KOLEKTIVNI UGOVOR

1375

Temeljem članaka 185., 187. i 190., Zakona o radu (»Narodne novine« br. 36/95 do 65/95, 17/01 i 114/03), ugovorne strane
AUTOPROMETNO PODUZEĆE d.d., Požega, Industrijska 2,MB 3320090, zastupano po predsjedniku Uprave Ivanu Križanoviću, dipl. ing., kao poslodavac
SINDIKAT PROMETA I VEZA HRVATSKE, Zagreb, Fabkovićeva 1, zastupano po predsjedniku Josipu Zagajskom, kao sindikat
sklopile su u Požegi, dana 27. travnja 2006. godine sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA AUTOPROMETNO PODUZEĆE d.d.

1. OPĆE ODREDBE

1.1. Predmet i svrha ovog Ugovora

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (dalje: Ugovor) reguliraju se međusobna prava i obveze ugovornih strana, odnosno prava i obveze iz rada i po osnovi rada, pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, rješavanje međusobnih sporova, način vođenja pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora, poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada kao i ostala prava i obveze ugovornih strana, a sve sa svrhom unapređenja odnosa između poslodavca i radnika.

1.2. Primjena Ugovora

Članak 2.

Ovaj Ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske i važi za sve djelatnosti poslodavca i poslove koji se obavljaju u okviru tih djelatnosti.
Pod pojmom radnik, u smislu primjene ovog Ugovora, podrazumijevaju se radnici zaposleni kod poslodavca, bez obzira jesu li radni odnos zasnovali na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom i bez obzira jesu li u vrijeme sklapanja ovog Ugovora bili u radnom odnosu ili su kod poslodavca naknadno zasnovali radni odnos, kao i da li su članovi sindikata.
Na Upravu poslodavca i osobe koje je poslodavac ovlastio da ga zastupaju, kao i osobe koje s poslodavcem imaju sklopljen poseban ugovor, ovaj Ugovor se ne primjenjuje.
Ovaj Ugovor se primjenjuje neposredno.

2. RADNI ODNOS

2.1. Ugovor o radu

Članak 3.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu u pisanom obliku koji sadrži najmanje sve odredbe propisane Zakonom o radu.
Umjesto pojedinih odredbi koje predviđa Zakon o radu, može se u ugovoru o radu uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, ovaj Ugovor ili interne akte poslodavca koji uređuju ta pitanja.
Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata. Provjera se može obaviti razgovorom, pismenim putem, probnom vožnjom, obavljanjem nekog posla i drugačije.
U slučaju da radnik ne započne s radom na datum određen Ugovorom o radu, smatrat će se da Ugovor o radu nije niti sklopljen.
Poslodavac može s pojedinim radnicima sklopiti poseban ugovor o radu, prema uvjetima drugačijim od navedenih u ovom Kolektivnom ugovoru.

Članak 4.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu može se sklopiti na određeno vrijeme radi:
– zamjene privremeno odsutnog radnika,
– sezonskog posla,
– privremenog povećanja opsega poslova,
– obavljanja privremenih poslova koji nisu uobičajeni u redovitom poslovanju,
– obavljanja drugih izvanrednih poslova koji su po svojoj prirodi ograničenog trajanja,
– probnog rada,
– pripravničkog staža.
Poslodavac može sklopiti jedan više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na istim poslovima u razdoblju ne dužem od 3 godine, osim u slučaju zamjene privremeno odsutnog radnika.

Članak 5.

Prije zasnivanja radnog odnosa poslodavac je dužan upoznati radnika s organizacijom rada u Društvu, zaštitom na radu, ovim ugovorom i internim aktima poslodavca.

2.2. Uvjeti za sklapanja Ugovora o radu

Članak 6.

Sistematizacijom radnih mjesta utvrđeni su opći i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa radnik mora imati navršenih 18 godina života.
Radnici koji Ugovor o radu sklapaju za radno mjesto vozača autobusa te ostala radna mjesta s posebnim uvjetima rada moraju ispunjavati i posebne uvjete utvrđene zakonskim propisima.
Sistematizaciju radnih mjesta donosi Uprava poslodavca uz savjetovanje s Radničkim vijećem.
Iznimno od navedenog u prethodnom stavku, u slučaju potrebe za uvođenjem novih radnih mjesta u Društvu, Uprava Društva ovlaštena je samostalno donijeti odgovarajuće izmjene i dopune Sistematizacije radnih mjesta.

2.3. Obveza poštivanja Ugovora o radu, internih akata i uputstava o radu

Članak 7.

Radnik je obvezan Ugovorom o radu preuzete poslove obavljati osobno, savjesno i stručno, sukladno internim aktima i uputstvima o radu poslodavca, u skladu s vrstom i naravi posla koji obavlja, te ne smije svojim radom i ponašanjem štetiti ugledu i poslovanju poslodavca.
Poslodavac je obvezan i ovlašten radniku dati posao, pobliže odrediti način i mjesto obavljanja posla, te osigurati uvjete za siguran rad, uz puno poštivanje privatnosti i dostojanstva radnika.

2.4. Mjesto rada

Članak 8.

Radnici poslove svojih radnih mjesta obavljaju na različitim mjestima, u skladu s potrebama posla te organizacijom i rasporedom rada poslodavca.

2.5. Probni rad

Članak 9.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad koji ne može trajati duže od 6 mjeseci.
Za vrijeme trajanja probnog rada, radnika prati i ocjenjuje njegov neposredni rukovoditelj.
Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika provodi komisija ili osoba ovlaštena od strane poslodavca te o navedenom sačinjava zapisnik s rezultatima provjere navedenih sposobnosti.
Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika može se provesti u toku probnog rada, na kraju probnog rada i nakon probnog rada.
Rezultat provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti mora se radniku na probnom radu priopćiti najkasnije prije isteka probnog rada, dok se rezultat provjere stručnih i drugih sposobnosti radnika nakon probnog rada priopćava radniku nakon izvršene provjere.
Negativan rezultat provjere stručnih i drugih sposobnosti radnika, na probnom radu nakon njega, znači ujedno i prestanak radnog odnosa nakon isteka otkaznog roka od 7 dana za radnika na probnom radu, odnosno nakon isteka otkaznog roka prema Zakonu o radu, za radnika nakon probnog rada.

2.6. Stručno usavršavanje za rad

Članak 10.

Radnik je dužan zbog potreba posla obrazovati se, stručno se osposobljavati i usavršavati se za rad, što mu je poslodavac dužan omogućiti, u skladu s potrebama posla i organizacijom rada.
Tijekom obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja, radniku koji je na isto upućen od strane poslodavca, pripadaju sva prava kao da je radio.
Međusobna prava i obveze između poslodavca i radnika upućenih na obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje, uređuju se posebnim ugovorom.

2.7. Pripravnički staž

Članak 11.

Ako Zakonom nije drukčije određeno, pripravnički staž, uključujući i volonterski rad, traje ovisno o stupnju stručne spreme, i to najduže do:
– pripravnik VII. stupnja stručne spreme         12 mjeseci,
– pripravnik VI. stupnja stručne spreme            9 mjeseci,
– pripravnik IV. stupnja stručne spreme            6 mjeseci,
– pripravnik III. stupnja stručne spreme            6 mjeseci.

Članak 12.

