DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

643

Na temelju članka 43. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03.) Državni zavod za statistiku određuje

STATISTIČKE STANDARDE

ZA PRODCOM ISTRAŽIVANJE O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI ZA 2005. (IND-21/PRODCOM)

 

I. UVODNA OBJAŠNJENJA

Službena statistika Republike Hrvatske (RH) kontinuirano se usklađuje sa statističkim standardima Eurostata – Statističkog ureda Europske unije (EU-a) još od dobivanja statusa kandidata u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Nakon potpisivanja ugovora o pridruživanju RH s EU-om 3. listopada 2005. aktivnosti na usklađivanju s EU-om dodatno su intenzivirane jer je obveza službene statistike RH da u potpunosti bude usporediva s EU-om u trenutku ulaska u EU. U tom cilju tijekom 2005. nastavilo se s daljnjim usklađivanjem proizvodnih statistika industrije, a jedan od rezultata tog rada je i izrada ažuriranih Statističkih standarda za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2005.¹⁾Prvo usklađeno nacionalno IND-21/PRODCOM istraživanje izrađeno je još tijekom 1995.²⁾, a u pravilu se treba ažurirati svake godine prema dinamici ažuriranja PRODCOM³) istraživanja EU-a. Ažuriranje PRODCOM-a regulirano je temeljnom Uredbom Vijeća EU-a⁴) o uvođenju ovog istraživanja, a uključuje godišnje ažuriranje PRODCOM Liste kao i koncepte i definicije koje treba obvezatno koristiti pri provedbi PRODCOM istraživanja u državama članicama EU-a i drugim državama koje to žele postati. Radi zadovoljavanja zahtijeva EU-a i osiguranja usporedivosti, IND-21/PRODCOM istraživanje RH se redovito ažurira prema promjenama PRODCOM istraživanja EU-a svake godine, počevši od izvještajne godine 2002. Statistički standardi IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005. sadrže ažuriranu verziju NIP-a 2005.⁵⁾ usklađenu s ažuriranom verzijom PRODCOM Liste za 2005⁶⁾ EU-a. Metodološki dio je također djelomično redefiniran radi usklađivanja s konceptima i definicijama PRODCOM istraživanju za 2005. EU-a koji se djelomično izmijenjeni Uredbom Komisije EU-a⁷⁾ za spomenuto istraživanje. Osnovni razlog ažuriranja PRODCOM Liste EU-a u godišnjoj dinamici je kontinuirano usklađivanje i jednoznačno povezivanja s robama iz CN-a – Kombinirane nomenklature za vanjsku trgovinu EU-a⁸⁾ s kojom je PRODCOM Lista povezana preko korespondentnih tablica veza. Na isti način moguća je uspostaviti korespondentne veze između proizvoda NIP-a i roba iz Carinske tarife RH⁹⁾ koja je usklađena s referentnom verzijom CN-a. U tom je cilju PRODCOM Lista 2005 značajno je simplificirana radi veće sadržajne povezanosti s CN-om 2005, što se odrazilo i na nacionalnu verziju NIP-a 2005. koji promijenjen u većem obimu nego je to za očekivati u godinama između revizija klasifikacijskih sustava.

PRODCOM je kratica za PRODCOM istraživanje EU-a na temelju kojih se prikupljaju podaci o godišnjoj industrijskoj proizvodnji država članica EU-a od 1993., a od izvještajne godine 2002. i mjesečni podaci o željezu i čeliku. Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci prema europskom konceptu ovog istraživanja o industrijskoj proizvodnji RH, odnose se na rezultate Godišnjeg izvještaja industrije za 1994., a temelje se na prvoj verziji NIP-a 1995. koja je bila usklađena s PRODCOM Listom 1995. Od tada do danas NIP se, u okviru utvrđene dinamike ažuriranja, šest puta revidirano¹⁰⁾, svaki put radi daljnjeg usklađivanja s referentnim verzijama PRODCOM Lista EU-a i metodologije za PRODCOM istraživanja EU-a.

Nacionalna politika revizija IND-21/PRODCOM istraživanja radi usklađivanja NIP-a s ažuriranom verzijom PRODCOM Liste kao i konceptima i definicija PRODCOM istraživanja EU-a donositi će se izdavanjem novih statističkih standarda, a ne samo izmjenama i dopunama istih jer je to uobičajena praksa u državama-članicama EU-a kao i iz praktičnih razloga posebice u slučaju njihovog korištenja od novih izvještajnih jedinica. Promijene svih temeljnih statističkih klasifikacija EU-u (u okviru tzv. »OPERATION 2007«) koje su sastavni dio hijerarhijske strukture PRODCOM Liste a koje će implicirati veće promjene u strukturi NIP-a, očekuju se prilikom izrade verzije NIP-a 2007.

 

Pojam INDUSTRIJE u PRODCOM istraživanju

Sektor INDUSTRIJE definiran je ovdje s tri područja NKD-a 2002., C – Rudarstvo i vađenje, D – Prerađivačka industrija i E – Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno s odjeljcima NKD-a 2002 od 10. do 41.¹¹⁾ Isti pojam INDUSTRIJE koji se koristi u ovom PRODCOM istraživanju za 2005. koristio se i u svim prijašnjim godišnjim istraživanjima o industrijskoj proizvodnji i usklađen je s konceptom industrije koji koristi Eurostat.

 

Svrha i cilj PRODCOM istraživanja

Svrha provedbe ovog istraživanja je diseminacija relevantnih i ažurnih PRODCOM podataka domaćim i stranim korisnicima za potrebe analiza nacionalne strukture i vrste proizvoda koji se proizvode na domaćem tržištu te osigurati detaljan skup podataka za ocjenu njihove konkurentnosti na europskim i svjetskim tržištima i izračunavanje vidljive potrošnje (apparent consumtion) na razini proizvoda/roba uspoređivanjem PRODCOM podataka o industrijskoj proizvodnji s podacima o izvozu/uvozu iz vanjske trgovine na temelju usklađenih nomenklatura koje omogućavaju njihovo bilanciranje korištenje formule: proizvodnja + uvoz – izvoz. Glavni su ciljevi provedbe IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005. prikupljanje i obrada podataka o godišnjoj industrijskoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj koja se mjeri pojedinačnim proizvodima iz NIP-a na temelju harmoniziranih statističkih standarda te njihova diseminacija u Eurostat na standardiziran način radi zadovoljavanja zahtijeva Eurostata i uključivanja nacionalnih PRODCOM podataka u Europski statistički sustav PRODCOM statistika.

Napominjemo svim izvještajnim jedinicama i ostalim zainteresiranim korisnicima da su nacionalni godišnji rezultati PRODCOM-a za 2001. do 2004. već dostavljeni u Eurostat, i objavljeni na Eurostat-ovom CD-u pod nazivom – Unutrašnja i vanjska trgovina EU-a (Intra-and extra-EU trade) te se mogu pregledavati, pretraživati i prenijeti (download) besplatno s Eurostat-ove baze podataka COMEXT. Na COMEXT bazi nalaze se podaci posebne baze podataka EUROPROMS – Europske proizvodne i tržišne statistike (EUROPEAN PRODUCTION AND MARKET STATISTICS), gdje se nalaze PRODCOM podaci zajedno s podacima izvoza/uvoza na detaljnoj razini proizvoda/roba iz PRODCOM/CN harmoniziranih nomenklatura. Ovdje su dostupni PRODCOM podaci za RH zajedno s podacima država članica EU-a i državama kandidatima za članstvo u EU, što dovoljno ukazuje na učinkovitost i harmoniziranosti PRODCOM statistike RH koja se kontinuirano održava velikim naporom svih sudionika već niz godina, a nastavlja se i izradom ovih revidiranih standarda.

 

Predmet PRODCOM istraživanja

Predmet IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005., u skladu sa spomenutim ciljem i svrhom istraživanja, su detaljni podaci o industrijskim proizvodima na razini proizvoda iz NIP-a 2005. koji su proizvele statističke jedinice tijekom 2005. na području Republike Hrvatske. Obilježja koja se prikupljaju za industrijske proizvode iskazana u fizičkim mjernim jedinicama iz NIP-a 2005. su sljedeća: maksimalno moguće količine proizvodnje; ukupno proizvedene količine proizvoda; interna potrošnja proizvedenih količina namijenjenih daljnjoj preradi ili obradi u okviru istog poduzeća/izvještajne jedinice; količine zaliha gotovih proizvoda (namijenjenih prodaji) koje je proizvela statističke jedinica tijekom izvještajne godine; te količine prodaje proizvedenih proizvoda statističke jedinica, iskazana u fizičkim mjernim jedinicama i u vrijednostima prodaje (proizvodnja za vlastiti račun) ili fakturiranom iznosu naknade (proizvodnja za tuđi račun na temelju ugovora s naručiteljem) odnosno prema obilježjima obrazaca IND-21¸/PRODCOM. Predmet istraživanja su dakle, ukupno proizvedeni industrijski proizvodi bez obzira dali su se proizvodili za vlastiti račun (kada je statistička jedinica/poduzeće vlasnik proizvedenih količina) ili na temelju ugovora s naručiteljem (trećom osobom) koji je u tom slučaju i vlasnik proizvedenih količina statističke jedinice. U IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005., predmet istraživanja je i ukupna fakturirana vrijednost prodaje svih proizvoda statističke jedinice koja osim ukupno proizvedenih i prodanih proizvoda iz NIP-a 2005. uključuje i vrijednost prodaje proizvoda koje je statistička jedinica nabavila od trećih osoba radi preprodaje u istom obliku u kojem je i nabavljena (ukupna vrijednost preprodaje trgovačke robe statističke jedinice).

Izvještajne jedinice i statističke jedinice za koje su izvještajne jedinice dužne dostaviti podatke o predmetu istraživanja IND-21/PRODCOM za 2005. navedene su u Adresaru za IND-21/PRODCOM za 2005., na odgovarajućim obrascima IND-21/PRODCOM za 2005.

 

Pravna osnova PRODCOM istraživanja

PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2005. (IND-21/PRODCOM) provodi se na osnovi Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2006. godinu (NN, br. 4/06.). Obveza davanja podataka temelji se na članku 35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici.

Ne dostavljanje podataka ili dostavljanje netočnih, nepotpunih ili neažurnih podataka u propisanom sadržaju i rokovima povlači kaznene odredbe iz članka 69. i 70. navedenog zakona.

 

Zaštita pojedinačnih podataka u PRODCOM istraživanju

Pojedinačni podaci koji će se prikupiti ovim IND-21/PRODCOM istraživanjem za 2005., koristit će se isključivo u statističke svrhe u skladu s odredbama zakona (članci 59. do 66.), o povjerljivosti pojedinačnih statističkih podataka (Zakon o službenoj statistici, NN, br. 103/03.).

 

II. KONCEPTI I DEFINICIJE PRODCOM ISTRAŽIVANJA

 

Proizvod i proizvodnja u PRODCOM istraživanju

Koncepti i definicije proizvoda i vrste proizvodnje koji se koriste u ovom istraživanju preuzeti su iz PRODCOM istraživanja EU-a i nemaju smisao definitivnih značenja ovih riječi izvan ovog konteksta. U nedostatku konzistentne nacionalne terminologije i dvojezičnih pojmovnika, uz svaki pojam navodimo i naziv na engleskom jeziku, a za koncepte proizvodnje i vrstu prema PRODCOM-u EU-a, kako bi se izbjeglo poistovjećivanje s istim ili sličnim pojmovima koji se koriste u drugim statističkim istraživanjima.

Proizvod (Product). Proizvod je posljedica neke industrijske djelatnosti, a koristi se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju i za industrijske usluge, a definiran je Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om 2005. prema konceptu ovog PRODCOM istraživanja.

Gotov proizvod (Finished product). Pod pojmom gotov proizvod smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade tako da je u NIP-u 2005. naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranoga gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda ka npr. čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, kasiranje i slično. Količine neispravnih proizvoda (»škart«) ne smatraju se gotovim proizvodima.

Jedinična vrijednost (Unit value). Jedinična vrijednost prodanih (gotovih) proizvoda predstavlja prosječnu vrijednost po jedinici proizvoda, a ne stvarnu prosječnu cijenu tih proizvoda. U PRODCOM istraživanju jedinična vrijednost prodanih proizvoda ne prikuplja se izravno (izveden pokazatelj) već se dobije izračunom odnosno dijeljenjem vrijednosti prodanih proizvoda definiranih NIP-om 2005. s prodanim količinama tih proizvoda, a izražena je u kunama.

Nedovršen proizvod (Unfinished product). Proizvod koji nije dosegao određeni stupanj prerade ili dorade definiran NIP-om 2005. smatra se nedovršenim i ne iskazuje se u PRODCOM istraživanju.

Intermedijarni proizvod (Intermediate products). Proizvod koji je dosegao određeni stupanj prerade ili dorade definiran NIP-om 2005. i koji je proizvela jedna od lokalnih jedinica poduzeća ali se dalje prerađuje ili obrađuje u istoj ili drugoj lokalnoj jedinici istog poduzeća/izvještajne jedinice i tim se postupcima pretvara u novi proizvod iz NIP-a 2005. (ili se ugrađuje u novi proizvod) naziva intermedijarni. U PRODCOM istraživanju intermedijarni proizvodi se iskazuju u tablici 1. pod »količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću (stupac »h«). U nekim metodologijama za sličnu definiciju se koristi pojam poluproizvod (semi-finished products) ili međufazni proizvod. Proizvodi kupljeni od trećih osoba radi preprodaje u istom obliku u kojem su i kupljeni ne smatraju se intermedijarnim proizvodima u smislu ovih standarda, kao ni proizvodi koji se koriste za bruto investicije u vlastiti fiksni kapital lokalnih jedinica odnosno poduzeća.

