POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

KOLEKTIVNI UGOVORI

8

Uprava trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o. koje zastupa predsjednik Uprave Nikola Perčin, dipl. ing. (u daljnjem tekstu: Poslodavac)

i

Sindikat radnika Odašiljača i veza kojeg zastupa predsjednik Đuro Pajić (u daljnjem tekstu: Sindikat)

zaključili su dana 24. studenoga 2005. godine ovaj

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA RADNIKE U ODAŠILJAČIMA I VEZAMA

 

I. OSNOVNE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (dalje: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika iz rada i na temelju rada, zaposlenih u Odašiljačima i vezama kao i prava i obveze Poslodavca sukladno zakonu i drugim propisima.

Ovaj ugovor vrijedi za radnike u Odašiljačima i vezama ako se radi o radnom odnosu uređenom Zakonom o radu.

Ovaj Ugovor ne vrijedi za osobe – vanjske suradnike koje su se obvezale Odašiljačima i vezama obaviti određeno djelo (ugovor o djelu) sukladno Zakonu o obveznim odnosima.

 

Članak 2.

Odrednice ovog ugovora primjenjivat će se na razini Odašiljača i veza kao Poslodavca i na sve radnike i sindikate.

Prava i obveze radnika i Poslodavca proizlaze iz odredaba Zakona o radu, ovog Ugovora, propisa o zaštiti radnika i drugih propisa.

Osim toga, radnik treba na poslu i izvan posla, kako iziskuje njegov položaj, štititi ugled Odašiljača i veza i kloniti se svega što može štetiti ugledu i povjerenju Odašiljača i veza.

Poglavito, radnici ne smiju u javnim istupima u medijima, u povodu svog djelovanja u Odašiljačima i vezama, iznositi planove rada, davati ocjene o radu i organizaciji rada u Odašiljačima i vezama koje štete ugledu Odašiljača i veza.

Radnik je obvezan obavljati službene zadaće. Zabranjeno je obavljanje i traženje privatnih poslova za vrijeme radnog vremena.

 

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

 

Članak 3.

Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

Poslodavac sa svakim radnikom sklapa ugovor o radu u pisanom obliku, koji u ime Poslodavca potpisuje ovlaštena osoba Poslodavca.

Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o:

1. strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. odredbu o zabrani obavljanja poslova iz djelatnosti Odašiljača i veza u slobodno vrijeme radnika za svoj ili tuđi račun

5. danu otpočinjanja rada,

6. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

7. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

8. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

9. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

10. trajanje redovitoga radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka iz točke 7., 8., 9. i 10. gornjeg stavka ovoga članka može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja.

 

Članak 4.

Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno vrijeme).

Iznimno, radni odnos može se zasnovati i na određeno vrijeme u slučajevima i uvjetima utvrđenim zakonom i Ugovorom.

Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme poglavito u slučajevima:

– povećanja poslova zbog neodgodivih poslovnih razloga uvjetovanih poslovnim razlozima;

– pripreme i uvođenja novih tehnologija;

– zamjene odsutnog radnika.

U slučajevima 1. i 2. ovog članka ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati do 3 godine.

Na radnika koji u vrijeme zaključenja ugovora o radu nema završen probni rok, probni se rok nastavlja do roka utvrđenog prijašnjim ugovorom o radu.

 

Članak 5.

Poslodavac može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s osobom koja je završila traženi stupanj naobrazbe radi njezina osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova na radnim mjestima u struci, odnosno na radnim mjestima iz zanimanja za koje se školovala (u nastavku teksta: pripravnik).

Iznimno, pripravnik se može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom pripravničkog staža, odnosno roka utvrđenog u ugovoru o radu.

 

Članak 6.

Pripravnički staž, s obzirom na stupanj stručne spreme traje do:

• godinu dana za pripravnike VII. stupnja stručne spreme;

• devet mjeseci za pripravnike V. i VI. stupnja stručne spreme;

• šest mjeseci za pripravnike IV. stupnja stručne spreme.

Ugovorom o radu ili odlukom Poslodavca utvrđuje se program stručnog osposobljavanja i način polaganja ispita za svakog pripravnika.

 

Članak 7.

Prilikom sklapanja ugovora o radu ugovara se probni rad.

Probni rad može trajati najduže šest mjeseci, ovisno o stupnju stručne spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta.

Probni rad može trajati:

• za radna mjesta I. i II. stupnja stručne spreme najviše mjesec dana;

• za radna mjesta III. i IV. stupnja stručne spreme najviše dva mjeseca;

• za radna mjesta V. i VI. stupnja stručne spreme najviše tri mjeseca;

• za radna mjesta VII. stupnja stručne spreme najviše šest mjeseci.

 

Članak 8.

Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi stručna komisija koju imenuje Poslodavac.

Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzorom nad njegovim radom, uvidom u rezultate njegovog rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima, te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika.

Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku prije isteka probnog rada.

Ako do isteka roka iz stavka 3. ovog članka radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

Negativna ocjena probnog rada može se donijeti i prije isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.

U slučaju iz stavka 5. ovog članka ugovor o radu otkazuje se s otkaznim rokom od 7 dana.

 

Članak 9.

Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se provjeriti stručne i druge radne sposobnosti radnika. Provjera se provodi za poslove određene odlukom Poslodavca. Provjeru provodi stručna komisija imenovana od Poslodavca.

 

III. IZMJENE UGOVORA O RADU

 

Članak 10.

Ugovor o radu može se izmijeniti bez prethodnog otkaza ugovora o radu osobito u slučajevima:

• potrebe procesa i organizacije rada, uz prethodno mišljenje Sindikata,

• na zahtjev radnika iz obiteljskih ili drugih opravdanih razloga,

• kada se tijekom radnog vijeka radnika smanjuje njegova radna sposobnost zbog godina starosti, ozljede na radu, radne i ratne invalidnosti, profesionalnih i ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju posebnim propisima ili općim aktom.

U slučajevima iz alineje 3. ovog članka Poslodavac je obvezan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika kao što su, primjerice, lakši posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima, drugi poslovi za koje je on sposoban i slično bez smanjenja njegove plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Radniku koji u slučajevima iz stavka 2. ovog članka ne radi puno radno vrijeme može se osigurati rad na nekim drugim poslovima, najduže do punog radnog vremena.

 

Članak 11.

Promjena ugovora o radu je moguća i kada se radnik raspoređuje iz jednog mjesta rada u drugo mjesto.

