|
|
|
|
|
|
|
|
572
Na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i članka 69. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05.), Hrvatski sabor na sjednici 17. veljače 2006., donio je
I.
Donosi se Prostorni plan Parka prirode Učka (u daljnjem tekstu: Plan).
II.
Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.
Tekstualni dio Plana sadrži:
UVOD
1. POLAZIŠTA
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
5. PRILOZI.
Grafički dio Plana sadrži:
SHEMATOGRAME
1. Teritorijalna podjela
2. Pregledna geološka karta
3. Pregledna karta područja s najvećim brojem stijena i točila i s ucrtanom skicom slivnog područja kaverne Učka
4. Pregledna karta s najznačajnijim vodenim staništima
5. Pregledna šumsko-gospodarska karta
6. Pregledna karta lovišta
7. Pregledna karta kulturne baštine
8. Sustav posjećivanja
KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:25000, 1:2000 i 1:35000
1. Korištenje i namjena prostora (M 1:25000)
2. Infrastrukturni sustavi (M 1:25000)
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (M 1:25000) i
4.1. Naselja s planiranim proširenjem građevinskog područja (N-5, N-29, N-30) (M 1:2000)
4.2. Naselja s planiranim proširenjem građevinskog područja
(N-26, N36-38, N-39) (M 1:2000)
5. Pedološka karta (M 1:35000)
6. Pregledna karta tipova staništa i vegetacije (M 1:35000).
III.
Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u Hrvatskom saboru, ministarstvima nadležnima za poslove prostornog uređenja i za zaštitu prirode, županijskim zavodima za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske i Istarske županije te Javnoj ustanovi Park prirode Učka.
IV.
Svi prostorni planovi koji su na snazi do dana stupanja na snagu ove Odluke na području obuhvaćenom ovim Planom moraju se uskladiti s ovim Planom najkasnije do 31. prosinca 2006.
V.
Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.
VI.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 350-02/05-01/01
Zagreb, 17. veljače 2006.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOGPLANA
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Prostornim planom Parka prirode Učka (u daljnjem tekstu: Plan) obuhvaćeno je područje unutar zakonom određenih granica Parka prirode Učka (u daljnjem tekstu: Park) ukupne površine 160 km2.
(2) Ovim se Planom utvrđuje dugoročna osnova uređenja, korištenja i zaštite vrijednosti prostora, sustav i način posjećivanja te se u skladu s tim, određuju:
1. polazišta za organizaciju, korištenje i zaštitu prostora,
2. ciljevi uređivanja prostora,
3. organizacija i namjena prostora,
4. uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite vrijednosti prostora,
5. uvjeti za razvoj i uređenje naselja i drugih funkcionalnih cjelina,
6. prostor i uvjeti za smještaj građevina,
7. sustav prometnica i druge infrastrukture s prostorom za njihov smještaj.
(3) Elementi Plana iz stavka 2. ovoga članka određeni su grafičkim dijelom plana (kartografskim prikazima i shematogramima) te ovim odredbama za provođenje Plana (u daljnjem tekstu: odredbe za provođenje).
Članak 2.
(1) Planom se osigurava racionalno korištenje prostora za gradnju, obnova vrijednih i zapuštenih građevina, zaštita prirodnih i kulturnih dobara u cijelosti i po pojedinim dijelovima uz svođenje na najmanju moguću mjeru nužnih zahvata u prostoru, uz isključenje onih koji bi mogli narušiti vrijednosti prostora.
(2) Vrijednostima prostora smatraju se: šumska vegetacija, flora i fauna, biološka raznolikost, geološko-morfološka struktura područja, prirodne pojave i vrste, kulturna dobra i druga kulturna i etnološka baština, krajolici, vizure, vidikovci, atraktivna mjesta posjećivanja te druge vrijednosti koje čine temeljnu fizionomiju obuhvaćenog područja.
Članak 3.
(1) Planom se utvrđuju opći ciljevi prostornog uređenja Parka prirode, i to:
1. očuvanje graditeljske/kulturne i etnografske baštine te tradicijskih djelatnosti,
2. očuvanje ekološke stabilnosti, biološke raznolikosti i osobitosti područja,
3. praćenje stanja i promjene ekološkog sustava Parka,
4. zaštita krša i podzemlja od zagađenja te očuvanje prirodnih fenomena,
5. zaštita autohtone vegetacije te krajobrazne i ekološke vrijednosti šuma,
6. osiguranje uvjeta za očuvanje i razvoj svih vrsta živog svijeta koje nastanjuju Park prirode,
7. optimalno gospodarenje šumama uz zaštitu i primjereno korištenje šuma, voda i tla,
8. lovstvo i lovni turizam razvijati s naglaskom na zaštitu i uzgoj divljači,
9. korištenje prirodnih resursa sukladno mjerama zaštite i očuvanja njihove kvantitete i kvalitete.
(2) U sklopu ovog općeg cilja utvrđuju se posebni ciljevi:
1. prilagoditi intenzitet posjećivanja kapacitetu prostora utvrđenom na temelju uvjeta zaštite i očuvanja vrijednosti u Parku prirode,
2. uključiti posjetiteljsko-turističko korištenje u razvojni i funkcionalni sustav šireg područja,
3. usmjeravati posjetitelje na cjelokupno područje Parka uključivanjem u različite programe posjećivanja,
4. obnoviti i revitalizirati kulturna dobra, etnografsku baštinu, tradiciju i običaje, autohtonu poljoprivredu i stočarstvo i uključiti ih u programe posjećivanja,
5. obnoviti i revitalizirati postojeća naselja i njihov neposredan okoliš te ih koristiti za djelatnosti koje su usmjerene na istraživanje, održavanje i zaštitu Parka i pružanje usluga posjetiteljima,
6. zaustaviti trend zarastanja travnjaka radi zaštite staništa,
7. planirati razvoj naselja, a provedbu prilagoditi prostornim uvjetima i ambijentalnim značajkama u kojima se nalaze, uz primjenu tradicijskih materijala i elemenata gradnje.
2. RAZGRANIČENJE PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI
Članak 4.
(1) Razgraničenje površina prema obilježju te načinu i uvjetima korištenja prostora prikazano je na kartografskim prikazima 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora« u mjerilu 1:25000, 5. »Pedološka karta« i 6. »Pregledna karta tipova staništa i vegetacije« u mjerilu 1:35000 te na shematogramu 5. »Pregledna šumsko-gospodarska karta«.
(2) Razgraničenje površina prema namjeni te uvjetima korištenja i zaštite prostora obavlja se prema granicama određenim ovim Planom, ako su te površine nedvojbeno određene. Za ostale površine, načelno određene znakom/simbolom, razgraničenje se obavlja za postojeću namjenu i uvjete uređenja prema stvarnoj čestici Planom predviđene namjene, odnosno prema granici primjene uvjeta određenog posebnim aktom na temelju posebnih propisa, i prema granici određenoj lokacijskom dozvolom i drugim aktima i dokumentima od važnosti za zahvat u prostoru i okolišu.
(3) Ovim su Planom određene površine sljedeće namjene: površine naselja, površine za izdvojene namjene izvan naselja, površine posebne namjene, infrastruktura, šume i šumsko zemljište, poljoprivredne površine osnovne namjene, ostalo poljoprivredno tlo.
Razgraničenje prostora prema uvjetima korištenja i zaštite
prostora
Članak 5.
(1) S obzirom na temeljna obilježja i mogućnosti korištenja, prostor Parka prirode razgraničen je na zonu stroge zaštite i zonu usmjerene zaštite.
(2) Zonu stroge zaštite čine:
1. vršni dijelovi Učke,
2. slivna područja bujičnih tokova: Banina, Medveja – Lovranska Draga, Mošćenička Draga, Kožljačke bujice i Boljunske bujice,
3. površine posebnih vrijednosti šumske vegetacije: izolirana autohtona bukova šuma u predjelu Bukovo i bukova šuma na stjenovitom terenu oko vrha Brložnik,
4. površine posebnih botaničkih i zooloških vrijednosti: stijene Sisola, pašnjaci oko Velog i Malog Planika,
5. površine posebnih geomorfoloških i hidroloških vrijednosti: geomorfološki spomenici prirode Vela Draga, Krvava Stijena i Stijena pod Brestom, mali kanjon u flišnim laporima Škrile i izvor Korita.
(3) Zonu usmjerene zaštite čine:
1. površine šuma u kojima je dopušteno gospodarenje: Gospodarske jedinice »Učka – Opatija«, »Veprinačke šume« i »Planik« te šume u vlasništvu građana,
2. površine umjetno podignutih šuma (kulture četinjača): istočna padina Sisola, šume u okruženju vrhova Ravne staje, Šebrna, Grabrovica i Bačvenik te šuma istočno od naselja Brest pod Učkom,
3. veće pašnjačke površine: Vela i Mala Sapca, Krasa ispod naselja Brgudac, Panjak i Gradac, Crmušnjak, Krasa oko Male i Vele Učke, Rakarovac ispod Suhog vrha te Brgud,
4. naselja i njihov uži okoliš s livadnim i poljoprivrednim površinama,
5. lokacije za organizirani boravak posjetitelja, za infrastrukturne objekte, za potrebe Hrvatskih šuma i lovstva,
6. područje sanacije kamenoloma Vranja te iskopa Lovranska Draga, Mala Učka i drugi,
7. područja sanacija nelegalnih (»divljih«) deponija,
8. ostala područja bez posebnih ograničenja.