Prodana proizvodnja (Production sold – PRODCOM type S). Pod pojmom prodana proizvodnja podrazumijeva se proizvodnja koju su neko vrijeme obavljale lokalne jedinice i koja je prodana (fakturirana) u izvještajnoj godini. U prodane proizvode treba iskazati ukupne količine i vrijednosti proizvoda (i usluga) iz NIP-a 2005. koji su isporučeni drugim poslovnim subjektima, prodani u vlastitim prodavaonicama lokalnih jedinica odnosno poduzeća, kao i izvezene količine i vrijednosti proizvoda (i usluga) u izvještajnoj godini. Drugim riječima, proizvodnja se smatra prodanom ako je fakturirana. Pod prodanom proizvodnjom smatra se i proizvodnja odnosno prerada ili izvršene industrijske usluge na temelju ugovora s naručiteljem (za tuđi račun) prema definicijama iz ovih statističkih standarda. (vidi III. dio, točka C – Posebne upute za popunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca).

Ukupna proizvodnja (Total production – PRODCOM type T). Ukupna proizvodnja jest proizvodnja koju su obavljale lokalne jedinice u izvještajnoj godini bez obzira na to je li prodana trećim osobama u zemlji ili inozemstvu (izvoz), stavljena na zalihe gotovih proizvoda (namijenjenih prodaji) ili se koristila za daljnju preradu u poduzeću ili kombinirano. U ukupnu proizvodnju treba uključiti i proizvodnju ostvarenu na temelju zajedničkog ulaganja sa stranim partnerom, ali samo ako je ostvarena na teritoriju Republike Hrvatske (npr. nafta), uključujući i proizvodnju na teritoriju Slobodnih zona RH. Ukupne količine proizvedenih proizvoda uključuju proizvodnju za vlasti račun i proizvodnju odnosno preradu ili izvršene industrijske usluge na temelju ugovora s naručiteljem (za tuđi račun) izvršenu u izvještajnoj godini prema definicijama iz ovih standarda (vidi III. dio, točka C – Posebne upute za popunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca).

Proizvodnja namijenjena prodaji (Production intended for sale – PRODCOM type C). Proizvodnja namijenjena prodaji jest proizvodnja koju su obavljale lokalne jedinice u izvještajnoj godini i koja je prodana trećim osobama u zemlji ili inozemstvu (izvoz) ili je stavljena na zalihe gotovih proizvoda kako bi se prodala kasnije, ili kombinirano. Ova se vrsta proizvodnje ne prikuplja izravno već se dobije izračunom (izveden pokazatelj). Ne uključuje proizvodnju koja se je utrošila (ili je namijenjena) za daljnju preradu u istoj lokalnoj jedinici odnosno poduzeću prema definicijama iz ovih standarda (vidi III. dio, točka C – Posebne upute za popunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca).

 

Izvještajne jedinice PRODCOM istraživanja

Izvještajne jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005. su svi poslovni subjekti (pravne i fizičke osobe) koje su u Registru poslovnih subjekata (RPS)¹²⁾ razvrstani u djelatnost INDUSTRIJE odnosno u područja C, D i E (odjeljci 10 do 41) prema NKD-u 2002. (pravne osobe) ili obavljaju industrijsku djelatnost prema informacijama iz Obrtnog registra (fizičke osobe) ili drugih sekundarnih izvora. Izvještajne jedinice su i one pravne ili fizičke osobe koje nisu razvrstane prema glavnoj djelatnosti u industriju, ali imaju dijelove koje se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu.

Izvještajne jedinice najčešće su trgovačka društva ili obrtnici, a mogu biti sve druge pravne ili fizičke osobe koje su tijekom izvještajne godine (2005.) bavile industrijskom djelatnosti na teritoriju RH, a ušle su u obuhvat ovog istraživanja prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005.

Izvještajne jedinice daju podatke pojedinačno, za svaku industrijsku lokalnu jedinicu u svom sastavu, na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, a na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM ako su im utvrđene više od dvije industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. Ako su obavljali još i djelatnost brodogradnje prema definiciji razreda 35.11 NKD-a 2002., onda ispunjavaju još i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. (vidi upute za popunjavanje).

Prema statističkoj terminologiji sve izvještajne jedinice u IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005., prema gore spomenutoj definiciji, koje se nalaze u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. nazivaju se poduzećima (industrijska i neindustrijska), a njihovi dijelovi za koje su obvezne iskazati podatke – industrijskim lokalnim jedinicama (statističke jedinice).

 

Statističke jedinice PRODCOM istraživanja

Statističke jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005. su industrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća. Pojam ovako definiranih statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica, koristi se isključivo za potrebe provedbe PRODCOM istraživanja za 2005. i drugim kontekstima može imati drugačije značenje. Usklađen je u najvećoj mjeri s definicijom statističkih jedinica PRODCOM istraživanja EU-a i definicijom statističkih jedinica EU-a¹³⁾. Manja odstupanja postoje isključivo radi specifične nacionalne namjene ovog istraživanja (regionalni pokazatelji o industrijskoj proizvodnji na detaljnoj razini proizvoda).

Industrijska i neindustrijska poduzeća, koja su se tijekom 2005. bavila industrijskom proizvodnjom, u pravilu su izvještajne jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja. Njihove definicije ovdje navodimo radi pojašnjenja i razumijevanja statističkih pojmova koji se koriste u ovom istraživanju.

Industrijska poduzeća su svi poslovni subjekti tj. sva trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe koji su, na temelju svoje glavne djelatnosti, razvrstani u djelatnost INDUSTRIJE (u RPS-u ili Obrtnom registru) i stvarno su se tijekom 2005. bavila industrijskom proizvodnjom, prema definiciji INDUSTRIJE iz ovog istraživanja.

Neindustrijska poduzeća su svi poslovni subjekti tj. sva trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe koji nisu, na temelju svoje glavne djelatnosti, razvrstani u djelatnost INDUSTRIJE (prema RPS-u ili Obrtnom registru), ali imaju dijelove koji su se tijekom 2005. bavili industrijskom proizvodnjom (sekundarne djelatnosti), prema definiciji INDUSTRIJE iz ovog istraživanja.

Industrijske lokalne jedinice industrijska i neindustrijska poduzeća, koja su tijekom 2005. obavljale industrijsku proizvodnju, su prema definiciji, statističke jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja. Sve podatke u ovom istraživanju, izvještajne su jedinice dužne iskazati, za sve industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005., a predstavljaju statističku konstrukciju (bez obzira dali su pravno konstituirane ili nisu). Njihove opsežnije definicije navodimo u nastavku, isključivo radi pojašnjenja statističkih pojmova koji se koriste u ovom istraživanju, kako bi se podaci koje se trebaju na temelju ove konstrukcije ispuniti bili što točniji.

Industrijske lokalne jedinice čini jedan dio ili više dijelova zajedno jednog industrijskog ili neindustrijskog poduzeća odnosno izvještajne jedinice, koji je obavljao jednu ili više industrijskih vrsta djelatnosti na području jedne ili više regije. Regija je, u IND-21/PRODCOM istraživanju, definirana kao administrativno područje jedne županije. Drugim riječima, za njihovo utvrđivanje koristio se kriterij – djelatnost/regija. Kriterij »industrijski« odnosi se na sve dijelove jednog poduzeća odnosno izvještajne jedinice koji su se u izvještajnoj godini bavili industrijskom djelatnošću, bilo na temelju svoje glavne i/ili neke od sporednih djelatnosti industrijske, a regionalni kriterij odnosi se na regionalni smještaj (lokaciju) tog industrijskog dijela ili više dijelova na području jedne ili više županija.

Svako industrijsko poduzeće odnosno izvještajna jedinica (poslovni subjekt), po ovom kriteriju ima barem jednu industrijsku lokalnu jedinicu, i to u slučajevima kada je jedan ili više njegovih dijelova obavljalo industrijsku djelatnost na teritoriju samo jedne županije ili ako nema dijelova (sve u sjedištu). U svim drugim slučajevima utvrđene su dvije i više industrijske lokalne jedinice u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. tj. za svaku županiju po jednu, prema lokaciji na kojoj se djelatnost obavljala. Industrijske lokalne jedinice mogu biti dijelovi industrijskih ili neindustrijskih poduzeća.

Industrijske lokalne jedinice industrijskih poduzeća utvrđene su od jednog ili više dijelova industrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima je glavna djelatnost industrija prema administrativnim sekundarnim izvorima npr. RPS, Obrtni registar i slično.

Industrijske lokalne jedinice neindustrijskih poduzeća utvrđene su na isti način, od jednog ili više dijelova neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima je glavna djelatnosti izvan industrije, prema administrativnim sekundarnim izvorima npr. RPS, Obrtni registar i slično, ali imaju dijelove koji su se bavili industrijskom proizvodnjom na temelju njihovih sporednih djelatnosti (ili su pogrešno razvrstani u administrativnim izvorima).

Statističke jedinice, industrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata) za koje se iskazuju podaci u ovom PRODCOM istraživanju za 2005., utvrđene su u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005., koji je izradila Statistika industrije i energije DZS-a. Adresar IND-21/PRODCOM za 2005. dostavlja se svim sudionicima u provedbi PRODCOM istraživanja za 2005. (vidi organizaciju provedbe).

Ponovno naglašavamo, da u većini slučajeva, industrijskom ili neindustrijskom poduzeću odnosno izvještajnoj jedinici (poslovnom subjektu) je utvrđena samo jedna industrijska lokalna jedinica. Iznimno, u slučajevima kada industrijska ili neindustrijska poduzeće imaju više industrijskih dijelova koji obavljaju industrijsku djelatnost na području nekoliko regija odnosno županija, utvrđeno im je više od jedne industrijske lokalne jedinice u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. Pri tom su, svi industrijski dijelovi istog poduzeća smješteni na području jedne županije, grupirani u jednu regionalnu jedinicu – industrijsku lokalnu jedinicu tog poduzeća (industrijskog ili neindustrijskog).

Pri utvrđivanju statističkih jedinica za PRODCOM istraživanje za 2005. nisu uzeti u obzir dijelovi (ili dio) industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica koji su »fizički» izvan teritorija RH, radi usklađivanja s konceptima i definicijama PRODCOM istraživanja EU-a tj. radi izbjegavanja dupliciteta podataka o industrijskoj proizvodnji na razini EU-a, jer se rezultati ovog istraživanja redovito dostavljanju u Eurostat (Statistički ured EU-a).

 

Obuhvat PRODCOM istraživanja

Obuhvat statističkih jedinica odnosno industrijskih lokalnih jedinica industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata) nije potpun. U PRODCOM istraživanju za 2005. obuhvaćaju se sve izvještajne jedinice (poslovni subjekti) kojima su utvrđene industrijske lokalne jedinice u 2005. koje imaju 10 i više zaposlenih, ako se ovim obuhvatom osigurava dovoljnu pokrivenost pojedinačnih skupina INDUSTRIJE (od 10.1 do 41.0) prema strukturi NKD-a 2002. Dovoljan obuhvat statističkih jedinica u IND-21/PRODCOM istraživanju znači da zbrojeno »pokrivaju« tj. učestvuju s najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti u svakoj pojedinačnoj skupini INDUSTRIJE prema strukturi NKD-a 2002., prema informacijama iz IND-21/SPS istraživanja industrije i drugih sekundarnih izvora. Ukoliko uvjet nije zadovoljen, za određene skupine INDUSTRIJE iz NKD-a 2002. proširuje se obuhvat i na statističke jedinice s manje od 10 zaposlenih (posebno male industrije kao npr. industrija kruha, tiskanje, mali alati i drugo). Iznimno, u obuhvat istraživanja bez obzira na kriterij, ulaze i statističke jedinice koje proizvode nove proizvode s aspekta RH ili proizvode koji nisu novi ali se rijetko proizvode (iako s aspekta količina i vrijednosti nisu značajni) radi dobivanja informacija o raznovrsnosti nacionalne proizvodnje i poštivanja kriterija obuhvata PRODCOM istraživanja iz Uredbe EU-a (90% pokrivenosti na razini pojedinačnog proizvoda iz PRODCOM liste odnosno iz NIP-a).

Obuhvat statističkih jedinica utvrđen je Adresarom IND-21/PRODCOM za 2005. za distribuciju, koji je utvrdila Statistika industrije i energije DZS-a. Ukoliko neki ured državne uprave u županiji – ured za statistiku eventualno smatra da je neka izvještajna ili statistička jedinica s gledišta županije važna, a nije uvrštena u Adresar IND-21/PRODCOM za 2005., treba čim prije o toj izvještajnoj ili statističkoj jedinici dostaviti osnovne podatke DZS-u koji će utvrditi njenu važnost sa stanovišta obuhvata, te je eventualno naknadno uključiti u Adresar IND-21/PRODCOM za 2005.

 

Periodika i izvještajno razdoblje PRODCOM istraživanja

PRODCOM istraživanje u pravilu se provodi jednom godišnje. Izvještajno razdoblje je godina dana, a podudara s kalendarskom godinom odnosno razdobljem od 1. siječnja do 31. prosinca 2005. koja je izvještajna godina u ovom PRODCOM istraživanju za 2005.

