USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1294

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio J. S. iz R, kojeg zastupa M. M., odvjetnik iz R., na sjednici održanoj 4. travnja 2006. godine, je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Županijski sud u Rijeci dužan je donijeti odluku u predmetu podnositelja, koji se pred tim sudom vodi pod brojem: Gž-881/06 (P-1952/97) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe J. S. iz R., I. M. 14, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 4.000,00 kn.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 28. kolovoza 2003. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, na temelju očitovanja Općinskog suda u Rijeci i preslike spisa, utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava:
Podnositelj je 16. lipnja 1997. godine podnio Općinskom sudu u Rijeci tužbu protiv N. k. »R.« iz R., u parničnom predmetu radi nedopuštenosti otkaza ugovora o radu (podnositelj je kod tuženika bio zaposlen kao sportski trener). Predmet se vodio pod brojem: P-1952/97.
Podneskom od 27. studenoga 1997. godine, podnositelj je sudu predložio pripajanje predmeta broj: P-4308/97 (radni spor u vezi s izmjenama ugovora o radu) i provođenje jedinstvenog postupka.
Na ročištu održanom 1. srpnja 1998. godine tuženiku je dodijeljen rok od 3 dana radi davanja odgovora na tužbu.
Na ročištu održanom 20. svibnja 1999. godine sud je donio rješenje o spajanju navedenih predmeta, radi zajedničkog raspravljanja.
Na ročište zakazano za 1. rujna 1999. godine nisu pristupili pozvani svjedoci, a dostava nije uredno iskazana.
Ročišta zakazana za 15. studenoga i 9. prosinca 1999. te 26. siječnja 2000. godine odgođena su zbog nepristupanja svjedoka.
Na ročištu održanom 25. travnja 2000. godine saslušan je jedan svjedok i zakazana su nova ročišta za 23. svibnja i 12. lipnja 2000. godine, koja su odgođena zbog nepristupa drugog svjedoka.
Na ročištu održanom 25. kolovoza 2000. godine ponovno je doneseno rješenje o spajanju uvodno navedenih parničnih predmeta i određeno je da će se ponovno pozvati svjedok.
Ročišta zakazana za 18. rujna 2000. i 23. rujna 2002. godine odgođena su zbog nepristupanja svjedoka.
Na ročištu održanom 7. studenoga 2003. godine tuženik se očitovao na navode tužbe i saslušan je svjedok.
Na ročištu održanom 18. prosinca 2003. godine saslušano je šest svjedoka, a tuženik je predložio saslušanje dvoje novih svjedoka, pa je sud zakazao ročište za 8. veljače 2004. godine.
Općinski sud u Rijeci donio je 27. listopada 2004. godine djelomičnu presudu.
Povodom žalbi tužitelja i tuženika, spis je od 8. veljače 2006. godine na rješavanju kod Županijskog suda u Rijeci.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud temelji na sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Prvostupanjski parnični postupak započeo je 16. lipnja 1997. godine, tužbom tužitelja podnesenom Općinskom sudu u Rijeci.
Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana, već od 5. studenoga 1997. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku.
Ustavna tužba podnesena je 28. kolovoza 2003. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno šest (6) godina, dva (2) mjeseca i dvanaest (12) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao pet (5) godina, devet (9) mjeseci i dvadeset i tri (23) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Ustavni sud utvrđuje da se u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju postupak najprije vodio pred Općinskim sudom u Rijeci u trajanju oko šest godina. Unutar tog razdoblja održavanje najvećeg broja zakazanih ročišta odgođeno je zbog nepristupanja svjedoka. Povodom žalbi obiju stranaka spis je od 8. veljače 2006. godine na rješavanju kod Županijskog suda u Rijeci.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe pridonio je duljini trajanja sudskog postupka, jer nije dostavljao adrese svjedoka koje je predložio.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da se ne radi o složenom predmetu.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Parnični postupak ukupno traje preko šest godina i još nije pravomoćno dovršen.
Do većeg broja odgođenih ročišta, zakazanih pred sudom prvog stupnja, došlo je uslijed ponašanja podnositelja, koji sudu nije dostavio adrese svjedoka. U tom smislu napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od 27. listopada 1993. te Šoć protiv Hrvatske od 9. svibnja 2003. godine).
Duljina konkretnog parničnog postupka može se samo djelomično opravdati postupovnim zaprekama, jer sud ima mogućnost, ali i obvezu da svaki predmet riješi u razumnom roku na temelju i u skladu sa mjerodavnim odredbama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/92., 117/03., 88/05.).
Imajući u vidu neučinkovito postupanje suda prvog stupnja i ukupno trajanje postupka, sagledavajući pri tome parnični postupak kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud utvrdio je da vođenje postupka ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku. Ustavni sud stoga utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
U smislu članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud određuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Zbog doprinosa podnositelja duljini parničnog postupka, visina nak­nade je smanjena.
7. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na članku 29. stavku 1. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Županijskog suda u Rijeci dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-2877/2003
Zagreb, 4. travnja 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.