Pripravniku se imenuje mentor koji je dužan donijeti program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu.
U slučaju da se program stručnog osposobljavanja pripravnika ne može provesti kod poslodavca, pripravnik se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog poslodavca.

3. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

3.1. Radno vrijeme

Članak 13.

Radno vrijeme kod poslodavca utvrđeno je Zakonom o radu.
Dnevni i tjedni raspored radnog vremena, odnosno početak i završetak radnog vremena kao i vrijeme trajanja odmora tijekom rada utvrdit će poslodavac pisanom odlukom, prema potrebama registrirane djelatnosti, uz savjetovanje s Radničkim vijećem.

3.2. Preraspodjela radnog vremena

Članak 14.

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da nakon jednoga razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punoga ili nepunoga radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme godišnje ne smije biti duže od punog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim rađom, a tjedno ne smije biti duže od 52 sata tjedno.
Iznimno od stavka prethodnog, za poslove sezonske naravi kod poslodavca, preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 60 sati.
Preraspodijeljenim radnom vremenom ne smatra se smjenski rad i dvokratno radno vrijeme.
Potrebu i uvođenje preraspodijele radnog vremena internim aktom utvrđuje voditelj službe u kojoj se preraspodjela primjenjuje.

3.3. Nepuno radno vrijeme

Članak 15.

Ako potrebe poslodavca, priroda i opseg posla, odnosno organizacija poslodavca to zahtijeva, ugovor o radu s radnikom može se sklopiti i za nepuno radno vrijeme.
Radnik koji je sklopio ugovor o radu na nepuno radno vrijeme sudjeluju u pravima s osnova radnog odnosa razmjerno ugovorenom radnom vremen osim sljedećih prava:
– duljine odmora između dva uzastopna radna dana,
– duljine tjednog odmora,
– broja dana godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

3.4. Prekovremeni rad

Članak 16.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), najviše do 10 sati tjedno. Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti mogu raditi prekovremeno samo uz pismeni pristanak.

3.5. Noćni rad

Članak 17.

Rad u vremenu od 22 sata uvečer i 5 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom.
Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

3. 6. Odmori

3.6.1. Stanka

Članak 18.

Radnik koji rade najmanje 6 sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, što se uračunava u radno vrijeme.

3.6.2. Tjedni odmor

Članak 19.

Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom.
Kada je potrebno da radnik radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u toku sljedećih 30 dana.

3.6.3. Godišnji odmor

Članak 20.

Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na kojega radnik ima pravo svake kalendarske godine je 18 radnih dana.
Godišnji odmor iz stavka prethodnog uvećava se prema:
1. ukupnom radnom stažu:
– od 1 do 10 godina         za 2 dan,
– od 10 do 20 godina       za 4 dana,
– od 20 do 30 godina       za 6 dana,
– od 30 na više                 za 8 dana.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, plaćenog dopusta, blagdana, neradnih dana, subote i razdoblja privremene nesposobnosti za rad.
U slučaju kada radnik prekine korištenje gođišnjeg odmora zbog privremene nesposobnosti za rad, po prestanku iste mora se vratiti na rad i ne smije svojom voljom nastaviti koristiti započeti, a neiskorišteni godišnji odmor.

3.6.4. Raspored godišnjih odmora

Članak 21.

Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjih odmora za sve radnike utvrditi rasporedom korištenja godišnjih odmora.
Radnik koristi godišnji odmor u dva dijela.
Prvi dio godišnjeg odmora, u trajanju od dvanaest radnih dana neprekidno, radnik mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju je ostvario pravo na godišnji odmor.
Radnik može poslodavcu, najkasnije 15 dana prije donošenja rasporeda korištenja godišnjih odmora, predložiti vrijeme kada želi koristiti prvi dio godišnjeg odmora, o čemu će poslodavac, ako to organizacija rada dopušta, voditi računa.
Drugo dio godišnjeg odmora, radnik će, u skladu sa organizacijom rada, iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
U slučaju kada to dopušta organizacija rada, jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti neposrednog rukovoditelja najmanje tri dana prije.
U toku godine može se odstupiti od plana korištenja godišnjeg odmora ukoliko je to uvjetovano potrebama organizacije rada, odnosno potrebama radnika koje se mogu uskladiti s potrebama procesa rada.
Radnik je u slučaju kada mu to objektivne okolnosti dopuštaju, na poziv poslodavca, dužan prekinuti korištenje godišnjeg odmora u slučaju kada je to potrebno radi funkcionalne organizacije rada kod poslodavca.

3.7. Dopusti

3.7.1. Plaćeni dopust

Članak 22.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust, maksimalno ukupno sedam dana u toku godine, u slučajevima:
–sklapanja braka                   3 dana,
–rođenja djeteta                    2 dana,
–smrti člana obitelji (suprug,
  dijete, roditelj,usvojenik,
   pastorak)                            3 dana,
–smrti člana obitelji (djed,
  baka, roditelj bračnogdruga,
   brat, sestra, očuh, maćeha,
   dijete bezroditelja uzeto
   na uzdržavanje)                     1 dan,
Radnici – dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a koji se ostvaruje u tijeku kalendarske godine, sukladno radnim obvezama.
Plaćeni dopust iz ovog članka koristi se sljedeći dan, odnosno dane po ispunjavanju uvjeta iz stavaka 1. i 2. istog članka.
U slučaju kada se uvjeti za korištenje plaćenog dopusta ispune u toku bolovanja, radnik ne može koristiti plaćeni dopust, a u slučaju kada se uvjeti za korištenje plaćenog dopusta ispune u toku godišnjeg odmora, radnik će prekinuti godišnji odmor i iskoristiti plaćeni dopust na koji je stekao pravo, dok će godišnji odmor nastaviti koristiti prema dogovoru s nadređenim radnikom.

3.7.2. Neplaćeni dopust

Članak 23.

Radniku se, temeljem odluke Uprave Društva, može odobriti neplaćeni dopust zbog školovanja ili stručnog usavršavanja, kao i za njegove druge osobne potrebe, ako po ocjeni Uprave poslodavca, izbivanje radnika s rada neće štetno utjecati na rad i organizaciju rada kod poslodavca.
Za vrijeme neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju.

4. SIGURNOST NA RADU, ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

4.1. Obveze poslodavca

Članak 24.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i drugim propisima, te naravi posla koji obavlja.

Članak 25.

Pri ustrojstvu rada poslodavac će se pridržavati načela o:
– prosudbi i izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći,
– prilagođavanju rada pojedinih radnika glede oblikovanja rada, izbora opreme i načina rada, te potrebe otklanjanja štetnih utjecaja,
– prilagođavanju tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne okoline,
– davanju odgovarajućih uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti.
Pri planiranju i uvođenju novih tehnologija, kao i u svezi izbora opreme, te uvjeta rada i radne okoline koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac će se savjetovati sa stručnjakom zaštite na radu.

Članak 26.

Poslođavac će sukladno propisima o zaštiti na radu, imenovati jednog ili više radnika za obavljanje poslova zaštite i sprečavanja opasnosti na radu, kao i koristiti se uslugama vanjskih službi ili osoba, prema potrebama.
Poslodavac je dužan ustrojiti mjere zaštite od požara, pružanja prve pomoći i osiguranje mjera pomoći za evakuaciju u slučajevima ozbiljne i moguće opasnosti.

Članak 27.

