POSLOVNE INFORMACIJE - 20 20.2.2006 Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

482

Na temelju članka 40. stavka 3. Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, br. 174/04), ravnatelj donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI ZA IZRADU PROCJENA UGROŽENOSTI I PLANOVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za izradu procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: Procjena), nositelji izrade, sudionici u izradi te postupak izrade i donošenja Procjena; metodologija za izradu planova zaštite i spašavanja (u daljnjem tekstu: Planovi) i operativnih planova zaštite i spašavanja pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti te civilne zaštite (u daljem tekstu: Operativni planovi) za djelovanje operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja u slučaju nastanka prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća koje mogu izazvati katastrofe i veće nesreće te od ratnih razaranja i posljedica terorizma; osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga zaštite i spašavanja kao i osiguravanje financijskih sredstava za provedbu ovog Pravilnika te nadležnosti Državne uprave za zaštitu i spašavanje (u daljnjem tekstu: Državna uprava) u planiranju djelovanja operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.

Procjena je polazni dokument za izradu Planova i donosi se za područje Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

Planovi se izrađuju za područje Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

Članak 3.

Procjene i Operativne planove dužne su donijeti pravne osobe koje svojom djelatnošću mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, pravne osobe čija djelatnost je vezana uz opskrbu energijom i vodom, te pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim i štetnim tvarima.

Procjene i Operativni planovi pravnih osoba iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju objekte i prostor u njihovom vlasništvu ili na korištenju te prostor oko tih objekata koji može biti ugrožen opasnim učincima akcidenta nastalog na postrojenjima u kojima obavljaju djelatnost.

Procjenu i Operativne planove donose i pravne osobe kojima su Planovima Republike Hrvatske, županija, gradova i općina određene posebne zadaće u provođenju zaštite i spašavanja.

Operativne planove dužne su donijeti i pravne osobe, redovne službe i djelatnosti, vlasnici i korisnici javnih objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi (kazališta, kina, poslovne zgrade, putnički terminali, robne kuće, diskoteke, sportski objekti, škole) te korisnici objekata kritične infrastrukture.

Članak 4.

Izrada Procjena i Operativnih planova iz članka 3. ovog Pravilnika može se povjeriti ovlaštenim pravnim osobama.

Članak 5.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju izvod iz Procjene o vrstama opasnosti od katastrofa i većih nesreća i pravnim osobama iz članka 3. ovog Pravilnika koje su registrirane na njihovom području ili na njemu imaju svoje objekte.

II. SADRŽAJ PROCJENE

Članak 6.

Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i većih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma, potrebne sposobnosti i spremnost operativnih snaga zaštite i spašavanja te njihovo stanje i mogućnosti za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Članak 7.

Dijelovi Procjene su:

1. položaj i karakteristike područja za koje se izrađuje Procjena,

2. vrste, intenzitet i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa te ratnih djelovanja i terorizma,

3. moguće posljedice katastrofe i veće nesreće po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,

4. posljedice po kritičnu infrastrukturu,

5. snage za zaštitu i spašavanje,

6. zaključne ocjene,

7. zemljovidi.

1. Položaj i karakteristike područja

Članak 8.

U opisu položaja i karakteristika područja, Procjenom se raščlanjuje sljedeće:

1. Područje odgovornosti nositelja planiranja te posebno:

– ukupna površina područja (ako je riječ o županiji, tada se uz ukupnu površinu navodi i broj gradova i općina),

– rijeke, jezera, dužina obale mora,

– otoci (nastanjeni, nenastanjeni, broj i ukupna površina),

– planinski masivi,

– ostale geografsko-klimatske karakteristike (reljef, hidrološki, geološki, pedološki i meteorološki pokazatelji).

2. Stanovništvo:

– broj stanovnika,

– dobna i spolna struktura stanovnika, (0-7, 8-50, 51-70, 71 i više godina),

– pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva planiranog za evakuiranje,

– broj zaposlenih, nezaposlenih, umirovljenika,

– gustoća naseljenosti po jedinici površine.

3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš:

– kulturna dobra,

– nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine,

– vodoopskrbni objekti,

– zone poljoprivredne proizvodnje,

– broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata,

– razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja,

– prosječne zalihe robe,

– vrste skloništa, kapaciteti skloništa i drugi objekti za sklanjanje,

– kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane),

– zdravstveni kapaciteti (državni i privatni).

4. Prometno-tehnološka infrastruktura:

– prometnice – ukupan broj kilometara cestovnih (razvrstano na državne, županijske i lokalne), željezničkih, te plovnih putova na unutarnjim vodama i moru,

– zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet i luke unutarnjih voda (riječne) te prometna čvorišta,

– mostovi, vijadukti i tuneli,

– dalekovodi i transformatorske stanice,

– energetski sustavi,

– telekomunikacijski sustavi,

– hidrotehnički sustavi,

– plinovodi, naftovodi i sl.

Sastavni dio ovog poglavlja čine podaci iz prostornog plana jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2. Vrste, intenzitet i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa te ratnih djelovanja i terorizma

Članak 9.

Moguće opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i veće nesreće razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:

1. prirodne,

2. tehničko-tehnološke,

3. ratna djelovanja i terorizam.

Članak 10.

Procjena ugroženosti od prirodnih katastrofa i većih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti:

1. Od poplava:

– hidrografske karakteristike (postoji li opasnost od poplava ili bujičnih voda s obzirom na smještaj u dolini rijeka, postojanje brdskih potoka, izgrađenost nasipa, pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva),

– hidrološki pokazatelji (vodotoci, jezera i akumulacije koje mogu biti uzrok poplava),

– hidrometeorološki uvjeti (vodostaj, led, prosječna godišnja količina padalina),

– izgrađena zaštitna infrastruktura (funkcionalnost izrađenih zaštitnih vodoprivrednih objekata s numeričkim pokazateljima – broj, vrsta, dimenzije i sl.),

– moguća ugroženost stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša (veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti površina, naseljenost, industrija, prometnice),

– lokacije kritične za formiranje ledenih barijera (opis i dimenzije profila vodotoka), plovne površine i dr.,

– statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim elementarnim nepogodama i nastalim štetama i sl.

2. Od nastanka potresa:

– seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po život ljudi i materijalnih dobara,

– seizmološko građenje i urbanističko planiranje mjera zaštite, ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoću naseljenosti,

– učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina,

– seizmološka karta za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina,

– posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS skale (postotak oštećenosti građevina),

– posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo s obzirom na gustoću naseljenosti, vrste objekata i intenzitet potresa.

3. Od ostalih prirodnih uzroka:

– suša, olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar, klizišta, snježne oborine te poledica,

– statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broj dana bez kiše) za posljednjih 10 godina,

– broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih 10 godina,

– koji su, sukladno statističkim pokazateljima za proteklih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje orkansko nevrijeme, specifikacija najugroženijih područja i iskustveni pokazatelji učinaka,

– snježne oborine za količine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje pružanja hitne medicinske pomoći i sl.), sukladno statističkim pokazateljima za prethodnih 10 godina, sa specifikacijom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini,

– statistički pokazatelji za period od 10 godina, učestalost padalina koje su izazvale poledicu koju zimska služba nije bila u mogućnosti promptno riješiti, putni i prometni pravci koji su bili najugroženiji, te koji su, sukladno statističkim pokazateljima i iskustvu, najkritičniji mjeseci u godini,

– broj ukupno proglašenih elementarnih nepogoda izazvanih ovim vrstama opasnosti, prema statističkim pokazateljima i iskustvu,

– specifikacija ugroženih područja od nastajanja klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta – aktivna i moguća klizišta (geološki sastav i propusnost tla i dr.).

Članak 11.

Procjena ugroženosti od tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa temelji se na raščlambi potencijalnih opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš:

1. Od tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima:

– moguća opasnost temelji se na broju, vrsti i veličini objekata u kojima se skladište, koriste ili proizvode opasne i štetne tvari, o vrsti i količini opasnih tvari te udaljenosti od naseljenih područja kao i maksimalne koncentracije opasnih i štetnih tvari koje mogu ugroziti živote i zdravlje ljudi, životinja i cjelokupnog ekološkog sustava,

– pregled tvrtki koje se bave proizvodnjom, skladištenjem, prijevozom i prodajom opasnih i štetnih tvari.