Razgraničenje prostora prema namjeni
Članak 6.
(1) Površine naselja određene su i razgraničene od ostalih površina ovim Planom kao površine za razvoj naselja razdvojena na izgrađeni i neizgrađeni dio. Razgraničenje će se izvršiti u prostornim planovima općina/gradova određenjem granica građevinskih područja, koje se mogu odrediti samo unutar površina za razvoj naselja određenih ovim Planom (kartografski prikazi: 4.1. i 4.2. »Naselja s planiranim proširenjem građevinskog područja«) te razgraničenjem na izgrađeni i neizgrađeni dio, kao i određenjem granice obuhvata obvezne izrade detaljnog plana uređenja za neizgrađene dijelove građevinskih područja u skladu s odrednicama ovoga Plana.
(2) Ovim se Planom od 30 statističkih naselja za njih 11, koja imaju izgrađene strukture unutar granica Parka, određuju:
1. veća naselja s planiranim značajnijim razvojem i proširenjem postojećeg naselja: Lovranska Draga (N5) i Brest pod Učkom (N29),
2. manja naselja s planiranim proširenjem: Vozila (N-26), Baričko Selo (N-30), Dolenja Vas (N.39), Bafi (N-37),
3. naselja koja se zadržavaju u postojećem opsegu izgrađenosti: Mala Učka (N2), Vela Učka (N1), Poljane (N3), Sučići (N6-9), Grabrova (N10-14), Kalac (N15-22), Kožljak (N24-28), Vranja (N-30-32) i Dolenja Vas (N33-39) sastavljena od više izdvojenih dijelova /zaselaka/.
(3) Površine za razvoj i uređenje naselja i obuhvat obvezne izrade detaljnog plana prikazane su na katastarskim podlogama u mjerilu 1:2880, odnosno mjerilu 1:5000. (kartografski prikazi: 4.1. i 4.2. »Naselja s planiranim proširenjem građevinskog područja«).
Članak 7.
(1) Ovim su Planom određene površine izdvojene namjene previđene za gradnju, i to za gospodarsku, ugostiteljsko-turističku, sportsko-rekreacijsku namjenu te infrastrukturu i ostale pojedinačne građevine.
(2) Za namjenu za koju je, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, obvezno određenje građevinskog područja ono se utvrđuje u skladu s ovim Planom, građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja određene su namjenom površina i planskim infrastrukturnim koridorom, površinom ili načelnom lokacijom te uvjetima realizacije.
(3) Razgraničenje površina za izdvojene namjene određeno je na kartografskim prikazima 1. »Korištenje i namjena prostora« i 2. »Infrastrukturni sustavi«, a određeno je površinom ili znakom koji određuje načelnu lokaciju određene građevine.
Članak 8.
(1) Objekti gospodarske namjene su: kamenolom Vranja (s ograničenim rokom korištenja), peradarska farma na Poklonu (s ograničenim rokom korištenja, sanacijom i nužnom prenamjenom) te planirana punionica vode Kožljak s ograničenom potrošnjom vode, utvrđenom istraživanjima i posebnim propisima.
(2) Namjena iz stavka 1. ovoga članka određena je postojećom građevnom česticom na kojoj se navedene građevine nalaze, a ostali elementi nužni za funkcioniranje pripadajućom infrastrukturom i prometnim površinama, te zaštitnim pojasom ili pojasom ograničenog korištenja prema posebnim propisima ili odredbama ovoga Plana.
Članak 9.
(1) Objekti ugostiteljsko-turističke namjene su: postojeći hoteli INA/Učka na Poklonu, kamp u prirodi Tisva, postojeći planinarski domovi Korita (Lanišće) i Poklon (Opatija), planirani planinarski domovi pod Suhim vrhom (Lovran) i Dvori (Lupoglav), u koridoru europskoga planinarskog puta, planirani lovački dom Mala Učka i Kršan, postojeća lovačka kuća Brdo, planirani apart-hotel Zatrep (zamjena napuštenog radničkog naselja uz istočni portal cestovnog tunela), postojeći ugostiteljski objekti »Dopolavoro« na Poklonu, BINA na zapadnom portalu cestovnog tunela, agro (eko) seoska gospodarstva Podmaj, Podtrebišća i Dvori (zamjena napuštenih stočarskih stanova).
(2) Građevine i pripadajuće površine u funkciji posjećivanja i pružanja usluga su: posjetiteljsko-informacijski centri u funkciji Javne ustanove koji će se realizirati prenamjenom postojećih objekata na području Parka prirode, i to: za područje Poklona prenamjenom, rekonstrukcijom postojećeg peradarnika i postojećeg objekta na potezu uz regionalnu cestu od Poklona do Vele Učke, osim mogućnosti prenamjene postojećih objekata za potrebe visitor centra omogućiti i izgradnju novog objekta za visitor centar za posjetitelje na lokaciji Poklon.
(3) Objekti sportsko-rekreacijske namjene su: postojeće tenisko igralište i boćalište uz hotel INA, izletnički centar Brgudac i Tisva planiran na lokalitetu postojećeg kamenoloma; postojeći kamenolom Vranja predviđen je za sanaciju i prenamjenu u sportsko-rekreacijske svrhe.
Članak 10.
(1) Površine i lokacije infrastrukturnih koridora i građevina određene su na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena prostora«, i to prometni sustav (ceste, željeznica, zračni promet i telekomunikacijski sustav), i na kartografskom prikazu 2. »Infrastrukturni sustavi«, vodovod i odvodnja, energetski sustav (elektroenergetika – TS i dalekovodi) i plinovod.
(2) Površine iz stavka 1. ovoga članka određene su kao stvarne građevne čestice građevine za postojeću infrastrukturu s pripadajućim zaštitnim koridorom prema posebnom propisu i kao planirane određene planskim koridorom širine najmanje 50 m od osi koridora određenog u grafičkim prikazima ovoga Plana, a unutar kojeg se može odrediti trasa, odnosno locirati građevina prometa i infrastrukture, osim trasa lokalne infrastrukture i infrastrukture drugih resora (šumske ceste).
(3) Građevine za potrebe obrane određene za realizaciju ovim Planom odnose se na planirani radarski uređaj s pripadajućom površinom na lokaciji »Učka – Vrh Učke«, a u skladu s uvjetima zaštite prirode i krajolika.
Članak 11.
(1) Šumske i poljoprivredne površine razgraničene su na kartografskom prikazu 1. »Korištenja i namjena površina«.
(2) Određene su gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3), shodno Zakonu o šumama te tipovi staništa na kartografskom prikazu 6. »Pregledna karta tipova staništa i vegetacije«.
(3) Gospodarske šume su državne i privatne šume u kojima se gospodari, a nalaze se pretežno na sjevernom dijelu Parka i obuhvaćaju gospodarsku jedinicu (GJ) Veprinačke šume, GJ Učka-Opatija i GJ Planik. Prikazane su na shematogramu 5. »Pregledna šumsko--gospodarska karta«.
(4) Zaštitne šume su šume na erozijskim područjima i vodozaštitnim zonama, a zauzimaju vrh Učke, slivna područja bujičnih tokova: Banina, Medveja – Lovranska Draga, Mošćenička Draga, Kožljačke bujice i Boljunske bujice te kulture četinjača.
(5) Šume posebne namjene su šume na područjima zaštićenim na temelju Zakona o zaštiti prirode (Vela Draga, geomorfološki spomenik prirode) i sjemenski objekti u okviru šumskih kultura četinjača (Učka, Perun i Gradac).
(6) Površine poljoprivrednog tla osnovne namjene (P3) određene su i razgraničene na kartografskim prikazima 1. »Korištenje i namjena prostora« i 6. »Karta tipova staništa i vegetacije«, a nalaze se u okruženju naselja Brest, Lovranska Draga, Vela i Mala Učka, zaselaka Mošćeničke Drage i Kožljaka.
(7) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište obuhvaća pašnjake, stijene, točila i goli fliš (PŠ1), a naznačeni su na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena prostora«.
3. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA ZAGRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVUI ŽUPANIJU
Članak 12.
(1) Prostor građevina koje su od važnosti za državu i županiju određuje se površinom, trasom, lokacijom i ostalim pokazateljima ovoga Plana, a prikazan je na kartografskim prikazima 1. »Korištenje i namjena prostora«, 2. »Infrastrukturni sustavi« i 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.
(2) Građevine od važnosti za državu, Primorsko-goransku i Istarsku županiju su:
1.
Prometne građevine
– cestovne građevine: državne i županijske ceste,
– željezničke građevine: varijante nove željezničke pruge (Trst-Kopar) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – Zagreb,
– poštanske i telekomunikacijske građevine: radiorelejna postaja Učka, radijski koridori, međunarodni TK kabeli I. razine,
2. Vodne
građevine
– regionalni vodoopskrbni sustav,
3.
Energetske građevine
– prijenosni dalekovod 2 × 220 kV,
– distribucijski dalekovod 110 kV,
– međunarodni plinovod;
4.
Građevine za potrebe obrane
– radarsko postrojenje,
5.
Zaštićeni spomenici kulture.
