USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1408

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio N. B. iz Š., kojeg zastupa M. B., odvjetnik iz Š., na sjednici održanoj 20. travnja 2006. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Županijski sud u Šibeniku dužan je donijeti odluku u pred­metu podnositelja, koji se pred tim sudom vodi pod brojem: Gž-1654/05 (P-262/88) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe N. B. iz Š., ul. Z. 10, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 7.200,00 kn.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 9. srpnja 2003. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, na temelju očitovanja Općinskog suda u Šibeniku i preslike spisa, utvrdio činjenice koje su pravnorelevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava:
B. B. i T. S. podnijele su 17. veljače 1988. godine Općinskom sudu u Šibeniku tužbu protiv svog brata N. B., podnositelja ustavne tužbe, kao drugotuženika u parničnompredmetu radi utvrđenja koje nekretnine sačinjavaju ostavinsku masu iza njihove pok. majke. Predmet se vodi pod brojem P-262/88. Tužiteljice su pokrenule parnični postupak jer ih je sud u ostavinskom predmetu broj: O-131/88 uputio u parnicu.
Ročišta su održana 10. ožujka, 15. travnja i 24. lipnja 1988. godine, na kojem ročištu je spisu pripojena protutužba drugotuženika N. B., podnositelja ustavne tužbe (taj predmet se do tada vodio pod brojem P-876/88).
Očevid na licu mjesta održan je 24. travnja 1989. godine, uz prisustvo sudskog građevinskog vještaka.
Nakon požurnice suda, sudski vještak dostavio je 24. rujna 1992. godine nalaz i mišljenje.
Ročišta su održana 19. studenoga i 3. prosinca 1992. godine, na kojem ročištu je raspravljanje odgođeno do postavljanja staratelja za poseban slučaj prvotuženiku, koji je preminuo.
Z. B. umiješala se 27. siječnja 1993. godine tužbom glavnog miješanja (broj predmeta P-193/93) u parnicu broj: P-262/88.
Ročišta su održana 27. siječnja, 10. ožujka i 7. travnja 1994. godine, te 14. veljače 1995. godine, a novi očevid održan je 8. ožujka 1995. godine, uz prisustvo novog sudskog vještaka.
Sudski vještak je 26. siječnja 1996. godine dostavio sudu nalaz i mišljenje.
Ročišta su održana 7. srpnja 1998. godine, 8. lipnja, 23. lipnja i 11. srpnja 2000. godine, te 25. siječnja, 13. ožujka i 20. rujna 2001. godine.
Uređujući sudac je 26. studenoga 2001. godine, radi lakšeg raspravljanja, razdvojio spise prethodno pripojene predmetu broj: P-262/88, tako da je raspravljanje po tužbi nastavljeno u predmetu broj: P-262/88, a odvojeno će se voditi predmeti koji su pokrenuti protutužbom i tužbom glavnog miješanja.
Ročišta su održana 25. rujna, 14. studenoga, 18. prosinca 2003. godine i 22. ožujka 2004. godine.
Općinski sud u Šibeniku donio je presudu u ožujku 2004. godine.
Provjerom na dan 24. ožujka 2006. godine Ustavni sud je utvrdio da je povodom žalbe »protutužitelja« spis od 22. studenoga 2005. godine na rješavanju kod Županijskog suda u Šibeniku.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud temelji na sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Prvostupanjski parnični postupak započeo je 17. veljače 1988. godine, tužbom tužiteljica B. B. i T. S. protiv drugotuženika, podnositelja ustavne tužbe, podnesenom Općinskom sudu u Šibeniku.
Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana, već od 5. studenoga 1997. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku.
Ustavna tužba podnesena je 9. srpnja 2003. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno petnaest (15) godina, četiri (4) mjeseca i dvadeset dva (22) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao pet (5) godina, osam (8) mjeseci i četiri (4) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Ustavni sud utvrđuje da se u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju postupak najprije vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, koji je 2004. godine donio presudu. Unutar ukupno razmatranog razdoblja bila su dva dulja razdoblja neaktivnosti suda: od 24. travnja 1989. do 19. studenoga 1992. (oko dvije i pol godine) i u pravno relevantnom razdoblju, od 8. ožujka 1995. godine do 7. srpnja 1998. godine (oko tri godine i četiri mjeseca). Povodom žalbe spis je od 22. svibnja 2005. godine na rješavanju kod Županijskog suda u Šibeniku.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽENIKA U SUDSKOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe nije pridonio duljini trajanja sudskog postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da se radi o djelomično složenom predmetu, u kojem je potrebno provesti građevinsko vještačenje. To, međutim, ne može opravdati duljinu parničnog postupka.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Parnični postupak ukupno traje preko petnaest godina i još nije pravomoćno dovršen.
Napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od 27. listopada 1993. te Šoć protiv Hrvatske od 9. svibnja 2003. godine).
Imajući u vidu neučinkovito postupanje suda prvog stupnja, trajanje vještačenja i ukupno trajanje postupka, sagledavajući pri tome parnični postupak kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud utvrdio je da vođenje postupka ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku. Ustavni sud stoga utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
U smislu članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud određuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
7. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na članku 29. stavku 1. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Županijskog suda u Šibeniku dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-2472/2003
Zagreb, 20. travnja 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednica Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.