2. Od tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, pomorskom ili zračnom):

– moguća opasnost temelji se na stvarnoj količini i vrstama opasnih i štetnih tvari koje prometuju područjem za koje se izrađuje procjena ugroženosti te ovisno o vrsti i gustoći prometa, odnosno o prometnim tijekovima i čvorištima te područjima kroz koja prolaze (naselja, poljoprivredne površine, rijeke, jezera, morski akvatorij i slično),

– istjecanja opasnih i štetnih tvari u mjestima posebne ugroženosti (cjevovodi, prometnice koje prolaze kroz mjesta posebne ugroženosti – posebno je neophodno locirati vodocrpilišta, područja morskog akvatorija, potoke i rijeke uz potencijalne gospodarske zagađivače i slično).

3. Od pucanja hidroakumulacijskih brana:

– moguća opasnost temelji se na potencijalima hidroakumulacijskih jezera koja se nalaze na području za koje se izrađuje procjena ugroženosti, odnosno na njihovom smještaju zbog kojeg bi uslijed pucanja brane ili nasipa hidroakumulacije bilo ugroženo stanovništvo i materijalna dobra na pravcu kretanja vodnog vala.

4. Od nuklearnih i radioloških nesreća:

– moguća opasnost temelji se na procjenama mogućih ispuštanja radioaktivnih tvari iz nuklearnih postrojenja u susjednim državama, iz nuklearnih postrojenja koja se nalaze na većoj udaljenosti od područja Republike Hrvatske i/ili opsežnijeg ispuštanja radioaktivnih tvari pri izradi, uporabi, odlaganju i prijevozu radioaktivnih izotopa za poljoprivredne, industrijske i medicinske svrhe te nezgoda broda na nuklearni pogon.

5. Od epidemiološke i sanitarne opasnosti:

– moguće opasnosti temelje se na procjenama nadležnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronomskih i drugih službi i institucija koje u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja predstavljaju osnovne nositelje koji, u okviru vlastitih redovnih djelatnosti, trebaju reagirati u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti.

Članak 12.

Procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju izvoda iz procjena koje izrađuju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova.

3. Moguće posljedice katastrofe i veće nesreće po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš

Članak 13.

Procjena koja je izrađena na temelju ovog Pravilnika sadrži i podatke o:

1. mogućem broju ugroženog stanovništva,

2. mogućim oštećenjima i uništenju materijalnih i kulturnih dobara,

3. mogućoj ugroženosti okoliša (zrak, tlo, voda, more, klima, biljni i životinjski svijet).

4. Posljedice po kritičnu infrastrukturu

Članak 14.

U dijelu Procjene koja se odnosi na ugroženost objekata kritične infrastrukture (objekata u kojima se obavlja djelatnost od osobitog značaja za opskrbu energijom, hranom i vodom, transport, telekomunikacije i dr., koji stoga predstavljaju poseban prioritet u planiranju i operativnom djelovanju sustava zaštite i spašavanja s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja njihovih funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon velikih nesreća i katastrofa) potrebno je objekte identificirati i locirati te procijeniti utjecaj katastrofa i većih nesreća na mogućnosti obavljanja djelatnosti kao i posljedice prekida obavljanja djelatnosti u tim objektima te posebno učinke koje prekidi obavljanja djelatnosti mogu izazvati po:

1. Opskrbu stanovništva hranom:

– obradive poljoprivredne površine,

– objekte za uzgoj životinja i preradu mesa,

– pogone za proizvodnju hrane,

– skladišne prostore prehrambenih proizvoda.

2. Opskrbu vodom:

– vodocrpilišta i izvore vode za piće,

– sustav distribucije vode za piće,

– moguće zagađivače površinskih i podzemnih voda.

3. Zdravstvenu skrb:

– zdravstvene ustanove.

4. Opskrbu energijom:

– objekte za proizvodnju energije,

– distribucijsku mrežu energenata.

5. Informacije i telekomunikacije:

– pravne osobe koje se bave telekomunikacijama,

– telekomunikacijske centre, odašiljače i repetitori,

– radijske i TV postaje i odašiljače.

6. Industrijska postrojenja:

– kemijska postrojenja, hladnjače i druge gospodarske objekte koji u proizvodnom procesu proizvode, rabe, prometuju ili skladište opasne tvari,

– postrojenja koja su mogući zagađivači eko-sustava.

7. Promet:

– cestovni, zračni, željeznički, pomorski i riječni.

8. Objekte od posebnog značaja, odnosno:

– nacionalne spomenike i vrijednosti,

– objekte visokoškolskih i znanstvenih institucija i zavoda,

– objekte predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i vjerske objekte.

Vezano uz svaki izvor ugrožavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša procjenjuje se i utjecaj na mogućnosti obavljanja djelatnosti u objektima kritične infrastrukture, na području za koje se donosi Procjena.

5. Snage za zaštitu i spašavanje

Članak 15.

U Procjeni je potrebno utvrditi:

a) Postojeće kapacitete i snage koje se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i veće nesreće na području za koje se donosi Procjena, a odnose se na redovne službe i pravne osobe, snage civilne zaštite, fizičke osobe, materijalne resurse i druge operativne snage zaštite i spašavanja, te posebno:

– sveukupne ljudske i materijalne kapacitete, s naglaskom na kapacitete i spremnost sposobnosti koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, snage civilne zaštite, fizičke osobe te raspoložive materijalne resurse za provođenje svake od mjera zaštite i spašavanja i svake od mjera civilne zaštite.

b) Potrebne snage za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša na ugroženom području za svaku pojedinu vrstu katastrofe i veće nesreće. Razrađuju se, sukladno očekivanim mogućim posljedicama, operativne snage potrebne za reagiranje kako bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice katastrofe i veće nesreće i to svi potrebni ljudski i materijalno-tehnički resursi, struktura i veličina snaga, osobito pregled redovnih službi po razinama spremnosti za provođenje zadaća u sustavu zaštite i spašavanja određene razine te veličina i namjena snaga civilne zaštite.

6. Zaključne ocjene

Članak 16.

Zaključne ocjene donose se za svaku mjeru zaštite i spašavanja, te ukupno u odnosu na procijenjene potrebe za nošenje s posljedicama katastrofa i većih nesreća.

Ocjene iz stavka 1. ovog članka su temelj za utvrđivanje strukture i veličine operativnih snaga zaštite i spašavanja, njihovo obučavanje i osposobljavanje, utvrđivanje potrebnih materijalnih resursa, utvrđivanje prioriteta i smjernica djelovanja na području otklanjanja posljedica katastrofa i većih nesreća i za pružanje pomoći drugim državama.

Ocjene iz stavka 1. koriste se i za planiranje razvoja spremnosti pojedinih dijelova službi i poduzeća koji se u okviru redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, usmjerenog na jačanje sustava zaštite i spašavanja na svim razinama.

7. Zemljovidi

Članak 17.

Podatke iz Procjene potrebno je prikazati na odgovarajućim zemljovidima u mjerilu 1:250 000 za područje Republike Hrvatske, 1:50 000 ili 1:25 000 za područje županije, prostornim planovima 1:25 000 i 1:5000 za područje grada i općine, ovisno o veličini područja te o vrsti i opsegu opasnosti.

Zemljovidi iz stavka 1. ovog članka sastavni su dio Procjene.

III. NOSITELJI IZRADE I SUDIONICI U IZRADI PROCJENE UGROŽENOSTI

Članak 18.

Nositelj izrade Procjene za Republiku Hrvatsku je Državna uprava.

Nositelj izrade Procjene za područje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je nadležni područni ured zaštite i spašavanja Državne uprave, u suradnji s nadležnim tijelima tih jedinica.

Članak 19.

Središnja tijela državne uprave, znanstvene i stručne institucije, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje raspolažu podacima od značaja za izradu Procjene dužne su aktivno sudjelovati u njenoj izradi na razini Republike Hrvatske i razinama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te su dužne, na zahtjev Državne uprave ili nadležnog područnog ureda zaštite i spašavanja Državne uprave, dostaviti tražene podatke.

Članak 20.

Pravne osobe iz članka 3. stavka 1. ovog Pravilnika imaju obvezu nositelju izrade Procjene dostaviti podatke o vrsti i količinama opasnih tvari kojima raspolažu, kao i simulaciju mogućih posljedica uslijed akcidenta s opasnom tvari.

Pravne osobe, djelatnici Državne uprave i drugi korisnici podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, dužni su postupati sukladno odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka.

Podaci iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se Državnoj upravi ili nadležnom područnom uredu zaštite i spašavanja Državne uprave u pisanom i elektroničkom obliku, najkasnije u roku predviđenom Programom rada na izradi Procjene i Planova.

Članak 21.

Pravne osobe iz članka 3. i 19. ovog Pravilnika dužne su nositeljima izrade Procjene kontinuirano dostavljati podatke o svim promjenama prethodno dostavljenih podataka iz svoje nadležnosti.