 

Metoda prikupljanja PRODCOM podataka

Za provedbu PRODCOM istraživanja za 2005. koristi se izvještajna metoda. Izvještajne jedinice popunjavaju odgovarajuće podat­ke za sve svoje industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005., na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, na pomoćnom obrascu za industrijske lokalne jedinice IND-21/PRODCOM/POM u slučaju kada imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice, a ako obavljaju djelatnost brodogradnje, popunjavaju još podatke i na pomoćnom obrascu za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11.

Izvještajne jedinice popunjavaju podatke o industrijskoj proizvodnji za svoje industrijske lokalne jedinice na spomenutim obrascima, na temelju svojih knjigovodstvenih podloga, dok se za dio podataka trebaju dati stručne ocijene i procjene. Popunjen obrazac IND-21/PRODCOM, pomoćne obrasce za industrijske lokalne jedinice IND-21/PRODCOM/POM i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11, izvještajne jedinice dostavljaju kompletirano nadležnom uredu državne uprave u županiji – ured za statistiku u roku koji im on odredi.

 

Nomenklatura industrijskih proizvoda – NIP 2005.

Za ispunjavanje tabele 1. obvezatno treba koristiti NIP 2005. koja je sastavni dio ovih PRODCOM statističkih standarda i nalazi se u dodatku 3. Izvještajne jedinice dužne su za svaku im industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu Adresarom IND-21/PRODCOM za 2005. iskazati podatke po proizvodima i mjernim jedinicama iz NIP-a 2005. o količinama: maksimalne i ukupne proizvodnje; utrošenih proizvoda za daljnju proizvodnju s aspekta izvještajne jedinice (a ne industrijskih lokalnih jedinica); proizvoda koje je proizvela za prodaju ali su na zalihama, kao i o količinama i vrijednostima prodaje vlastito proizvedenih proizvoda za svoj ili tuđi račun. NIP 2005. je izrađen na temelju verzije PRODCOM List 2005¹⁴⁾ EU-a. PRODCOM List je prva lista proizvoda EU-a, koja je usklađena na razini proizvoda/roba s Kombiniranom nomenklaturom (CN-om) EU-a za statistiku vanjske trgovine. S obzirom da je NIP 2005. izrađen na temelju PRODCOM Lista 2005, a Carinska tarifa RH za 2005.¹⁵⁾ na temelju CN-a 2005, osigurana je i povezanost između NIP-a 2005 i Carinske tarife za 2005. na razini proizvoda/roba preko korespondentnih tablica veza. Struktura šifre proizvoda NIP-a 2005. sastoji se od deset brojčanih oznaka, a možemo je prikazati na sljedeći način: XX. XX. XX. XX. YY. Prvih osam brojčanih oznaka NIP-a 2005. identično je s PRODCOM List 2003 (oznake »XX.XX.XX.XX«), a deveta i deseta brojčana oznaka (»YY«) rezervirane su za detaljniju nacionalnu razradu proizvoda PRODCOM List 2005. gdje god je bilo potrebno, kako bi se bolje reflektirala specifičnost i značaj nacionalne proizvodnje.

U hijerarhijskoj strukturi NIP-a 2005. prve četiri brojčane oznake (razine djelatnosti) preuzete su iz NKD-a 2002., a prvih šest brojčanih oznaka (agregirane razine proizvoda) preuzete su iz KPD-a 2002. Petu brojčanu oznaku NKD-a 2002., odnosno podrazreda, nije bilo moguće ugraditi ni u jednu više raščlanjenu statističku klasifikaciju ili nomenklaturu, jer se prilikom nacionalne raščlambe razreda NACE-a Rev. 1.1 na temelju koje je izrađena NKD 2002., nije vodilo računa o daljnjoj usporedivosti s KPD-om 2002. (posljedica je pristupa nacionalne raščlambe na podrazrede iz prve verzije NKD-a).

Iako je sustav vizualnog označavanja šifre NIP-a 2005. iz prvog stupca pod nazivom »šifra proizvoda NIP-a 2005. u publikacijama« ostao je isti u odnosu na vizualno označavanje NIP-a 2004., kao i onaj u zadnjem stupcu za upis šifara proizvoda u obrazac »IND-21/PRODCOM«, NIP 2005 je simplificiran u odnosu na NIP 2004. Razlog je vezan je uz simplifikaciju izvorne PRODCOM Liste 2005 EU-a radi njegove veće povezanosti i usporedivost s CN-om . U nacionalnoj verziji NIP-a 2005. deveta i deseta brojčana oznaka »YY« koriste se za daljnju nacionalnu raščlambu. Sustavom vizualnog označavanja šifara NIP-a 2005. naglašena je povezanost NIP-a 2005. sa strukturom PRODCOM Liste 2005. čija je izvedenica, dodavanjem točke između osme i devete brojčane oznake šifre NIP-a 2005. odnosno na mjestu gdje počinje nacionalna detaljna raščlamba »YY«. Tako npr. oznaka »YY«= »00« u šifri NIP-a (deveta i deseta brojčana oznaka) označava da nacionalne raščlambe zapravo nema te da je šifra iz PRODCOM Liste 2005 EU-a preuzeta nepromijenjeno u nacionalnu verziju NIP-a 2005. tj. da nema dodatne nacionalne raščlambe.

Proizvodi NIP-a 2005., na nacionalnoj su razini također usporedivi s Nomenklaturom industrijskih proizvoda za mjesečni izvještaj industrije – NIPUM 2004.¹⁶⁾ na razini potkategorija KPD-a 2002., a na razini pojedinačnih proizvoda obiju nomenklatura preko korespondentnih tablica veza. Proizvodi NIP-a 2005., povezani su također po načelu input-outputa s Nomenklaturom sirovina i materijala industrije – NRMI 2004. (NN, br. 63/05.) na razini potkategorija KPD-a 2002. obje nomenklature.

Za svaki proizvod u NIP-u 2005. određene su od jedne do tri mjerne jedinice na temelju kojih izvještajna jedinica odnosno pravna osoba treba iskazati industrijsku proizvodnju svih svojih industrijskih lokalnih jedinica iz Adresara IND-21/PRODCOM-a za 2005. Bilo je neophodno utvrditi različite mjerne jedinice jer se podaci iz ovog PRODCOM istraživanja nacionalno koriste u različite svrhe koje u određenim slučajevima zahtijevaju postojanje različitih mjernih jedinica. Prva mjerna jedinica koristi se za izračunavanje pondera industrijskih proizvoda za potrebe obrade Mjesečnog istraživanja o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), druga mjerna jedinica preuzeta je iz PRODCOM Liste 2005 EU-a, a ukoliko je različita od prve, iznimno je uvedena i treća mjerna jedinica ako se s prvom i drugom mjernom jedinicom nije moglo udovoljiti svim zahtjevima iz međunarodne razmjene podataka (npr. Eurostat, UN/ECE, FAO, IEA i dr.). U ovoj verziji NIP-a 2005. pažljivo su analizirane sve mjerne jedinice koje su utvrđene u NIP-u 2005., kako bi se smanjio njihov broj u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na različite namjene ovog istraživanja, da bi se izvještajnim jedinicama što više smanjio teret izvještavanja.

Usporedivost proizvoda NIP-a 2005. s robama iz CT-a 2005. za svaki je proizvod/robu osigurana i izborom mjernih jedinice na isti način kao i usporedivost proizvoda PRODCOM Liste 2005 EU-a s robama iz CN-a 2005. Razlika može postojati samo u onim slučajevima kada i PRODCOM Lista 2005. odstupa od CN-a 2005, kada se za određene proizvode NIP-a 2005. traže veće mjerne jedinice od onih u CT-u ili u PRODCOM Listi kao npr. umjesto »kg« u CT-u ili PRODCOM Listi, u NIP-u se traži »tona«, jer za određene proizvode iz NIP-a proizvedene količine manje od »tone« nisu značajne za praćenje proizvodnje (npr. nekoliko »kg mesa« može biti interesantno s aspekta carine, ali s aspekta proizvodne statistike nije važno).

Posebno napominjemo svim izvještajnim jedinicama da je DZS donio odluku o usklađivanju NIP-a s PRODCOM Listom EU-a svake godine, kako bi se zadovoljili višestruki ciljevi ovog istraživanja: usklađivanje s PRODCOM Uredbom EU-a, koja propisuje godišnje usklađivanje svih nacionalnih nomenklatura baziranih na PRODCOM Listi radi povezivanja s podacima CN-a na detaljnoj razini proizvod/roba (osnovna svrha PRODCOM statistika), kao i usklađivanje s CT-om s kojim je NIP povezan preko korespondentnih tablica veza. S obzirom da DZS, već nekoliko godina dostavlja podatke iz ovog istraživanja Eurostatu (Statističkom uredu EU-a), a godišnji rezultati PRODCOM istraživanja za 2001. i 2004. su uključeni u službene podatke Eurostata, redovito se publiciraju na CD-u »Intra– and extra-EU trade« zajedno rezultatima PRODCOM istraživanja država članica EU-a i državama kandidatima koji status je dobila i RH, interes je službene statistike RH da što više uskladi svoje statistike s statističkim standardima EU-a.

U okviru ove strategije izrađena je i nova ažurirana verzija NIP-a 2005. prema PRODCOM Listi 2005 EU-a, a već sljedeće godine, za provedbu IND-21/PRODCOM istraživanja za 2006. predviđena je ažurirana verzija NIP-a 2006. u okviru politike revizije ovog istraživanja. Kako bi olakšali snaženje izvještajnim jedinicama korištenje različitih verzija NIP-a svake godine, uveli smo sustav označavanja proizvoda NIP-a koje se mijenjaju u odnosu na prethodnu verziju, s naznakom razloga promjene (greška u prethodnoj verziji, promjena u novoj verziji radi usklađivanja i slično), a svi proizvodi NIP-a 2005. koji nemaju oznake su nepromijenjeni u odnosu na prethodnu verziju tj. NIP 2004. (vidi Dodatak 3. ovih standarda).

 

Organizacija provedbe PRODCOM istraživanja

U provođenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS) i Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku.

Državni zavod za statistiku (DZS) izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za Republiku Hrvatsku i županije, te kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici, sastavlja Adresar IND-21/PRODCOM za 2005., tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja uredima državne uprave u županijama – uredima za statistiku, koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate, objavljuje i diseminira rezultate PRODCOM istraživanja za 2005. Prema potrebi, DZS održava i stručno obučavanje po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim statističarima neposredno obilazi izvještajne jedinice, a o važnijim metodološkim poteškoćama razgovara izravno s izvještajnom jedinicom.

Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku distribuiraju kompletiran materijal izvještajnim jedinicama odnosno pravnim osobama za sve utvrđene industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. za koje su dužne popuniti podatke u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM, pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM ukoliko imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice, te pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 ukoliko su obavljale i djelatnost brodogradnje, brinu se da u roku koji su odredili dobiju ispunjene odgovarajuće IND-21/PRODCOM obrasce od izvještajnih jedinica, šifriraju identifikacijske podatke za izvještajne jedinice i njihove industrijske lokalne jedinice na odgovarajućim IND-21/PRODCOM obrascima prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. ukoliko to nije izvršila izvještajna jedinica koja je dostavila podatke, kontroliraju potpunost i točnost podataka u tablicama IND-21/PRODCOM obrazaca, brinu se da o roku kontroliran materijal dostave u DZS, te da u tijeku logičko-računske i analitičke kontrole materijala u DZS-u, i na zahtjev DZS-a, provjeravaju iskazane podatke u dostavljenim PRODCOM obrascima izvještajnih jedinica s njihovog područja.

 

Obrada, analiza i rezultati PRODCOM istraživanja

Svi rezultati iz PRODCOM istraživanja za 2005. obrađuju se na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2005., a vrijednost prodaje proizvoda iz NIP-a 2005. i agregirano do razine razreda NKD-a 2002. za Republiku Hrvatsku, te izabrani pokazatelji i za županije vodeći pri tom računa o zaštiti pojedinačnih podataka.

Prvi rezultati IND-1/PRODCOM istraživanja bit će objavljeni u Priopćenju broj 2.1.5. – Proizvodnja i prodaja industrijskih proizvoda (PRODCOM) u 2005., na papiru i na internetskim stranicama DZS-a na adresi: http://www.dzs.hr/hrv/priopcenja/.

Detaljna obrada PRODCOM istraživanja o industrijskoj proizvodnji za 2005. bit će publicirana u Statističkom izvješću broj 1287., pod nazivom Industrijska proizvodnja u 2005. –PRODCOM detaljni godišnji rezultati. Izabrani najvažniji podaci ovog istraživanja bit će publicirani i u Statističkom ljetopisu DZS-a i eventualno u nekim posebnim publikacijama.

Osim navedenih izdanja DZS-a, nacionalne rezultate PRODCOM istraživanja za 2005. objavljuje redovito i Eurostat – Statistički ured EU-a, kako smo već spomenuli pri obrazloženju ciljeva ovog istraživanja, zajedno s rezultatima PRODCOM istraživanja država članica i kandidata jer zadovoljavaju sve kriterije harmoniziranosti i standardiziranosti. Eurostat trenutno objavljuje PRODCOM podatke na zajedničkom CD-u pod nazivom – Unutrašnja i vanjska trgovina EU-a (Intra-and extra-EU trade) i na internetskim stranicama Eurostata http://www.eu.int/eurostat, gdje se mogu besplatno pregledavati, pretraživati i prenositi (download) s Eurostatove baze podataka COMEXT. Na COMEXT bazi podataka nalazi se posebna baza EUROPROMS – Europske proizvodne i tržišne statistike (EUROPEAN PRODUCTION AND MARKET STATISTICS), gdje se nalaze PRODCOM podaci zajedno s podacima izvoza/uvoza, na detaljnoj razini proizvoda/roba iz PRODCOM/CN harmoniziranih nomenklatura.