(3) Smještaj postojećih građevina iz stavka 1. ovoga članka određen je postojećom građevnom česticom i zaštitnim koridorom prema posebnim propisima, a uvjeti smještaja planiranih građevina određeni su načelnim planskim koridorom ili površinom sukladno prostornim i funkcionalnim zahtjevima, posebnim propisima te odnosima prema susjednim parcelama iste ili druge namjene, pri čemu se planski koridor ili površina zadržavaju i većom od konačne sve do izdavanja lokacijske dozvole.
4. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA
Članak 13.
(1) Unutar područja Parka zadržavaju se ili planiraju gospodarski sadržaji i površine koji se odnose na: šumarstvo i lovstvo, poljoprivredu, proizvodnju (pretežito zanatska i tradicijska) te trgovinu, ugostiteljstvo i turizam koji su kapacitetima, veličinom i načinom korištenja prilagođeni uvjetima korištenja i zaštite prirode kao i drugih vrijednosti, sukladno zakonskoj odredbi o parkovima prirode te specifičnostima područja na kojima se nalaze, a prikazani su na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena prostora«.
(2) Ovim se Planom određuju djelatnosti koje se mogu obavljati u naseljima za potrebe stanovništva, djelatnosti izvan naselja kojima se bavi stanovništvo te djelatnosti u sklopu posjećivanja kojima upravlja ili određuje uvjete JU Parka prirode Učka.
Članak 14.
(1) Šume s proizvodnom funkcijom su gospodarske šume u kojima se mogu graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom i građevine infrastrukture.
(2) Zaštitne šume namijenjene su zaštiti zemljišta, vodnih tokova i erozivnih područja. U njima nije moguća nikakva gradnja osim građevina infrastrukture, prema posebnim uvjetima.
(3) Šume posebne namjene namijenjene su proizvodnji šumskog sjemena, znanstvenim istraživanjima, nastavi, odmoru i rekreaciji. U njima nije moguća nikakva gradnja osim građevina infrastrukture, prema posebnim uvjetima.
(4) Lovno gospodarenje se u Parku odvija putem lovozakupa, a komercijalni interesi lovstva moraju se uskladiti s uvjetima zaštite životinjskog svijeta u Parku. Uzgoj divljači dopušten je na slobodnim šumskim i ostalim poljoprivrednim površinama uz suglasnost Javne ustanove i Uprave za zaštitu prirode nadležnog ministarstva.
Članak 15.
(1) Poljoprivredne površine osnovne namjene (oranice, vrtovi, voćnjaci, livade i sl.) namijenjene su obavljanju tradicijske ili ekološke poljoprivrede s mogućnošću izgradnje na njima staja, sjenika, spremišta i sličnih građevina.
(2) Područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta (pašnjaci, stijene, točila i goli fliš) namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti i sječi šuma na travnjacima u zarastanju. Namjena ovih područja odgovara namjeni u skladu s katastarskom kulturom na pojedinoj katastarskoj čestici.
(3) Na područjima iz stavka 2. ovoga članka mogu se, uz objekte navedene u stavku 1. ovoga članka, graditi i infrastrukturne građevine, agroturistički kompleksi, planinarski i lovački domovi, uz suglasnost Javne ustanove i Uprave za zaštitu prirode nadležnog ministarstva.
Članak 16.
(1) U Parku se planira zadržavanje i unapređenje pretežito zanatske i tradicijske proizvodnje. Gospodarska djelatnost planirana je na području Općine Kršan, a namjena je isključivo flaširanje izvorske pitke vode (lokalitet Katun) i ne smije supstituirati nekom drugom djelatnošću.
(2) Tradicijska proizvodnja drvenog ugljena (karbunice) dopušteno je uz suglasnost Uprave za zaštitu prirode.
Članak 17.
(1) Sadržaji ugostiteljstva i turizma na području Parka planirani su u građevinskim područjima naselja i izvan naselja.
(2) Izvan naselja planira se izgradnja jednog apartmanskog naselja na postojećem građevinskom području radničkih nastambi na postojećoj površini.
(3) Zadržavaju se postojeći smještajni kapaciteti i pojedinačne postojeće građevine (hoteli, domovi) uz mogućnost rekonstrukcije i modernizacije uz uvjete određene ovim Planom i stavkom uz mogućnost nužnog proširenja – dogradnje najviše do 10% postojeće tlocrtne površine.
5. POVRŠINE I UVJETI ZA RAZVOJ I UREĐENJENASELJA
Članak 18.
(1) Površine za razvoj i uređenje naselja određene su i prikazane na grafičkim prikazima na katastarskim podlogama u mjerilu 1:2880 (1:5000) za sva naselja (tablica teksta Plana: Iskaz površina naselja unutar Parka prirode Učka), u odnosu na veličinu, demografske i druge pokazatelje, funkcije te druge elemente na temelju kojih se određuje veličina građevinskog područja s proširenjem i bez proširenja izgrađenog dijela postojećeg naselja, odnosno zadržavanjem pretežito izgrađenog dijela.
(2) Razgraničenje površina naselja bit će određeno utvrđivanjem granica građevinskog područja u prostornim planovima općina/gradova, a unutar površina određenih grafičkim prikazom br. 4.1. i 4.2. »Naselja s planiranim proširenjem građevinskog područja« na temelju smjernica i kriterija ovoga Plana.
(3) Na području Parka prirode Učka locirano je 30 statističkih naselja, od kojih njih 11 ima izgrađene strukture unutar granica Parka. Izgrađene strukture disperzirane su u prostoru i podijeljene na nekoliko većih: Lovranska Draga (N5), Mala Učka (N2), Vela Učka (N1) i Brest pod Učkom (N29) te nekolicinu malih naselja: Poljane (N3), Sučići (N6-9), Grabrova (N10-14), Kalac (N15-22), Kožljak (N24-28), Vranja (N-30-32) i Dolenja Vas (N33-39) sastavljenih od više izdvojenih dijelova /zaselaka/.
Uvjeti za uređenje naselja sa značajnijim razvojem i
proširenjem za koja se predviđa određenje neizgrađenog dijela građevinskog
područja za potrebe nove izgradnje i uređenja zemljišta
Članak 19.
Za naselje Lovranska Draga određuju se sljedeći uvjeti:
1. omogućeno je proširenje građevinskog područja naselja Lovranska Draga, koje posjeduje određene potencijale za daljnji razvoj,
2. propisuje se izrada DPU-a u obuhvatu određenom na grafičkim prikazom br. N-5 »Prostor za razvoj naselja«, na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:1000 ili 1:2000, za dijelove naselja Lovranska Draga,
3. u okviru DPU-a potrebno je dodatno valorizirati naselje i propisati posebne uvjete zaštite prirodne i kulturne baštine,
4. novi sadržaji u naselju prvenstveno trebaju biti u funkciji dopune turističke ponude šireg područja (ugostiteljski sadržaji i mali obiteljski pansioni), dopunjeni uslužnim i trgovačkim sadržajima (prodaja autohtonih proizvoda: maruna, domaće rakije medice i sl.),
5. u planiranom, odnosno neizgrađenom dijelu naselja minimalno 30% površine moraju biti zelene površine, kako bi se maksimalno zaštitila terasasta konfiguracija terena i aktivne poljodjelske površine,
6. novu izgradnju planirati uz postojeće prometnice, uz očuvanje koridora, propisanog posebnim propisima,
7. maksimalna visina planiranih građevina treba biti P+1 (do 7 m), a izuzetno na većim strmim padinama P+2 (do 9 m),
8. do donošenja DPU-a mogu se obavljati rekonstrukcije, dogradnje i prenamjene postojećih građevina, a za sve građevinske zahvate moraju se ishoditi posebni uvjeti uređenja prostora i prethodna dozvola od nadležnih službi za zaštitu prirodne i kulturne baštine,
9. pred ulazom u naselje potrebno je urediti manje parkiralište, kao zaravnati travnati teren za 2 autobusa i 8-10 automobila.
Članak 20.
Za naselje Brest pod Učkom određuju se sljedeći uvjeti:
Za naselje Brest pod Učkom propisuje se izrada DPU-a s obuhvatom određenim grafičkim prikazom br. N-29, »Prostor za razvoj naselja«, na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:1000 ili 1:2000,
1. u okviru DPU-a potrebno je dodatno valorizirati naselje i propisati posebne uvjete zaštite prirodne i kulturne baštine,
2. prioritet treba imati izgradnja seoskih gospodarstava u funkciji seoskog turizma i tradicionalne poljoprivrede te otvaranje tradicionalnih obrta,
3. maksimalna visina planiranih građevina treba biti P+1 (do 7 m),
4. dopušta se rekonstrukcija postojećih građevina, kao i izgradnja novih građevina u izgrađenom dijelu naselja do dovršenja DPU-a,
5. u okviru ponude razgledavanja i posjećivanja Parka omogućiti odvijanje seminara, radionica i sl. aktivnosti u prostorijama stare škole.
Uvjeti uređenja naselja bez potreba za proširenjem i
određenjem neizgrađena dijela građevinskog područja
Članak 21.