Poslodavac će se savjetovati sa Radničkim vijećem o mjerama koje negativno utječu na sigurnost i zdravlje radnika, o imenovanju odgovornih radnika za poslove zaštite i prevencije, o pitanjima u svezi s obavješćivanjem Radničkog vijeća, o radu odgovornih radnika za zaštitu i prevenciju i o planiranju i organiziranju izobrazbe iz područja zaštite.
Radničko vijeće ima pravo tražiti ođ poslodavca primjenu odgovarajućih mjera kao i predlagati mu takve mjere koje će ublažiti opasnosti za radnike i ukloniti izvor opasnosti.

Članak 28.

Poslodavac ima obvezu osigurati svakom radniku odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, posebno u obliku obavijesti i naputaka koji se odnose na njegovo radno mjesto i poslove kada:
– radnika prima na posao,
– radnika premješta na drugi posao,
– uvodi novu radnu opremu,
– uvodi novu tehnologiju.

4.2. Obveze radnika

Članak 29.

Radnik je obvezan:
1. prilikom zasnivanja radnog odnosa, a prije sklapanja ugovora o radu, na zahtjev i trošak poslodavca podvrći se prethodnom liječničkom pregledu kod ustanove s kojom poslodavac ima sklopljen ugovor o pružanju takvih vrsta usluga, odnosno kod ustanove u koju ga poslodavac uputi.
Radnik kojemu radni odnos prestane prije isteka roka od 3 mjeseca od dana zasnivanja radnog odnosa dužan je poslodavcu vratiti iznos plaćen za prethodni liječnički pregled, o čemu radnik prilikom zasnivanja radnog odnosa daje poslođavcu posebnu sugIasnost.
Radnik je obvezan podvrći se liječničkom pregledu i kada ga, u toku radnog odnosa, poslodavac uputi na obavljanje istog, kod ustanove koju poslodavac odredi, na trošak poslodavca.
2. pridržavati se početka i završetka radnog vremena utvrđenog odlukom poslodavca. Početkom radnog vremena smatra se vrijeme kada radnik mora biti nazočan na radnom mjestu, odnosno na mjestu rada, te spreman za početak rada. Napuštanje mjesta rada dopušteno je samo uz znanje i dozvolu neposrednog rukovoditelja.
3. raditi s dužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život zdravlje svoje drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,
4. na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,
5. radnik na radnom mjestu vozača autobusa dužan je svaki radni dan obaviti dnevni preventivni tehnički pregled vozila kojim upravlja,
6. održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju zaštitne i kontrolne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
7. upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na vozilima, uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti ili uništiti određenu opremu ugroziti život i zdravlje radnika.
8. upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada na tjelesne nedostatke ili bolesti koji mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov okoliš.
9. ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,
10. koristiti zaštitnu i službenu odjeću
U slučaju prestanka radnog odnosa radnika za kojega je nabavljen službena ili zaštitna odjeća, u periodu utvrđenom odlukom Uprave poslodavca, isti radnik dužan je poslodavcu nadoknaditi trošak nabave navedene odjeće, u iznosu utvrđenom odlukom poslodavca, razmjerno vremenu korištenja i trošku nabave iste odjeće.
11. podvrći se provjeri od poslodavca ovlaštenih radnika da li je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti,
12. obavijestiti poslodavca o osobnim statusnim promjenama utvrđenim propisima o evidencijama u oblasti rada, a prvenstveno o prebivalištu odnosno boravištu, snoseći sve posljedice koje proizlaze iz ove obveze.

4.3. Zaštita privatnosti radnika

Članak 30.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom, internim aktima poslodavca, odnosno ako to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.
Poslodavac će Pravilnikom o radu odrediti koje će podatke prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac, odnosno osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac. Poslodavac je, uz savjetovanje s Radničkim vijećem, dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama.
Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.

4.4. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 31.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, te je dužan poduzeti mjere, uključujući i preventivne mjere za zaštitu dostojanstva rađnika.
Uznemiravanje je svako diskriminirajuće ponašanje prema radniku uvjetovano njegovom rasom, bojom kože, spolom, spolnim opredjeljenjem, bračnim stanjem, obiteljskim obvezama, dobi, jezikom, vjerom, političkim ili drugim uvjerenjem, nacionalnim ili socijalnim podrijetlom, imovnim stanjem, rođenjem, društvenim položajem, članstvom ili nečlanstvom u političkoj stranci, članstvom ili nečlanstvom u sindikatu te tjelesnim ili duševnim poteškoćama, a ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižvajuće uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniža vajuće iIi uvredljivo okruženje.
Svi radnici dužni su pri obavljanju poslova svojeg radnog mjesta ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiravaju druge radnike, te su dužni spriječiti uznemiravanje ili spolno uznemiravanje.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa.
Poslodavac će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora, imenovati osobu ili stalnu Komisiju od 3 člana, koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Radnik je dužan pritužbu ovlaštenoj osobi poslodavcu dostaviti odmah, a najkasnije 24 sata od učinjenog uznemiravanja.
Nakon primitka pritužbe, ovlaštena osoba Komisija će najkasnije u roku od 8 dana od primitka pritužbe, dovršiti provođenje temeljitog postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe i poduzimanja potrebnih mjera.
Mjere koje će poduzeti ovlaštena osoba stalna Komisija za zaštitu dostojanstva radnika su:
– privremeni premještaj uznemiravanog radnika, uz njegovu sugIasnost, na drugo radno mjesto, uz istu plaću, do završetka postupka,
– privremeni premještaj uznemiravanog radnika, uz njegovu sugIasnost, u drugo mjesto rada, na istim poslovima, uz istu plaću,
– prekid rada uznemiravanog radnika do najviše osam dana, uz naknadu plaće kao da je radio, u slučaju ocjene Komisije ili ovlaštene osobe, da je sumnja osnovana,
– pokretanje postupka otkazivanja ugovora o radu osumnjičenog radnika za uznemiravanje, u slučaju utvrđena osnovanosti pritužbe uznemiravanog radnika,
– pokretanje postupka otkazivanja ugovora o radu podnositelja pritužbe, ukoliko se tijekom postupka ispitivanja pritužbe utvrdi da je pritužba podnijeta zlonamjerno, u cilju umanjenja dostojanstva radnika osumnjičenog za uznemiravanje.

5. PLAĆE

5.1. Pravo na plaću

Članak 32.

Za rad obavljen u skladu s obvezama iz radnog odnosa, odnosno uputstvima o radu i internim aktima poslodavca na ažuran i kvalitetan način radnik ima pravo na plaću, a za vrijeme opravdane spriječenosti za rad, radnik ima pravo na naknadu plaće.

5.2. Bruto plaća

Članak 33.

Bruto plaća radnika sastoji se od osnovne plaće te dodataka na plaću.
Bruto plaća isplaćena radniku poslodavca ne može biti manja od 2.400,00 kn.

5.2.1. Osnovna plaća

Članak 34.