 

III. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM

 

A. OPĆE UPUTE

Tko je dužan dostaviti podatke, kako i do kada. Podatke za IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005. dužne su dostaviti sve izvještajne jedinice koje su utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2005. Izvještajne jedinice popunjavaju podatke na klasičnim obrascima za PRODCOM istraživanje za 2005. i uobičajeno ih dostavljaju poštom nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku sa svog područja u roku koji im je od nje određen. Nadležni uredi državne uprave u županiji – uredi za statistiku dostavljaju iste u DZS prema utvrđenoj proceduri, obvezama i rokovima koje im je utvrdio DZS. (vidi: organizacija provedbe PRODCOM istraživanja) Izvještajne jedinice popunjavaju podatke za sve industrijske lokalne jedinice na temelju svojih knjigovodstvenih evidencija, a iznimno ukoliko ne raspolažu evidencijama, dužne na temelju ocjena i procijene stručnjaka.

Vrste obrazaca IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005. Za dostavljanje IND-21/PRODCOM podataka za 2005. DZS je izradio sljedeće tri vrste obrazaca: glavni obrazac IND-21/PRODCOM i još dva pomoćna obrasca IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/35.11. Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM je namijenjen onim izvještajnim jedinicama koje imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005., a pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/35.11 je u stvari dopunski obrazac za brodogradnju odnosno za izvještajne jedinice koje su obavljale djelatnosti brodogradnje (razred 35.11 prema NKD-u 2002.) te uz glavni obrazac IND-21/PRODCOM (i eventualno IND-21/PRODCOM/POM) trebaju popuniti i obrazac IND-21/PRODCOM/35.11. Upute za popunjavanje pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 nalaze se u IV. dijelu ovih statističkih standarda i na poleđini obrasca IND-21/PRODCOM/35.11. DZS će, ukoliko budu raspoloživi resursi, pripremiti i elektronske obrasce IND-21/PRODCOM o čemu će naknadno obavijestiti sve sudionike provedbe PRODCOM istraživanja za 2005.

Način i redoslijed upisivanja podataka. Sve podatke u PRODCOM istraživanju za 2005. daju izvještajne jedinice na razini industrijskih lokalnih jedinica koje su im utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2005., a ne na razini izvještajne jedinice. Iznimno, u slučajevima kada neka izvještajna jedinica ima utvrđenu samo jednu industrijsku lokalnu jedinicu koja se je bavila industrijskom proizvodnjom i na jednoj lokaciji (županiji) podaci se prikazuju »de facto« na razini izvještajne jedinice, jer neindustrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih izvještajnih jedinica nisu predmet PRODCOM istraživanja za 2005.

Redoslijed upisivanja podataka. Podaci se najprije upisuju u glavni obrazac IND-21/PRODCOM tako da se prvo popune identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici, a zatim se prelazi na popunjavanje podataka u tablici 1. posebno za svaku industrijsku lokalnu jedinicu koja je navedena u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. Na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, izvještajna jedinica može upisati podatke za dvije industrijske lokalne jedinice, a ako ima više od dvije utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2005. tada se popunjava i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM, jer se za svaku industrijsku lokalnu jedinicu treba ispuniti posebna tablica 1. Svaki pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM obostrano je tiskan te se mogu upisati podaci za još dvije industrijske lokalne jedinice. Tablica 1. pomoćnog obrasca IND-21/ PRODCOM/ POM sadržajno je identična s tablicom 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM.

Prije popunjavanja tablice 1., glavnog i pomoćnih obrazaca, izvještajna jedinica treba obvezatno, prvo popuniti identifikacijska obilježja za industrijsku lokalnu jedinicu pod točkom 2. Podaci za statističku jedinicu za koju se popunjava tabela 1., prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. (barem tekstualno). Na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM, osim podataka pod 3. koji se odnose na naziv statističke jedinice, treba prepisati i podatke, pod 1. Naziv izvještajne jedinice i 2. Sjedište, iz glavnog obrasca IND-21/PRODCOM tj. točke 1) a) IME (tvrtka) i 1) c) Sjedište, radi identifikacije izvještajne jedinice, u slučaju nepredviđenog odvajanja od glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pri rukovanju, slanju i slično. Nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku dužan je u slučaju nepopunjavanja identifikacijskih obilježja od strane izvještajne jedinice bez obzira na razloge, popuniti tražene identifikacijske podatke iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. prije dostavljanja kompletnog materijala sa svog područja u DZS.

Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM distribuira se kao umetak glavnom obrascu IND-21/PRODCOM koji se, kompletiran i popunjen za sve industrijske lokalne jedinice za koje je izvještajna jedinica dužna popuniti podatke (uključujući IND-21/PRODCOM/35.11), šalje nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku sa svog područja. Podatke u tablici 1. uvijek treba popunjavati sljedećim redoslijedom: za prve dvije industrijske lokalne jedinice podaci se popunjavaju na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, a za sve ostale industrijske lokalne jedinice treba popuniti onoliko tablica 1. (tj. stranica) pomoćnih obrazaca IND-21/PRODCOM/POM koliko je potrebno da se popune podaci za sve industrijske lokalne jedinice neke izvještajne jedinice navedene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005.

Način distribucije i prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica, a ne od industrijskih lokalnih jedinice organiziran je radi dva ključna razloga. Jedan je razlog taj što je pojam – industrijske lokalne jedinice statistička konstrukcija i u praksi se uglavnom ne podudaraju s administrativnim jedinicama, a drugi su, ne manje važni razlozi, racionalizacija i smanjenje poštanskih troškova provedbe PRODCOM istraživanja, pojednostavljenje unosa podataka (identifikacija izvještajne jedinice unosi se samo jedanput), a istovremeno se smanjuje i pojava dupliciteta ili neobuhvaćanja ukupne industrijske proizvodnje izvještajne jedinice (zbroj industrijske proizvodnje svih industrijskih lokalnih jedinica izvještajne jedinice u 2005. = ukupna industrijska proizvodnja iste izvještajne jedinice u 2005.).

Osim obrazaca IND-21/PRODCOM, IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/35.11 (vidi dodatak 1. ovih statističkih standarda) koji se koriste za iskazivanje podataka u tablici 1., izvještajne su jedinice dužne proučiti i koristiti pri popunjavanju obrazaca sve opće, posebne, detaljne i dopunske upute iz III. dijela ovih statističkih standarda uključujući njihove dodatke: Listu naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) u IND-21/PRODCOM istraživanju za 2005. (dodatak 2.), a naročito NIP 2005. (dodatak 3.), jer se svi podaci u tablici 1. prikazuju na razini pojedinačnih proizvoda definiranih NIP-om 2005.

 

B. IDENTIFIKACIJSKI PODACI NA OBRASCIMA IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM

Upute za popunjavanje identifikacijskih podataka glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM za industrijske lokalne jedinice pojasnit ćemo ovdje zajedno, a upute za popunjavanje pomoćnog obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 dajemo u IV. dijelu ovih statističkih standarda.

Sve tražene identifikacijske podatke o izvještajnoj jedinici upisuje se na glavni obrazac IND-21/PRODCOM iz službenih evidencija, a na pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM iz statističkih evidencija tj. iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. Informacije o identifikacijskim podacima iz statističkih evidencija odnosno iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku. Ako identifikacijske podatke ne upiše izvještajnih jedinica, jer im nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku nije dostavio podatke iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. ili iz nekog drugog razloga, dužan je to učiniti nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku, prije dostavljanja kompletiranog materijala sa svog područja u DZS.

 

GLAVNI OBRAZAC IND-21/PRODCOM

Glavni obrazac IND-21/PRODCOM sadrži dvije vrste identifikacijskih podataka, uključujući i redni broj iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005: pod 1) Podaci o izvještajnoj jedinici koja podnosi izvještaj, a popunjavaju se na temelju službenih (administrativnih) evidencija, samo jedanput, u zaglavlju glavnog obrasca (prva/naslovna stranica), dok se pod 2) Podaci za statističku jedinicu za koju se popunjava tablica 1., podaci popunjavaju u zaglavlju svake popunjene tablice 1. na temelju Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. Zadnja stranica glavnog obrasca IND-21/PRODCOM sadrži samo kratke tehničke upute, prostor za eventualne komentare te prostor za upis podataka o osobi koja je popunila podatke u ime izvještajne jedinice odnosno osoba koja odgovara za njihovu točnost.

Redni broj iz Adresara. Redni broj (šesteroznamenkasta brojčana oznaka) svake izvještajne jedinice je utvrdio DZS (šesteroznamenkasta brojčana oznaka), a prepisuje ga izvještajna jedinica iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. prema informaciji nadležnog ureda državne uprave u županiji – ureda za statistiku ili nadležni ured državne uprave u županiji – ureda za statistiku ako to nije učinila izvještajna jedinica, bez obzira na razloge.

1) PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI (PRAVNOJ OSOBI)

a) IME (tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv izvještajne jedinice odnosno trgovačkog društva ili druge pravne osobe, prema upisu iz Registara poslovnih subjekata (RPS-a) DZS-u ili naziv fizičke osobe iz Obrtnog registra (probno).

b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj (MB) izvještajne jedinice (osmeroznamenkasta brojčana oznaka) iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. ili prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005., u kojem su preuzeti MB-ovi izvještajnih jedinica iz RPS-a sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. odnosno MB-i koji su vrijedili u izvještajno razdoblju od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. ako je tijekom 2005. došlo do prestanka proizvodnje ili stečaja. Za fizičke osobe npr. obrtnike preuzet će se registarska oznaka iz Obrtničkog registra.

c) SJEDIŠTE (tvrtka): županija, grad/općina, naselje, ulica i broj, telefon. Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice, njena lokacija (županija) i telefon.

d) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se peteroznamenkasta brojčana oznaka podrazreda djelatnosti prema NKD-u 2002. (NN, br. 13/03.) u koju je registrirana izvještajna jedinica prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002., bez obzira je li djelatnost izvještajne jedinice industrijska ili neindustrijska. Brojčanu oznaku glavne (pretežne) djelatnosti izvještajne jedinice može se prepisati i iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. u koji su preuzeti svi potrebni podaci iz RPS-a na isti način kao i za MB. Za fizičke osobe npr. obrtnike preuzet će se glavna djelatnost koju je utvrdio DZS.

Sva ostala identifikacijska obilježja izvještajnih jedinica DZS preuzima iz RPS-a, npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala, itd., ili iz Obrtničkog registra, te se u ovom PRODCOM istraživanju traži samo minimum identifikacijskih podataka za izvještajne jedinice koje su neophodne za njihovo jednoznačno određivanje pri unosu podataka.

2) PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1. U zaglavlju obrnute tablice 1. upisuju se identifikacijski podaci za industrijsku lokalnu jedinicu za koju izvještajna jedinica odnosno pravna osoba iskazuje podatke u tablici 1., a odnosi se na sljedeća obilježja:

a) ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj županije na kojoj je fizički smještena industrijska lokalna jedinica za koju se popunjavaju podaci u tablici 1., a sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake županija ili Grada Zagreba (brojčane oznake od 01 do 21), a brojčanu oznaku »30« treba upisati za industrijske lokalne jedinice koje su fizički smještene na zakonom utvrđenom području Slobodnih zona RH, jer čine posebnu regionalnu cjelinu prema kriterijima EU-a i ne smije se pridružiti niti jednoj administrativno--teritorijalnoj jedinici/županiji. Lista naziva i brojčanog označavanja županija (regija)¹⁷⁾ u PRODCOM istraživanju za 2005. nalazi se u dodatku 2. ovih statističkih standarda.

b) INDUSTRIJSKA LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje se naziv industrijske lokalne jedinice iz službenih evidencija, a ako službeni naziv nije utvrđen treba upisati interni naziv iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. (npr. pogon, tvornica i slično). Informaciju o internom nazivu industrijskih lokalnih jedinica izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005., ili ga sam upisuje.

RB iz Adresara. Upisuje se redni broj (RB) industrijske lokalne jedinice iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. RB sadrži troznamenkastu brojčanu oznaku koju je utvrdio je DZS, a informaciju o RB-u izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku ili ga sam upisuje.

 

POMOĆNI OBRAZAC IND-21/PRODCOM/POM

Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM tiskan je obostrano, a u zaglavlju svake obrnute tablice 1. sadrži identifikacijske podatke za statističke jedinice – industrijske lokalne jedinice za koje izvještajna jedinica odnosno pravna osoba popunjava podatke u tablici 1. Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM koriste samo one izvještajne jedinice koje imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2005. Na jedan pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM moguće je upisati podatke za dvije industrijske lokalne jedinice, a izvještajne jedinice dužne su koristiti onoliko pomoćnih obrazaca koliko im treba da popune podatke za sve industrijske lokalne jedinice koje im je utvrdio DZS u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005.

Svaki pomoćni obrazac u zaglavlju tablice 1. sadrži sljedeće identifikacijske podatke: 1. NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE i 2. PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1.

1. NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE. Upisuje se skraćeni naziv iz zaglavlja glavnog obrasca IND-21/PRODCOM naveden pod 1) a) IME (tvrtka). Radi identifikacije podataka za industrijske lokalne jedinice, u slučaju nepredviđenog odvajanja pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM od glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pri rukovanju, slanju i slično od velike je važnosti da izvještajna jedinica upiše ovdje svoj skraćeni naziv, a ako to ne učini dužna je upisati nadležna statistička služba u županiji.

2. PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1. Upisuju se u zaglavlju tablice 1. identifikacijski podaci za industrijsku lokalnu jedinicu za koju izvještajna jedinica iskazuje podatke u tablici 1. na isti način kao u zaglavlju tablice 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM.

a) ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj županije u kojoj je fizički smještena industrijska lokalna jedinica za koju se popunjavaju podaci u tablici 1., a sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake Županije ili Grada Zagreba (brojčane oznake od 01 do 21), a brojčanu oznaku »30« treba upisati za industrijske lokalne jedinice koje su fizički smještene na zakonom utvrđenom području Slobodnih zona RH, jer čine posebnu regionalnu cjelinu prema kriterijima EU-a i ne smije se pridružiti niti jednoj administrativno--teritorijalnoj jedinici/županiji. Lista naziva i brojčanog označavanja županija (regija) u PRODCOM istraživanju za 2005. nalazi se u dodatku 2. ovih statističkih standarda.

b) INDUSTRIJSKA LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje se naziv industrijske lokalne jedinice iz službenih evidencija, a ako službeni naziv nije utvrđen treba upisati interni naziv iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. (npr. pogon, tvornica i slično). Informaciju o internom nazivu industrijskih lokalnih jedinica izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005., ili ga sam upisuje.

RB iz Adresara. Upisuje se redni broj (RB) industrijske lokalne jedinice iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005. RB sadrži troznamenkastu brojčanu oznaku koju je utvrdio je DZS, a informaciju o RB-u izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku ili ga sam upisuje.

 

C. UPUTE ZA POPUNJAVANJE TABLICE 1. U IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM

Obrazac IND-21/PRODCOM isto kao pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM sadrži samo jednu tablicu:

 

TABLICA 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, ZALIHE I PRODAJA PROIZVODA U 2005.

Tablicu 1. izvještajna jedinica popunjava posebno za svaku statističku jedinicu – industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu Adresarom IND-21/ PRODCOM, na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM (za prve dvije industrijske lokalne jedinice) i na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM kada ima više od dvije industrijske lokalne jedinice. Podaci o industrijskoj proizvodnji popunjavaju se na razini pojedinačnih proizvoda (i usluga) definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om 2005. (nalazi se u dodatku 3.) i prema uputama o iskazivanju podataka o industrijskoj proizvodnji u tablici 1. za PRODCOM istraživanje za 2005.

 

OPĆE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI U TABLICI 1.

Svakoj izvještajnoj jedinici koja se bavila industrijskom proizvodnjom i nalazi se u Adresaru IND-21/ PRODCOM za 2005., DZS je utvrdio jednu ili više industrijskih lokalnih jedinica za koju treba u tablici 1. iskazati podatke o industrijskoj proizvodnji za 2005. Svi podaci o industrijskoj proizvodnji u IND-21/PRODCOM istraživanju za 2005. iskazuju se na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2005. Izvještajne jedinice koje su dužne popuniti obrazac IND-21/PRODCOM i eventualno IND-21/PRODCOM/ POM, prije popunjavanja podataka trebaju dobro proučiti NIP 2005. i u njemu naći sve proizvode koje su proizvodili tijekom 2005., jer je iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji izvještajnih jedinica po pojedinačnim proizvodima iz NIP-a 2005. obvezatno. Izvještajne jedinice daju podatke o proizvodnji industrijskih proizvoda bez obzira na to jesu li oni rezultat njihove glavne ili sporedne djelatnosti ili se radi o pratećim proizvodima (nusproizvodima), ako za njih postoji posebna šifra u NIP-u 2005. (npr. otpaci, ostaci i slično).

S obzirom na to da je NIP 2005. izrađen kao hijerarhijska nomenklatura te obuhvaća sve industrijske proizvode, ne može se dogoditi da izvještajna jedinica ne može iskazati svoju proizvodnju prema detaljnim proizvodima iz NIP-a 2005. Ako se pojavi takav problem, izvještajna jedinica treba potražiti stručnu pomoć pri nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku (koji je izvještajnoj jedinici poslalo obrazac) prije proizvoljnog upisivanja šifara iz NIP-a 2005. ili neupisivanja šifre proizvoda iz NIP-a. Ako se u razumnom roku od nadležnog ureda državne uprave u županiji – ureda za statistiku ne dobije odgovor ili ako se šifra proizvoda ne može naći, potrebno je neposredno kontaktirati Statistiku industrije i energije DZS-a.

 

POSEBNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI U TABLICI 1.

U PRODCOM istraživanju za 2005. koriste se različiti koncepti proizvodnje za čije iskazivanje vrijede posebna pravila (šifriranje, vrednovanje i slično). Terminologija i definicije koje u nastavku navodimo, u cijelosti su preuzete iz definicija koje su propisane za PRODCOM istraživanje EU-a. Kako bi se izbjeglo poistovjećivanje sa sličnim ili istim pojmovima koji u drugom kontekstu ne moraju imati isto značenje, uz hrvatski naziv vrsta proizvodnje, navodimo u zagradi i njen izvorni engleski naziv. Izvještajna jedinica dužna ih je dobro proučiti (zajedno s općim i detaljnim uputama) prije popunjavanja tablice 1., kako bi se izbjegle pogrešno iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji u PRODCOM istraživanju za 2005. po industrijskih lokalnim jedinicama koje su im utvrđene.

 

Proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora

(Contract processing)

Proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora postoji kada industrijska lokalna jedinica u sastavu neke izvještajne jedinica na temelju ugovora s naručiteljem proizvodi odnosno prerađuje određene proizvode iz NIP-a 2005., a pri tome koristi sirovine (bez naplate/kupnje) koje su u vlasništvu naručitelja. Za ovu vrstu proizvodnje koristi se pojam proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora. Industrijska lokalna jedinica – proizvođač tj. ona koja je stvarno proizvela proizvode iz NIP-a 2005. iskazuje ovu vrstu proizvodnje industrijskih proizvoda za tuđi račun (stupac g) na isti način kao proizvodnju za vlastiti račun te iskazuje i sve ostale podatke prema obilježjima u stupcima tablice 1., gdje ima pojave. U spomenutom slučaju u stupac c za vrstu proizvodnje, treba upisati šifru 1, a u stupac k, umjesto stvarne vrijednosti prodaje proizvedenih proizvoda iskazuje se vrijednost naknade (u tisućama kuna) koju je na temelju ugovora s naručiteljem dobila tj. fakturirala industrijska lokalna jedinica – proizvođač odnosno izvještajna jedinica u čijem je sastavu.

Naručitelj (ugovorene) proizvodnje odnosno prerade (vlasnik proizvoda pod čijim se zaštitnim znakom proizvod prodaje na tržištu) ne iskazuje podatke jer nije predmet PRODCOM istraživanja za 2005., radi izbjegavanja dupliciteta na EU razini, posebno kada su proizvođač i naručitelj iz različitih država.

Za iskazivanju podataka o proizvodnji odnosno preradi na temelju ugovora vrijedi pravilo da naručitelj (vlasnik proizvodnje) i industrijska lokalna jedinica koja je proizvođač odnosno prerađivač naručenih proizvoda ili usluga iz NIP-a 2005., ne mogu pripadati istoj izvještajnoj jedinici, jer proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora između dvije industrijske lokalne jedinice koje pripadaju istoj izvještajnoj jedinici nije moguće prema definicijama ovih PRODCOM statističkih standarda.

 

Industrijske usluge (Industrial services)

U IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005. iskazuju se industrijski proizvodi i industrijske usluge. Pod pojmom industrijske usluge podrazumijevaju se usluge dorade, popravaka i održavanja te sastavljanja (montaže odnosno instaliranja) koje je izvršila industrijska lokalna jedinica neke izvještajne jedinice, a za koju je izdana posebna faktura. U pravilu, industrijske usluge se iskazuju po pojedinačnoj vrsti izvršene usluge iz NIP-a 2005. i to u fizičkim mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati, osim dorade tekstila (odjeljak 17 iz NKD-a 2002.), a vrijednost industrijskih usluga iskazuje se u tisućama kuna. Pravila iskazivanja podataka za određenu vrstu industrijske usluge u ovom istraživanju navodimo u nastavku.

 

Dorada (Treatment)

Proces dorade ne uključuje promjenu oblika određenog proizvoda iz NIP-a 2005. (za razliku od prerade) odnosno ne uzrokuje njegovu transformaciju u drugi proizvod iz NIP-a 2005. (npr. bojenje, bijeljenje, dovršavanje i tiskanje tekstila, pozlaćivanje, gradiranje, lakiranje i slično).

Dorada se prema pravilima PRODCOM istraživanja ne iskazuje, ako se radi o dorađivanju proizvedenih proizvoda za vlastiti račun, osim dorade tekstila (odjeljak 17 iz NKD-a 2002.). Dorada tekstila se iskazuje na isti način kao i proizvodnja proizvoda za vlastiti račun, dok se dorada tekstila za tuđi račun tj. na temelju ugovora s naručiteljem iskazuje isto kao i proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora s naručiteljem. Ostalu doradu na temelju ugovora s naručiteljem (osim dorade tekstila), treba iskazati u mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati prema NIP-u 2005., a za vrijednost dorade iskazati samo vrijednost izvršene usluge tj. vrijednost naknade koju je industrijska lokalna jedinica odnosno izvještajna jedinica primila (ili obračunala) od naručitelja za izvršenu uslugu dorade.

Definicije i pravila za iskazivanju podataka prema vrsti dorade i subjektima uključenim u aranžmane dorađivanje su sljedeća:

– dorada/rafiniranje u kući (in-plant refining) jest dorađivanje industrijskih proizvoda koje je industrijska lokalna jedinica proizvela i doradila na vlastitim proizvodima. Smatra se dijelom njezine proizvodne djelatnosti (i ne zahtijeva poseban registarski broj), čak i u slučajevima kada se dorada/rafiniranje u kući obavljalo u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste izvještajne jedinice. Industrijska lokalna jedinica – proizvođač uvijek iskazuje (gotov) rafiniran proizvod prema NIP-u 2005. zajedno s njegovom ukupnom (bruto) vrijednosti prodaje (stupac »k«). Industrijska lokalna jedinica koja je izvršila doradu/rafiniranje (ako se radi o drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste izvještajne jedinice) ništa ne iskazuje u PRODCOM istraživanju za 2005. Ako je industrijska lokalna jedinica, osim dorade/rafiniranja u »kući« (tj. na vlastitim proizvodima) obavljala i/ili doradu/rafiniranje na temelju ugovora s naručiteljem (za račun treće osobe), podatke o takvoj doradi/rafiniranju treba iskazati izdvojeno.

– dorada/rafiniranja za vlastiti račun (own-account refining) jest dorada proizvoda koje industrijska lokalna jedinica ili neka druga industrijska lokalna jedinica iste izvještajne jedinice nabavila ili kupila (ne iz vlastite proizvodnje). Podatke o doradi/rafiniranju za vlastiti račun treba iskazati uvijek kada je poseban registracijski broj raspoloživ, a iskazuje ih samo ona industrijska lokalna jedinica koja je stvarno i izvršila posao dorade/rafiniranje. Vrijednost koja se iskazuje za industrijsku lokalnu jedinicu koja je izvršila uslugu dorade/rafiniranja, je bruto (fakturirana) vrijednost, a za iskazivanje količina u fizičkim mjernim jedinicama u pravilu se koriste efektivni sati odnosno tisuće efektivnih sati, osim za iskazivanje podataka o dovršavanju tekstila (vidi odjeljak 17 iz NKD-a 2002.), jer za iskazivanje usluge dovršavanja tekstila su utvrđene druge fizičke mjerne jedinice prema NIP-u 2005. i

– dorada/rafiniranje na temelju ugovora (contract refining work) smatra se dorada na proizvodima kojima je vlasnik naručitelj dorade/rafiniranja tj. za tuđi račun. Podatke o doradi/rafiniranju na temelju ugovora s naručiteljem, izvještajna jedinica treba iskazati pri industrijskoj lokalnoj jedinici koja je stvarno izvršila uslugu dorade/rafiniranja za tuđi račun odnosno pri rafineriji. Vrijednost usluge dorade/rafiniranja je ona vrijednost koju je naručitelj na temelju ugovora platio industrijskoj lokalnoj jedinici odnosno izvještajnoj jedinici u čijem je sastavu za izvršenu uslugu. Naručitelj dorade/rafiniranja za svoj dio izvještavanja treba iskazati ukupnu vrijednost i količinu rafiniranih proizvoda, osim u slučaju ako je kupio sirove proizvode za doradu/rafiniranje, a nije ih sam proizveo, jer ih u tom slučaju ne smije iskazati. Za iskazivanje podataka o doradi/rafiniranju na temelju ugovora s naručiteljem primjenjuje se pravilo da naručitelj i industrijska lokalna jedinica koja je dorađivač/rafinerija ne mogu pripadati istoj izvještajnoj jedinici, jer dorada odnosno rafiniranje na temelju ugovora između dvije industrijske lokalne jedinice koje pripadaju istoj izvještajnoj jedinici nije moguće prema definicijama ovih PRODCOM statističkih standarda.