Za naselja Vela i Mala Učka određuju se sljedeći uvjeti:
1. površine za razvoj naselja zadržavaju se u postojećim gabaritima izgrađenosti (izgrađeni dio građevinskog područja),
2. uz njegovanje postojećih tradicionalnih djelatnosti (poljoprivrede i stočarstva) razvijati djelatnosti vezane uz izletničke i specifične vrste turističke ponude,
3. u građevinskim područjima naselja dopušta se rekonstrukcija, dogradnja postojećih građevina, kao i izgradnja novih unutar izgrađenog dijela naselja, a koje se trebaju uklopiti u okolni krajolik,
4. maksimalno dozvoljena visina planiranih građevina je P+1 (do 7 m),
5. dopušta se promjena namjene dijela građevine ili cijele građevine u skladu s posebnim uvjetima,
6. za sve građevinske zahvate u Maloj Učki potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja prostora od nadležnih službi za zaštitu prirodne i kulturne baštine,
7. postojeću cestu koja od Vele Učke vodi do Male Učke potrebno je rekonstruirati,
8. na ulazu u Malu Učku osigurati okretište za manje autobuse (2) i parkiralište kapaciteta do 10 mjesta. Parkiralište urediti kao travnati ili zemljani teren ne narušavajući opći izgled krajolika,
9. dopušta se rekonstrukcija i prenamjena jednog ruševnog objekta u naselju Mala Učka za potrebe lovačkog doma, uz mogućnost pružanja usluga smještaja i s ugostiteljskim sadržajem u prizemlju.
Članak 22.
Za zaseoke Mošćeničke Drage određuju se sljedeći uvjeti:
1. zadržavaju se u postojećim gabaritima izgrađenosti i planiraju se revitalizirati i uključiti u programe posjećivanja Parka uz sljedeće uvjete uređenja,
2. korištenje se usmjerava na specifične oblike turističke ponude u zaselcima koja su sačuvala arhitektonsku strukturu i bogata su etnografskim vrijednostima,
3. dopušta se rekonstrukcija postojećih građevina, kao i izgradnja novih građevina u izgrađenim dijelovima naselja,
4. moguće je preuređenje pojedinih zaselaka u etno sela, primjerice Trebišća. U tu svrhu potrebna je obnova drvenog mosta preko potoka i rekonstrukcija starog mlina,
5. u pojedinim zaselcima (dijelovima naselja Grabrova i Kalac) potencirati obnovu seoskih gospodarstava u funkciji seoskog turizma i tradicionalne poljoprivrede (npr. Arbanasi).
Članak 23.
Za grupu naselja oko Kožljaka određuju se sljedeći uvjeti:
1. naselje Kožljak planirano je kao jedan od ulaznih punktova u istarskom dijelu Parka,
2. pored tradicionalnih djelatnosti poljoprivrede i stočarstva u dijelovima naselja Kožljak potrebno je poticati razvoj seoskog turizma i rekreacijskih aktivnosti: osobito biciklizam i pješačenje do starog grada Kožljaka, Sisola i Prodola,
3. planira se proširenje zaselka Vozila, a ostalim se zaselcima zadržava postojeće stanje izgrađenosti uz mogućnost rekonstrukcije, dogradnje i prenamjene postojećih objekata,
4. za sve građevinske zahvate u zaselku Zagrad potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja prostora od nadležnih službi za zaštitu prirodne i kulturne baštine.
Članak 24.
Za zaseoke u općini Lupoglav određuju se sljedeći uvjeti:
1. za naselja Baričko Selo, Dolenja Vas, Prašići i Bafi dopušteno je proširenje naselja, koje je u prvom redu podređeno porastu broja stanovnika,
2. maksimalna visina planiranih građevina iznosi P+1 (do 7 m).
Uvjeti za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela
naselja
Članak 25.
(1) Naselja na području Parka prirode Učka mogu se izgrađivati samo na površinama planiranim za razvoj i uređenje naselja, i to kao dovršenje postojećeg naselja – izgrađenog dijela građevinskog područja s interpolacijama, zamjenom starih građevina na postojećoj parceli te na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja za dio kojih je obvezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU) u obuhvatu određenom na grafičkom prikazu »Prostor za razvoj naselja« na katastarskoj podlozi, a kojim je određena površina unutar koje se može odrediti granica građevinskog područja.
(2) Sva naselja na području Parka prirode Učka funkcionalno se određuju kao stambeno-turistička. U njima se zadržavaju stambene funkcije, a mogu se planirati gospodarske – pretežito zanatske i uslužne djelatnosti, športsko-rekreacijski i turističko-ugostiteljski sadržaji (seoski turizam, proizvodnja zdrave hrane i sl.).
(3) U izgrađenim dijelovima naselja dopušta se rekonstrukcija i promjena namjene dijela građevine ili cijele građevine s ciljem poboljšanja uvjeta stanovanja, razvijanja uslužne ili obrtničke djelatnosti (tradicionalnih obrta) te pružanja usluga smještaja i prehrane na seoskim gospodarstvima.
(4) Izgradnja unutar izgrađenog i neizgrađenog dijela područja naselja razvija se uz postojeće lokalne i nerazvrstane prometnice.
Članak 26.
Površine za razvoj i uređenje naselja namjenjuju se:
1. stambenoj izgradnji (obiteljske kuće i obiteljske kuće s poslovnim prostorom),
2. ugostiteljsko-turističkoj izgradnji (u zasebnim objektima ili u sklopu stambenih građevina),
3. izgradnji manjih gospodarskih građevina (poljoprivrednih, raznih obrtničkih i proizvodnih radionica i sl.),
4. smještaju montažnih građevina,
5. izgradnji lokalnih kolnih i pješačkih prometnica i parkirališta,
6. uređenju otvorenih zelenih površina, zaštitnog zelenila i manjih zona sportske namjene /boćališta i sl./, i
7. svim građevinama i sadržajima koji prate organizaciju života u naselju pod uvjetom da ne proizvode veću buku, ne zagađuju okoliš i ne privlače jači promet /osobito teretnih vozila/ ili ne zahtijevaju velike površine zemljišta.
Članak 27.
(1) Postojećom građevinom smatra se građevina izgrađena u skladu s važećim propisima, a dopušta se i rekonstrukcija ostataka starih građevina i ruševina građevina izgrađenih u skladu s važećim propisima.
(2) Rekonstrukcijom se smatra sanacija, adaptacija, dogradnja i nadogradnja ili zamjena postojeće ruševne građevine.
(3) Rekonstrukcija postojećih građevina izvodi se pod istim uvjetima propisanim za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Planom, izvodi se u postojećim gabaritima građevine.
(4) U izgrađenim dijelovima naselja dopušta se izgradnja novih građevina.
(5) U naseljima s vrijednom ruralnom arhitekturom Mala Učka, Lovranska Draga, Brest pod Učkom i Zagrad (Kožljak) sve građevne aktivnosti u smislu rekonstrukcija moguće su na temelju odredbi ovoga Plana i posebnih uvjeta ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i kulturnih dobara.
Opći uvjeti za građenje
Članak 28.
(1) Arhitektonsko oblikovanje novih građevina, kao i rekonstruiranih, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicijskoj gradnji.
(2) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja. Iznimke su moguće samo za rekonstrukciju postojećih objekata. Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za okolnu arhitekturu naselja.
(3) Krovišta moraju biti kosa, izvedena kao dvostrešna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17° i 22°. Pokrov mora biti mediteranski crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja (tradicijske kamene ploče, šindra, slama). Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
Članak 29.
(1) U uređenju dvorišta i seoskih vrtova treba preferirati stare tradicije i prirodno tlo, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike okolnog krajobraza:
1. kombiniranjem korisne površine i ukrasnog vrta,
2. ograđivanje podizanjem kamenih suhozida, pomoću drvenih ograda bez zidnih postolja ili pomoću orezanih živica, odnosno ovisno o lokalnim prilikama,
3. pošljunčanim putovima,
4. primjenom očuvanih starih seoskih sadnica, domaćih grmnih nasada i starih sorti voća, i
5. izbjegavanjem betoniranja ili asfaltiranja seoskih dvorišta.
(2) Zabranjuju se znatnija preoblikovanja terena i gradnja podzida viših od 1,50 m.
Članak 30.
(1) U naseljima u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i/ili odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležnih službi. Pobliži uvjeti bit će određeni prostornim planom uređenja općine, odnosno detaljnim planom, kada je njegova izrada obvezna.
(2) Odvodnja se rješava za svaku građevinu pojedinačno, nepropusnim septičkim jamama ili lokalnom kanalizacijom s biološkim pročišćavanjem na kraju, pomoću biljaka: trska, rogoz i šaševi (pod nazivom »constractiv wetlands«).
(3) Za rješavanje opskrbe električne energije u naseljima uvjetuje se podzemno kabliranje, a do tada se mogu koristiti isključivo drveni električni stupovi.
(4) Neposredni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.
Članak 31.
Oblik i veličina građevne čestice određuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, diobom katastarske čestice ili spajanjem više katastarskih čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i udaljenosti građevina do granica čestice.
Stambene građevine
Članak 32.
(1) U okviru površine planirane za razvoj i uređenje naselja planira se izgradnja stambenih građevina mješovite namjene (obiteljske kuće i obiteljske kuće s poslovnim prostorom) pod sljedećim kriterijima:
– građevinska čestica ne smije biti manja od 400 m2,
– najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,
– najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,6,
– ukupna površina pod objektima na izgrađenoj čestici ne smije biti manja od 60 m2, niti veća od 150 m2,
– prevladavajuća visina građevina treba biti u dvije etaže, odnosno maksimalno 7 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca,
– građevine moraju biti udaljene minimalno 4 metra od granice građevne čestice,
– u izboru tipologije predviđaju se isključivo slobodnostojeće obiteljske kuće s najviše dvije (2) stambene jedinice.