Osnovna plaća se određuje temeljem broja bodova za jedan sat rada, koji broj bodova se pojedinačno ugovara prilikom sklapanja Ugovora o radu, a sukladno mjerilima određenim popisom radnih mjesta kod poslodavca i rasponu broja bodova, koji se nalazi u prilogu ovog Ugovora i njegov je sastavni dio.
Osnovna mjesečna plaća radnika utvrđuje se množenjem umnoška ostvarenih sati rada radnika u toku mjeseca i broja bodova po satu rada s kunskom vrijednošću boda. U slučaju da ukupan mjesečni broj sati rada ne daje cijeli broj sati rada, tada se vrijeme manje od 30 minuta ne uzima u obračun, a 30 minuta i više priznaje se kao cijeli sat.
Kunsku vrijednost boda određuje Uprava poslodavca uzimajući u obzir poslovanje Društva, nakon savjetovanja s predstavnikom Radničkog vijeća Društva i predstavnikom Sindikalne podružnice Društva.
Uprava poslodavca može odluku o kunskoj vrijednosti boda donijeti za radnike zaposlene u pojedinoj internoj organizacijskoj jedinici poslodavca ili za pojedine skupine radnika.

5.2.2. Dodaci na plaću

Članak 35.

Dodaci na plaću kod poslodavca uređuju se kako slijedi u daljnjem tekstu ovog članka.
Osnovna plaća radnika uvećava se za 0,5% za svaku punu godinu navršenog radnog staža.
Pod radnim stažom u smislu prethodnog stavka podrazumijeva se staž osiguranja koji je upisan u radnu knjižicu radnika, a u slučaju da takav staž nije upisan u radnu knjižicu, radniku će se navedeno pravo priznati po predočenom dokazu o radnom stažu, izdanom od strane HZMO.
Isto tako, radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću u slučaju:
–noćnog rada                                  30%,
–prekovremenog rada                     50%,
–rada nedjeljom, blagdanom ili
  drugim danomza koji je zakonom
  odredeno da se ne radi                 35%,
Povećanje plaće radnika u slučajevima iz stavka prethodnog određuje se povećanjem broja bodova za određeni postotak za pune sate rada u navedenim slučajevima.
Redovni rad predstavlja rad u obliku koji nije rad noću, nedjeljom ili praznikom ili drugim danom koji je zakonom određen kao neradni.
Prekovremeni rad u smislu stavka 4., alineje 2., ovog članka predstavlja razliku broj stvarno ostvarenih sati rada radnika u određenom mjesecu i broja sati rada koji za određeni mjesec utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
U slučaju potrebe rada na dan državnog blagdana ili nekog drugog dana koji je zakonom određen kao neradan, kada navedeni dan pada u period od ponedjeljka do petka u tjeđnu, rađniku se priznaje 8 sati dnevno, te stvarni sati rada, a pravo na povećanu plaću iz stavka 4. ovog članka primjenjuje se samo na stvarne sate rada.
Iznimno od navedenog u prethodnom stavku, kada dan državnog `gdana ili drugog dana koji je zakonom određen kao neradan pada u subot ili nedjelju, radniku se priznaju samo stvarni sati rada, na koje se primjenjuje pravo na povećanu plaću iz stavka 4. ovog članka.
Radnik ima pravo na stalni mjesečni dođatak na plaću u iznosu od 400,00 kn bruto.
Za dane za koje radnik ostvaruje pravo na terenski dodatak, dnevni dodatak ili dnevnicu, isti nema pravo na stalni mjesečni dodatak iz prethodnog stavka.
Radnik koji se nalazi na bolovanju, godišnjem odmoru plaćenom dopustu ima pravo na stalni mjesečni dodatak razmjerno broju dana efektivnog rada u toku mjeseca, u slučaju kada ne ostvaruje prava iz stavka prethodnog.
Na prijedlog nadređenog radnika, a temeljem odluke Uprave poslodavca, radniku se može isplatiti stimulativni dodatak na osnovnu plaću u visini do 30%.

5.3. Plaća radnika na radnim mjestima vozača autobusa

Članak 36.

Iznimno od navedenog, plaća radnika na radnim mjestima vozača autobusa (dalje: vozači autobusa) obračunava se kako slijedi u ovom članku.

5.3.1. Radno vrijeme vozača autobusa

Radno vrijeme vozača autobusa predstavlja vrijeme upravljanja vozilom i korištenja stanke u slučaju kada radnik na nju ostvari pravo.
Konačan mjesečni zbroj sati rada prema prethodnom stavku predstavlja radno vrijeme vozača autobusa, za koje se odreduje broj bodova te obračunava plaća na način iz članaka 32. do 36. ovog Ugovora.
U mjesečnom zbroju sati rada, nepuni sat rad obračunava se na način da se do 30 minuta ne uzima u obzir prilikom obračuna, a 30 minuta i više obračunava se kao cijeli sat.

5.3.2. Vrijeme upravljanja vozilom

Vrijeme upravljanja vozilom utvrđuje se trajanjem upravljanja vozilom na liniji, odnosno na pojedinom polasku određene linije po utvrđenom redu vožnje. U povremenom prijevozu vrijeme upravljanja vozilom određuje se prema taho listiću vozila kojim radnik upravlja.
Iznimno od navedenog u prethodnom stavku, osim upravljanja vozilom u lokalu, u vrijeme upravljanja vozilom ne uračunavaju se stajanja u toku obavljanja prijevoza na liniji, odnosno pojedinom polasku određene linije, koja su duža od 20 minuta.

5.3.3. Priprema i rasprema

Vozaču autobusa se, na ime pripreme i raspreme, dodaje i određen broj bodova, ovisno o vrsti prijevoza kojega radnik obavlja, i to:
1. u lokalu (sve županijske linije, uključujući i međužupanijske linije kraće od 90 kilometara te županijski posebni linijski prijevoz), vozaču autobusa se dodaje 3 boda po satu rada.
2. u medužupanijskom linijskom i posebnom linijskom prijevozu, međunarodnom linijskom prijevozu i povremenom prijevozu, vozaču autobusa se dodaje 2 boda po satu rada,
Kunsku vrijednost bodova ostvarenih u pripremi i raspremi određuje Uprava Društva, uzimajući u obzir poslovanja Društva, nakon savjetovanja s predstavnikom Radničkog vijeća Društva i predstavnikom Sindikalne podružnice.
U slučaju kada jednim vozilom prijevoz obavljaju dva vozača, obojici se priznaje radno vrijeme prema stavcima 2. i 5. ovog članka. U istom slučaju se vozaču koji je zadužen autobusom kojim upravlja, odnosno vozaču koji je prvi naznačen na putnom radnom listu, na bodove ostvarene u radnom vremenu dodaje 1,5 bod, a drugom vozaču se dodaje 0,5 boda.
U slučaju kada jednim vozilom prijevoz obavljaju dva vozača, svakome od njih vrijednost bodova ostvarenih u takvom prijevozu određuje se u visini od 80% utvrđene kunske vrijednosti boda.
U slučaju obavljanja povremenog prijevoza u jednom danu, radniku se priznaje tri sata upravljanja vozilom, odnosno razlika od stvarno ostvarenog vremena upravljanja vozilom do tri sata, odnosno stvarno vrijeme upravljanja vozilom, kada je ono više od tri sata.
U slučaju obavljanja povremenog prijevoza koji traje više dana, radniku se za dane provedene na radu, u kojim ne upravlja vozilom, odnosno za dane u kojima ostvari manje od 6 sati upravljanja vozilom, priznaje 6 sati upravljanja vozilom, odnosno razlika od stvarno ostvarenog vremena upravljanja vozilom do 6 sati, odnosno stvarno vrijeme upravljanja vozilom kada je ono više od 6 sati. Za prvi i zadnji dan obavljanja takvog prijevoza priznaju se stvarni sati rada.
Detalji i tehnika obračuna plaće prema ovom članku bit će uređeni Pravilnikom o radu.