 

Održavanje i popravci (Repairs and Maintenance)

Održavanje i popravci iskazuju se prema odgovarajućim šiframa iz NIP-a 2005., u fizičkim mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati, a vrijednosno u tisućama kuna. Uvijek se iskazuje samo vrijednost izvršene usluge održavanje i popravaka odnosno ona vrijednost koja odgovara stvarno zaračunatim troškovima za izvršene usluge održavanja i popravka. Popravci i održavanja koji uključuju veće rekonstrukcije proizvoda treba iskazati kao proizvodnju. Ovdje se ne smiju iskazivati podaci o tekućem održavanju i popravcima strojeva i opreme koje obavlja izvještajna jedinica u vlastitim industrijskim lokalnim jedinicama ili se obavlja između industrijskih lokalnih jedinica iste izvještajne jedinice, kao ni tekuće popravke i održavanja koje industrijska lokalna jedinica obavlja na svojim vlastitim strojevima i opremi.

 

Sastavljanje (Assembly work)

Sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) proizvoda obuhvaća rad na konstrukciji proizvoda sastavljanjem (montažom odnosno instalacijom) pojedinačnih dijelova (komponenti) u proizvod za koji ne postoji posebna šifra u NIP-u 2005.

Podaci o sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) u fizičkim mjernim jedinicama ovdje se u pravilu iskazuju u efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati. Međutim, razlikujemo dvije vrste radova na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) za koja vrijede slijedeća pravila:

– ako ugrađeni dijelovi (komponente) nisu u cijelosti ili pretežno proizvedeni u industrijskoj lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje (montažu odnosno instaliranje), već u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste ili druge izvještajne jedinice (poslovnog subjekta), za izvršene radove treba iskazati samo podatak o vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) pod odgovarajućom šifrom prema NIP-u 2005. pri onoj industrijskoj lokalnoj jedinici koja ih je izvršila. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) čine troškovi koji su zaračunani za taj rad (uklj. materijal koji je utrošen za sastavljanje/montažu/instaliranje) isključujući bilo koji zaračunan (naplaćen) porez na promet. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) ne uključuje vrijednost ugrađenih dijelova (komponenti) proizvedenih u industrijskoj lokalnoj jedinici u kojoj je sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) izvedena.

– ako su ugrađeni dijelovi (komponente) u cijelosti ili pretežno proizvedeni u industrijskoj lokalnoj jedinici koja je izvršila sastav­ljanje (montažu odnosno instaliranje), vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (uključujući materijal koji je korišten za sastavljanje/montažu/instaliranje) treba razmjerno dodati proizvodnoj vrijednosti tih dijelova (komponenata). Međutim, ako je to teško iskazati (npr. kod većih instalacija), radovi na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) mogu se iskazati, pri industrijskoj lokalnoj jedinici koja ih je izvršila, pod posebnim šiframa iz NIP-a 2005. za usluge sastav­ljanja (montaže odnosno instaliranja)

Neke industrijske usluge, razvrstane su prema NKD-u 2002. u neindustrijske usluge, kao npr. održavanje i popravak motornih vozila (područje G, razred 50.20), održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava (područje K, razred 72.50), kao i savjetodavne usluge za softver (područje K, razred 72.22) i ostale računalne i srodne djelatnosti (područje K, odjeljak 72), te nisu predmet istraživanja u IND-21/PRODCOM-u za 2005.

 

DETALJNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O PROIZVODNJI U TABLICI 1.

Detaljne upute za iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji u tablici 1. obrazaca IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM dajemo u nastavku prema redoslijedu na obrascu (osim stupca c) te nazivima i oznakama stupaca u zaglavlju (obrnute) tablice 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, ZALIHE I PRODAJA PROIZVODA U 2005., a ista je u oba obrasca. Sve podatke, kako smo već prethodno obrazložili, iskazuju izvještajne jedinice na razini svojih pojedinačnih industrijskih lokalnih jedinica tj. za svaku industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. treba ispuniti jednu tablicu 1.

Stupci a, b, d i e odnose se na identifikaciju proizvoda i mjernih jedinice industrijskih lokalnih jedinica, a za njihovo ispravno upisivanje (šifriranje) obvezno treba koristiti NIP 2005.

U stupcima a i b upisuje se šifra (a) i naziv (b) proizvoda prema NIP-u 2005., za svaki pojedinačni proizvod (ili uslugu) iz NIP-a 2005. koji je proizvela industrijska lokalna jedinica tijekom 2005., a u stupcima d i e upisuje se naziv (d) i šifra (e) mjernih jedinica koje su navedene uz svaki pojedinačni proizvod u NIP-u 2005. (vodoravno, u istom retku).

Način upisivanja proizvoda i mjernih jedinice iz NIP-a 2005. u obrasce IND-21/PRODCOM (stupci a, b, d i e). Kada je u NIP-u 2005. pojedinačnom proizvodu utvrđena samo jedna jedinica mjere, u stupce a i b upisuje se šifra i naziv proizvoda, a u stupce d i e naziv i šifra prve (1) jedinice mjere u jednom vodoravnom retku. Međutim, u slučajevima kada je u NIP-u 2005. za jedan te isti proizvod (šifru) utvrđeno nekoliko mjernih jedinica, u stupce a i b prepisuje se ista šifra i naziv proizvoda iz NIP-a 2005. onoliko puta koliko je mjernih jedinica navedeno u NIP-u 2005., a mjerne jedinice se upisuju na sljedeći način: u stupac d prepisuju se nazivi mjernih jedinica iz NIP-a 2005., a u stupac e za prvu mjernu jedinicu koja je navedena u NIP-u 2005. upiše se šifra 1, za drugu šifra 2, a za treću šifra 3.

Iskazivanje podataka po mjernim jedinicama u stupcima obrazaca IND-21/PRODCOM. Za prvu mjernu jedinicu pojedinačnog proizvoda iz NIP-a 2005. obvezno je u stupcu c upisati šifru vrste proizvodnje i iskazati podatke u stupcima od f do h. U ostalim stupcima (od i do k) tablice 1. iskazuju se podaci samo za obilježja iz zaglavlja tablice 1. ako je tih pojava bilo tijekom 2005. Za drugu ili treću mjernu jedinicu (prema redoslijedu navođenja u NIP-u 2005.) ne iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (stupac f) i vrijednost prodaje proizvoda u tisućama kuna (stupac k), jer su isti za sve mjerne jedinice.

U stupcu c upisuje se šifra za vrstu proizvodnje koju je obavljala industrijska lokalna jedinica u 2005., a rezultirala je proizvodnjom proizvoda iz NIP-a 2005. koji su upisani u stupcima a, b, d i e tablice 1. Ako je industrijska lokalna jedinica proizvela proizvod iz NIP-a 2005. za vlastiti račun upisuje se šifra 0, a ako je ga je proizvela ili preradila za tuđi račun tj. na temelju ugovora s naručiteljem koji je vlasnik tih proizvoda (i za njihovu proizvodnju odnosno preradu je isporučio sirovine) upisuje se šifra 1. Napominjemo, da smo već prethodno objasnili (vidi »posebne upute za iskazivanje podataka u tablici 1.«) način i pravila za iskazivanje podataka prema vrsti proizvodnje u stupcima od g do k tablice 1. i kriterije za njihovo određivanje, dok za iskazivanje podataka u stupcu f, u nastavku dajemo posebna objašnjenja (vidi »dopunske upute za iskazivanje podataka u stupcu f«).

U stupcima f i g prikazuju se podaci o proizvodnji proizvoda iz NIP-a 2005. koji je proizvela industrijska lokalna jedinica tijekom 2005., bez obzira da li se proizvodnja obavljala za vlastiti račun ili za tuđi račun na temelju ugovora s naručiteljem. U stupcu f iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj količini proizvodnje pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2005., samo za prvu mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2005. (u stupcu e sa šifrom 1). Ostala objašnjenja za iskazivanja podataka o maksimalno mogućoj količini proizvodnji, kako smo već nekoliko puta spomenuli, dajemo u posebnom dijelu ovih standarda (vidi »dopunske upute za iskazivanje podataka u stupcu f«) radi specifičnosti i složenosti ove materije.

U stupcu g iskazuju se ukupno proizvedene količine (gotovih) proizvoda, za sve mjerne jedinice iz NIP-a 2005. bez obzira je li proizvodnja proizvoda namijenjena prodaji, daljnjoj preradi u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili drugim industrijskim lokalnim jedinicama iste izvještajne jedinice (pravne osobe), ili izvozu, kao i bez obzira na vrstu proizvodnje koja se obavljala u lokalnoj jedinici – za vlasti ili tuđi račun.

Podatke o proizvedenim količinama gotovih proizvoda za industrijske lokalne jedinice, izvještajne jedinice uzimaju iz knjigovodstvenih evidencija, npr. knjiga koje vode skladišta gotove robe i poluproizvoda ili ako postoji, iz evidencija industrijskih lokalnih jedinica (pogona) koje taj proizvod ili poluproizvod proizvode. Kad se u industrijskoj lokalnoj jedinici odnosno izvještajnoj jedinici ne evidentira proizvodnja u nekoj mjernoj jedinici koja je utvrđena NIP-om 2005., izvještajna jedinica dužna je izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente za preračunavanje mjernih jedinica treba ustanoviti uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u industrijskoj lokalnoj jedinici odnosno izvještajnoj jedinici koja iskazuje podatke. Koeficijente treba sačuvati i stalno koristiti pri iskazivanju statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji izvještajne jedinice. Ako nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda definiranog NIP-om 2005., treba izračunati novi koeficijent i naznačiti do kada je stari koeficijent vrijedio, odnosno otkad vrijedi novi koeficijent. Ako jedan proizvod iz NIP-a 2005. sadrži nekoliko artikala koje je proizvela neka industrijska lokalna jedinica ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe, treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikl i svaki artikl posebno preračunati, te proračunani zbroj upisati pod traženom mjernom jedinicom.

Ponavljamo, da se pod pojmom gotov proizvod smatra svaki proizvod iz NIP-a 2005. koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade, tako da je u NIP-u 2005. naveden pod posebnom šifrom i nazivom, u smislu ovih statističkih standarda. Količine neispravnih proizvoda (»škart«) ne smatraju se gotovim proizvodima.

U stupcu h iskazuju se količine proizvoda utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću odnosno sa stanovišta izvještajne jedinice. Ovdje treba iskazati sve količine proizvoda industrijske lokalne jedinice koji su se dalje prerađivali ili obrađivali u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili u drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice i tim se postupcima pretvorili u novi proizvod naveden pod posebnom šifrom i nazivom u NIP-u 2005. Drugim riječima, treba iskazati sve količine proizvedenih proizvoda industrijske lokalne jedinice koje su utrošene za daljnju proizvodnju u toj istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili količine koje je ista industrijska lokalna jedinica isporučila drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice za daljnju proizvodnju ili preradu (interne isporuke). Ovdje se ne smiju iskazati količina proizvoda namjene daljnjoj proizvodnji ili preradi koje su dobivene od drugih industrijskih lokalnih jedinica iste izvještajne jedinice (interni primici) ili koje su nabavljene od drugih poslovnih subjekata ili na tržištu, niti količine proizvoda koje je proizvela industrijska lokalna jedinica radi investicija u vlastiti fiksni kapital ili fiksni kapital izvještajne jedinice u čijem je sastavu.

U stupcu i iskazuju se količina zaliha (gotovih) proizvoda, stanje 31. 12. 2005., prema izvršenoj inventuri (završne zalihe). Ovdje treba iskazati samo količine zaliha gotovih proizvoda iz NIP-a 2005. koje je proizvela industrijska lokalna jedinica tijekom 2005., a namijenjeni su prodaji drugim poslovnim subjektima Ovdje se ne smiju iskazati, prenesene zalihe iz prethodne godine ili godina (promjena metodologije radi usklađivanja s EU-om), te količine nedovršene proizvodnje odnosno proizvoda koji nisu dosegli određeni stupanj prerade ili dorade definiran u NIP-u 2005., kao ni zalihe proizvoda ili poluproizvoda iz NIP-a 2005. namijenjenih daljnjoj proizvodnji ili preradi u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili u drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (prikazuju se u stupcu h).

U stupcima j i k iskazuje se prodaja proizvoda iz NIP-a 2005., i to u količinama (stupac j) za sve fizičke mjerne jedinicama navedene u NIP-u 2005. za određeni proizvod, i vrijednosno (stupac k) u tisućama kuna, ali samo za prvu mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2005. za određeni proizvod.