Drugim mjestom rada u smislu ovog ugovora smatra se mjesto rada udaljeno više od 55 km od dotadašnjeg mjesta rada radnika.

 

Članak 12.

Prije stupanja na rad odsjek Pravnih i kadrovskih poslova mora omogućiti radniku da se upozna s općim aktima Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa i s Ugovorom.

 

Članak 13.

Ako radnik ne ostvaruje predviđene rezultate na radnom mjestu, na inicijativu neposrednog rukovoditelja može se pokrenuti postupak za premještaj radnika na drugo radno mjesto, odnosno otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, uz prethodnu konzultaciju sa Sindikatom.

 

IV. NAOBRAZBA RADNIKA

 

Članak 14.

Pravo na naobrazbu radnika uredit će se posebnim Pravilnikom o naobrazbi i stručnom usavršavanju.

Naobrazba za potrebe Poslodavca je radna obveza radnika te mu za to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika kojeg je na naobrazbu uputio Poslodavac uređuju se posebnim ugovorom.

Prilikom naobrazbe radnici imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

• za svaki ispit              5 dana

• za diplomski rad        8 dana.

 

V. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

 

Članak 15.

Puno radno vrijeme kod Poslodavca je 40 sati na tjedan.

Skraćivanje radnog vremena iz stavka 1. ovog članka, sukladno zakonu odnosno općim aktima Poslodavca ne može biti osnova za smanjenje plaće i ostalih materijalnih prava radnika i smatra se punim radnim vremenom.

Puno radno vrijeme može biti jednokratno, petodnevno, određeno prema zadaćama i u smjenama.

Uz suglasnost Radničkog vijeća, za poslove prodaje i pružanja usluga korisnicima putem telefona kao i poslove domara, tjedno radno vrijeme može se rasporediti na 6 (šest) radnih dana, ako uvjeti poslovanja to zahtijevaju.

Početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu radnog vremena, vrijeme korištenja stanke, način izmjena smjena, trajanje smjena te poslove koji zbog svoje prirode zahtijevaju različit raspored radnog vremena tijekom godine, određuje Poslodavac uz obvezu savjetovanja s Radničkim vijećem.

Poslodavac je dužan donijeti odluku o radnom vremenu.

O rasporedu i promjeni radnog vremena rukovoditelj mora u pisanom obliku obavijestiti radnika osam dana prije promjene.

Kod Poslodavca je svaki dan u tjednu radni dan uz osiguranje radniku prava na korištenje tjednog odmora.

Za vrijeme službenog putovanja radno vrijeme se obračunava na sljedeći način:

– za radnike koji rade u smjenama vrijeme putovanja se ne uračunava u radno vrijeme;

– za radnike koji ne rade u smjenama i ne voze službeno vozilo obračun radnog vremena je:

a/ ako na dan puta radnik ne radi odnosno samo putuje vrijeme puta se obračunava do 8 sati rada.

b/ vrijeme puta i rada u jednom kalendarskom danu obračunava se do 10 sati rada;

– za radnike koji ne rade u smjenama i voze službeno vozilo vrijeme puta i rada obračunava se kao efektivan rad.

 

Članak 16.

Rad radnika u vremenu između 22 (dvadeset dva) sata i 6 (šest) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da pojedini radnik radi noću uzastopno najviše jedan tjedan.

Radno vrijeme noću poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa.

 

Članak 17.

U pojedinoj organizacijskoj jedinici može se preraspodijeliti radno vrijeme ako to zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili obavljanje određenih poslova i zadaća.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena u radnom tjednu tijekom godine.

Kod preraspodjele radnog vremena rad duži od punog radnog vremena u tjednu ne smatra se prekovremenim radom, odnosno posebnim uvjetom rada.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena, sukladno odredbama Zakona o radu, donosi Poslodavac uz prethodno pribavljeno mišljenje Radničkog vijeća, do 52 sata tjedno, a preko 52 sata tjedno Poslodavac uz suglasnost Radničkog vijeća.

Odluka o preraspodjeli radnog vremena uručuje se radniku najmanje osam dana prije preraspodjele.

Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju prava utvrđena zakonom, a akontacija plaće u razdoblju u kojem neće raditi isplaćivat će mu se prema odredbama Pravilnika o plaćama.

 

Članak 18.

Odluku o prekovremenom radu donosi Poslodavac s tim da se radniku može narediti prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim zakonom.

Radnik mora dobiti pisani nalog za prekovremeni rad prije početka prekovremenog rada. Kao pisani nalog smatrat će se i faks, e-pošta, sms.

Potvrda o broju sati obavljenog prekovremenog rada mora biti pisana i dostavljena radniku najkasnije drugi radni dan u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prekovremeni rad obavljan.

Trudnica, majka s djetetom do dobi od 3 (tri) godine, samohrani roditelj s djetetom do dobi od 6 (šest) godina može raditi prekovremeno samo ako da pisani pristanak.

 

Članak 19.

Pripravnost poziva kući (pasivno dežurstvo) je mjera kojom se otklanja rizik predvidive štete za Poslodavca.

Za vrijeme pasivnog dežurstva radnik ne mora biti prisutan u prostorima Poslodavca, ali mora biti dostupan i po pozivu doći za točno određeno vrijeme radi obavljanja hitnih poslova.

Pasivno dežurstvo na dane tjednog odmora i blagdana ne može trajati manje od 24 sata.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni pasivnog dežurstva najmanje osam dana unaprijed, osim u slučaju hitne potrebe za zamjenom drugog radnika.

 

Članak 20.

Odluku o pozivanju radnika na izvanredni rad u slobodno vrijeme (hitna intervencija) donosi ovlaštena osoba Poslodavca samo u slučajevima kad se raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetan radni proces.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnike na pasivnom dežurstvu.

 

VI. PRAVA RADNIKA NA ODMOR I DOPUST

 

Članak 21.

Radnik ima pravo na stanku u tijeku dnevnog rada u trajanju od 30 (trideset) minuta.

Na poslovima na kojima je narav posla takva da ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke radnicima koji rade na tim poslovima, korištenje stanke uredit će se Pravilnikom o radu.

Radnici koji rade dulje od 10 sati na dan, imaju pravo na stanku u tijeku rada u trajanju od 60 minuta.

Radnici koji rade u smjenama na objektima u slučaju kvara na uređajima dužni su intervenirati i u vrijeme stanke.

 

Članak 22.