(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka za interpolacije u postojećim izgrađenim dijelovima naselja mogu se prostornim planom uređenja općine odrediti drukčije, ali ne smiju se pogoršavati uvjeti života u postojećim susjednim građevinama.
Članak 33.
(1) Građevine stambene namjene moraju većim dijelom svoje površine i većim dijelom funkcionalnih jedinica biti namijenjene stanovanju.
(2) Pod građevinama stambene namjene podrazumijevaju se stambene građevine koje su namijenjene stalnom ili povremenom stanovanju.
Članak 34.
(1) Na građevnim česticama uz stambene građevine mogu se graditi pomoćne i gospodarske građevine koje s tim građevinama čine gospodarsku, odnosno stambenu cjelinu.
(2) Pomoćne i manje gospodarske građevine grade se u visini jedne etaže, a mogu se graditi do međe građevne čestice, pod uvjetom da na toj strani nemaju otvore.
(3) Pomoćnim građevinama smatra se garaža, drvarnica, spremište i sl., a manjim gospodarskim građevinama smatra se ljetna kuhinja, spremište poljoprivrednih proizvoda i alata, staje, kokošinjci i sl.
Građevine ugostiteljske i turističke namjene
Članak 35.
Unutar prostora za razvoj i uređenje naselja mogu se graditi pojedinačne građevine ugostiteljske i turističke namjene (manji turističko-ugostiteljski pansioni) pod sljedećim uvjetima:
1. minimalna veličina građevne čestice je 500 m2,
2. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5,
3. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8,
4. najveći broj etaža je 2 (7 metara), a tek na padinama većim od 30% koje se spuštaju od ceste maksimalno u tri (3) etaže, pri čemu najveća dopuštena visina iznosi 9 metara, mjereno od najniže nivelacijske kote građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca,
5. udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 5,0 metara.
Članak 36.
(1) Unutar ugostiteljsko-turističkih građevina može se urediti stambeni prostor.
(2) U sklopu građevne čestice ugostiteljske ili turističke namjene mogu se predvidjeti manji sportski tereni, terase i sl. Navedeni otvoreni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.
(3) Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao pejzažno zelenilo.
Članak 37.
(1) Na građevnim česticama uz građevine ugostiteljske i turističke namjene mogu se graditi pomoćne i gospodarske građevine koje s tim objektima čine gospodarsku cjelinu.
(2) Pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dopušta izgradnja otvora.
Članak 38.
Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljske ili turističke namjene koje ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim planom rekonstrukcija se dozvoljava u postojećim gabaritima.
Građevine gospodarske namjene
Članak 39.
Pod građevinom gospodarske namjene u smislu ovoga Plana podrazumijevaju se:
(1) Građevine proizvodne namjene (pretežito zanatske), građevine poslovne namjene (pretežito uslužne i trgovačke), poljoprivredne gospodarske građevine.
(2) Unutar građevina proizvodne i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene.
(3) Određuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne i proizvodne namjene u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima naselja:
1. površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2,
2. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5,
3. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0,
4. maksimalna visina je dvije etaže, odnosno 7 m.
Članak 40.
(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje primjereni namjeni, funkciji poslovne građevine moraju se prilagoditi okruženju, naselju u cjelini i tipologiji krajolika.
(2) Građevina se veličinom i oblikovanjem mora prilagoditi okolnim građevinama i skladno uklopiti u ambijent naselja.
(3) Visina građevina mjeri se na njezinom uličnom pročelju, od najniže kote tla do gornjeg ruba vijenca.
(4) Minimalne udaljenosti građevine poslovne namjene od granice parcele i od prometnice određuju se na isti način kao i za stambene građevine.
Poljoprivredne gospodarske građevine
Članak 41.
(1) Poljoprivredne gospodarske građevine su staklenici ili plastenici, razne staje, svinjci, kokošinjci, kuničnjaci, pčelinjaci i ostale vrste koje su kompatibilne ruralnom naselju, a mogu se smještati i unutar građevinske čestice stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine.
(2) Namjena građevine iz stavka 1. ovoga članka ne smije narušavati uvjete života i stanovanja unutar građevinskog područja naselja, odnosno korištenja susjednih građevinskih čestica.
Članak 42.
Određuju se sljedeći uvjeti građenja poljoprivrednih gospodarskih građevina:
1. oblik i veličina parcele moraju obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa,
2. ukupna maksimalna izgrađenost građevnih čestica iznosi 60% za staklenike i plastenike, a 40% za ostale građevine,
3. maksimalni broj etaža je jedna etaža, iznimno dvije etaže zbog konfiguracije terena, s nagibom većim od 30%,
4. maksimalna visina građevine mjerena od nivelacijske kote do vijenca iznosi 4 m, iznimno 6 m,
5. minimalna udaljenost građevina od granica parcele iznosi 3 m za staklenike i plastenike, a 6 m za ostale građevine,
6. uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s namjenom i tehnološkim procesom.
Pomoćne građevine
Članak 43.
(1) Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže, drvarnice, poslovni prostor, poljoprivredne građevine, spremišta i slične građevine koje funkcionalno služe osnovnim građevinama.
(2) Ako se pomoćna građevina gradi uz granicu građevne čestice ne smije imati otvore na graničnom pročelju.
(3) Pomoćne građevine na parcelama individualnog stanovanja grade se u sklopu stambene građevine, a mogu se graditi ukopavanjem u teren ili kao posebne građevine.
(4) Maksimalna visina pomoćnih građevina je jedna etaža (3 m), a samo se iznimno zbog topografije terena ili prilaza parceli može dopustiti izgradnja nad pomoćnim prostorom kada je neposredan pristup moguć i na drugu (gornju) etažu.
Tipske građevine i pokretne naprave
Članak 44.
(1) Tipske građevine, odnosno pokretne naprave su kiosci, štandovi, sanitarni čvorovi, nadstrešnice, skloništa za izletnike na odmorištima i sl. koji služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih obrtničkih ili ugostiteljskih usluga gotovih proizvoda.
(2) Mogu se postavljati na javnim površinama ili na površinama u privatnom vlasništvu, kao samostalne građevine ili grupirano najviše 3 kioska povezana u jednu funkcionalnu cjelinu, pri čemu površina jednog kioska ne može biti veća od 10 m2. Za pokretne i/ili montažne građevine izradit će se stručna podloga koju će zatražiti Javna ustanova Park prirode Učka.
(3) Oblikovanje građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se prilagoditi okolnom ambijentu, a koriste se tipski elementi građenja u drvu i drugim autohtonim materijalima. Nosivi i drugi dijelovi kioska ne smiju biti vidljivi ako su od metala, plastike, betona i drugih neautohtonih materijala.
6. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
Članak 45.
(1) Na području Parka izvan naselja mogu se graditi građevine i poduzimati drugi zahvati u određenim građevinskim područjima:
1. proizvodne namjene pretežito zanatske (Katun, Općina Kršan), i
2. ugostiteljsko-turističke namjene – apart-hotel (Zatrep, Grad Opatija).
(2) Građevine proizvodne i ugostiteljsko-turističke namjene grade se sukladno odgovarajućim važećim propisima, a veličina građevinske čestice i izgrađenost određuju se:
– kod građevina proizvodne namjene pretežito zanatske, prema tehnološkom zahtjevu putem prostornog plana užeg područja ili lokacijske dozvole, a može iznositi najviše 1 ha. Najmanja izgrađenost se ne propisuje, a najveća izgrađenost je 40% površine građevne čestice,
– kod građevina ugostiteljsko-turističke namjene, apart-hotel, određena je prema postojećem stanju (na mjestu bivših radničkih nastambi) i ne može se povećavati.
(3) Proizvodna i ugostiteljsko-turistička namjena mora se vrednovati kroz Program kojim će se dokazati opravdanost zahvata te njegova usklađenost s elementima zaštite i očuvanja prostora i okoliša.
Maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje, a optimalna veličina određuje se lokacijskom dozvolom i proizlazi iz tehničkih karakteristika izgradnje apart-hotela sa 200 ležajeva i svim pratećim objektima. Maksimalna visina građevina je dvije etaže, a pratećih jedna etaža.
Arhitektonsko oblikovanje, uređenje građevne čestice i okoliša nakon izgradnje mora odražavati namjenu i funkciju građevine, a načinom izgradnje, mjerilom i materijalima mora se prilagoditi konfiguraciji terena, tipologiji krajolika i ambijentu.
Članak 46.
(1) Na području Parka izvan građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine i poduzimati drugi zahvati i:
1. zgrade, uređaji i građevine infrastrukture,
2. zgrade, uređaji i građevine obrane,
3. poljoprivredne građevine u područjima obradivih tala, na katastarskim česticama čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u područjima ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta,
4. građevine potrebne za gospodarenje šumom u područjima šuma gospodarske namjene,
5. građevine i zahvati potrebni za zaštitu tla od erozije,
6. građevine i zahvati potrebni za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava, bujica i erozije,
7. planinarske i lovačke kuće namijenjene rekreaciji građana na području šuma gospodarske namjene ili ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta,
8. građevine u funkciji posjećivanja (posjetiteljsko-informacijski centri, izletišta i skloništa za izletnike, odmorišta, poučne staze, vidikovci, izložbe na otvorenom, promatračnice).