Količine (u stupcu j) i vrijednosti (u stupcu k) prodanih proizvoda obuhvaćaju ukupne količine i vrijednosti prodanih pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2005., koje je industrijska lokalna jedinica proizvela radi prodaje (sa stanovišta poduzeća odnosno izvještajne jedinice) drugom poslovnom subjektu na domaćem tržištu ili za izvoz. Podaci o ukupno prodanim količinama i vrijednostima vlastito proizvedenih proizvoda iz NIP-a 2005. izvještajna jedinica treba iskazati pri industrijskoj lokalnoj jedinici koja ih je i proizvela, ako je namijenjena prodaji trećim osobama ili ih je isporučila izvještajnoj jedinici u čijem je sastavu za istu namjenu. Podatke o ukupno prodanim količinama i vrijednostima treba iskazati bez obzira na vrstu proizvodnje koja se obavljala odnosno bez obzira da li se obavljala za vlastiti račun (kada je izviještana jedinica vlasnik proizvoda) ili za tuđi račun odnosno na temelju ugovora s naručiteljem (kada je on vlasnik proizvoda za čiju je proizvodnju isporučio sirovine), ali se njihova vrijednost obračunava i iskazuje ovdje drugačije, što detaljno pojašnjavamo nastavno (već je i spomenuto nekoliko puta). Osim navedenog, u količine i vrijednosti prodanih proizvoda treba uključiti i količine prodanih gotovih proizvoda u vlastitim prodavaonicama industrijske lokalne jedinice ili drugim jedinicama iste izvještajne jedinice, iznajmljene vlastito proizvedene proizvode ili proizvode dane u zakup trećim osobama (izvan poduzeća odnosno izvještajne jedinice). Ovdje se ne smiju iskazati količine gotovih proizvoda iz NIP-a 2005. koje je industrijska lokalna jedinica isporučila u druge industrijske lokalne jedinice iste izvještajne jedinice (poslovnog subjekta) radi daljnje proizvodnje i prerade (iskazuje se u stupcu h) ili radi drugih razloga, osim radi prodaje trećim osobama ili na tržištu. Drugim riječima, ovdje će se iskazati sve količine i vrijednosti proizvedenih proizvoda iz NIP-a 2005. koje je proizvela odgovarajuća industrijska lokalna jedinica, a za koje je izvještajna jedinica izdala fakturu.

Obračun vrijednosti prodanih proizvoda (stupac k) iz NIP-a 2005. odnosno vrijednost vlastito proizvedenih i prodanih proizvoda tijekom 2005. izvještajna jedinica treba iskazati za svoje industrijske lokalne jedinice na temelju prodajnih cijena prethodno izvršenog rada, koji su fakturirane tijekom 2005. ili koje bi se mogle fakturirati tijekom 2005. U vrijednost prodanih proizvoda obvezno treba uključiti troškove pakiranja proizvoda i onda kada su zaračunani (naplaćeni) posebno. Obračun vrijednosti vlastito proizvedenih gotovih proizvoda iz NIP-a 2005. koji su iznajmljeni ili dani u zakup (npr. računalna oprema, telefonske instalacije, strojevi za pranje rublja i slično) izvještajna jedinica treba iskazati po cijenama koje se za iste proizvode mogu postići na tržištu u istoj izvještajnoj godini (procijenjena vrijednosti prodaje). U obračun vrijednosti prodanih proizvoda ne smije se uključiti zaračunan (naplaćeni) porez na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi otpreme kada su odvojeno naplaćeni, niti popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina gotovih proizvoda dobiva se na temelju cijene proizvođača.

Vrijednost prodanih proizvoda (stupac k), osim za proizvode iz NIP-a 2005. iskazuje se i za posebne agregirane šifre već upisane na obrascima IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM u zadnja tri retka tablice 1. za koje vrijedi sljedeće:

U retku sa šifrom 0000000005 upisuje se Ukupna vrijednost prodaje proizvoda (za vlastiti račun i na temelju ugovora) industrijske lokalne jedinice (zbroj stupca k), a predstavlja agregat zbroja svih pojedinačnih vrijednosti prodaje proizvode ili usluge iz NIP-a 2005. koji se iskazuju u prvoj mjernoj jedinici, a već su upisani u stupcu k za svaku pojedinačnu industrijsku lokalnu jedinicu.

U retku sa šifrom 0000000001 upisuje se – od toga vrijednost naknada primljenih za proizvodnju proizvoda na temelju ugovora industrijske lokalne jedinice (zbroj stupca c = 1), a predstavlja agregat zbroja svih pojedinačnih vrijednosti naknada primljenih za proizvodnju proizvoda ili izvršene usluge iz NIP-a 2005. na temelju ugovora s naručiteljem, koji se iskazuju u prvoj mjernoj jedinici za svaku pojedinačnu industrijsku lokalnu jedinicu, a već su upisani u stupcu k za ovu vrstu proizvodnje koja se označava u stupcu c sa šifrom 1.

U retku sa šifrom 0000000009 upisuje se Ukupna fakturirana vrijednost prodaje svih proizvoda industrijske lokalne jedinice (uklj. preprodaju). Predstavlja agregat zbroja svih pojedinačnih vrijednosti prodaje proizvode ili usluge iz NIP-a 2005., koji su upisani u retku sa šifrom 0000000005 za svaku pojedinačnu industrijsku lokalnu jedinicu. Uključuje i vrijednost dobivenu na temelju prodaje proizvoda koji je industrijska lokalna jedinica tijekom 2005. kupila radi preprodaje trećim osobama (preprodaje) odnosno nije ih sama proizvela. Ovaj se podatak prvi puta treba iskazati u ovom PRODCOM istraživanju za 2005., i u pravilu treba biti veći od podatka iskazanog u retku sa šifrom 0000000005, ili eventualno jednak u slučaju kada se industrijska lokalna jedinica uopće nije bavila preprodajom tijekom 2005.

U stupac l upisuje se jedinična vrijednost proizvoda koja predstavlja prosječnu vrijednost prodaje po jedinici gotovog proizvoda. Izveden je pokazatelj koji se izračunava na temelju formule (k:j) x 1000, a izražava se u kunama. Jedinična vrijednost proizvoda ne predstavlja prosječnu cijenu tih proizvoda već prosječnu vrijednost prodaje po jedinici gotovog proizvoda, a koristi izvještajnim jedinicama kao kontrolni podatak.

 

Kontrola iskazanih podataka o količinama u obrascima PRODCOM istraživanja

 

U tablici 1. iskazuju se podaci o količinama ukupno proizvedenih proizvoda, količinama proizvoda utrošenih za daljnju proizvodnju, količinama zaliha i prodaje gotovih proizvoda iz NIP-a 2005. za sve industrijske lokalne jedinice neke izvještajne jedinice. Kontrola iskazanih količina proizvoda iz NIP-a 2005. prema obilježjima iz zaglavlja tablice 1., na razini svake industrijske lokalne jedinice, može se izračunati na sljedeći način:

 

Količine prodaje u 2005. (stupac j) = količine ukupne proizvodnje 2005. (stupac g) – količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću 2005. (stupac h) – zalihe na kraju 2005. (stupac i)

 

Na isti se način mogu izračunati i kontrolirati količine proizvod­nje namijenjene prodaji na sljedeći način:

 

Količine proizvodnje namijenjene prodaji u 2005. = Količine ukupne proizvodnje (stupac g) – količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću (stupac h) + zalihe na kraju 2005. (stupac i)

 

Za svako odstupanje treba dati pismeno objašnjenje na obrascu IND-21/PRODCOM (na zadnjoj stranici pod »vaši komentari«) ili posebnim dopisom koji treba priložiti popunjenom obrascu IND-21/PRODCOM prilikom dostavljanja u nadležan statistički ured.

Izvještajne jedinice koje u svom sastavu imaju industrijske lokalne jedinice koje su se tijekom 2005. bavile brodogradnjom prema opisu NKD-a 2002. tj. razreda 35.11 – Gradnja i popravak brodova, dužne su ispuniti još i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. Podaci o brodogradnji u tablici 1. pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. sadržajno su povezani s podacima o brodogradnji u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili pomoćnih obrasca IND-21/PRODCOM/ POM, a upute za popunjavanje pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. dane su u nastavku ovih Statističkih standarda (vidi IV. dio) kao i na poleđini spomenutog obrasca.

 

DOPUNSKE UPUTE ZA ISKAZIVANJE MAKSIMALNO MOGUĆE PROIZVODNJE (stupac f)

Objašnjenje za iskazivanje podataka u stupcu f tablice 1. nije dano redoslijedom pojavljivanja u tablici 1. jer predstavlja posebnu cjelinu. U stupcu f iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) svakog pojedinačnog proizvoda iz NIP-a 2005. koji je industrijska lokalna jedinica proizvela u tijeku 2005. Podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) svih proizvoda iz NIP-a 2005. iskazuju se samo za ustanovljenu prvu (1) mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2005., osim za proizvode koji se u prvoj mjernoj jedinici iskazuju u efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati (sve industrijske usluge, osim dorade tekstila).

Pod pojmom maksimalno moguće količine proizvodnje odnosno kapaciteta nekog proizvoda iz NIP-a 2005. podrazumijeva se maksimalno moguća količinu tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja te s punom zaposlenošću (tj. pokrivenošću svih radnih mjesta odgovarajućim zaposlenicima), s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima te normalnim intenzitetom rada, a u okviru mogućeg fonda radnog vremena tijekom 2005., definiranog maksimalnim prinosom industrijske lokalne jedinice, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda iz NIP-a 2005.

Za izračunavanju podataka o maksimalno mogućoj količini proizvodnje odnosno kapaciteta nekog proizvoda iz NIP-a 2005. (stupac f) prethodno treba ustanoviti maksimalni fond radnog vremena i maksimalno mogući učinak kapaciteta, izražen u vremenskim jedinicama.

– Maksimalni fond radnog vremena kapaciteta odnosno moguće vrijeme za rad kapaciteta (elemenata proizvodnje) u 2005. utvrđeno je na temelju mogućeg broja smjena i mogućeg broja (dana) rada kapaciteta tijekom 2005., i određeno je projektom za dani kapacitet. Podatke o mogućem broju smjena i mogućem broju (dana) rada kapaciteta treba uzeti iz projekta za korištenje kapaciteta kojim bi se ostvario maksimalni prinos kapaciteta. Iznimno, ako prema projektu nije poznat mogući broj smjena i mogući broj (dana) rada kapaciteta ili se u dužem razdoblju ostvaruje veći broj smjena i (dana) rada kapaciteta, kao mogući broj smjena i mogućeg broja (dana) rada kapaciteta treba uzeti broj koji je karakterističan (uobičajen) za rad tog kapaciteta u dužem razdoblju u RH. Ako taj podatak izvještajna jedinica ne može doznati od Gospodarske komore RH odnosno Obrtničke komore RH, treba se konzultirati s područnom statističkom službom.

Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. industrija hrane i pića) ili prerađuju proizvode (npr. industrija hrane i pića, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i slično), čiji je obujam prerade odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond radnog vremena kapaciteta, a time i moguća proizvodnja proizvoda na tom kapacitetu ograničeni su trajanjem uobičajene sezone prerade, odnosno proizvodnje.

U maksimalni fond radnog vremena kapaciteta odnosno mogućeg vremena za rad kapaciteta ne obračunava se vrijeme u kojem je kapacitet stajao tijekom 2005. radi državnih blagdana i neradnih dana, remonta strojeva i uređaja (samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta), ako nije radio tijekom 2005. jer još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili su bili izbačeni iz dalje upotrebe. Međutim, prekidi rada zbog dnevnih stanki za odmor te pripremno i završno radno vrijeme, ulazi u obračun mogućeg vremena rada kapaciteta samo ako je projektom predviđeno.

– Maksimalno mogući učinak kapaciteta odnosno maksimalnu količinu proizvoda u jednom satu, treba utvrditi prije pristupanja izračunavanju maksimalno mogućeg kapaciteta. Maksimalna količina proizvoda u jednom satu utvrđuje se na temelju ocjene stručnjaka, a izbor vremenske jedinice – jedan sat, uzeto je iz čisto praktičnih razloga. Pri tom utvrđivanju, osobito treba obratiti pažnju na sljedeće: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću materijala iz kojeg se izrađuju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje (uzima se pretpostavka dobre organizacije) i specifičnost tehničkog procesa.

Formula za izračunavanje maksimalno moguće količine proizvodnje proizvoda (kapacitet) prema gore navedenim elementima je sljedeća:

 

Maksimalno moguće količine proizvodnje = maksimalno mogući fond radnog vremena (u satima) x maksimalno mogući učinak u jednom satu

 

Pri izračunavanju maksimalno mogućeg fonda radnog vremena kapaciteta za pojedine industrijske proizvode iz NIP-a 2005. treba uzeti u obzir o sljedeće uvjete i okolnosti u njihove proizvodnje:

– Kapaciteti koji mogu proizvoditi nekoliko vrsta proizvoda iz NIP-a 2005. Maksimalnu moguću proizvodnju takvih kapaciteta treba iskazati u količinama koje bi bilo moguće ostvariti kombinacijom proizvodnje tih proizvoda tijekom 2005. To znači da se maksimalno moguća proizvodnja tih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom, već na temelju nekoliko proizvoda, tj. svi proizvodi terete maksimalno mogući kapacitet tijekom 2005., te se ukupni maksimalno mogući fond radnog vremena u 2005. treba podijeliti prema strukturi ostvarene proizvodnje na tom kapacitetu odnosno mora se uvijek imati u vidu odnos ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda iz NIP-a 2005. koji se proizvode s danim kapacitetom kako ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog iskazivanja kapaciteta.