Podaci iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se Državnoj upravi ili nadležnom područnom uredu zaštite i spašavanja Državne uprave odmah po nastanku promjena.

Članak 22.

Nositelj izrade Procjene dužan je, u slučaju nastanka promjena koje indiciraju potrebu prilagođavanja potrebnih sposobnosti zajednice za prevenciju, zaštitu i spašavanje, kao i otklanjanje posljedica katastrofe i veće nesreće, redovito ih ažurirati.

IV. POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROCJENE UGROŽENOSTI

Članak 23.

Postupku izrade Procjene za razinu države prethodi donošenje Programa rada na izradi Procjene i Planova (u daljnjem tekstu: Program rada).

Program rada iz stavka 1. ovog članka donosi ravnatelj Državne uprave.

Članak 24.

Program rada sadrži sljedeće podatke:

– nositelje izrade, zadaće nositelja, suradnike u izradi, rokove izrade i odgovorne osobe.

Članak 25.

Proces izrade Procjena započinje donošenjem Procjene na razini Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državna Procjena).

Državna uprava dužna je, nakon donošenja, državnu Procjenu dostaviti središnjim i drugim tijelima državne uprave, a županijama i Gradu Zagrebu te područnim uredima zaštite i spašavanja Državne uprave odgovarajuće izvode iz državne Procjene.

Članak 26.

Središnja tijela državne uprave izrađuju Procjenu na temelju državne Procjene.

Središnja tijela državne uprave, u suradnji s Državnom upravom, dostavljaju odgovarajuće izvode iz državne Procjene pravnim osobama kojima su utvrđene posebne zadaće za provedbu zaštite i spašavanja na razini države.

Pravne osobe iz stavka 2. ovog članka dužne su, na temelju izvoda iz državne Procjene, izraditi i donijeti vlastite Procjene.

Članak 27.

Procjenu za područje županije, odnosno Grada Zagreba donosi predstavničko tijelo županije i Grada Zagreba te izvodom dostavlja gradovima i općinama na svom području, kao i pravnim osobama kojima su utvrđene posebne zadaće za zaštitu i spašavanje županije, odnosno Grada Zagreba.

Procjene za područje grada i općine donosi njihovo predstavničko tijelo te izvodom dostavlja pravnim osobama kojima su utvrđene posebne zadaće za provedbu zaštite i spašavanja gradova i općina te drugim pravnim osobama iz članka 3. stavaka 3. i 4. ovog Pravilnika.

Pravne osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka izrađuju i donose Procjene na temelju dostavljenih izvoda iz Procjene.

Članak 28.

Državnu Procjenu, na prijedlog Državne uprave, donosi Vlada Republike Hrvatske.

V. PLANOVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Članak 29.

Planovi zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, grada i općine sastoje se od planova djelovanja po mjerama zaštite i spašavanja i pregleda operativnih snaga zaštite i spašavanja s precizno navedenim zadaćama za svakog poimenično navedenog nositelja u sustavu zaštite i spašavanja na određenoj razini.

Pravnim osobama, redovnim službama i djelatnostima dostavljaju se izvodi iz Planova određene razine, na temelju kojih u vlastitim Operativnim planovima razrađuju djelovanje u sustavu zaštite i spašavanja.

Članak 30.

Nositelj izrade Plana je:

– za Republiku Hrvatsku – Državna uprava,

– za županiju, Grad Zagreb, grad i općinu – Područni ured zaštite i spašavanja Državne uprave u suradnji s nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

– za pravne osobe iz članka 3. ovog Pravilnika – rukovoditelj pravne osobe ili tijelo utvrđeno općim aktom pravne osobe.

Članak 31.

Planovi i Operativni planovi donose se poradi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera i postupaka za sprječavanje, provedbu zaštite i spašavanja te uklanjanje posljedica katastrofa i većih nesreća na području za koje se plan donosi.

Postupak izrade započinje donošenjem Programa rada.

Program rada u dijelu koji se odnosi na izradu Plana sadrži sljedeće podatke:

– nositelje,

– zadaće nositelja,

– suradnike u izradi,

– rokove,

– odgovorne osobe,

– pružanje stručne pomoći,

– pregled ostalih mjera.

Članak 32.

Nositelji izrade Operativnih planova iz članka 3. stavka 1. ovog Pravilnika dužni su surađivati s Državnom upravom i na njen zahtjev dostaviti podatke potrebne za izradu Planova.

Državna uprava će svim nositeljima izrade staviti na raspolaganje podatke neophodne za izradu njihovih Operativnih planova.

Članak 33.

Planove prethodno razmatra nadležno zapovjedništvo zaštite i spašavanja i sukladno Programima rada odgovarajućih razina upućuje izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Vladi Republike Hrvatske.

Članak 34.

Plan donosi:

– za Republiku Hrvatsku – Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne uprave,

– za županije, Grad Zagreb, općine i gradove – predstavnička tijela na prijedlog izvršnih tijela.

Članak 35.

Operativni plan pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti donosi nadležno tijelo utvrđeno općim aktom pravne osobe i dostavlja ga Državnoj upravi u pisanom i elektroničkom obliku.

VI. SADRŽAJ PLANOVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Članak 36.

Planovi na razini Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina sastoje se od:

1. Plana mjera pripravnosti

2. Plana mobilizacije

3. Mjera zaštite i spašavanja

4. Djelovanja po mjerama civilne zaštite.

Članak 37.

Planovi se, kao zasebni dokumenti, izrađuju za svaku katastrofu i veću nesreću iz Procjene te za opasnosti i prijetnje utvrđene člankom 42. ovog Pravilnika.

Operativni plan pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti izrađuje se na temelju izvoda iz Planova Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

Planiranje za postupanje u slučaju katastrofa i većih nesreća izazvanih prirodnim ili tehničko-tehnološkim čimbenicima, po strukturi planova, sposobnostima, njihovoj spremnosti, strukturi i opremljenosti, treba zadovoljiti i potrebe djelovanja sustava zaštite i spašavanja u slučaju ratnih djelovanja i posljedica od terorizma.

1. Plan mjera pripravnosti

Članak 38.

Planom mjera pripravnosti, kao posebnom sastavnicom Plana, razrađuju se:

– način utvrđivanja stanja pripravnosti (neposredne prijetnje), odgovorne osobe koje nalažu poduzimanje mjera pripravnosti, način prenošenja i primanja naloga o poduzimanju mjera pripravnosti, način izvješćivanja nadležnih tijela,

– sadržaj pripravnosti po mjerama zaštite i spašavanja za koje se može utvrditi stanje neposredne prijetnje, način provođenja mjera pripravnosti i postupnog aktiviranja civilne zaštite i pravnih osoba u pristupnoj fazi rješavanja zadaća prema proglašenom stupnju ugroženosti, nositelji aktivnosti i odgovorne osobe za izvršenje,

– rokovi za izvršenje zadaća.

Sastavni dio Plana kojim se razrađuju mjere pripravnosti su i prilozi u obliku shema, naloga i odluka za provođenje mjera.

Planovi mjera pripravnosti županija, Grada Zagreba, gradova i općina izrađuju se na temelju izvoda iz plana mjera pripravnosti kao sastavnog dijela Plana Republike Hrvatske.

Planovi mjera pripravnosti u Operativnim planovima razrađuju se sukladno izvodima iz Planova nadležne razine.

2. Plan mobilizacije – aktiviranja

Članak 39.

Planom mobilizacije (aktiviranja) razrađuju se postupci na temelju kojih se priprema i provodi mobilizacija pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti, postrojbi i tijela civilne zaštite te materijalno-tehničkih sredstava za zaštitu i spašavanje.

Članak 40.

Plan mobilizacije (aktiviranja) iz članka 39. ovog Pravilnika sadrži:

– odluku o pripremi i načinu provođenja mobilizacije i aktiviranja pravnih osoba, redovnih službi i organiziranih snaga civilne zaštite,

– način prenošenja, priopćavanja i objave zapovijedi za mobilizaciju,

– izvršitelje mobilizacije,

– način pozivanja obveznika pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti, obveznika civilne zaštite i davaoca materijalno-tehničkih sredstava po prioritetima,

– način popune i opskrbe operativnih snaga zaštite i spašavanja obveznicima i osobnim i skupnim materijalno – tehničkim sredstvima,

– kontrolu sigurnosnih i zaštitnih mjera,

– izvješćivanje o tijeku mobilizacije.