5.4. Terenski dodatak i dnevni dodatak

Članak 37.

Radnik na radnom mjestu vozača autobusa prilikom obavljanja poslova svojega radnog mjesta ima pravo na terenski, odnosno dnevni dodatak u slučajevima utvrđenim ovim člankom te u skladu s člankom 33. ovog Pravilnika.
Radnik na radnom mjestu vozača autobusa ostvaruje pravo na terenski dodatak, prema izbivanju utvrđenom po putnom radnom listu, u slučaju kada je pri obavljanju poslova svojeg radnog mjesta najmanje 30 kilometara udaljen od svojeg mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta i mjesta sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice.
Iznos terenskog dodatka u linijskom prijevozu određuje se po trajanju izbivanja kako slijedi:
– do 8 sati                  20,00 kn,
– od 8 do 12 sati        60,00 kn,
– od 12 do 16 sati      75,00 kn,
– od 16 do 24 sata     85,00 kn,
–preko 24 sata        145, 00 kn.
Iznos terenskog dodatka u povremenom prijevozu određuje se o trajanju izbivanja kako slijedi:
–do 8 sati                   20,00 kn,
–od 8 do 12 sati         90,00 kn,
–od 12 do 16 sati     140,00 kn,
–od 16 do 24 sata    170,00 kn.
U slučaju kada vozač obavlja prijevoz koji traje dva ili više dana, stječe pravo na terenski dodatak za svaka navršena 24 sata u toku obavljanja navedenog prijevoza te pravo na razliku do stvarnih sati izbivanja u iznosima utvrđenim ovim člankom za broj preostalih sati.
U slučaju kada radnik na radnom mjestu vozača autobusa obavlja poslove na terenu unutar 30 kilometara udaljenosti od sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice i svojega mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno kad ne ostvaruje pravo na terenski dodatak, isti ima pravo na dnevni dodatak u bruto iznosu prema izbivanju utvrđenom prema putnom radnom listu i to:
–do 8 sati                 20,00 kn,
–od 8 do 10 sati       25,00 kn,
–od 10 do 12 sati     35,00 kn,
–od 12 do 16 sati     55,00 kn,
–od 16 do 24 sata    90,00 kn.
Terenski i dnevni dodatak koji radnik ostvari u toku dana zbrajaju se i ne mogu zajedno biti veći od 170,00 kn. U slučaju kada zbroj terenskog i dnevnog dodatka u toku dana pređe navedeni iznos, radnik nema pravo na iznos dnevnog dodatka, koji nakon što se zbroji s terenskim dodatkom, prelazi iznos od 170,00 kn.
Terenski i dnevni dodatak obračunavaju se i isplaćuju zajedno s plaćom za prethodni mjesec.

5.5. Isplata plaće

Članak 38.

Plaća se isplaćuje u novcu, nakon obavljenog rada.
Plaća se isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.
Prilikom isplate plaće radnicima se uručuje obračun plaće, a radnicima na radnim mjestima vozača autobusa, uz obračun plaće uručuje se i dnevnik rada.

5.6. Naknada plaće

Članak 39.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca u slučajevima:
– korištenja godišnjeg odmora,
– odsustva s rada zbog obveza u pričuvnom sastavu HV-a, temeljem vjerodostojne isprave.
U slučaju blagdana i neradnog dana utvrđenog zakonom radnik ima pravo na naknadu plaće u visini stvarne plaće koju bi ostvario u redovnom radu na te dane.

5.7. Naknada plaće zbog bolovanja

Članak 40.

U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja do 42 dana, radniku pripada naknada plaće u visini od 80% prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije odlaska na bolovanje.
Radniku, za slučaj bolovanja zbog profesionalne nesposobnosti ili povrede na radu, pripada naknada plaće u 100% iznosu prosječne plaće isplaćene radniku u šest mjeseci prije bolovanja.

6. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

6.1. Dnevnice i terenski dodatak

Članak 41.

6.1.1. Dnevnice

Mjerila i osnove za obračun i isplatu dnevnica radnicima poslodavca utvrdit će poslodavac Pravilnikom o radu.

6.1.2. Terenski dodatak

Terenski dodatak isplaćuje se radnicima na radnim mjestima vozača autobusa i utvrđen je člankom 37. ovog Kolektivnog ugovora.

6.1.3. Medusobna isključenja

Prava na dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

6.2. Troškovi prijevoza na službenom putovanju

Članak 42.

Radniku se priznaju troškovi prijevoza na službenom putovanju, prema nalogu nadređenog radnika, uz predočenje vozne karte za prijevoz, od strane nadređenog radnika odobrenim prijevoznim sredstvom.

6.3. Trošak hotelskog smještaja

Članak 43.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova hotelskog smještaja, u slučaju kada poslodavac odobri korištenje hotela, do visine cijene noćenja u hotelu III. kategorije, a u iznimnim slučajevima, poslodavac može odobriti i korištenje hotela više kategorije, najviše do II. kategorije.

6.4. Troškovi prijevoza na posao i s posla

Članak 44.

Prijevoz na posao i s posla radnik ostvaruje korištenjem redovnih linija Društva, od mjesta prebivališta do mjesta rada.
Radnici koji zbog potreba posla, odnosno rasporeda radnog vremena ili zbog nepostojanja redovnih linija poslodavca iz njihovog mjesta prebivališta, nisu u mogućnosti koristiti prijevoz iz stavka prethodnog, imaju pravo na naknadu troška prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada u iznosu od 8,00 kn po dolasku i 8,00 kn po odlasku s posla.
Naknada troška iz prethodnog stavka odnosi se na relacije duže od 5 kilometara.

6.5. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe

Članak 45.

Uprava poslodavca ili od nje ovlašteni radnik, može odobriti radniku korištenje privatnog automobila u službene svrhe, u kojem slučaju radnik ima pravo na naknadu u visini 20% cijene litre benzina (Eurosuper 95), ali ne više od neoporezivog iznosa utvrđenog važećim propisima, po prijeđenom kilometru.

6.6. Nagrada učenicima i studentima

Članak 46.

Kao nagradu učenicima i studentima na obveznoj praksi, poslodavac će navedenima omogućiti prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta obavljanja praktične nastave svojim redovnim linijama, za vrijeme dok isti obavljaju praksu kod poslodavca.

6.7. Otpremnina za umirovljenje

Članak 47.

Prilikom odlaska u mirovinu, radnik ima pravo na otpremninu do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima.
Iznos otpremnine za svaki pojedini slučaj određuje Uprava poslodavca, u skladu s prethodnim stavkom.

6.8. Otpremnina radi poslovno i osobno uvjetovanog otkaza

Članak 48.

Otpremnina radi poslovno i osobno uvjetovanog otkaza određuje se na način i u iznosu utvrđenom Zakonom o radu.

6.9. Potpore

Članak 49.

U slučaju smrti radnika, njegova obitelj će dobiti potporu do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima.
Povodom zamolbe člana radnikove obitelji, iznos potpore za svaki pojedini slučaju utvrđuje Uprava poslodavca, u skladu s prethodnim stavkom.

6.10. Jubilarne nagrade

Članak 50.