– Kvaliteta i vrsta materijala koji se koristi za proizvodnju proizvoda iz NIP-a 2005. (npr. vunena ili pamučna pređa ili pređa dobivena od mješavine). Ako se za proizvodnju nekog proizvoda koristi različita kvaliteta ili vrsta materijala npr. pređe, u pravilu će biti različiti kapacitet proizvodnje npr. platna, iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet proizvodnje platna može biti različit i kada se koristi samo jedna vrsta pređe kao npr. samo vunena pređa iste numeracije ali različite kvalitete. Kapacitet će biti manji za nekvalitetniju pređu (koja često puca) nego za kvalitetniju pređu (koja ne puca). Ovaj problem se javlja u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji (posebno je karakteristično u proizvodnji alata).

– Proizvodi iz NIP-a 2005. s različitim stupnjevima obrade. U pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi koji sudjeluju u procesu njegove proizvodnje, bez obzira na to predstavlja li proces linija, pogon ili tvornica. U industrijskim lokalnim jedinicama koje su tijekom 2005. proizvodile proizvode s različitim stupnjevima obrade (npr. proizvodnja furnira, šperploča i namje­štaja; proizvodnja celuloze i papira; proizvodnja čelika i valjanih proizvoda) kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvod­nja svakog od takvih proizvoda određuje se na temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako se npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira određuje na temelju čimbenika industrijske lokalne jedinice (pogona) furnira, a maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje se na temelju čimbenika industrijske lokalne jedinice (pogona) za proizvodnju šperploča, tj. neovisno o veličini kapaciteta furnira koji je poluproizvod industrijske lokalne jedinice (pogona) i koristi se za proizvodnju šperploča. S obzirom na to da su furnir i šperploče posebni proizvodi iz NIP-a 2005., za svakog od njih se posebno određuje kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja u stupcu f, tablice 1.

– Uska grla u proizvodnji. Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) proizvoda iz NIP-a 2005. pri čijoj se proizvodnji u nekoj od faza proizvodnog procesa javljaju uska grla, određuje se na temelju kapaciteta uskog grla samo onda, ako su grla dijelovi kapaciteta koji vrše najsloženije funkcije s obzirom na veličinu operacije i na teškoće izvršenja, a po svojoj vrijednosti predstavljaju najvrednije dijelove kapaciteta.

Pri izračunavanju maksimalno moguće količine proizvodnje (kapaciteta) nekog proizvoda iz NIP-a 2005. ne uzimaju se u obzir:

– Pričuve kapaciteta (postrojenja, zaposlenici) kojima je namjena da se u određenom trenutku uključe u proces proizvodnje, onda kada iz procesa proizvodnje ispadne neki važan dio kapaciteta ili onda kada je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta

– Čimbenici kao što su nestašica električne energije, sirovina i reprodukcijskog materijala i slično ili slaba prodaja proizvoda bez obzira na to djeluje li na obujam proizvodnje u dužem ili kraćem razdoblju, ne smatraju se čimbenicima koji određuju maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet). Međutim, ovi čimbenici utječu na stupanj korištenja kapaciteta s obzirom na to da utječu na obujam ostvarene proizvodnje, a na taj način i na njen odnos prema maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu).

Pri izračunavanju maksimalno moguće količine proizvodnje (kapaciteta) vrijedi opće pravilo da maksimalno moguće količine proizvoda iz NIP-a 2005. moraju biti veće od ukupno proizvedenih količina tih proizvoda, jer svako povećanje ukupno proizvedenih proizvoda preko maksimalno mogućih količina proizvodnje tih proizvoda odnosno kapaciteta ide na štetu industrijske lokalne jedinice odnosno izvještajne jedinice. Ako ipak dođe do navedenog prekoračenja u podacima neke industrijske lokalne jedinice, izvještajna jedinica ih treba u popratnom dopisu i obrazložiti.

 

IV. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA IND-21/PRODCOM/35.11

Za sve industrijske lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2005. koje su tijekom 2005. obavljale djelatnost brodogradnje prema opisu razreda 35.11 i 35.11 NKD-a 2002., izvještajne su jedinice dužne popuniti najmanje dva obrasca za potrebe provedbe PRODCOM istraživanja za 2005. Glavni obrazac IND-21/PRODCOM popunjavaju za svoje industrijske lokalne jedinice prema općim, posebnim i detaljnim uputama (III. dio) kao i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. iz kojeg izvještajne jedinice prepisuju podatke o mogućoj i ukupno ostvarenoj proizvod­nji objekata brodogradnje tijekom 2005. iskazanoj u uvjetno-naturalnom izrazu za one industrijske lokalne jedinice koje su obavljale djelatnost brodogradnje tijekom 2005.

Naime, u glavnom obrascu IND-21/PRODCOM i/ili u pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM izvještajna jedinica iskazuje podatke o završenim objektima brodogradnje u 2005. u naturalnom izrazu za industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2005. bez obzira na to je li izrada objekata brodogradnje počela u 2005. ili u nekoj ranijoj godini. Međutim, za obračun stupnja korištenja kapaciteta koji se izračunava na temelju ostvarene i moguće proizvodnje (kapaciteta) objekata brodogradnje potrebno je raspolagati podacima o rezultatima proizvodnje i mogućoj proizvodnji (kapacitetu) tih objekata brodogradnje samo u 2005. U tu svrhu izrađen je ovaj pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 (slično kao u Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji – IND-1/MPS, za iskazivanje ostvarene proizvodnje), u kojem treba iskazati samo onaj obujam moguće i ukupno ostvarene proizvodnje objekata brodogradnje za 2005., koji je rezultat (mogućnost) postojećih čimbenika proizvodnje (zaposlenika i strojeva) tijekom 2005.

 

SADRŽAJ POMOĆNOG OBRASCA ZA BRODOGRADNJU

 IND-21/PRODCOM/35.11.

Pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 sadrži: 1. Naziv izvještajne jedinice, 2. Sjedište: Županija, Grad/općina, Naselje (adresne podatke izvještajne jedince), 3. Naziv statističke jedinice (iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2005.) i 4. Tablicu 1. OSTVARENA I MOGUĆA PROIZVODNJA BRODOGRADNJE U 2005.

Podaci u točkama 1. do 3. služe za jednoznačno utvrđivanje statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica za koje izvještajna jedinica iskazuje podatke, a popunjavaju se na isti način kako je već objašnjeno za glavni obrazac IND-21/PRODCOM i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM u III. dijelu ovih statističkih standarda.

 

TABLICA 1. OSTVARENA I MOGUĆA PROIZVODNJA

BRODOGRADNJE U 2005.

Podaci o proizvodnji brodogradnje u 2005. u uvjetno naturalnom izrazu iskazuju se prema NIP-u 2005. (stupci 1 do 3) na isti način kao i u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili IND-21/PRODCOM/POM. Izvještajna jedinica popunjava podatke za svaku industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2005. koja se bavila djelatnosti brodogradnje u 2005. i za koju je prethodno već popunila glavni obrazac IND-21/PRODCOM i/ili pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM popunjava još jedan ili nekoliko pomoćnih obrazaca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11.

U stupcu 8. iskazuju se podaci o ukupno ostvarenoj proizvodnji brodogradnje u uvjetno naturalnom izrazu, a preračunavaju se u uvjetno mjerilo prema postupku navedenom u Statističkim standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima, točka D) Upute za popunjavanje pomoćnog obrasca IND-1/35.1118). U stupcu 9, pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11, podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji se iskazuju prema dopunskim uputama za iskazivanje maksimalno moguće proizvodnje odnosno stupca f, tablice 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM iz ovih statističkih standarda.

S obzirom na to da se za obračun korištenja kapaciteta brodogradnje koriste samo podaci o mogućoj i ukupno ostvarenoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu koji su dobiveni na temelju pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11, nije potrebno da se u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM za iskazan podatak o ukupno ostvarenoj proizvodnji brodogradnje (stupac g) iskazuje i podatak o mogućoj proizvodnji (stupac f), jer se automatski preuzima iz ovog obrasca.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ovim Statističkim standardima za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2005. prestaju vrijediti Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji u 2004. objavljeni u »Narodnim novinama« br. 17 od 3. veljače 2005.

Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2005. (IND-21/PRODCOM), zajedno s obrascima za PRODCOM istraživanje, Listom naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) za PRODCOM istraživanje i Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP 2005., koji se nalaze u dodatku 1., dodatku 2. i dodatku 3. ovih Statističkih standarda primjenjuju se osmog dana od dana objavljivanja u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 954-02/06-01/31

Urbroj: 555-03-02-06-01

Zagreb, 30. siječnja 2006.

V. d. Ravnatelja

Darko Jukić, v. r.

 

 ______
¹⁾ Ažuriranje se odnosi na Statističke standarde za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2004. (NN, br. 17/05.), Metodološke upute br. 50, DZS, Zagreb, 2005.

²⁾ Metodologija za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1994. i 1995. (NN, br. 80/95.).

³⁾ PRODCOM (COMmunity PRODuction) kratica je Istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (Uredba Vijeća (EEK) br. 3924/91.). Prva izvještajna godina za koju su prikupljeni PRODCOM podaci je 1993., a temeljila se na verziji PRODCOM liste 1993.

⁴⁾ Uredba Vijeća (EEK) br. 3924/91. o uvođenju istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (OJ br. L374/91., od 31. 12. 1991.).

⁵⁾ NIP 2005. je kratica za Nomenklaturu industrijskih proizvoda, verzija 2005. Usklađena je s verzijom PRODCOM Liste 2005 EU-a na razini pojedinačnih proizvoda, ali je nacionalno dodatno raščlanjena. Isto kao i PRODCOM List, povezana je preko tablica veza s CT-om 2005. (kratica za Carinsku tarifu RH, verzija za 2005.). i čini sastavni dio ovih statističkih standarda (vidi Dodatak 3.).

⁶⁾ PRODCOM List 2005 (List of PRODucts of the European COMmmunity, 2005 Version) EU-a, a usklađena je s CN-om 2005 EU-a. Lista PRODCOM ažurira se godišnje isto kao i CN, s kojim je povezana preko korespondentnih tablica veza, a donosi se Uredbom Komisije (EK).

⁷⁾ Uredba Komisije (EK) br. 912/2005. o implementaciji Uredbe Vijeća (EEK) br. 3924/91. o uvođenju istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (OJ br. L 163/04. od 30. 4. 2005.).

⁸⁾ CN 2005 kratica je za Kombiniranu nomenklaturu EU-a (Combined Nomenclature, 2005 version). CN 2005 usklađen je do šesteroznamenkaste brojčane oznake s HS-om 2002. UN-a. CN se ažurira svake godine, a koristi se kao carinska tarifa EU-a i za statistiku vanjske trgovine EU-a.

⁹⁾ CT – Carinska tarifa Republike Hrvatske usklađena je s CN-om EU-a do osmeroznamenkaste brojčane oznake. NIP 2005. je usporediv s CT-om za 2005. (NN, br. 165/04.) preko korespondentnih tablica veza, a CT 2005. s CN-om 2005 EU-a.

¹⁰⁾ NIP 1995. – Metodologija za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1994. i 1995. (NN, br. 80/95.) NIP 1997. – Metodologija za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1996. i 1997. (NN, br. 82/97.); NIP 1999. – Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1998.do 2001. (NN, br. 60/99.); NIP 2002. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2002. (NN, br. 8/03.); NIP 2003. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2003. (NN, br. 3/04.) i NP 2004. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2004. (NN, br.17/05.).

¹¹⁾ NKD 2002. ažurirana je verzija prvog NKD-a. Donesena je na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.) i Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 13/03.), stupila je na snagu u 2002., a obvezno se primjenjuje od 1. siječnja 2005. u službenoj statistici RH. U PRODCOM istraživanju o industrijskoj proizvodnji za 2003. (IND-21/PRODCOM) primjenjuje se prvi puta. NKD 2002. je izvedenica NACE-a Rev. 1.1 EU-a i s njim je usklađena na svim razinama osim na razini podrazreda. Publicirana je u seriji Metodološke upute br. 48, DZS, Zagreb, 2005.

¹²⁾ Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. (NN, br. 52/03.).

¹³⁾ Vrstama statističkih jedinica definirane su Uredbom EU-a o jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava EU-a (Uredba Vijeća (EEK) br. 696/93.). Integrirane su u cijelosti u Metodologiji za statističku primjenu NKD-a 2002. (NN, br. 123/03.).

¹⁴⁾ PRODCOM List 2005 EU-a je verzija koja se koristi u godišnjem PRODCOM istraživanju za 2005., a usklađena je s CN-om 2005.

¹⁵⁾ Carinska tarifa Republike Hrvatske (NN, br. 165/04.), verzija CT-a 2005., usklađena je s verzijom CN-a 2005 EU-a do osmeroznamenkaste brojčane oznake.

¹⁶⁾ NIPUM je kratica za Nomenklaturu industrijskih proizvoda za mjesečno istraživanje industrije. Integralni je dio Statističkih standarda za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji u 2005. (IND-1/MPS). Usklađena je s NIP-om 2005. na razini KPD-a 2002., a na razini proizvoda NIPUM-a 2005. preko korespondentnih tablica veza.

¹⁷⁾ Naziv »županija« koristi se u cijelom tekstu za označavanje teritorijalno/administrativnih obilježja statističkih jedinica umjesto nabrajanja njihovih posebnih naziva: županije, Grad Zagreb i područja Slobodnih zona RH, a koristi se za utvrđivanje »regionalnog« obilježja industrijskih lokalnih jedinica prema ovim statističkim standardima.

18) Statistički standardi za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), su objavljeni u NN, br. 19/2005. i publikaciji DZS-a s istim nazivom, Metodološke upute br. 53, Zagreb, 2005.

 

 

 

DODATAK 1.