(2) Pod poljoprivrednim građevinama podrazumijeva se gradnja građevina namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti: staklenici ili plastenici, razne staje, svinjci, kokošinjci, kuničnjaci, pčelinjaci i dr.
Članak 47.
(1) Izvan građevinskih područja mogu se uređivati rekreacijska područja uz primjenu građevinskih zahvata, ali ne i izgradnje građevina visokogradnje (rekreacijska zona Brgudac, Tisva (»Rakarovac«), sanirani kamenolom).
(2) Izvan građevinskih područja mogu se rekonstruirati postojeće građevine: postojeći pastirski stanovi i prenamijeniti u »agroturistička« domaćinstva te postavljati prenosivi kiosci, štandovi, nadstrešnice i slične naprave.
(3) Zgrade i građevine iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu ili šumsku proizvodnju te korištenje i rad drugih građevina. Grade se i koriste na način da nisu izvor požara ili eksplozije, da ne ugrožavaju okoliš i ne narušavaju vrijednosti krajobraza.
Članak 48.
(1) Pojedinačne građevine izvan građevinskih područja ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevnom česticom.
(2) Izvan građevinskih područja ne mogu se graditi nove stambene građevine.
(3) Građevine izvan građevinskih područja spajaju se na komunalnu infrastrukturu ako postoji mogućnost neposrednog priključka. Građevina koja nema mogućnost neposrednog priključka na vodoopskrbni i elektroenergetski sustav mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom ili vlastitim vodozahvatom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat ili drugo, a preporučaju se energenti koji se koriste u nacionalnim parkovima – »biodizelsko gorivo«).
Članak 49.
Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava i sustava veza koji su prikazani na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«. Sustav vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka, zaštite od voda i sustav energetike smješteni u infrastrukturne koridore prikazani su na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«.
Članak 50.
(1) Pod građevinama obrane podrazumijeva se vojni radarski sustav na položaju »Učka – Vrh Učke«.
(2) Građevina mora imati priključak na javni put i struju, dok se opskrba vodom i odvodnja može predvidjeti individualno. Građevina se mora izvesti na način da se maksimalno očuva krajolik, planinski vrh, slijedeći slojnice, a pristupni put mora uz tehničke uvjete zadovoljiti i uvjete zaštite prirode, što znači da je potrebno pažljivo izvoditi usjeke i zasjeke, i izvoditi ih u prirodnim materijalima.
(3) Zona posebne namjene, vojni radarski sustav na položaju »Učka – Vrh Učke«, ima zaštitno-sigurnosnu zonu, radijusa 700 m, prikazanu na grafičkom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.
Članak 51.
(1) Pod rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su ljepota krajolika, prirodni resursi i sl. Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine rekreacijske namjene iznosi 400 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6. Najveći broj etaža su dvije etaže, s mogućnošću izgradnje potkrovlja. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu.
(2) Pod građevinama u funkciji posjećivanja podrazumijevaju se posjetiteljsko-informacijski i prijamno-distributivni centri, izletišta i skloništa za izletnike.
(3) Posjetiteljsko-informacijski centri u funkciji JU mogu se smjestiti na predjelu Poklon k.č. 400, k.č. 3018/2, k.č. 3022 k.o. Oprić kao planirani centar i/ili na građevnim česticama postojećeg objekta na Poklonu (stambena građevina i peradarnik na Poklonu) izvan građevinskog područja. Planirani centar za posjetitelje ima sljedeću namjenu: dvoranu za prezentaciju i edukaciju Parka prirode, izložbeni prostor, informacijski punkt, suvenirnicu, nadzorničku postaju, prostor za pohranu spasilačke opreme i prostor za povremeni boravak članova gorske službe spašavanja, pomoćne, radne, skladišne, sanitarne prostore i dr. U okviru rekonstrukcije i prenamjene postojećih objekata izgradit će se prostori za izložbe, projekcije filmova, predavanja, istraživanja i osobito edukaciju različitih interesnih skupina i sl.
(4) Izletišta i skloništa za izletnike, kao i oznake i putokazi namijenjeni posjećivanju, razgledavanju te edukaciji posjetitelja smjestit će se sukladno Programu posjećivanja i razgledavanja kojim se pobliže uređuju način i mjesta dopuštena za posjećivanje i razgledavanje te predstavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka prirode.
Članak 52.
(1) Prometni sustav Parka prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i sastoji se od postojećih kolnih prometnica tranzitnih i unutarnjih (državna, županijske i lokalne), kao i ulica u naseljima koje se mogu rekonstruirati i modernizirati.
(2) Prometni sustav u funkciji posjećivanja tvore kolne prometnice i ulazi u Park na lokalitetima gdje se lociraju uslužne i informativne funkcije te pješačke i planinarske staze, protupožarne ceste, koje se zadržavaju s prirodnom podlogom.
(3) Kolne prometnice tranzita i unutarnjeg povezivanja naselja i važnijih lokaliteta moraju imati profil prema kategoriji ceste. Prilazni putovi s javnih prometnica do pojedinačnih lokaliteta moraju imati 3,5 m, a za objekte i zone s okupljanjem većeg broja posjetitelja (javni sadržaji) najmanje 5,5 m.
(4) Parkirališta se uređuju u naseljima te uz izletničke lokalitete, informacijski centar i distributivna mjesta te izdvojene zone i lokalitete s posjetiteljskim funkcijama do kojih se, prema ovom Planu, može pristupiti vozilom.
(5) Zahvati na modernizaciji cesta i uređenju parkirališta moraju se planirati tako da trasom, površinom i kapacitetima ne zahtijevaju veće zasjeke i usjeke.
Članak 53.
Načelni koridor planirane željezničke pruge prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« kao tunel koji je potrebno istražiti studijom pogodnosti lokacije. Područje načelno predložene južne varijante, prema projektu Hrvatskih željeznica, u dijelu općine Lupoglav označeno je na grafičkom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora« kao prostor za istraživanje i razradu najpovoljnijeg rješenja načelno planiranog koridora željezničke pruge, uvažavajući zaštićena i evidentirana područja prirode, posebno zonu geomorfološkog lokaliteta i druge relevantne elemente tog područja.
Članak 54.
Planirani koridor za istraživanje žičare prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«. Koridor je širine 100 m, na potezu od Medveje do Tisve, a načelni koridor je od Tisve do Suhog vrha, ispod vrha Vojak. Žičara se mora izvesti bez većih prosjeka na površinama šuma. Načelno planirani koridor žičare od Tisve do Suhog vrha potrebno je obraditi cjelovitom studijom radi definiranja potrebe njezine realizacije ili utvrđivanja najpovoljnijeg rješenja.
Članak 55.
(1) Vodoopskrba područja Parka prirode prikazana na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« određena je kao regionalni i lokalni vodoopskrbni sustavi od kojih se zadržavaju postojeća izvorišta i vodozahvati u Parku prirode te se koriste zahvati izvan Parka prirode. Prihvatljivost svih budućih kaptiranja utvrdit će se postupkom procjene utjecaja na okoliš prema posebnom zakonu.
(2) Planom su određene zone crpilišta/vodozahvata: Kožljak, Stepčić, Rečine, Vela i Mala Učka, Bukvina, Griža, Vela Ravan, Sredić. Naselja se uređuju održavanjem i proširenjem postojećih mreža, a izdvojene zone i lokaliteti moraju se spojiti na vodoopskrbne mreže, osim planinarskih domova i pojedinačnih lokaliteta manjeg kapaciteta, gdje to nije opravdano.
Članak 56.
Odvodnja u Parku prirode prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« i mora se izvesti kao manji sustavi za naselja i posebni sustavi za izdvojene funkcije s uređajima za pročišćavanje primjerenim zaštićenom području – grupe objekata mogu imati jedan biološki uređaj prilagođen uvjetima zaštićenog područja.
Članak 57.
(1) Energetski sustav Parka prirode prikazan je na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« i čine ga vodovi prijenosne mreže DV 220 i 110 kV, Pehlin-TE Plomin i Lovran-TE Plomin i TS 220/35 i 110/10(20) kV te opskrbna mreža naselja 10/20 kV i TS. Minimalna širina koridora je 70 m za 220 DV, a 50 m za 110 DV. Svi vodovi distributivne mreže moraju se podzemno kablirati.
(2) Planira se okvirna trasa magistralnog plinovoda s alternativnim koridorom, širine 100 m. Konačna trasa odredit će se na temelju studije pogodnosti lociranja trase i studije utjecaja na okoliš prema posebnom zakonu.
Članak 58.
TT mreža u Parku prirode prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«.
Na području Parka planiran je UPM Lovranska Draga, a mreža se po potrebi može proširiti postavljanjem novih UPM-ova.
Izgradnju DTK-a i nove kabelske mreže treba planirati uza sve nove prometnice, a osobito do zona planiranih turističkih i sportsko--rekreativnih sadržaja, odnosno poslovnih namjena.
Antenski prijamnici/predajnici u GSM mrežama (bazne stanice) te radiorelejne, televizijske, radijske i ostale stanice u pravilu se postavljaju izvan područja naselja, na izdvojenim lokacijama, s osiguranim kolnim pristupom. Isti se ne mogu postavljati u neposrednoj blizini (užoj i široj zaštitnoj zoni) građevina ili kompleksa zaštićene kulturne baštine. Moguće je njihovo postavljanje na rubnim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja visine koja nije veća od najviše građevine u naselju, tj. dijelu naselja u kojem se postavlja. Najmanja udaljenost između GSM bazne stanice te radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica od najbližih postojećih ili planiranih građevina ne smije biti manja od visine samog antenskog stupa stanice.