Jubilarne nagrade mogu se isplatiti jednom godišnje radnicima koji su u toku prethodne godine ispunili jedan od uvjeta godina neprekidnog radnog staža kod poslodavca, te su u vrijeme isplate nagrada u radnom odnosu kod poslodavca.
U slučaju isplate jubilarnih nagrada u skladu s prethodnim stavkom, ista se isplaćuje u iznosu koji odredi Uprava poslodavca, a do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima, i to za:
– 10 godina,
– 15 godina,
– 20 godina,
– 25 godina,
– 30 godina,
– 35 godina,
– 40 i više godina.

6.11. Prigodne nagrade i pokloni djeci radnika

Članak 51.

Povodom božićnih blagdana, prema odluci Uprave poslodavca, djeci radnika može se isplatiti novčani iznos ili pripremiti poklon paket za svako dijete koje u tekućoj godini navršava ili je navršilo 12 godina starosti, do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima.
Radnicima se, temeljem odluke Uprave poslodavca, u toku godine može isplatiti prigodna nagrada, do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima.
Isto tako, temeljem odluke Uprave poslodavca, radnicima se može u toku godine osigurati dar u naravi, u vrijednosti do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima.

6.12. Stipendije

Članak 52.

Ukoliko se poslodavac odluči stipendirati učenike ili studente, mjesečna stipendija iznosi do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima.

7. PRESTANAK RADNOG ODNOSA

7.1. Prestanak radnog odnosa

Članak 53.

Radni odnos radnika kod poslodavca može prestati pod uvjetima i na način određen Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom.
U slučaju redovitog otkaza poslodavca radniku, otkazni rok određuje se prema Zakonu o radu.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

7.2. Zaštita radnika

Članak 54.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Zaštitu svojega prava radnik ne može ostvarivati pred sudom ako ostvarenje istog prava nije prethodno zatražio od poslodavca.

7.3. Dostava

Članak 55.

Sve odluke o pravima i obvezama radnika neposredno se uručuju radniku, uz naznaku datuma uručenja i potpis radnika kojim potvrđuje da je primio navedeno.
Ako radnik odbije primiti odluku iz prethodnog stavka, odnosno ako odbije potpisati primitak iste, osoba koja je dostavlja o tome će sačiniti zabilješku na drugom primjerku odluke, s naznakom datuma odbijanja primitka i svojim potpisom. Navedenu odluku poslodavac će staviti na oglasnu ploču poslodavca i o tome također, na drugom primjerku odluke, sačiniti pismenu zabilješku s datumom i potpisom.
Dan isticanja odluke iz prethodnog stavka na oglasnoj ploči poslodavca, smatra se danom uručenja odluke radniku.
U slučaju da radnik ne dolazi na rad, odluka iza stavka 3. ovog članka, dostavit će mu se neposredno ili putem pošte preporučenim pismom uz povratnicu na njegovu posljednju poznatu adresu.
Ako radnik ili odrasli član njegova kućanstva odbije primiti neposrednu dostavu preporučeno pismo, smatrat će se da mu je odluka dostavljena onoga dana kada je odbio primiti neposrednu dostavu ili preporučeno pismo.
Ako se preporučeno pismo vrati zbog netočne ili nepotpune adrese, pismeno će se staviti na oglasnu ploču poslodavca, uz naznaku datuma stavljanja te će se smatrati da je odluka, istekom posljednjeg dana roka od pet dana od stavljanja odluke na oglasnu ploču, dostavljena radniku.

8. NAKNADA ŠTETE

8.1. Obveza naknade štete

Članak 56.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili iza krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Postojanje štete, visinu štete i okolnosti pod kojima je ona nastala, te tko ju je učinio utvrđuje Komisija imenovana od strane poslodavca, u koju Komisiju jednog člana, kao svog predstavnika, imenuje Radničko vijeće.
Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili tržišne vrijednosti stvari, odnosno procjenom vrijednosti oštećene stvari.
Štete, odgovornost, naplata i unaprijed utvrđeni iznosi šteta biti će uređeni Pravilnikom o radu.

9. POTROŠNJA GORIVA

Članak 57.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da je potrošnja goriva bitna stavka u poslovanju poslodavca te se iste strane obvezuju zajednički djelovati radi racionalnije potrošnje goriva, a u tu svrhu će poslodavac, uz savjetovanje s Radničkim vijećem i Sindikalnom, donijeti i poseban pravilnik, koji će podrobnije utvrđivati navedenu materiju.

10. UNUTARNJA KONTROLA

Članak 58.

Ugovorne strane suglasne su da je služba unutarnje kontrole poslodavca zadužena i ovlaštena za kontrolu obavljanja poslova radnika Društva te će rad unutarnje kontrole poslodavac podrobnije utvrditi posebnim pravilnikom.

11. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 59.

Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svom izumu tehničkom unapređenju ostvarenom na radu ili u svezi s radom, kao i o izumu ili tehničkom unapređenju koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, ako je izum ili tehničko unapređenje vezano za djelatnost poslodavca.
Podatke o izumu ili tehničkom unapređenju radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobit bez odobrenja poslodavca.
Poslodavac ima pravo prvokupa na izumu ili tehničkom unapređenju iza stavka 1. ovog članka.
U slučaju da poslodavac prihvati izum ili tehničko unapređenje iza stavka 1. ovog članka, naknada za isto utvrdit će se posebnim ugovorom radnika i poslodavca.

12. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 60.

Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati ili obavljati poslove iza djelatnosti koju obavlja poslodavac.
Radnik nema pravo u prostorijama poslodavca obavljati poslove u svoje ime i za svoj račun trećim osobama koristeći se sredstvima poslodavca.
Radnici su dužni čuvati poslove tajne koje je poslodavac definirao aktom o poslovnoj tajni.
Nepridržavanje odredbi ovog članka od strane radnika predstavlja osobito tešku povredu obveza iza radnog odnosa.

13. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA

13.1. Djelovanje Sindikata

Članak 61.

Sindikat kod poslodavca djeluje u skladu s međunarodnim konvencijama, Zakonom o radu i sindikalnim pravilima.
Sindikat je dužan poslodavca upoznati sa sindikalnim pravilima te je dužan odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti poslodavcu.

13.2. Zaštita sindikalnog povjerenika

Članak 62.

Sindikalni povjerenik je radnik zaposlen kod poslodavca.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, bez suglasnosti sindikata nije moguće otkazati ugovor o radu, rasporediti ga na drugo radno mjesto na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.
Ako se sindikat u roku od 8 dana ne izjasni o davanju uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
Zaštitu iz stavka 1. ovog članka uživa jedan sindikalni povjerenik, o kojemu je sindikat dužan obavijestiti poslodavca u roku od 8 dana od dana njegovog imenovanja, odnosno izbora.

13.3. Rad sindikalnog predstavnika i sindikalnog povjerenika

Članak 63.

Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik ima pravo kod poslodavca štiti i promicati prava i interese članova sindikata.
Poslodavac će sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku omogućiti rad radi ostvarivanja prava na zaštitu i promicanje prava i interesa članova sindikata.
Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik mora pravo iza stavka 1. ovog članka ostvarivati na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.
Poslodavac će primiti i saslušati sindikalno povjerenika, odnosno predstavnika sindikata na njegovo traženje po dogovoru.
Stavove i prijedloge sindikata poslodavac će razmotriti i o njima se izjasniti u primjerenom roku.

13.4. Obveza čuvanja poslovne tajne

Članak 64.

Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja u obavljanju sindikalne djelatnosti, sazna poslovnu ili drugu informaciju koja je definirana aktom o poslovnoj tajni, dužna je takvu tajnu čuvati i ne smije je neovlašteno priopćiti drugim radnicima ili trećim osobama.
Neovlašteno priopćavanje poslovne, službene druge informacije definirane aktom o poslovnoj tajni, predstavlja osobito tešku povredu obveza iza radnog odnosa, te ovog kolektivnog ugovora.

14. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH SPOROVA

14.1. Obveza provodenja postupka mirenja

Članak 65.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog ugovora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora (kolektivni radni spor) kojega nije moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

14.2. Miritelj

Članak 66.

Mirenje provodi osoba koju potpisnici ovog Ugovora izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko – socijalno vijeće (miritelj), a vodi se pri Županijskom uredu Županije Požeško – slavonske nadležnom za poslove rada ili osoba koju sporazumno odrede ugovorne strane.

14.3. Postupak mirenja

Članak 67.

Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jedne od ugovornih strana, a mora se dovršiti u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko – socijalnom vijeću ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada.

Članak 68.

U postupku mirenja, miritelj će ispitati navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će i potrebne obavijesti i saslušati stranke, te će sastaviti pismeni prijedlog nagodbe.

Članak 69.

Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe, odnosno nije uspjelo ako bilo koja ugovorna strana pismeno izjavi da mirenje smatra neuspješnim.
Prijedlog kojega prihvate stranke ima pravnu snagu ili učinke kolektivnog ugovora, te je njegov sastavni dio i dopunjuje, odnosno mijenja njegove odredbe.

14.4. Arbitraža

Članak 70.

Ako je mirenje neuspješno, ugovorne strane mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.
Arbitraža ima pet članova i isto toliko zamjenika. Svaka stranka imenuje dva člana i njihove zamjenike. Predsjednika i njegovog zamjenika obje strane određuju sporazumno.
Postupak pred arbitražom ugovorne strane mogu odrediti posebnim pravilnikom. Arbitraža odlučuje samo o pitanjima koja su pred nju iznijele stranke u sporu.
Arbitraža je odluku dužna donijeti u roku od 30 dana od dana kada je imenovana, te ista mora biti obrazložena, a protiv arbritražne odluke nije dopuštena žalba.

15. ŠTRAJK

15.1. Pravo na štrajk

Članak 71.

Ako postupak mirenja ne uspije, a nije postignut sporazum da se rješavanje kotektivnog radnog spora povjeri arbitraži, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene protekom roka od 30 dana od dana dospijeća.
Za organizaciju i provedbu štrajka, Sindikat je dužan pridržavati se odredbi Zakona o radu, ovog kolektivnog ugovora i Sporazuma ugovornih strana o poslovima na kojima se rad ne smije prekidat za vrijeme štrajka.

15.2. Najava štrajka

Članak 72.

Štrajk se mora u pismenom obliku najaviti poslodavcu, najkasnije 15 dana prije početka istog, s naznakom razloga, mjesta, dana i vremena početka štrajka, a ne smije se započeti prije okončanja postupka mirenja, odnosno okončanja postupka arbitraže.

15.3. Obveze pri organiziranju i poduzimanju štrajka

Članak 73.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

15.4. Pravila o poslovima koji se ne smije prekidati

Članak 74.

Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada.
Pravila iz prethodnog stava sadrže osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka ili isključenja s rada, uzimajući u obzir djelatnost poslodavca.
Ako se poslodavac i sindikat ne sporazumiu u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga poslodavca sindikatu, o odredivanju poslova iz stavka 1. ovog članka, poslodavac ili sindikat mogu tražiti da o tome odluči arbitraža u daljnjem roku od 15 dana.
Arbitraža iza prethodnog stavka sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojega sporazumno određuju poslodavac i sindikat.
Ako se poslodavac i sindikat ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika arbitraže, njega će imenovati predsjednik suda nadležnost kojega se određuje prema odredbama Zakona o radu o određivanju nadležnosti u prvom stupnju za zabranu štrajka isključenja s rada.
Ako jedna strana odbije sudjelovati u arbitražnom postupku iza ovog članka, postupak će se provesti bez njenog sudjelovanja, a odluku o poslovima iz stavka 1. ovog članka donijet će predsjednik arbitraže.
Odluku o poslovima iz stavka 1. ovog članka arbitraža mora donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.
Ugovorne strane suglasne su da štrajk ne može započeti prije donošenja odluke iza stavka prethodnog.

15.5. Isključenje s rada (lock out)

Članak 75.

U odgovoru na započeti štrajk, poslodavac može nakon proteka osam dana od dana početka štrajka isključiti radnike s rada u skladu s odredbama Zakona o radu.

15.6. Štrajkaški odbor

Članak 76.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka, koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka, osim u slučaju kada su isti zaposleni na radnim mjestima na kojima se obavljaju poslovi na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka.

15.7. Organiziranje i sudjelovanje u štrajku

Članka 77.

Organiziranje ili sudjelovanje u štrajku organiziranom u skladu s odredbama zakona o radu, ovog Ugovora i pravilima sindikata ne predstavlja povredu obveza iza radnog odnosa.
Radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću, osim doplatka na djecu, u slučaju kada on postoji, mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

15.8. Zabrana štrajka

Članak 78.

Poslodavac može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka protivnog odredbama ovog Zakona, te zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona.

15.9. Posljedice štrajka na djelatnost poslodavca

Članak 79.

Ukoliko zbog štrajka, temeljem Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, budu poništene dozvole za obavljanje cestovnog prijevoza putnika koje poslodavac posjeduje ili bude posjedovao, poslodavac će utvrditi višak radnika i pokrenuti postupak otkazivanja ugovora o radu sa istima.

16. SOCIJALNI MIR

16.1. Poštivanje odredbi ovog Ugovora

Članak 80.

Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu u skladu sa Zakonom o radu, Ustavom i konvencijama Međunarodne organizacije rada.
Ugovorne strane dužne su suzdržati se od svakog djelovanja koje bilo u suprotnosti s odredbama ovog kolektivnog ugovora, te sprječavalo i otežavalo njegovu provedbu.

16.2. Čuvanje socijalnog mira

Članak 81.

Za vrijeme važenja ovog kolektivnog ugovora ugovorne strane će se suzdržati od industrijskih akcija (štrajkova, lock outa i dr.), uz uvjet da se njegove odredbe obostrano poštuju i primjenjuju u cijelosti.
Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za otpočinjanje kolektivnih pregovora radi njihova uređenja, niti na postupanje stranaka ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih sporova predviđenih ovim ugovorom.

17. TUMAČENJE I PRAĆENJE OVOG UGOVORA

17.1. Komisija za tumačenje i praćenje ovog Ugovora

Članak 82.

Za tumačenje i praćenje primjene ovog Ugovora ugovorne strane suglasno imenuju komisiju od šest članova, od kojih svaka ugovorna strana imenuje po tri člana.
Sve odluke Komisija donosi većinom glasova, a u slučaju nemogućnosti donošenja odluke većinom glasova, stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.
Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.

18. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

18.1. Trajanje i stupanje na snagu ovog Ugovora

Članak 83.

Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme od 1 (jedne) godine i važi do 30. travnja 2007. godine, a nakon isteka toga roka, sukladno članku 195. Zakona o radu, njegove odredbe se ne primjenjuju.
Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od 1. svibnja 2006. godine, a bit će objavljen sukladno odredbama Zakona o radu.