Radnik ima pravo na odmor između 2 (dva) uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

Za vrijeme rada na sezonskim poslovima radnik ima pravo na odmor iz prethodnog stavka u trajanju od najmanje 10 (deset) sati neprekidno, a radnik mlađi od 18 (osamnaest) godina u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

 

Članak 23.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno.

 

Članak 24.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Godišnji odmor od 18 (osamnaest) radnih dana povećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. Opća mjerila

A) s obzirom na uvjete rada

• rad na poslovima s otežanim ili posebnimuvjetima rada                    3 dana

• rad u smjenama ili redovit rad subotom,nedjeljom,

   blagdanima i neradnim danima

   određenim zakonom                                                                      2 dana

• obavljanje poslova prodaje satelitskih

   kartica – šalterski rad                                                                    2 dana

• pružanja usluga preko telefona i telefonska

   prodaja                                                                                         2 dana

B) s obzirom na složenost poslova

• NKV                                                                                              1 dan

• PKV, NSS                                                                                    2 dana

• KV, SSS                                                                                       3 dana

• VKV, VŠS                                                                                    4 dana

• VSS                                                                                              5 dana

C) s obzirom na dužinu radnog staža

• do 5 godina radnog staža                                                               2 dana

• od 5 do 10 godina radnog staža                                                     4 dana

• od 10 do 15 godina radnog staža                                                   6 dana

• od 15 do 20 godina radnog staža                                                   8 dana

• više od 20 godina radnog staža                                                     10 dana

2. Posebna mjerila na temelju posebnih socijalnih uvjeta

• majci s djetetom do 12 (dvanaest) godina                                         1 dan

• samohranom roditelju                                                                     2 dana

• radniku s tjelesnim oštećenjem 60% i više od 60%                          2 dana

• radniku invalidu                                                                             2 dana.

Na temelju mjerila pod točkom 1. ovog članka godišnji odmor ne može biti dulji od 30 radnih dana.

Godišnji odmor može biti dulji od 30 radnih dana primjenom kriterija pod točkom 2. ovog članka.

U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se subote, blagdani, neradni dani i nedjelja.

Radnik koji se prvi put zapošljava ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Ako je radnik zasnovao radni odnos u tijeku kalendarske godine, a nema šest mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, razmjerno vremenu provedenom na radu u toj godini, ali ne manje od 2 dana za svaki mjesec proveden na radu.

 

Članak 25.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, s tim da se jedan dio mora koristiti bez prekida u trajanju ne manjem od 12 (dvanaest) dana neprekidno.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti jedanput na godinu na dan koji želi, a još jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana ranije obavijesti neposrednog rukovoditelja.

 

Članak 26.

Do kraja travnja tekuće godine Poslodavac, vodeći računa o osobnim potrebama radnika, donosi plan godišnjih odmora.

 

Članak 27.

Rješenje o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora sukladno odredbama ovog ugovora treba sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u koje će radnik koristiti godišnji odmor.

Prigodom utvrđivanja dužine godišnjeg odmora pojedinom radniku uzimaju se u obzir svi kriteriji koje radnik ispunjava 30 (trideset) dana prije nastupa godišnjeg odmora.

Iznimno, kod kriterija radnog iskustva uzimaju se u obzir pune godine radnog iskustva koje će radnik ispuniti na kraju kalendarske godine za koju se godišnji odmor utvrđuje.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora se uručiti radniku, a najkasnije 15 (petnaest) dana prije nastupa korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 28.

Ništav je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 29.

Radnik koji je počeo korištenje odmora, koji je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti ili porodnog dopusta, ima ga pravo iskoristiti u skladu s člankom 25. ovog Ugovora.

 

Članak 30.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust do 7 (sedam) radnih dana na godinu, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:

– sklapanje braka                                                           5 dana

– sklapanje braka djeteta                                                3 dana

– rođenje djeteta                                                            5 dana

– smrt roditelja, supružnika, djeteta i unuka                     7 dana

– smrt roditelja supružnika                                              3 dana

– smrt brata i sestre                                                        4 dana

– smrt djeda i bake                                                         3 dana

– selidba                                                                        3 dana

– elementarna nepogoda                                                 5 dana

– teška bolest člana uže obitelji                                       4 dana

– sudjelovanje na kulturnim, športskim i drugim

   priredbama                                                             do 5 dana

– preventivno-aktivni odmor po nalogu

   poslodavca                                                            do  7 dana

– svečana prisega u HV člana uže obitelji                        3 dana

– i u ostalim slučajevima                                            do 3 dana.

Dobrovoljni davatelji krvi za svako davanje krvi koriste 2 (dva) dana nenazočnosti s rada, zasebno i neovisno o broju dana godišnjeg odmora tijekom godine.

Ako u slučajevima iz ovog članka radnik treba putovati više od 200 km izvan mjesta rada, odobrava mu se jedan dan plaćenog dopusta za putovanje.

Za svaki smrtni slučaj iz ovog članka u tekućoj godini, radnik ima pravo na plaćeni dopust bez obzira na ograničenja iz stavka 1. ovog članka.

 

Članak 31.

U posebnim slučajevima radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust tijekom kalendarske godine u pravilu do 30 (trideset) dana, i to za:

• njegu člana obitelji koja je medicinski indicirana,

• izgradnju ili popravak kuće i popravak stana,

• liječenje na vlastiti trošak,

• naobrazbu, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na vlastiti trošak i za zanimanja koja nisu temeljna djelatnost Poslodavca,

• posjet članovima uže obitelji koji žive u zemlji i inozemstvu.

Kada to okolnosti dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti radniku u trajanju i više od 30 (trideset) dana.

 

VII. ZAŠTITA NA RADU

 

Članak 32.

Poslodavac je dužan donijeti pravilnik o zaštiti na radu.

Poslodavac je obvezan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i stalno unaprjeđivati zaštitu na radu.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

Radi prilagođavanja tehničkom napretku, Poslodavac je obvezan planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.

Poslodavac je obvezan kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike odnosno njihove sindikalne predstavnike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

 

Članak 33.