7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI
Članak 59.
(1) Radi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti u Parku prirode nije dopušteno ugrožavanje, oštećivanje i uništavanje izvornih vrijednosti geološke i pedološke podloge te krških pojava i oblika.
(2) Slivna područja bujičnih tokova štite se zbog posebne vodozaštitne osjetljivosti i pretpostavljenog vrijednog životinjskog svijeta (nedovoljno istraženog).
(3) Na područjima iz stavka 2. ovoga članka nužna je potpuna zaštita biljnog i životinjskog svijeta, a vodoprivredni radovi i zahvati na postojećim prirodnim izvorima i vodotocima (retencijske pregrade) mogu se obavljati uz suglasnost stručnjaka za zaštitu prirode.
Članak 60.
(1) U zoni stroge zaštite zadržava se postojeća fizionomija krajolika i prirodnih vrijednosti.
(2) Na vršnom dijelu Učke štite se rijetki tipovi staništa jer narušavanje stanja na tom prostoru može ugroziti opstanak endemičnih vrsta flore i faune.
(3) Na tom je području nužna potpuna zaštita biljnog i životinjskog svijeta, ograničeno je kretanje motornim vozilima i zabranjena je gradnja, uz izuzetak građevina od interesa za državu i Javnu ustanovu Parka.
(4) Dopušteno je korištenje prostora u znanstvenom, edukativnom i turističkom smislu (razgledavanje i slobodno letenje s postavljenog drvenog uzletišta).
(5) Površine posebnih vrijednosti šumske vegetacije štite se kao područja karaktera rezervata na kojima je zabranjena bilo kakva sječa i zatečeno stanje zadržava se u potpunosti.
(6) Površine posebnih botaničkih i zooloških vrijednosti odlikuju se i lijepim vidicima, i pravi su prirodni botanički vrt. Ove površine podliježu strogoj zaštiti zbog vrijednosti krajolika i očuvanja stjenovitih staništa na kojima se gnijezde ugrožene vrste ptica te obitavaju endemične petrofilne zajednice.
(7) Površine posebnih geomorfoloških i hidroloških vrijednosti štite se kao spomenici prirode (Vela draga i ostala stjenovita područja) ili kao vrijedne hidrološke zanimljivosti (Škrile, Korita).
(8) Stjenovita područja važna su zbog zaštite petrofilne faune ptica i endemične flore, a hidrološki lokaliteti zbog zaštite herpetofaune.
Članak 61.
(1) U zoni usmjerene zaštite zabranjene su radnje kojima se ugrožavaju bitne značajke krajolika i prirodnih vrijednosti. Izgradnja se može izvoditi u skladu s odredbama ovoga Plana. Ove se odredbe primjenjuju i na gradnju i postavljanje privremenih objekata.
(2) Područja uređenih šuma s proizvodnom funkcijom i šume u vlasništvu građana (osim zona posebnih vrijednosti šumske vegetacije) štite se na temelju šumsko-gospodarskih osnova i uz uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode.
(3) Površine umjetno podignutih šuma (kulture četinjača) posebno su izložene opasnosti od šumskih požara, pa se u njima provode preventivne i tehničke protupožarne mjere. U ovim šumama nisu dopuštene sječe osim sanitarnih, a treba ih obnavljati autohtonim vrstama.
(4) Područja većih pašnjačkih površina štite se radi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Njihov opstanak ugrožava napuštanje tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti. Radi njihove zaštite JU će uspostaviti mehanizam praćenja stanja na temelju kojega će donijeti plan gospodarenja travnjacima. Planom će se propisati način gospodarenja, intenzitet i vrijeme košnje i ispaše.
Članak 62.
(1) Naselja i njihov uži okoliš s livadnim i poljoprivrednim površinama treba štititi na način da se stimulira revitalizacija tradicionalne poljoprivrede, kao i uvođenje u Parku poželjne ekopoljoprivrede i razvoj agro-turizma. Iz tog je razloga dopušteno obnavljanje poljoprivrednih površina, kao i uspostava farmi za uzgoj domaćih i divljih životinja, kao i ostalih stočarskih djelatnosti u skladu sa zakonom, i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje nadležno ministarstvo.
(2) Ruralnom stanovništvu treba osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata sa suvremenom opremom, ali uz dužnu pozornost prema tradicijskom graditeljstvu, koje se odražava u veličini, obliku, strukturnim značajkama i graditeljskim materijalima.
Članak 63.
(1) Lokacije za organizirani boravak posjetitelja smještene su na područjima koja se temelje na Programu posjećivanja. Program je osnovan na sustavu posjećivanja, koji maksimalno uvažava načela zaštite i očuvanja vrijednosti Parka, pa se njime određuje uređenje staza i putova, označavanje lokaliteta, uređenje vidikovaca i promatračnica, osiguranje parkirnog prostora i drugo.
(2) Rekreacijske aktivnosti, a posebno fotografiranje biljaka i životinja (fotosafari), planinarenje, posjećivanje speleoloških objekata, trčanje (jogging), jahanje, let zmajevima i padobranima, slobodno penjanje, brdski biciklizam, skijaško trčanje, turno skijanje i dr. dopušteni su na cijelom području Parka prirode, uz ograničenja predviđena Zakonom i Pravilnikom o unutarnjem redu.
(3) Spuštanje u jame i druge speleološke objekte provodi se pod nadzorom i uz dopuštenje Javne ustanove, u skladu s uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje nadležno ministarstvo.
Članak 64.
(1) Ostala područja bez posebnih ograničenja obuhvaćaju ostale zone na kojima je potrebno voditi računa o očuvanju prirodnih i stečenih vrijednosti, tj. treba zadržati postojeće odnose antropogenih i prirodnih područja.
(2) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom te građevinskim materijalom trebaju biti primjereni krajobrazu kako ne bi utjecali na promjenu njegovih vrijednih obilježja.
(3) Radi zaštite živog svijeta i prirodnih vrijednosti treba izraditi posebne programe zaštite za lovnu divljač, zaštititi vlažne i zamočvarene travnjake koji su u Parku prirode rijetkost, zaštititi dijelove šumskih kompleksa u kojima ima najviše suhih stabala s dupljama (ne uklanjati sušce) radi zaštite šišmiša i puhova, zaštititi špilje i ostale krške fenomene (lokve), izraditi katastar prirodnih vrijednosti izvan zone posebnih ograničenja i brinuti se o njihovoj zaštiti.
(4) Područja napuštenih kamenoloma koja se nalaze na području Parka prirode treba sanirati, a kod kamenoloma Vranja, koji je još u funkciji, treba tehničku sanaciju započeti tijekom eksploatacije do zatvaranja, radi omogućavanja naknadne biološke sanacije (rekultivacije devastiranog terena) i uklapanja u geomorfologiju šire okolice.
Članak 65.
Planom su prikazana područja kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara.
Registrirana kulturna dobra, koja se štite prema odredbama važećih propisa, jesu:
– ruralna cjelina (seosko naselje) Mala Učka, broj upisa u registar kulturnih dobara 542/1,
– ruralna cjelina (seosko naselje) Katun, broj upisa u registar kulturnih dobara 245.
Članka 66.
Planom su određena područja sljedećih evidentiranih nepokretnih kulturnih dobara:
1. Seoska naselja:
– ruralna cjelina (seosko naselje) Gorinci (Kožljak),
– ruralna cjelina (seosko naselje) Sepčići,
– ruralna cjelina (seosko naselje) Brest pod Učkom,
– ruralna cjelina: Molji (Dolenja Vas).
2. Sakralni objekti:
– crkva Sv. Križa i groblje u Zagradu,
– crkva sv. Mihovila u Lovranskoj Dragi,
– crkva sv. Petra u Baričkom Selu (Vranja),
– crkva Pr. Trojstva u Brestu pod Učkom.
3. Arheološki lokaliteti:
– arheološki lokalitet i kaštel u Kožljaku,
– »Pupičina peć« špilja u Vranjskoj Dragi (ostaci prethistorijskog naselja),
– »Klančeva peć« iznad Bresta nad Učkom,
– ranosrednjovjekovna nekropola Sv. Bartul u Brestu,
– Gradac (lokalitet Zagore), prethistorijsko utvrđeno gradinsko naselje s vidljivim ostacima arhitekture antikne utvrde,
– Gradac (lokaliet Grabrova), pretpovijesna gradina,
– Gradac (lokalitet Kožljak), prethistorijsko utvrđeno gradinsko naselje,
– »castrum Vrane«, ruševine ranosrednjovjekovne utvrde u Baričkom Selu (Vranja),
– Prodol, tragovi srednjovjekovne komunikacije.
4. Memorijalna baština:
– groblje u Brestu pod Učkom,
– ranosrednjovjekovni grobovi na groblju u Baričkom Selu (Vranja).
5. Etnološka baština:
– Trebišća, napušteno selo planinskog tipa, izvanredno dobro sačuvano, iznimna ljepota krajolika, potrebno je obnoviti most i mlin.
Članak 67.