18.2. Izmjene i dopune ovog Ugovora

Članak 84.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora.
Stranka kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovog Ugovora o postupku mirenja.

18.3. Otkaz ovog Ugovora

Članak 85.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da se ovaj Ugovor može otkazati prije isteka roka njegovog trajanja.
Otkaz može izjaviti svaka ugovorna strana, pismenim putem, s otkaznim rokom od 30 dana.
Razlozi za otkaz ovog ugovora su:
1. nemogućnost njegova ispunjenja, u cijelosti ili pojedinih odredbi,
2. promijenjene okolnosti.

18.4. Obnova ovog Ugovora

Članak 86.

U slučaju postojanja obostranog interesa za obnovu ovog Ugovora, ugovorne strane će temeljem pismenog prijedloga jedne od ugovornih strana, najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen, započeti pregovore o obnovi ovog Ugovora.

18.5. Prestanak važenja ranijih akata poslodavca

Članak 87.

Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaju važiti odredbe ranijih akata poslodavca koji su regulirali navedenu materiju.
Na pitanja koja nisu riješena ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe pozitivnih zakonskih propisa Republike Hrvatske i akata Društva.

18.6. Troškovi ugovornih strana

Članak 88.

Svaka ugovorna strana snosi svoje troškove u svezi ovog ugovora.

18.7. Broj i raspodjela izvornika ovog Ugovora

Članak 89.

Ovaj Kolektivni Ugovor sklopljen je u 7 (sedam) istovjetnih primjeraka, od kojih svaka ugovorna strana prima po 2 (dva) primjerka, 2 (dva) primjerka dostavljaju se nadležnom Ministarstvu, a 1 (jedan) primjerak dostavlja se radi objave »Narodnim novinama«.

Članak 90.

U znak prihvata prava i obveza iz ovog Ugovora, ugovorne strane isti potpisuju.
 

SINDIKAT PROMETA             AUTOPROMETNO PODUZEĆE
I VEZA HRVATSKE
po predsjedniku                                             po predsjedniku Uprave
Josipu Zagajskom, v. r.                Ivanu Križanoviću, dipl. ing., v. r.
 

POPIS POSLOVA I RADNIH MJESTA U DRUŠTVU s rasponom broja bodova po satu rada

1. Raspon broja bodova 10,00 do 12,50
1.1. čistačica
1.2. kondukter
1.3. telefonist
1.4. perač – Nova Gradiška
1.5. biljetar IV. grupe
1.6. pomoćni radnik
2. Raspon broja bodova od 11,00 do 14,00
2.1. pomoćni tapetar
2.2. perač – čistač – Požega
2.3. dostavljačica – čistačica
2.4. automehaničar VI. grupe
2.5. autoelektričar VI. grupe
2.6. autolimar VI. grupe
2.7. strojobravar VI.
2.8. strojobravar
2.9. pomoćni gumar
2.10. biljetar III. grupe
2.11. šalterski službenik putničke agencije
2.12. točilac goriva
2.13. tokar VI. grupe
3. Raspon broja bodova od 13,50 do 16,50
3.1. automehaničar V. grupe
3.2. autolimar V. grupe
3.3. autoelektričar V. grupe
3.4. strojobravar V. grupe
3.5. energetičar III. grupe
3.6. biljetar II. grupe
3.7. knjigovođa III. grupe
3.8. tokar
3.9. pomoćni skladištar
3.10. perač AK Pakrac
3.11. vozač kombija
3.12. alatničar – pomoćni skladištar
3.13. radnik na informacijama
3.14. tokar V. grupe
4. Raspon bodova od 16,00 do 18,50
4.1. automehaničar IV. grupe
4.2. autolimar IV. grupe
4.3. autoelektričar IV. grupe
4.4. strojobravar IV. grupe
4.5. blagajnik III. grupe
4.6. gumar
4.7. referent za turizam II. grupe
4.8. prometnik IV. grupe
4.9. knjigovođa III. grupe
4.10. alatničar – skladištar
4.11. energetičar II. grupe
4.12. tokar IV. grupe
5. Raspon bodova od 17,50 do 19,50
5.1. vozač autobusa
5.2. službenik u servisnoj radionici
5.3. automehaničar III. grupe
5.4. autolimar III. grupe
5.5. autoelektričar III. grupe
5.6. strojobravar III. grupe
5.7. referent zaštite od požara
5.8. prometnik III. grupe
5.9. knjigovođa II. grupe
5.10. blagajnik II. grupe
5.11. obračunarac, administrator i fakturist u putničkom prometu
5.12. biljetar I. grupe
5.13. energetičar I. grupe
5.14. tokar III. grupe
6. Raspon bodova od 20,00 do 23,00
6.1. blagajnik I. grupe
6.2. tajnica
6.3. prometnik II. grupe
6.4. knjigovođa I grupe
6.5. automehaničar II. grupe
6.6. autolimar II. grupe
6.7. autoelektričar II. grupe
6.8. strojobravar II. grupe
6.9. kontrolor UK II. grupe
6.10. referent za turizam II. grupe
6.11. referent u skladišno – nabavnoj službi
6.12. skladištar II. grupe
6.13. tokar II. grupe
7. Raspon bodova od 22,00 do 26,00
7.1. kontrolor UK I. grupe
7.2. pomoćnik voditelja poslovnice putničke agencije
7.3. automehaničar I. grupe
7.4. autolimar I. grupe
7.5. autoelektričar I. grupe
7.6. strojobravar I. grupe
7.7. referent za obračun plaće
7.8. stručnjak zaštite na radu
7.9. referent platnog prometa
7.10. referent pravnih i kadrovskih poslova
7.11. skladištar I. grupe
7.12. defektator II. grupe
7.13. prometnik I. grupe
7.14. glavni prometnik III. grupe
7.15. tokar I. grupe
8. Raspon bodova od 26,00 do 28,00
8.1. voditelj skladišno nabavne – službe
8.2. voditelj skladišta
8.3. glavni prometnik II. grupe
8.4. referent za turizam I. grupe
9. Raspon bodova od 26,00 do 31,50
9.1. poslovođa u radioni
9.2. referent tehničke pripreme rada
9.3. glavni prometnik I. grupe
9.4. voditelj poslovnice putničke agencije
9.5. voditelj AK Pakrac
9.6. defektator I. grupe
10. Raspon bodova od 30,00 do 35,00
10.1. voditelj tehničke pripreme rada
10.2. referent osiguranja i ekonomata karata
10.3. referent za vozne redove i cijene
10.4. voditelj nabave
10.5. informatičar – analitičar
10.6. voditelj AK Slavonski Brod
11. Raspon bodova od 35,00 do 39,00
11.1. voditelj plana i analize
11.2. voditelj računovodstva
11.3. voditelj servisa
11.4. voditelj osiguranja i investicija
11.5. inokorespodent
11.6. voditelj poslovne jedinice
12. Broj bodova prema posebnom ugovoru o radu
12.1. financijski direktor
12.2. tehnički direktor
12.3. voditelj pravnih i kadrovskih poslova
12.4. šef putničkog prometa
12.5. organizator cestovnog prometa
12.6. organizator turizma
12.7. voditelj Unutarnje kontrole
12.5. organizator cestovnog prometa
12.6. organizator turizma
12.7. voditelj Unutarnje kontrole