Sastavni dio plana mobilizacije (aktiviranja) su i prilozi u obliku shema za prenošenje naloga, podsjetnici za izvršitelje mobilizacije, naputak o načinu izvješćivanja, prijedlozi operativno značajnih odluka za postupanje svih odgovornih osoba tijekom provođenja mobilizacije i aktiviranja, popis s adresama i telefonskim imenikom pripadnika pravnih osoba, postrojbi i tijela civilne zaštite, popis s adresama i telefonskim imenikom obveznika davanja materijalno--tehničkih sredstava, popis pravnih osoba koje su dužne uključiti se u zaštitu i spašavanje i dr.

Planovi mobilizacije (aktiviranja) županija, Grada Zagreba, gradova i općina izrađuju se na temelju izvoda iz plana mobilizacije i aktiviranja kao sastavnog dijela Plana Republike Hrvatske.

Mobilizacija (aktiviranje) u Operativnim planovima razrađuju se sukladno izvodima iz Planova nadležne razine.

3. Mjere zaštite i spašavanja

Članak 41.

Mjerama zaštite i spašavanja, kao posebnom sastavnicom Plana, razrađuje se postupanje u zaštiti i spašavanju za sljedeće vrste opasnosti i prijetnji koje mogu izazvati katastrofe i veće nesreće:

1. Poplava i pucanje hidroakumulacijskih brana,

2. Potres,

3. Opasnosti od ostalih prirodnih uzroka,

4. Tehničko-tehnološke izazvane nesrećama u gospodarstvu,

5. Tehničko-tehnološke izazvane nesrećama u prometu,

6. Nuklearne i radiološke nesreće,

7. Epidemije i sanitarne opasnosti te nesreće na odlagalištima otpada.

Članak 42.

Planovi na razini Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina u dijelovima kojima se razrađuje djelovanje na ublažavanju i otklanjanju posljedica katastrofe i veće nesreće, sadrže nadležnosti, zadaće, izvršitelje te način suradnje za svaku vrstu opasnosti kako slijedi:

1. Zaštita od poplava i pucanja hidroakumulacijskih brana, koja sadrži:

– tabelarni pregled područja ugroženih poplavama i bujicama te zona ugroženih poplavnim valovima uslijed rušenja brana na hidroakumulacijama ili iznenadnih prelijevanja, s kategorijama i brojem ugroženog stanovništva,

– organizaciju razbijanja ledenih barijera,

– postupak ojačavanja nasipa i brana,

– tabelarni pregled drugih pravnih osoba te službi redovne djelatnosti koje se planom vodoprivrede uključuju u redovnu i izvanrednu obranu od poplava sa zadaćama po svakom od nositelja,

– tabelarni pregled raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava za zaštitu,

– način i mjesta izrade dodatnih zaštitnih objekata,

– pregled kritične infrastrukture posebno ugrožene od poplava i poplavnih valova,

– organizaciju prihvata i pružanja pomoći (u ljudstvu i materijalnim sredstvima),

– organizaciju pružanja prve medicinske pomoći,

– organizaciju pružanja veterinarske pomoći,

– organizaciju provođenja evakuacije,

– organizaciju zbrinjavanja,

– organizaciju provođenja asanacije,

– reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija (u suglasnosti s policijom),

– troškove uporabe pravnih osoba i redovnih službi na svakoj od razina planiranja prema vrsti – nositelju određenih aktivnosti i to na temelju izračuna dnevnih troškova korištenja radnih strojeva, druge opreme i angažiranog ljudstva prema zahtjevu nadležne osobe i odgovarajućeg zapovjedništva zaštite i spašavanja.

Temeljni plan za postupanje u provođenju ove mjere zaštite i spašavanja na razini Republike Hrvatske je »Državni plan obrane od poplava«. Pored mjera utvrđenih Državnim planom, ovom mjerom zaštite i spašavanja utvrđuju se obveze drugih gotovih snaga i njihovo uvezivanja u jedinstveni sustav obrane od poplava u Republici Hrvatskoj te način djelovanja zapovjedništava za zaštitu i spašavanje na svim razinama.

2. Zaštita od potresa, koja sadrži:

– tabelarni pregled ugroženog područja, mjesta ili građevina, s tabelarnim prikazom kategorija i broja ugroženog stanovništva za koje se procjenjuje da mogu biti ugroženi s obzirom na procjenu ugroženosti od seizmičkih aktivnosti (na temelju izvoda iz procjene ugroženosti odgovarajuće razine),

– organizaciju raščišćavanje ruševina i spašavanja zatrpanih (organiziranje provođenja ove mjere u odnosu na kapacitete pravnih osoba i redovnih službi i sposobnosti civilne zaštite s pregledom zadaća i nadležnosti bitnih za operativno djelovanje svakog od nositelja zaštite i spašavanja kao i nadležnih zapovjedništava),

– organizaciju potrage i izvlačenja zatrpanih izvan zona rušenja (organiziranje provođenja ove mjere u odnosu na kapacitete pravnih osoba i redovnih službi i sposobnosti civilne zaštite s pregledom zadaća i nadležnosti bitnih za operativno djelovanje svakog od nositelja zaštite i spašavanja kao i nadležnih zapovjedništava),

– postupanje u raščišćavanju objekata kritične infrastrukture s planom prioritetnog uspostavljanja njihovih djelatnosti (s posebnim naglaskom na zaštitu potencijalno ugroženih kapaciteta, njihov značaj za život i rad na određenom području te moguće dopunske izvore zadovoljavanja potreba – supstitute),

– organizaciju gašenja požara (organizacija, nositelji, zadaće, nadležnosti i usklađivanje),

– organizaciju reguliranja prometa i osiguranja tijekom intervencija (pregled prioritetnih korisnika – u suradnji s policijom),

– tabelarni pregled snaga za spašavanje zatrpanih (pravnih osoba, redovnih službi i snaga civilne zaštite),

– pregled zadaća pravnih osoba i redovnih službi po nositeljima,

– tabelarni pregled materijalno-tehničkih sredstava za spašavanje zatrpanih (sredstva u vlasništvu pravnih osoba i redovnih službi, snaga i sredstava civilne zaštite prema stanju opremljenosti njihovih postrojbi a ne prema propisanom materijalnom sklopu),

– lokacije za odlaganje materijala (uskladiti s nadležnim tijelima na svakoj razini planiranja),

– organizaciju pružanja medicinske pomoći i zbrinjavanje (pregled pravnih osoba i redovnih službi, organizacije i nadležnosti, bolničkih, polikliničkih i ambulantnih kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta – opreme, ljekarni s prosječnim zalihama medikamenata, osiguravanje potrebnih lijekova i drugih medicinskih potreba),

– organizaciju pružanja veterinarske pomoći (pregled pravnih osoba i redovnih službi, organizacije i nadležnosti, vet. ambulantnih kapaciteta s prosječnim zalihama medikamenata, pregled ostalih kapaciteta i snaga, opreme te osiguravanja drugih potreba,

– organizaciju zbrinjavanja,

– organizaciju evakuacije,

– organizaciju humane asanacije (kapaciteti i mjesta za čuvanje leševa, gotove i pričuvne snage za sahranjivanje, lokacije stalnih ili privremenih ukapališta – groblja i dr.),

– pregled i organizaciju higijensko-epidemiološke zaštite (utvrđuju se nositelji te konstatira stanje izrađenosti i gotovosti njihovih operativnih planova i sukladno njima razrađuju obveze i postupci pričuvnih kapaciteta, posebno osobne i uzajamne zaštite te djelovanje po mjerama civilne zaštite),

– organizaciju osiguravanja potreba za vodom za piće,

– pregled imatelja sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju s pregledom prosječnih zaliha tih sredstava,

– organizaciju prihvata i pružanja pomoći (u ljudstvu i materijalnim sredstvima ovisno o razini),

– organizaciju identifikacije poginulih (definira se suradnja s policijom u postupku identifikacije kada je poginuo veći broj građana),

– organizaciju asanacije terena (pregled mjera asanacije te pravnih osoba i redovnih službi i djelatnosti i pričuvnih snaga s pregledom njihovih zadaća, lokacijama za ukop životinjskih lešina, odlagalištima i drugim lokacijama,

3. Zaštita od opasnosti od ostalih prirodnih uzroka, koja sadrži:

– mjere zaštite od posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta (npr. olujnog ili orkanskog nevremena te jakog vjetra, snježnih oborina i dr.),

– lokacije koje mogu biti posebno ugrožene snježnim nanosima i poledicom, klizištima i drugim opasnostima od prirodnih elemenata,

– organizaciju motrenja kritičnih lokacija (veze s centrom 112),

– organizaciju obavještavanja o pojavi opasnosti (standardni operativni postupak u suradnji sa centrom 112),

– organizaciju provođenja zaštite i spašavanja prema svakoj od vrsta prirodnih ugroza,

– organizaciju spašavanja, evakuacije i zbrinjavanja ugroženih građana i materijalnih dobara,