(1) Evidencijom nisu obuhvaćene sve tradicijske kamene kapelice (poklonci), koji su očuvani uza stare ceste, no oni zahtijevaju skrb JU, čišćenje i uređenje u skladu s njihovim izvornim izgledom.
(2) Planom se predlaže detaljno konzervatorsko istraživanje i propisivanje uvjeta zaštite i revitalizacije za naselje:
– Zagrad,
– Brest pod Učkom,
– Lovranska Draga.
(3) Za Brest i Lovransku Dragu propisuje se izrada detaljnog plana uređenja i konzervatorska dokumentacija.
8. POSTUPANJE S OTPADOM I MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 68.
(1) Na području Parka sve aktivnosti i djelatnosti te zahvate u prostoru treba provoditi i ograničiti tako da se spriječi onečišćenje zraka, tla i voda te izvornih vrijednosti krša i očuva bioraznolikost te geomorfološki i hidrogeološki fenomeni.
(2) Zabranjeno je trajno ili privremeno zbrinjavanje svih vrsta otpada, sve vrste emisija tvari i energije te mikrobiološko onečišćenje, a sva naselja u Parku uključena su u sustav organiziranog zbrinjavanja komunalnog otpada pripadajućih lokalnih zajednica.
(3) Posjetitelji Parka prirode dužni su sve otpatke odložiti na za to predviđena i označena mjesta. JU je dužan osigurati i označiti mjesta za odlaganje otpada sukladno Pravilniku o unutarnjem redu.
(4) Na cijelom prostoru preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka te spriječiti stvaranje buke, osobito od prometa.
(5) U kotlovnicama većih ugostiteljskih objekata, a osobito onih koji su locirani unutar osjetljivih vodozaštitnih zona, treba osigurati uporabu plina kao energenta.
Članak 69.
(1) Zaštita tla provodi se održavanjem sklopa šumskih sastojina u okviru gospodarenja šumama kako ne bi došlo do degradacije šuma, osobito na strmim padinama južnog dijela Parka (zaštita od erozije). Iz istog razloga treba štititi i pašnjake od zarastanja.
(2) Sva vrijedna, a osobito antropogena zemljišta oko naselja potrebno je sačuvati te unaprijediti, a na napuštenim poljoprivrednim površinama oživjeti poljoprivrednu proizvodnju. U poljoprivrednoj proizvodnji usmjeriti se na biološko poljodjelstvo i smanjiti na najmanju moguću mjeru upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva.
(3) Mjere zaštite voda provode se sukladno važećoj Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta na području Liburnije i na labinskom području.
(4) Sve mjere zaštite voda temelje se na Zakonu o vodama i podzakonskim propisima. One proizlaze iz osnovnih ciljeva zaštite na području Parka: očuvanje kakvoće vode za piće, osiguranje pravilne i sigurne odvodnje otpadnih voda radi postizanja higijensko--zdravstvenog standarda, održavanje vodnog režima primjerenom eksploatacijom i odražavanjem šuma.
Članak 70.
(1) Mjere zaštite od požara organiziraju se i provode u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama s područja Parka prirode te predstavničkim tijelima Istarske i Primorsko-goranske županije i jedinicama lokalne samouprave.
(2) Radi preventivne zaštite od požara JU u suradnji s JP »Hrvatske šume« osigurava stalnu motrilačko-dojavnu službu i stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko zemljište.
(3) Na području Parka zabranjeno je loženje vatre izvan naselja, osim na mjestima koja su posebno označena i namijenjena za tu svrhu.
9. MJERE PROVEDBE
Članak 71.
(1) Ostvarivanje i razrada ciljeva Plana te namjene i korištenje prostora provodit će se u skladu s odredbama ovoga Plana u trajnom procesu upravljanja Parkom, a na osnovi odlučivanja upravnih i drugih tijela.
(2) Javna ustanova Park prirode Učka upravlja područjem Parka na temelju ovoga Plana, Plana upravljanja i Pravilnika o unutarnjem redu.
Članak 72.
U okviru i za potrebe izrade Programa upravljanja potrebno je:
1. izraditi cjeloviti program posjećivanja i razgledavanja Parka prirode, uključujući inventarizaciju atraktivnosti u Parku i izvan Parka te sustav turističkih aktivnosti na širem području s uključenjem Parka (u cjelini i dijelova) u šire programe,
2. izraditi osnovu gospodarenja i krajobraznog uređenja pašnjačkih i livadnih površina u sklopu cjelovite koncepcije poljoprivrede i proizvodnje hrane sa specifičnim obilježjima područja,
3. izraditi plan zaštite od požara,
4. osigurati stručnu pomoć stanovništvu u revitalizaciji izgrađenih struktura te njihovo uključivanje u programe posjećivanja i aktivnosti očuvanja vrijednosti prostora kao i posjećivanja.
Članak 73.
S ciljem praćenja procesa i pojava te, u skladu s tim, poduzimanja potrebnih mjera, obvezno je:
1. uspostaviti i voditi informacijski sustav o prostoru Parka prirode,
2. obavljati daljnja i kontinuirana istraživanja i kartiranja biljnog i životinjskog svijeta te drugih prirodnih pojava,
3. provesti stručnu valorizaciju i zaštitu kulturnih dobara prema posebnom Zakonu,
4. istražiti turističke mogućnosti i interese u Parku i širem području, i to po interesnim skupinama te u skladu s tim prilagođavati programe posjećivanja i informiranja te prezentacije,
5. izvršiti vrednovanje svih postojećih objekata koji se koriste ili se ne koriste a koji bi mogli biti u funkciji Parka – posjećivanja i prezentacije,
6. uspostaviti i pratiti stanje okoliša, i to tla, voda (podzemne i nadzemne), zraka, buke, posebno na dionicama postojeće i planirane krupne državne infrastrukture (državne ceste D3 – tunel Učka, županijske ceste Ž 5047 – stara cesta preko Učke, nesvrstana cesta Poklon – Vojak, željeznička pruga, posebno na predjelu Vranja) i objekata od državnog interesa kao potencijalnih izvora zagađenja u slučaju akcidentnih situacija te izraditi i provoditi program sanacije,
7. izraditi stručnu osnovu za poticanje proizvodnje i plasman ekološki zdrave hrane, očuvanje i unapređenje tradicijskih djelatnosti te u tom smislu odrediti prostore i objekte od važnosti za provođenje tog Programa,
8. uspostaviti GIS sustav.
Članka 74.
Ovim se Planom određuje obveza izrade i donošenja:
1. detaljnog plana uređenja za veće dijelove neizgrađenog građevinskog područja naselja Lovranska Draga, Brest pod Učkom, u obuhvatu označenom u kartama u mjerilu 1:2880 (1:5000) »Prostor za razvoj naselja«,
2. detaljnog plana uređenja za zonu gospodarske djelatnosti proizvodne namjene, (punionica vode Katun, Općina Kršan) te izletnički centar Tisva (»Rakarovac«) i apart-hotel Zatrep uz koji dio namijenjen izgradnji pratećih servisnih i uslužnih sadržaja ne može biti veći od 5% površine zone.
Članka 75.
(1) Zahvati za koje se prema posebnom zakonu provodi procjena utjecaja na okoliš su:
– sanacija kamenoloma Vranja (ovisno o kapacitetu),
– izgradnja žičare,
– izgradnja željezničke pruge,
– izgradnja plinovoda,
– vodoopskrbni zahvati, kaptaže (ovisno o kapacitetu),
– planirana punionica vode, lokalitet Kožljak (ovisno o kapacitetu).
(2) Za planirani zahvat u prostoru, punionicu vode na lokalitetu Kršan, uz obvezu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, preduvjet je istraživanje kojim će se utvrditi šire utjecajno područje s kojeg izvor dobiva vodu te ukupne rezerve podzemnih i nadzemnih količina vode na tom području kako bi se zadovoljili interesi svih korisnika prostora, a prvenstveno osigurala potrebna slobodna voda s gledišta interesa zaštite prirode.
(3) Planirana punionica vode ne može se locirati na mjestu izvorišta.
(4) Za područja, lokacije i zahvate koji su osobito osjetljivi s gledišta utjecaja na okoliš, a to su:
– sanacija bujičnih tokova,
– kamp na lokalitetu Tisva,
– sanacija kamenoloma Vranja (ovisno o kapacitetu),
– vodoopskrbni zahvati, kaptaže (ovisno o kapacitetu),
– planirana punionica vode, lokalitet Kožljak (ovisno o kapacitetu),
potrebno je provesti mjere zaštite okoliša s aspekta voda i prirode.
Članak 76.
(1) Plan će se provoditi etapno s prioritetima osposobljavanja postojećih površina i objekata u funkciji posjećivanja, osobito sanacijom i rekonstrukcijom, sanacijom ugroženih dijelova, poboljšanjem organizacije posjećivanja, postupnom realizacijom važnijih novih objekata.
(2) Svi planirani zahvati u prostoru moraju biti sagledani sa svih relevantnih aspekata, a posebno s gledišta zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti područja. Stručnim podlogama za lokacijske dozvole treba obuhvatiti kontaktni prostor i građevine koje graniče s površinom zahvata te istražiti učinke zahvata u prostoru na sve prostorne sastavnice i odnos prema susjednim površinama i djelatnostima radi usklađenja i izbjegavanja nepovoljna funkcionalna i ekološka utjecaja na ambijent u kojem se zahvat obavlja.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |