.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 351-01/05-04/0032

Urbroj: 531-01-05-1

Zagreb, 23. prosinca 2005.

Ministrica

Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh, v. r.