– organizaciju provođenja asanacije terena,

– tabelarni pregled snaga i sredstava za otklanjanje posljedica od svih vrsta opasnosti unutar ove mjere zaštite i spašavanja,

– organizaciju i mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja,

– organizaciju veterinarske pomoći,

– organizaciju spašavanja iz ruševina,

– organizaciju zbrinjavanja,

4. Zaštita od tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarstvu, koja sadrži:

– tabelarni pregled dopunskih pravnih osoba i redovnih službi za provođenje aktivnosti na zaštiti od opasnosti ove vrste – provođenju ove mjere zaštite i spašavanja,

– tabelarni pregled sredstava i lokacija za dekontaminaciju stanovništva, životinja i drugih materijalnih dobara,

– reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija (uskladiti s policijom),

– organizaciju zaštite objekata kritične infrastrukture (najugroženija u odnosu na događaje iz ove mjere zaštite i spašavanja),

– organizaciju zaštite od požara,

– organizaciju sklanjanja ugroženog stanovništva,

– organizaciju evakuacije ugroženog stanovništva,

– organizaciju zbrinjavanja ugroženog stanovništva,

– organizaciju i mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći,

– organizaciju veterinarske pomoći i animalne asanacije,

– organizaciju asanacije,

Temeljni plan za postupanje u provođenju ove mjere zaštite i spašavanja je Plan intervencija u zaštiti okoliša. Pored mjera utvrđenih tim Planom, ovom mjerom zaštite i spašavanja utvrđuju se obveze pojedinih operativnih snaga, način njihovog uvezivanja u jedinstveni sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj te djelovanje zapovjedništava za zaštitu i spašavanje na svim razinama.

5. Zaštita od tehničko-tehnoloških nesreća u prometu, koja sadrži:

– tabelarni pregled pravnih osoba registriranih za prijevoz opasnih i štetnih tvari kopnenim, vodenim, morskim i zračnim putovima,

– pregled prometnica po kojima je dozvoljen prijevoz opasnih i štetnih tvari,

– popis morskih luka u kojima se obavlja ukrcaj/iskrcaj opasnih i štetnih tvari,

– pregled posebne opreme za saniranje posljedica nezgode,

– organizaciju i mogućnosti provođenja posebnih mjera koje treba poduzeti kako bi se spriječile, odnosno ublažile posljedice koje mogu nastati uslijed nezgode ili udesa,

– organizaciju spašavanja i zbrinjavanja povrijeđenih,

– organizaciju zaštite od požara,

– organizaciju osiguranja područja (fizička zaštita prostora, zabrana kretanja/prometovanja do saniranja nastalih posljedica),

– organizaciju identifikacije poginulih i njihovo prevoženje,

– organizaciju spašavanja materijalnih dobara (pravne osobe, redovne služe i djelatnosti, obveze lokalnih zajednica, provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite te djelovanje po mjerama civilne zaštite),

Temeljni planovi za postupanje u provođenju ove mjere zaštite i spašavanja su Plan intervencija u zaštiti okoliša, Plan intervencija kod iznenadnog onečišćavanja mora u Republici Hrvatskoj i Državni plan zaštite voda. Pored mjera utvrđenih navedenim planovima, ovom mjerom zaštite i spašavanja utvrđuju se obveze drugih pravnih osoba i redovnih službi i djelatnosti, njihovo uvezivanje u jedinstveni sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj te način djelovanja zapovjedništava za zaštitu i spašavanje na svim razinama.

6. Zaštita od nuklearnih i radioloških nesreća, koja sadrži:

– organizaciju provođenja preventivnih mjera zaštite,

– tabelarni pregled pravnih osoba koje proizvode, uporabljuju, odlažu i prevoze radioaktivne izotope i u koje svrhe s navedenim lokacijama uporabe,

– tabelarni pregled laboratorija i drugih ustanova za obavljanje odgovarajućih analiza,

– tabelarni pregled organizacija zaduženih za provođenje aktivnosti na zaštiti od zračenja,

– tabelarni pregled snaga i sredstava za ublažavanje posljedica zračenja za stanovništvo i materijalna dobra,

– tabelarni pregled snaga i sredstava za otklanjanje posljedica zračenja za stanovništvo i materijalna dobra,

– organizaciju sklanjanja,

– organizaciju provođenja evakuacije,

– organizaciju i mogućnost pružanja prve medicinske pomoći,

Nositelj postupanja po ovoj mjeri zaštite i spašavanja je Državni zavod za nuklearnu sigurnost (na temelju Zakona o nuklearnoj sigurnosti). Na temelju odredbi navedenog zakona i međunarodnih konvencija (Konvencija o ranom izvješćivanju o nuklearnoj nesreći, Konvenciji o pružanju pomoći u slučaju nuklearne nesreće ili radijacijske opasnosti i Konvencije o nuklearnoj sigurnosti) Državni zavod osigurava stručnu pomoć za provođenje državnog plana i programa postupaka u slučaju nuklearne nesreće, putem Tehničkog potpornog centra (TPC).

7. Zaštita od epidemija i sanitarnih opasnosti te nesreća na odlagalištima otpada, kojom se planira provođenje:

1. Preventivnih mjera za slučajeve:

a) epidemija (organizacija i opremljenost higijensko-epidemiološke službe i njenog djelovanja, praćenje zdravstvenog stanja stanovništva, cijepljenje od mogućih zaraznih bolesti, kontrola vode i prehrambenih artikala, organizacija redovne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi uništavanja izvora zaraza, plan djelovanja zdravstvenih ekipa u izvanrednim situacijama, organizacija pregleda putnika iz zemalja u kojima je došlo do epidemije,

b) epizotija (organizacija i provođenje veterinarsko-sanitarnih mjera u proizvodnji, preradi, skladištenju i prometu životinja i namirnica životinjskog porijekla, pregled objekata i prostora u kojima se drže i uzgajaju životinje, veterinarsko-sanitarni pregled životinja za klanje – mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla, kontrola sredstava za zaštitu životinja, zaštitno cijepljenje životinja, dezinfekcija prijevoznih sredstava, smještajnih objekata i drugih sredstava, dezinsekcija i deratizacija),

c) biljnih bolesti (organizacija pregledavanja zemljišta i bilja kao i prostora i objekata za smještaj, preradu i čuvanje bilja i biljnih proizvoda, nadzor uređaja za preradu bilja, nadzor uporabe sredstava za zaštitu bilja, praćenje meteoroloških uvjeta značajnih za prognoziranje mogućnosti pojave biljnih bolesti i štetočina, nadzor uvoza sjemena, bilja i namirnica biljnog porijekla) te mjera za ublažavanje i otklanjanje posljedica.

2. Kurativnih mjera u slučajevima:

a) epidemija (utvrđivanje uzroka oboljenja i nadzor razvoja oboljenja, izolacija područja u kojima se pojavila epidemija, organizaciju karantenskog liječenja oboljelih, uporaba pokretnih mikrobioloških laboratorija, organiziranje cijepljenja stanovništva, zabrana određene djelatnosti vezane uz izvor zaraze, zabrana pristupa u određene objekte i područja, snage i sredstva za provođenje mjera za ublažavanje i otklanjanje posljedica epidemije),

b) epizotija (ograničenje ili zabrana kretanja životinja i prometa životinja, zabrana održavanja stočnih sajmova i izložbi, zabrana ispaše, kupanja i napajanja životinja na rijekama i potocima, zabrana klanja zbog prodaje ili prerade mesa za ljudsku prehranu zaraženih ili na zarazu sumnjivih životinja, zabrana klanja zdravih životinja bez prethodnog pregleda i dozvole veterinara, dezinfekcija osoba koje su bile u dodiru sa zaraženim životinjama, dezinsekcija i deratizacija prostora i objekata te sterilizacija predmeta koji su bili u dodiru s uzročnikom zarazne bolesti, snage i sredstva za provođenje mjera ublažavanja i otklanjanje posljedica stočnih zaraznih bolesti),

c) biljnih bolesti (uništavanje zaraženog bilja, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija prostorija za smještaj, preradu i čuvanje bilja, upotreba sredstava za suzbijanje određene biljne zarazne bolesti, zabrana uzgoja pojedinih vrsta bilja za određeno vrijeme i na određenom području, zabrana stavljanja u promet i uporabe kontaminiranog bilja i biljnih proizvoda, zabrana uvoza sjemenskog materijala, bilja i biljnih proizvoda iz država u kojima su se pojavile biljne bolesti ili je bilje kontaminirano iz nekih drugih izvora, snage i sredstva za provođenje mjera za ublažavanje i otklanjanje posljedica biljnih zaraznih bolesti i druge mjere i postupke).

Nositelji planiranja tijekom razrade pojedinih mjera zaštite i spašavanja, preuzet će organizacijska i druga rješenja koja se odnose na provođenje mjera civilne zaštite iz članka 44. ovog Pravilnika.

Članak 43.

Pored mjera zaštite i spašavanja iz članka 42. ovog Pravilnika razrađivat će se i djelovanje pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti u slučaju nastanka velikih požara otvorenog prostora.

Temeljni planovi za postupanje u provođenju zaštite i spašavanja od požara su procjene i planovi zaštite od požara na razinama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske i Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od posebnog interesa Republike Hrvatske za tekuću godinu. Pored mjera utvrđenih tim planovima, posebnim standardnim operativnim postupkom utvrđuju se obveze i način djelovanja zapovjedništava za zaštitu i spašavanje na svim razinama, zapovjedništava civilne zaštite te sudjelovanje snaga civilne zaštite po pojedinim mjerama civilne zaštite kao i njihovo uvezivanje u jedinstveni sustav zaštite od požara u Republici Hrvatskoj te se razrađuje:

– kritična infrastruktura (koja je najizloženija opasnostima od požara te mjere koje su u smislu zaštite planirane a koje provedene),

– provođenje evakuacije,

– provođenje zbrinjavanja,

– organizacija prihvata i pružanja pomoći (u ljudstvu i materijalnim sredstvima).

4. Djelovanje po mjerama civilne zaštite

Članak 44.

Plan djelovanja po mjerama civilne zaštite izrađuje se kao sastavnica Plana zaštite i spašavanja i sadrži:

a) Sklanjanje

– tekstualni opis o organiziranju mjere sklanjanja, s pregledom nositelja, kapaciteta sposobnosti, zadaćama i standardnim operativnim postupcima,

– tabelarne preglede skloništa po vrsti i kapacitetu,

– tabelarne preglede podrumskih i drugih objekata pogodnih za sklanjanje,

– lokacije javnih skloništa,

– naputak o organizaciji sklanjanja i boravka u skloništu,

– resurse uključene u provedbu sklanjanja (voditelji skloništa, povjerenici civilne zaštite, postrojbe civilne zaštite, zapovjedništva i dr. po razinama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave);

b) Evakuacija

– tekstualni opis o organiziranju mjere evakuacije s naglaskom na obveze utvrđene normativnim aktima pravnih osoba u svezi s organiziranim sudjelovanjem u provođenju evakuacije,

– tabelarni pregled ljudi koji podliježu evakuaciji po kategorijama (djeca, stari i nemoćni) i broju,

– način organizacije evakuacije,

– pregled mjesta prikupljanja i prihvata,

– pregled pravaca i prometnica za evakuaciju,

– pregled prometnih sredstava po vrsti i kapacitetu, tko ih osigurava, pregled lokacija zdravstvenih ustanova, škola, domova,

– organizaciju veterinarske evakuacije – evakuacija životinja i namirnica životinjskog porijekla, pregled gotovih snaga, pregled farmi s lokacijama i kapacitetima, pregled pričuvnih lokacija za smještaj većeg broja evakuiranih životinja, pregled pravnih osoba koje posjeduju objekte ili pričuvne objekte sa stočnom hranom te lokacije istih, pregled objekata za napajanje životinja, pregled pravnih i fizičkih osoba vlasnika prijevoznih sredstava za evakuaciju životinja – vrste i kapaciteti, resursi snaga civilne zaštite koji se mogu uključiti u provedbu ove mjere – povjerenici, službe, postrojbe civilne zaštite na razini lokalne samouprave;

– resurse snaga civilne zaštite koji se mogu uključiti u provedbu evakuacije (povjerenici civilne zaštite, postrojbe civilne zaštite na razini lokalne samouprave, postrojbe civilne zaštite za zaštitu i spašavanje na vodi i gorske službe spašavanja za razinu županije i grada, zapovjedništva i dr.);

c) Zbrinjavanje

– tekstualni opis obvezujućeg karaktera o organizacijskim rješenjima s pregledom obveza prema vrstama sposobnosti struktura civilne zaštite za provođenje ove mjere,

– predviđeni broj osoba za zabrinjavanje i smještaj sukladno procjeni ugroženosti,

– prikaz mjesta i lokacija prihvata na kartama i odgovarajućim pregledima,

– pregled lokacija za podizanje šatorskih i drugih privremenih naselja, kapacitet i sadržaji,

– pregled lokacija, vrsta i kapaciteta za smještaj u čvrstim objektima,

– pregled smještaja u objektima privatnih osoba s popisom objekata, postupak smještaja, nadzor,

– pregled i sastav ekipa za prihvat i zbrinjavanje po lokacijama prihvata i njihove zadaće,

– tabelarni pregled svih sudionika u zbrinjavanju, njihove zadaće i obveze,

– pregled osiguranja privremenog smještaja i prehrane,

– način organiziranja pružanja materijalne i druge pomoći,

– organizaciju pružanja prve medicinske i socijalne pomoći,

– pregled humanitarnih i drugih organizacija koje sudjeluju u pomoći i njihove zadaće,

– veterinarsko zbrinjavanje – pregled pravnih osoba za preradu mesa, klaonica, skladišta, hladnjača,

– zbrinjavanje namirnica biljnog porijekla (tekstualni opis kako se rješava zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda, pregled pravnih osoba koje mogu osigurati materijalno-tehnička sredstva za zaštitu biljnih proizvoda, pregled pravnih osoba koje proizvode i skladište biljne proizvode s kapacitetima u tonama i prema vrstama proizvoda,

– resurse snaga civilne zaštite koji se mogu uključiti u provedbu zbrinjavanja (povjerenici civilne zaštite, postrojbe civilne zaštite na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, zapovjedništva i dr.);

d) Zaštita i spašavanje iz ruševina

– tekstualni opis o organiziranju mjere zaštite i spašavanja iz ruševina,

– tabelarni pregled ugroženih naseljenih mjesta sa stambenim i drugim građevinskim objektima te prometnicama,

– tabelarni pregled broja građana u ugroženim zonama,

– tabelarne preglede snaga civilne zaštite za provođenje ove mjere na svim razinama,

– popis raspoloživih sredstava koji se mogu koristiti u raščišćavanju i spašavanju zatrpanih ljudi,

– pregled područja predviđenih za deponiranje materijala,

– interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Državne uprave za zaštitu i spašavanje iz ruševina, zapovjedništva i dr.;

e) Zaštita i spašavanje od nekontroliranog oslobađanja opasnih i štetnih tvari i uporabe radiološko-kemijsko-bioloških sredstava

– tekstualni opis o organiziranju ove mjere civilne zaštite,

– popis sudionika operativnih snaga civilne zaštite i način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovnika o opasnostima,

– popis stručnih organizacija i laboratorija koji se mogu koristiti za zaštitu i spašavanje od nekontroliranog oslobađanja opasnih i štetnih tvari i uporabe radiološko – kemijsko – bioloških sredstava i njihova priprema za dekontaminaciju,

– pregled područja predviđenih za dekontaminaciju ljudi, životinja i materijalnih dobara,

– organizaciju upoznavanja građana o nastaloj opasnosti i o postupanju u slučaju ove ugroze, preventivnim mjerama te osobnoj i uzajamnoj zaštiti,

– način i postupak provedbe skupnih mjera radiološko-kemijsko-biološke zaštite,

– resurse snaga civilne zaštite koji se mogu uključivati u provođenje ove mjere civilne zaštite (službe, specijalističke postrojbe civilne zaštite za RKB zaštitu za razinu županije i grada, interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Državne uprave za RKB zaštitu, vatrogasne sposobnosti na razini županija i gradova, zapovjedništva civilne zaštite);

f) Zaštita i spašavanje od posljedica poplava i spašavanje na vodi

– tekstualni opis o organiziranju ove mjere civilne zaštite, sa zadaćama civilne zaštite,

– pregled područja ugroženih poplavama, bujicama i poplavnim valovima nastalim od rušenja hidroakumulacijskih brana ili zbog njihovog prelijevanja,

– organizaciju motrenja i praćenja vodostaja na vodotokovima i akumulacijama, te vodozaštitnim objektima,

– popis pravnih osoba koje se uključuju u redovitu i izvanrednu obranu od poplava, onih čija se djelatnost obavlja na vodi ili je vezana uz zaštitu voda te pregled lokacija lučkih kapetanija,

– organizacija premještanja ugroženih ljudi, životinja i drugih materijalnih dobara na za to određena prihvatna mjesta,

– pregled operativnih snaga zaštite i spašavanja koje se uključuju u obranu od poplave i spašavanje na vodi,

– resurse snaga civilne zaštite koji se uključuju u provođenje zaštite i spašavanja od poplava i zaštite i spašavanja na vodi (povjerenici, službe, postrojbe civilne zaštite na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Državne uprave, zapovjedništva civilne zaštite i dr.);

g) Asanacija

– tekstualni opis organiziranja mjera asanacije,

– pregled očekivanih potreba za asanacijom donesen temeljem procjene ugroženosti,

– pregled pravnih osoba koje mogu osigurati snage i sredstva za asanaciju (npr. komunalne za pokapanje poginulih),

– pregled medicinskih pravnih osoba s licencom za identifikaciju leševa i koordinaciju aktivnosti na asanaciji,

– prikaz lokacija za pokop poginulih,

– pregled lokacija za prikupljanje i neškodljivo uklanjanje štetnih i pokvarenih organskih tvari,

– popis pravnih osoba koje obavljaju detoksikaciju, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju,

– pregled pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti koje se uključuju u provedbu asanacije na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 45.

Grafički dio Plana na razini Republike Hrvatske sadrži sljedeće podatke:

– prikaz potencijalnih velikih izvora razmatrane opasnosti za nastanak katastrofe i veće nesreće,

– prikaz maksimalnih površina koje opasnost iz tih izvora može zahvatiti,

– granične prijelaze za primanje/slanje međunarodne pomoći (kopneni, zračne luke, pomorske luke i željeznički prijelazi),

– glavna zapovjedna mjesta, redovita i pričuvna, glavna komunikacijska središta,

– prikaz razmještaja snaga za zaštitu i spašavanje koje djeluju na razini cijele države i drugih podataka od značaja za operativno djelovanje sustava zaštite i spašavanja.

Grafički dio Plana za područje županije i Grada Zagreba, sadrži sljedeće podatke:

– grafički prikaz gustoće naseljenosti na promatranom području,

– prikaz magistralnih putova, željezničkih pruga i vodotoka na kojima se obavlja prijevoz opasnih tvari,

– prikaz potencijalnih izvora razmatrane opasnosti za nastanak katastrofe i veće nesreće,

– prikaz namjene površina (stambena, industrijska, poljoprivredna, šumska ili veća vodena površina),

– glavna zapovjedna mjesta, redovita i pričuvna,

– komunikacijska središta,

– označavanje lokacija bolnica – stacionarnih i terenskih,

– grafičko označavanje mjesta ukopa poginulih ljudi, prikaz mjesta ukopa uginulih životinja i namirnica nepodobnih za konzumaciju.

Grafički dio Plana za područje grada i općine, sadrži sljedeće podatke:

– prikaz gustoće naseljenosti na promatranom području,

– prikaz prometnica s ucrtanim pristupima važnijim objektima,

– prikaz glavnog energetskog i komunalnog razvoda s ucrtanim i obilježenim glavnim ventilima,

– oznaku za potrebe plana važnijih građevina, postrojenja koja u tehnološkom procesu koriste, prerađuju ili skladište opasne i druge štetne tvari s opisom količine i vrsta,

– prikaz vremenskog širenje opasnosti, po etapama,

– prikaz procijenjenog dosega opasnosti,

– oznake pristupnih putova za intervenciju, prvenstvenih i alternativnih,

– prikaz lokacije smještaja snaga zaštite i spašavanja,

– prikaz lokacija spremišta opreme za zaštitu i spašavanje,

– grafičko označavanje zbornih mjesta operativnih snaga zaštite i spašavanja, redovita i pričuvna,

– zapovjedna mjesta, redovita i pričuvna,

– oznake evakuacijskih putova,

– mjesta okupljanja – zborna mjesta,

– mjesta za dekontaminaciju,

– oznaka mjesta sklanjanja – skloništa,

– mjesta zbrinjavanja i smještaja ugroženih ljudi, životinja i materijalnih dobara, redovita i pričuvna,

– mjesta pružanja prve medicinske pomoći, redovita i pričuvna,

– mjesta zdravstvenog zbrinjavanja povrijeđenih i bolesnih osoba,

– grafičko označavanje mjesta ukopa poginulih ljudi, prikaz mjesta ukopa uginulih životinja te namirnica nepodobnih za konzumaciju.

VII. OPERATIVNI PLANOVI PRAVNIH OSOBA, REDOVNIH SLUŽBI I DJELATNOSTI

Članak 46.

Operativni plan zaštite i spašavanja pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti svakog od nositelja planiranja, sastoji se od:

1. plana mjera pripravnosti,

2. plana mobilizacije,

3. pregleda raspoloživih snaga koje se mogu koristiti za sprečavanje nastajanja katastrofe i veće nesreće, te za otklanjanje ili ublažavanje nastalih posljedica,

4. grafičkog dijela.

Članak 47.

Operativni planovi pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti sadrže shematske, tabelarne i druge grafičke preglede na zemljovidima te kratke tekstualne naputke o specifičnostima angažiranja, kao i načinu ostvarivanja suradnje s drugim sudionicima tijekom djelovanja u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja.

Operativni planovi pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti izrađuju se na temelju metodoloških smjernica, postojećih planova redovnog funkcioniranja, izvoda iz Planova odgovarajuće razine i definiranih standardnih operativnih postupaka.

Članak 48.

Planom mjera pripravnosti pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti razrađuju se postupci koje nositelji planiranja provede u okviru redovne djelatnosti s ciljem organiziranog dovođenja vlastitih sposobnosti do razine spremnosti za djelovanje u sustavu zaštite i spašavanja, i to prvenstveno u okviru one mjere zaštite i spašavanja za čije su provođenje, izvodom iz Plana određene razine, zbog djelatnosti koju obavljaju ili namjenskih kapaciteta i resursa kojima raspolažu, određeni kao nositelji ili kao suradnici u provođenju.

Mjerama pripravnosti iz stavka 1. ovog članka razrađuju se i:

– primanje obavijesti za poduzimanje mjera pripravnosti,

– način provođenja mjera pripravnosti,

– postupci i zadaće nositelja usmjerenih na podizanje razine spremnosti i sposobnosti,

– izvršitelji mjera i rokovi,

– komunikacija s nadležnim zapovjedništvom zaštite i spašavanja.

Članak 49.

Plan mobilizacije pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti izrađuje se na temelju izvoda iz Plana mobilizacije Republike Hrvatske, županija, gradova i općina.

Planom mobilizacije nositelji iz stavka 1. ovog članka razrađuju način uručivanja mobilizacijskog poziva svakom djelatniku s priopćenim rasporedom na temelju radne obveze, sukladno sposobnostima potrebnim za djelovanje u sustavu zaštite i spašavanja, a u uvjetima kada se formalno proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i veće nesreće te započne s postupanjem po Operativnom planu i po nalozima i drugim aktima zapovjedništava zaštite i spašavanja.

Članak 50.

Plan mobilizacije pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti sadrži:

1. Podsjetnik za izvršitelja mobilizacije s pregledom poslova, utvrđenim vremenom izvršenja i postupcima u provođenju

2. Priloge

– shemu prijema i prenošenja zapovijedi o mobilizaciji gotovih snaga,

– tabelarni pregled po prioritetima pozivanja i aktiviranja obveznika,

– organizaciju materijalno-tehničkog i logističkog osiguranja,

– ostvarivanje veze s nadležnim zapovjedništvima zaštite i spašavanja.

Članak 51.

Pregled raspoloživih snaga pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti koje se mogu koristiti za sprečavanje nastajanja katastrofe i veće nesreće te za otklanjanje ili ublažavanje nastalih posljedica izrađuje se na temelju specificiranog zahtjeva utvrđenog izvodom iz Plana odgovarajuće razine i sadrži:

– tabelarni pregled ljudstva, sredstava, opreme i objekata koji se mogu koristiti u zaštiti i spašavanju,

– dokumente za postupanje, sukladno vlastitoj funkcionalnoj nadležnosti u provođenju aktivnosti unutar mjere zaštite i spašavanja za koju su, izvodom iz Plana, određeni nositeljem,

– načine održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama,

– izračun troškova provedbe svake mjere zaštite i spašavanja i načina utvrđivanja izvora osiguravanja potrebnih financijskih sredstava,

– druge provedbene dokumente.

Prilozi svakog separata Operativnog plana pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti za svaku mjeru zaštite i spašavanja u kojoj sudjeluju su radne karte, standardni operativni postupci za pojedine timove i postrojbe i čuvaju se kao njegov sastavni dio.

Članak 52.

Grafički dio Operativnog plana pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti sadrži sljedeće podatke:

– prikaz građevina, postrojenja ili drugih karakterističnih prostora i sadržaja,

– oznake namjene postrojenja ili prostora,

– središta opasnosti,

– maksimalni pretpostavljeni doseg opasnosti,

– oznake pristupnih putova za intervenciju, prvenstvenih i alternativnih,

– prikaz spremišta opreme za zaštitu i spašavanje,

– oznake zbornih mjesta snaga za zaštite i spašavanja, redovita i pričuvna,

– komunikacijska središta,

– oznake putova za evakuaciju i spašavanje,

– mjesta sklanjanja – skloništa,

– mjesta za dekontaminaciju,

– mjesta okupljanja – zborna mjesta,

– mjesta zbrinjavanja i smještaja ugroženih ljudi, redovita i pričuvna,

– označavanje mjesta pružanja prve medicinske pomoći i druge potrebne podatke.

Članak 53.

Planiranje i sudjelovanje vatrogasnih snaga (javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih zajednica, snaga pod ugovorom i intervencijskih snaga) u provođenju mjera zaštite i spašavanja planira se posebnim planovima izrađenim sukladno posebnim propisima i standardnim operativnim postupcima operativnih snaga u katastrofama i većim nesrećama.

Planiranje i sudjelovanje Hrvatske gorske službe spašavanja, drugih udruga, klubova i organizacija u aktivnostima zaštite i spašavanja u kojima sudjeluju kao operativne snage radi ublažavanja i otklanjanja posljedica velikih nesreća i katastrofa planira Državna Uprava Planovima koji se donose na razini Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

Članak 54.

Operativni planovi koje izrađuju pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti živote ili zdravlje ljudi i okoliš unutar vlastitog perimetra te pravne osobe, vlasnici i korisnici javnih objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi (kazališta, kina, poslovne zgrade, putnički terminali, robne kuće, diskoteke, sportski objekti, predškolske i školske ustanove) i objekata kritične infrastrukture, sadrže:

– pregled zadaća u provedbi zaštite i spašavanja unutar vlastitih objekta s pregledom odgovornih osoba i načinom njihovog aktiviranja i angažiranja za svaku vrstu akcidenta i nesreće koji mogu prerasti u katastrofu i veću nesreću, a koja se na temelju procjene ugroženosti, može dogoditi u pravnoj osobi,

– pregled zadaća u provedbi zaštite i spašavanja po zahtjevu odgovorne osobe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

– pregled raspoloživih snaga i sredstava koje se angažiraju u zaštiti i spašavanju s planom aktiviranja,

– plan djelovanja u slučaju uzbunjivanja stanovništva za pravne osobe u čijim objektima boravi veći broj osoba,

– plan evakuacije objekata pravne osobe, naročito za pravne osobe u čijim objektima boravi veći broj osoba, te plan sklanjanja,

– plan obavješćivanja nadležnog centra 112 o nastanku opasnosti koja ugrožava veći broj osoba u objektu pravne osobe ili okolini,

– plan upoznavanja zaposlenika s planiranim mjerama pripravnosti i aktivnosti u katastrofama i većim nesrećama i otklanjanja nastalih posljedica.

Članak 55.

Grafički dio Operativnog plana pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti sadrži sljedeće podatke:

– oznaku građevina, postrojenja ili prostora,

– namjenu prostora,

– središte opasnosti,

– procjenu vremenskog i prostornog širenja opasnosti,

– maksimalni pretpostavljeni doseg opasnosti,

– provođenje protupožarne zaštite,

– oznake pristupnih putova za intervenciju, prvenstvenih i alternativnih,

– označena spremišta opreme za zaštitu i spašavanje,

– komunikacijska središta, plan pozivanja žurnih službi ili centra 112,

– oznake putova za evakuaciju i spašavanje,

– mjesta sklanjanja – skloništa,

– mjesta za dekontaminaciju (ukoliko je potrebno),

– mjesta zbrinjavanja i smještaja ugroženih ljudi, redovita i pričuvna,

– mjesta pružanja prve medicinske pomoći, redovita i pričuvna.

Sastavni dijelovi Operativnog plana su i planovi i dokumenti donešeni sukladno posebnim propisima (Zakon o radu, Zakon o zaštiti od požara i dr.).

Članak 56.

Osim sadržaja utvrđenog člankom 44. ovog Pravilnika, mjere civilne zaštite uključuju i postojeće planove na području zaštite i spašavanja donesene na temelju posebnih propisa (Zakon o zaštiti od požara, Zakon o zaštiti na radu i dr.) u čije provođenje se uključuju snage civilne zaštite na način uređen standardnim operativnim postupcima.

Svi podaci u okviru svake mjere civilne zaštite, koji nisu najizravnije vezani za uporabu snaga civilne zaštite, osiguravaju se isključivo kao potpora za potrebe djelovanja zapovjedništava za zaštitu i spašavanje, usmjerenog na usklađivanje djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja na područjima za koja su ta tijela operativno nadležna.

VIII. OSPOSOBLJAVANJE I VJEŽBE

Članak 57.

Sve operativne snage koje prema ovom Pravilniku planski provode pripreme za sudjelovanje u aktivnostima zaštite i spašavanja opremaju se, stručno osposobljavaju i uvježbavaju za sudjelovanje u zaštiti i spašavanju, bilo kroz obavljanje redovitih poslova, osnovnih i dopunskih obuka, tečajeva, radionica ili putem svih oblika vježbi.

Pravne osobe, redovne službe i djelatnosti koje imaju zadaće iz Plana obvezne su se osposobljavati i uvježbavati za sudjelovanje u zaštiti i spašavanju, a posebno za sudjelovanje u radu zapovjedništava zaštite i spašavanja i za provođenje posebnih zahtjeva u zajedničkom djelovanju s drugim operativnim snagama jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.

IX. NAČIN OSIGURANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PLANA

Članak 58.

Financijska sredstva potrebna za provedbu ovoga Pravilnika, u dijelu osiguravanja potrebnih uvjeta za dostizanje zahtijevane razine operativne spremnosti svih nositelja operativnih snaga – nositelja planiranja, planiraju se u proračunu Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, grada i općine, sukladno Zakonu, te iz sredstava pravnih osoba za dio priprema iz njihove zakonske nadležnosti, kao i drugih izvora financiranja.

Sudjelovanje drugih operativnih snaga u zaštiti i spašavanju na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se angažiraju na zahtjev općinskog načelnika, gradonačelnika ili predsjednika predstavničkog tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se na temelju posebnog zakona ne bira općinski načelnik/gradonačelnik, županija, Grada Zagreba i Republike Hrvatske, financira se prema stvarno nastalim troškovima iz njihovih proračuna, prema mjesnim tržišnim cijenama.

X. NADZOR

Članak 59.

Nadzor nad postupanjem nositelja izrade i donošenja Procjena, Planova i Operativnih planova, rokovima izrade, sadržajem i njihovom usklađenošću s ovim Pravilnikom i Programom rada na izradi Procjena i Planova, obavljaju inspektori za zaštitu i spašavanje Državne uprave.

XI. TAJNOST PODATAKA

Članak 60.

Procjene, Planovi i Operativni planovi su podaci određenog stupnja tajnosti kojeg na temelju posebnih propisa utvrđuju nositelji njihove izrade.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

Odredbe ovog Pravilnika, od članka 36. do 55., koje se odnose na sadržaj Planova i Operativnih planova, adekvatno se primjenjuju i kod uporabe operativnih snaga zaštite i spašavanja u otklanjanju posljedica od ratnih djelovanja i većih posljedica od terorizma na svim razinama za koje se donose.

Članak 62.

Obveznici i nositelji izrade Planova i Operativnih planova dužni su kontinuirano, sukladno promjenama u Procjeni ugroženosti ili metodološkim promjenama, provoditi usklađivanje Planova i Operativnih planova.

Članak 63.

Nositelji izrade Planova i Operativnih planova dužni su svoje planove uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u rokovima utvrđenim Programom rada za izradi Procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.

Nositelj izrade Procjene na razini Republike Hrvatske dužan je Procjenu izraditi u skladu s ovim metodološkim smjernicama u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Ostali nositelji izrade Procjene dužni su izraditi Procjenu u roku od 6 mjeseci od dana primitka odgovarajućeg izvoda iz državne Procjene.

Članak 64.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o metodologiji izrade procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa (»Narodne novine« br. 142/03) i Pravilnik o metodologiji izrade i sadržaju planova zaštite i spašavanja (»Narodne novine« br. 31/95).

Članak 65.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-02/02

Urbroj: 543-01-05-06-4

Zagreb, 6. veljače 2006.

Ravnatelj

Đuro Poldrugač, v.r.