Poslodavac preuzima obvezu da, radi osiguranja zaštite radnika tijekom njihova rada, osigura provedbu sljedećih mjera:

• osiguranje potrebnih uvjeta za nesmetano obavljanje poslova,

• osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano obavljati,

• osiguranje mjera zdravstvene zaštite putem obvezatnih zdravstvenih pregleda radnika u posebnim zdravstvenim institucijama i to za radnike koji rade na radnim mjestima s osobito otežanim i posebnim uvjetima rada,

• osiguranje sve potrebne zaštitne opreme,

• osiguranje uvjeta, odnosno mjera za ostvarivanje boljih uvjeta rada radnika kod kojih postoji povećana opasnost od profesionalnih bolesti ili nastupa invalidnosti,

• osiguravanje ispravnosti sredstava za rad sukladno propisima o zaštiti na radu i kontrolu u određenim razdobljima,

• informiranje i osposobljavanje radnika za rad na siguran način,

• osiguravanje radnicima, koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu obavljati posao za koji su zasnovali radni odnos, mogućnost da se, prema preostaloj radnoj sposobnosti, mogu premjestiti na drugo radno mjesto.

Poslodavac će sindikalnim predstavnicima osigurati pravo uvida u provedbu mjera iz prethodnog stavka ovog članka.

 

Članak 34.

U odnosu na provedbu mjera zaštite na radu sindikalni predstavnici imaju prava i obveze:

• sudjelovati u planiranju i unaprjeđivanju uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstancija u radni i proizvodni proces,

• biti obaviješten o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika,

• primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,

• prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je predstavnik,

• pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

• staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

• svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način,

• pristupu mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada.

 

Članak 35.

Otežani uvjeti rada koji se ne mogu ukloniti primjenom propisa i mjera zaštite na radu utvrđuju se prema sljedećim kriterijima:

• utjecaj okoline – mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi,

• opterećenja – fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnoga biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obvezatno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova,

• povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom, kao i tehnoloških akcidenata,

• rad s onečišćivačima i prljavim tvarima.

Radna mjesta s otežanim uvjetima rada utvrđuju se općim aktom Poslodavca.

Poslodavac ne može ugovoriti i isplatiti novčanu naknadu radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, kao nadomjestak za propuštenu primjenu propisa zaštite na radu.

 

VIII. POSEBNA ZAŠTITA ŽENA, MLADEŽI, INVALIDNIH OSOBA, HENDIKEPIRANIH OSOBA I RADNIKA PRED MIROVINOM

 

Članak 36.

Žene na osobito teškim fizičkim poslovima, trudnice, rodilje i dojilje uživaju posebnu zaštitu utvrđenu zakonom.

Mladež do 18 (osamnaest) godina uživa posebnu zaštitu utvrđenu zakonom.

 

Članak 37.

Naknada plaće radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti do dana ponude drugih poslova i ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.

 

Članak 38.

Poslodavac je obvezan radniku koji radi skraćeno radno vrijeme, zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez krivnje radnika ili profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.

 

Članak 39.

U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora (premještaj na drugo radno mjesto) radnik koji je navršio 60 godina života, tj. radnica s navršenih 55 godina života, ima pravo zadržati koeficijent radnog mjesta (plaće) koji je povoljniji za radnika.

 

IX. PLAĆE

 

Članak 40.

Plaća radnika je tajan podatak.

Odavanje podataka o iznosu plaće je povreda obveza iz radnog odnosa zbog koje se može otkazati ugovor o radu.

Ova zabrana ne odnosi se za zhtjeve sudskih, upravnih i drugih ovlaštenih tijela.

 

Članak 41.

Plaća radnika sastoji se od:

– osnovne plaće – plaće za obavljeni rad,

– stimulativnog dijela plaće,

– dodataka na plaću za radni staž,

– dodataka na plaću za rad u posebnim okolnostima.

 

Članak 42.

Ugovorne strane su sporazumne da se od 1. siječnja 2006. godine, sukladno odredbama zakona, za obračun plaće primjenjuje osnovica od najmanje 1.850,00 kn bruto za koeficijent 1.00, a od 1. listopada 2006. godine najmanje 1.900,00 kn bruto.

Ugovorne strane su suglasne da će najkasnije godinu dana od početka primjene ovog Ugovora suradno razmotriti mogućnosti izmjene iznosa osnovice.

Radnik, kao nadomjestak troškova prehrane, ima pravo na trajni dodatak na plaću od 500,00 kn bruto.

Plaća i naknada plaće isplaćuje se do 15. u mjesecu.

 

a) Osnovna plaća

 

Članak 43.

Za svako radno mjesto utvrđuje se relativna vrijednost poslova za puno radno vrijeme i očekivani normalni učinak.

Relativna vrijednost radnog mjesta utvrđuje se s osnova složenosti poslova radnog mjesta, koja se izražava stupnjem složenosti u koji se uključuju uvjeti rada normalni za pojedina radna mjesta (stalni uvjeti, napor) te odgovornost u odnosu na grupu najjednostavnijih poslova, sukladno odredbama Pravilnika o radu.

Stupanj složenosti radnog mjesta izražava se koeficijentom s tim da najjednostavnije radno mjesto (radno mjesto najniže složenosti) ima koeficijent 1.00.

 

Članak 44.

Za obračun plaće za obavljeni rad primjenjuju se odredbe Pravilnika o plaćama.

Za vrijeme trajanja ovog Ugovora smanjivanje koeficijenata u Pravilniku o plaćama može se vršiti samo uz suglasnost Radničkog vijeća.

 

Članak 45.

U svrhu motiviranja i nagrađivanja radnika za doprinos u uspješnom poslovanju Društva Poslodavac će jednom godišnje isplatiti radnicima godišnju nagradu.

Poslodavac se obvezuje kvartalno izvijestiti radnika o ocjeni osobnog učinka.

S obzirom na osobni učinak nagrada će se isplatiti na sljedeći način:

• za najmanje 5% radnika iznos 1 neto prosječne plaće Društva koja je isplaćena prethodne godine po radniku na osnovi redovnog rada.

• za najmanje 20% radnika iznos 0,75 neto prosječne plaće Društva koja je isplaćena prethodne godine po radniku na osnovi redovnog rada.

• za najmanje 35% radnika iznos 0,5 neto prosječne plaće Društva koja je isplaćena prethodne godine po radniku na osnovi redovnog rada.

Listu procjene učinkovitosti radnika uprava je dužna, uz savjetovanje s Radničkim vijećem donijeti do 31. ožujka za prošlu godinu.

 

b) Stimulativni dio plaće

 

Članak 46.

Stimulativni (varijabilni) dio plaće ovisi o postignutim rezultatima rada radnika sukladno odredbama Pravilnika o plaćama.

 

c) Dodatak na plaću za radni staž

 

Članak 47.

Osnovna plaća povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.

Brojem navršenih godina radnog staža smatra se cijeli broj godina radnog staža koje će radnik navršiti do kraja tekuće kalendarske godine.

 

d) Dodaci na plaću za rad u posebnim okolnostima

 

Članak 48.

S osnova posebnih uvjeta rada radnik ima pravo na dodatke.

Osnovna plaća povećava se dodacima po satu stvarnog rada:

– za noćni rad                                                      40%

– za prekovremeni rad                                         50%

– za rad nedjeljom                                               35%

– za rad subotom                                                 25%

– za smjenski rad (2. smjena)                               10%

– za rad na dane blagdana ineradne dane              50%

– za rad na Uskrs i Božić                                     70%

– za slučaj izvanrednog rada                                 100%

– za rad na terenu pod posebno

otežanim meteorološkim uvjetima uz                     15% dnevnice

poseban nalog                                                     u RH

– za pješačenje pod posebno otežanim                 10% dnevnice

meteorološkim uvjetima                                       u RH

Ako radnik ostvari pravo po više temelja iz stavka 1. ovog članka osim na temelju prekovremenog rada i rada noću, primijenit će se postotak koji je najpovoljniji za radnika.

 

Članak 49.

Za rad na visini radniku pripada dodatak za otežane uvjete rada u iznosu od neto 10% dnevnice u RH, po satu rada.

Rad na visini je rad:

– na otvorenom dijelu antenskog stupa na visini većoj od 60 m;

– na nezaštićenoj platformi na visini većoj od 60 m;

– na krovu bliže od 5 m od ruba krova bez ograde;

– na alpinističkom užetu iznad 3 m visine.

 

X. NAKNADE

 

Članak 50.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da radi i onda kada ne radi zbog:

• plaćenog dopusta,

• blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

• rada u upravljačkim, sindikalnim i predstavničkim tijelima,

• stručne naobrazbe i prekvalifikacije sukladno odredbama Poslodavca,

• zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika,

• sudjelovanja u športskim susretima radnika, ako je dobio odobrenje neposrednog rukovoditelja

• pripravnost poziva kući.

 

Članak 51.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do uključivo 5 radnih dana, radniku pripada naknada plaće u visini 70% od njegove plaće ostvarene u šest mjeseci prije nego je počeo s bolovanjem.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja dužeg od 5 radnih dana, radniku pripada naknada plaće od prvog dana bolovanja do završetka bolovanja odnosno do 42. dana, u visini 95% od njegove plaće ostvarene u šest mjeseci prije nego je počeo s bolovanjem.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja dužeg od 42 radna dana, radniku pripada naknada plaće u visini razlike iznosa isplaćenog od HZZO do 95% od njegove plaće ostvarene u šest mjeseci prije nego je počeo s bolovanjem, u skladu s mogućnostima Poslodavca.

 

Članak 52.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

Regres za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u visini od 7.000,00 kuna bruto.

Regres se isplaćuje u najviše 3 (tri) obroka, u skladu s mogućnostima Poslodavca, u pravilu 30 dana prije početka korištenja godišnjih odmora, a najkasnije do kraja tekuće godine.

Radnicima koji se zaposle nakon isplate regresa za tekuću godinu, regres se isplaćuje u prosincu nakon isplate plaće.

Radnicima koji su kod prethodnog poslodavca iskoristili prvi dio godišnjeg odmora, a nije im isplaćen regres za tekuću godinu, isplaćuje se razmjeran dio regresa.

 

Članak 53.

Radniku se nadoknađuju troškovi prijevoza na rad i s rada u visini mjesečne karte od mjesta boravišta do mjesta rada najjeftinijim međumjesnim i mjesnim sredstvima javnog prijevoza.

Radniku se priznaju troškovi prijevoza u punom iznosu za tekući mjesec ako je izbivanje s posla prouzročeno višom silom.

 

Članak 54.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, punog iznosa hotelskog računa za noćenje i dnevnice u iznosu utvrđenom općim propisima.

Naknada troškova i dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo uređuju se kako je to propisima određeno za javne službenike i namještenike.

 

Članak 55.

Kad radnik radi na terenu izvan mjesta svojeg prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno izvan mjesta rada i mjesta sjedišta Poslodavca, isplaćuje mu se terenski dodatak u maksimalnom neoporezivom iznosu sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate na ime troškova prehrane i drugih troškova na terenu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret Poslodavca.

U slučaju kad Poslodavac osigurava prehranu radniku pripada pravo na 20% terenskog dodatka, a ako Poslodavac osigurava jedan obrok, radniku pripada pravo na 50% iznosa terenskog dodatka.

Pravo na terenski dodatak ima radnik koji na terenu provede duže od jednog dana.

 

Članak 56.

Naknada troškova za uporabu vlastitog vozila u službene potrebe utvrdit će se sukladno važećim propisima.

Uporabu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlaštena osoba Poslodavca.

 

Članak 57.

Radniku koji je raspoređen po potrebi službe na rad u drugo mjesto rada, priznaju se selidbeni troškovi, i to:

• prijevoz stvari, radnika i članova obitelji;

• dnevnica za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja (do tri dnevnice).

 

Članak 58.

Radniku za pripravnost na poziv kući pripada naknada u visini 20% sata rada po satu pripravnosti.

U obračun naknade za pripravnost na poziv kući ne ulaze dodaci iz članka 48.

 

Članak 59.

Poslodavac će radniku isplatiti prigodnu isplatu za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon-bona u skladu s poreznim propisima, a najmanje u iznosu od 400,00 kn neto.

Poslodavac će radniku isplatiti prigodnu isplatu za Božić u visini neoporezivog iznosa prigodnih nagrada u skladu s poreznim propisima, a najmanje u visini od 2.000,00 kn neto.

 

Članak 60.

Kada radnik odlazi u mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih po radniku kod Poslodavca u prethodna tri mjeseca.

 

Članak 61.

Radnik kojem Poslodavac nakon dvije godina neprekidnog rada u Društvu otkazuje ugovor o radu, osim kada je otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, ima pravo na novčani iznos koji se sastoji od naknade temeljem prava ostvarenih do isteka otkaznog roka.

Ukoliko radnik iz stavka 1. ovog članka ima minimalno pet godina radnog staža, ostvaruje pravo i na bruto iznos dodatne otpremnine koja se određuje obzirom na godine života radnika kako slijedi:

 

Godine života

Bruto iznos
otpremnine

 

Godine života

Bruto iznos
otpremnine

24

180.000,00 kn

 

46

215.000,00 kn

25

180.000,00 kn

 

47

218.000,00 kn

26

180.000,00 kn

 

48

221.000,00 kn

27

180.000,00 kn

 

49

224.000,00 kn

28

180.000,00 kn

 

50

227.000,00 kn

29

180.000,00 kn

 

51

250.000,00 kn

30

180.000,00 kn

 

52

254.000,00 kn

31

200.000,00 kn

 

53

258.000,00 kn

32

200.000,00 kn

 

54

260.000,00 kn

33

200.000,00 kn

 

55

260.000,00 kn

34

200.000,00 kn

 

56

260.000,00 kn

35

200.000,00 kn

 

57

260.000,00 kn

36

200.000,00 kn

 

58

260.000,00 kn

37

200.000,00 kn

 

59

260.000,00 kn

38

200.000,00 kn

 

60

260.000,00 kn

39

200.000,00 kn

 

61

260.000,00 kn

40

200.000,00 kn

 

62

260.000,00 kn

41

200.000,00 kn

 

63

260.000,00 kn

42

203.000,00 kn

 

64

260.000,00 kn

43

206.000,00 kn

 

65

260.000,00 kn

44

209.000,00 kn

 

 

 

45

212.000,00 kn

 

 

 

 

 

Naknada na temelju prava ostvarenih do isteka otkaznog roka nisu dio novčanog iznosa iz stavka 1. ovog članka, ukoliko su prethodno isplaćene radniku za godinu u kojoj mu se otkazuje ugovor o radu.

Novčani iznosi obuhvaćeni ovim člankom isplaćivat će se radnicima kojima se otkazuje ugovor o radu u razdoblju važenja ovog Kolektivnog ugovora.

Poslodavac utvrđuje radnike kojima će otkazati ugovor o radu na temelju sljedećeg:

• Prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnnoloških ili organizacijskih razloga;

• Nemogućnosti radnika da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti.

 

Članak 62.

Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu nagrada, i to:

– za 10 godina                            75%

– za 15 godina                          100%

– za 20 godina                          150%

– za 25 godina                          200%

– za 30 godina                          250%

– za 35 godina                          300%

– za 40 godina i više                 300%

od iznosa jedne prosječne plaće po radniku kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

Za rad kod Poslodavca priznaje se i prethodni radu u HRT-u.

Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini.

 

Članak 63.

Radniku ili njegovoj obitelji isplatit će se pomoć u visini prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu zbog:

1.         Smrti radnika, za slučajeve koji nisu pokriveni policom osiguranja        4 (četiri) plaće

2.         Smrti člana uže obitelji radnika(supružnici, djeca i roditelji)                    2 (dvije) plaće

3.         Nastanka teške invalidnosti radnika – jednokratno                                2 (dvije) plaće

4.         Nastanka lakše invalidnosti radnika                                                     1 (jedna) plaća

5.         Uklanjanje posljedice elementarne nepogode                                       prema procjeni

                                                                                                                            Poslodavca

6.         Rodilji nakon porođaja za svako dijete                                                 2 (dvije) plaće

7.         Nabave medicinskih pomagala i lijekova                                              prema procjeni

            koje ne refundira nadležni fond                                                                 Poslodavca

                                                                                                                                            

 

Pod točkom 2. gornjeg članka pripadaju i roditelji supružnika ako žive u istom domaćinstvu.

 

Članak 64.

Sredstva za prigodne darove djeci radnika isplatit će se po djetetu do najvišeg neoporezivog iznosa.

Darove mogu dobiti djeca radnika Poslodavca do dobi od 15 godina.

 

Članak 65.

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se djeci koja se redovito školuju neovisno o stupnju školovanja, u visini od jedne prosječno isplaćene plaće kod Poslodavca u prethodnom tromjesečju, a isplaćuje se u dva puta i to početkom polugodišta/semestra.

 

Članak 66.

Novčanu naknadu zbog rasporeda na druge poslove i radne zadatke, zbog smanjene radne sposobnosti nastale kao posljedica nesreće na radu, radnik ostvaruje po propisima mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Eventualnu razliku do plaće koju bi radnik ostvario da nije bilo promjene radnog mjesta zbog smanjenja radne sposobnosti isplaćuje Poslodavac.

 

Članak 67.

Poslodavac je dužan u smislu Zakona o zdravstveno osiguranju osigurati radnika za slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti.

Poslodavac će za slučaj smrti radnika kao posljedice nesretnog slučaja na radu isplatiti neto iznos od 75.000,00 kn i četiri osnovne plaće radnika, a za slučaj smrti radnika kao posljedice nesretnog slučaja izvan rada iznos od 30.000,00 kn i četiri osnovne plaće, korisnicima naknade u smislu općeg akta Poslodavca.

Primjenom stavka 2. ovog članka isključuje se pravo na isplatu pomoći iz članka 63. stavka 1 ovog Ugovora.

Poslodavac će isplaćivati naknadu za trajno oštećenje organizma nastalo kao posljedica nesretnog slučaja koji se dogodio na radu, 160.000,00 kn za posljedicu nesretnog slučaja na radu i 80.000,00 kuna za posljedicu nesretnog slučaja izvan rada.

U slučaju nastanka posljedice nesretnog slučaja u uvjetu čl. 15. stavka 9. isplaćuje se 160.000,00 kn.

Poslodavac će isplaćivati naknadu za posljedice nesretnog slučaja koje su se dogodile izvan rada, prema općem aktu važećem na dan sklapanja ovog Ugovora, ako stupanj invalidnosti prelazi 5%.

Radnicima pripada pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme upravljanja i vožnje motornim vozilom (vozači, putnici, radnici u vozilima).

 

Članak 68.

Poslodavac ima obvezu ponuditi svim radnicima sistematske zdravstvene preglede, sukladno medicinskom standardu, jednom godišnje, počevši od 1. siječnja 2006. godine.

Sistematski zdravstveni pregledi iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na sistematske zdravstvene preglede koji se moraju provesti na temelju važećih propisa.

 

XI. PLAĆA NA TEMELJU INOVACIJE –NAKNADE ZA AUTORSKA DJELA AUTORAIZ RADNOG ODNOSA

 

Članak 69.

Radniku, autoru inovacija koja se primjenjuje kod Poslodavca pripada naknada za upotrebu inovacije sukladno Pravilniku o inovacijama, koji je Poslodavac dužan donijeti u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog ugovora.

Radniku, autoru inovacije koji je prodao pravo korištenja izuma ne pripada naknada iz prethodnog stavka.

 

Članak 70.

Ako korisnost inovacije odnosno ostvarenu dobit nije moguće utvrditi egzaktnom metodom, jer nema mjerljivih pokazatelja (npr. poboljšanje uvjeta rada, sigurnost na radu, zaštita okoliša, izum koji nije zaštićen patentom Poslodavca, ali se ne primjenjuje te korisni prijedlozi čiji se učinci ne mogu mjeriti), naknada se utvrđuje u jednokratnom iznosu.

Odluku o visini naknade iz prethodnog stavka donosi Poslodavac.

 

XII. OTKAZNI ROKOVI KOD OTKAZA UGOVORAO RADU

 

Članak 71.

Kad Poslodavac otkazuje ugovor o radu, radnik ima pravo i obvezu ostati na radu dok traje otkazni rok, a najdulje 6 mjeseci.

Dužina otkaznog roka utvrđuje se prema dužini radnog staža, i to:

– manje od godinu dana                           2 tjedna

– neprekidno godinu dana                      1 mjesec

– neprekidno 2 godine                          2 mjeseca

– neprekidno 5 godina                          3 mjeseca

– neprekidno 10 godina                        4 mjeseca

– neprekidno 15 godina                         5 mjeseci

– neprekidno 20 godina                        6 mjeseci.

Otkazni rok iz stavka 1. ovog članka radniku koji je proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

Kada radnik otkazuje ugovor o radu iz osobito važnog razloga, otkazni rok traje najmanje 15 dana, a najduže 1 mjesec.

U otkaznom roku radnik ima pravo na izostanak s rada radi traženja zaposlenja 4 (četiri) dana na mjesec, odnosno 8 (osam) sati na tjedan.

 

Članak 72.

Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.

 

XIII. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

 

Članak 73.

Ako nastupe okolnosti zbrinjavanja viška radnika, Poslodavac će suradno s Radničkim vijećem zaključiti poseban sporazum o postupku i načinu te kriterijima za izradu programa zbrinjavanja viška radnika.

 

Članak 74.

Kada prestane potreba za radom radnika, Poslodavac je obvezan, suradno s Radničkim vijećem, sastaviti Program osiguranja prava radnicima za čijim je radom prestala potreba te poduzeti ostale odgovarajuće mjere sukladno Zakonu o radu.

Program iz stavka 1. ovog članka treba sadržavati:

• popis radnih mjesta s brojem izvršitelja za čijim je radom prestala potreba,

• razlog nastanka viška,

• potrebna sredstva za osiguranje tog prava,

• izvore sredstava za te namjene,

• mogućnost zaposlenja na drugome radnom mjestu.

Poslodavac je obvezan pravodobno, a najmanje 15 dana prije realizacije Programa iz stavka 1. ovog članka, obavijestiti radnika i nadležnu službu zapošljavanja da je za njegovim radom prestala potreba.

Poslodavac je obvezan zatražiti mišljenje sindikata o Programu osiguranja prava radnicima za čijim je radom prestala potreba.

 

Članak 75.

Kada prestane potreba za radom radnika zbog ekonomskih teškoća u koje je došao Poslodavac, posebna radna grupa sastavljena od istog broja članova sindikata i poslovodstva dužna je ocijeniti je li do toga došlo zbog loše organizacije rada ili ekonomski nesvrhovitog i neodgovornog korištenja sredstava Poslodavca te utvrditi je li za to odgovorno poslovodno tijelo.

Ako se utvrdi odgovornost poslovodnog tijela, pokrenut će se postupak za njegovo razrješenje, odnosno drugi odgovarajući postup­ci sukladni zakonu.

 

Članak 76.

Kada prestane potreba za radom određenog broja radnika, a dio radnika iste stručne spreme određene vrste zanimanja, znanja i sposobnosti može se zadržati na radu, Poslodavac je obvezan dati prednost u zaposlenju:

• hranitelju obitelji,

• radnici za vrijeme trudnoće i radnici s djetetom do dvije godine,

• samohranom roditelju, odnosno posvojitelju s djetetom do dobi od 15 (petnaest) godina,

• sudioniku Domovinskog rata sa statusom branitelja,

• roditelju hendikepiranog djeteta,

• sindikalnom predstavniku i radniku u upravljačkim tijelima,

• radniku koji je inovacijom, racionalizacijom ili drugim oblikom stvaralaštva pridonio tehničkom i drugom unaprjeđenju,

• radniku kojemu do pune mirovine nedostaje 5 (pet) godina radnog staža.

Prestanak potrebe za radom radnika iz stavka 1. ovog članka može se iznimno utvrditi na temelju prethodno pribavljene suglasnosti sindikata/Radničkog vijeća.

Radniku invalidu ne može prestati radni odnos po ovoj osnovi dok ne ostvari pravo na mirovinu ili uz njegovu suglasnost.

 

XIV. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

 

Članak 77.

U ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu prema odredbama zakona i Pravilnika o radu.

Radnik ima pravo podnositi zahtjeve (prigovor) za zaštitu prava iz radnog odnosa Poslodavcu.

Prigovor se podnosi u roku od 15 dana, računajući od dana kad je uručena odluka kojom je povrijeđeno njegovo pravo.

 

Članak 78.

Poslodavac je dužan radniku osigurati zaštitu od izravne i neizravne diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih nedostataka ili poteškoća.

 

Članak 79.

Poslodavac je dužan za vrijeme obavljanja poslova štititi dostojanstvo radnika tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju od nadređenih, suradnika i osoba s kojima dolazi redovito u doticaj u obavljanju svojih poslova. Ova zaštita uključuje poduzimanje mjera i postupaka kao što su zabrana rada radnicima koji su pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti, propagiranje pristojnog ponašanja, sprječavanje svakog izazovnog ponašanja, upozorenja radnicima koji uznemiravaju ili spolno uznemiravaju druge radnike.

 

Članak 80.

Poslodavac je dužan radniku osigurati zaštitu od specifičnog oblika ponašanja jedne ili skupine osoba kojim se radnika sustav­no psihički zlostavlja i ponižava, s ciljem ugrožavanja ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta (mobing).

 

Članak 81.

Radnik ima pravo ovlaštenoj osobi Poslodavca uputiti pritužbu u svezi sa svim oblicima diskriminacije i povrede dostojanstva.

Ovlaštena osoba Poslodavca dužna je rješavati pritužbe u svezi sa svim oblicima diskriminacije i povrede dostojanstva radnika.

Ovlaštena osoba Poslodavca dužna se je očitovati najkasnije osam dana po primitku pritužbe.

 

XV. ODGOVORNOST RADNIKA

 

Članak 82.

O odgovornosti radnika u svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i odgovornosti radnika za štetu Poslodavcu odlučuje se sukladno zakonu i Pravilniku o radu.

 

XVI. UGOVORNA ZABRANA TRŽIŠNOG NATJECANJA

 

Članak 83.

Potpisnici ovog ugovora su suglasni da ugovorom o radu mogu ugovoriti zabranu tržišnog natjecanja, kojom bi se obvezao radnik da se nakon prestanka ugovora o radu ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s Poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Poslodavcem.

Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne može trajati više od jedne godine dana, a za to vrijeme Poslodavac mu je dužan isplaćivati plaću u visini prosjeka njegovih plaća isplaćenih zadnja tri mjeseca.

 

XVII. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK

 

Članak 84.

Radnik ima pravo na štrajk.

 

Članak 85.

Sindikati se suzdržavaju od štrajka ako se sve odrednice iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su Ugovorom uređena.

Za sva pitanja koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima Sindikat se ne odriče prava na štrajk.

 

Članak 86.

Pri organizaciji i provedbi štrajka Sindikat odnosno sindikati se moraju pridržavati odredaba Zakona o radu.

Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije trideset dana prije početka štrajka.

 

Članak 87.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka, koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću, osim doplatka na djecu, mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

 

Članak 88.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno uglavcima ovog Ugovora nisu povreda radne dužnosti odnosno ugovora o radu.

Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno uglavcima ovog Ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku ako to ne želi.

 

XVIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

 

Članak 89.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog djelovanja sukladno zakonskim propisima i odredbama ovog Ugovora.

Aktivnost sindikalnih predstavnika ne smije biti spriječena niti ometana ako djeluju sukladno odredbama zakona, drugih propisa i ovog Ugovora.

Sindikat ima pravo na zaštićenog povjerenika na svakih započetih 75 radnika Poslodavca.

Sindikalni povjerenici moraju biti iz različitih organizacijskih jedinica (radnih jedinica i samostalnih odjela).

Sindikat je dužan upoznati Poslodavca o imenima zaštićenih povjerenika i trajanju njihovih mandata te o povjereniku ovlaštenom za neposredne kontakte s Poslodavcem.

Svi zaštićeni povjerenici imaju pravo na 8 sati tjedno aktivnosti zajedno u radnom vremenu s naknadom plaće.

Svaki sindikalni povjerenik će svaki mjesec najkasnije do 25. dana u tekućem mjesecu dostaviti rukovoditelju svoje RJ ili SO evidenciju utrošenog radnog vremena radi obračuna naknade, ovjeren od strane predsjednika Sindikata.

 

Članak 90.

Poslodavac je dužan upoznati sindikat, odnosno sindikalne predstavnike s prijedlozima odluka, a koje su važne za ekonomski ili socijalni položaj radnika sukladno odredbama Zakona o radu i ovog Ugovora.

 

Članak 91.

Poslodavac je dužan sindikatu osigurati potrošni materijal, sitni inventar i uvid u zakone, pravilnike, Narodne novine i sl. putem Interneta.

 

Članak 92.

Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog predstavnika i dati mu sve tražene informacije utvrđene ovim ugovorom, uz najavu najmanje sedam dana ranije.

Sindikalni predstavnik zbog sindikalne aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj.

Sindikalnom predstavniku Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu, uvrstiti ga u višak radnika za vrijeme obnašanja dužnosti u sindikatu i jednu godinu nakon njezina isteka, bez izričite suglasnosti sindikata.

Poslodavac je obvezan sindikalnim povjerenicima omogućiti izostanak s rada s naknadom plaće prigodom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresima i konferencijama u zemlji i inozemstvu do sedam radnih dana tijekom godine, ako se iste najavi sedam dana ranije.

 

XIX. RJEŠAVANJE SPOROVA

 

Članak 93.

Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.

Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.

Postupak mirenja ne može se provesti ako jedan od potpisnika Ugovora nije prihvatio prijedlog za provedbu mirenja.

 

Članak 94.

Mirovno vijeće ima predsjednika i dva člana.

Svaki potpisnik Ugovora imenuje po jednog člana mirovnog vijeća.

Članovi mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika vijeća s liste koju utvrđuje Gospodarsko socijalno vijeće.

 

Članak 95.

Postupak mirenja provodi se sukladno odredbama Zakona o radu te Pravilnika Gospodarsko-socijalnog vijeća o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja.

 

Članak 96.

Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.

Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovog članka ima snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

 

XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 97.

Smatra se da je Ugovor sklopljen kad ga potpišu obje ugovorne strane.

 

Članak 98.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu Ugovora, i to u pisanom obliku.

Druga je strana obavezna očitovati se o predloženim izmjenama ili dopunama u roku od 15 (petnaest) dana.

Ako druga strana ne prihvati prijedlog izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana, pokreće se postupak mirenja.

 

Članak 99.

Jedna potpisnica Ugovora može otkazati Ugovor, ali je dužna prethodno najaviti svoje odstupanje pisano, najmanje šest mjeseci prije otkazivanja Ugovora.

Do sklapanja novog ugovora primjenjuju se odredbe Ugovora.

 

Članak 100.

Ugovor se zaključuje na određeno vrijeme do 31. 12. 2007. godine, uz mogućnost produženja.

Postupak zaključivanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka valjanosti Ugovora.

 

Članak 101.

Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora odmah, a najkasnije u roku od 90 dana nakon potpisivanja Ugovora, ako zakonom nije propisan kraći rok.

 

Članak 102.

Poslodavac i sindikat imenuju povjerenstvo za tumačenje odrednica Ugovora i praćenje njihove primjene.

Zajedničko povjerenstvo ima šest članova od kojih po tri člana imenuje svaka ugovorna strana.

 

Članak 103.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada mirovne komisije i komisije za tumačenje Ugovora snosi Poslodavac.

 

Članak 104.

Odredbe ovog ugovora mogu se nadopunjavati odnosno mijenjati pisanim dodacima ovom ugovoru ako ih prihvate obje ugovorne strane.

 

Članak 105.

Poslodavac dostavlja Ugovor Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

 

Članak 106.

Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2006. godine.

 

Za Sindikat                              Za Poslodavca

Đuro Pajić, v. r.                      Nikola Perčin, v. r.

 




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga