POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1457

Na temelju članka 57. stavka 2. Zakona o državnim službenicima (»Narodne novine«, broj 92/2005), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 25. svibnja 2006. godine donijela

UREDBU

O POSTUPKU, NAČINU POLAGANJA I PROGRAMU DRŽAVNOG STRUČNOG ISPITA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom uređuje se postupak, način polaganja i Program državnog stručnog ispita, izdavanje svjedodžbe o položenom državnom stručnom ispitu i vođenje posebnog očevidnika o položenim državnim stručnim ispitima.

Članak 2.

Državni stručni ispit (u daljnjem tekstu: Ispit) je organizirani način provjere znanja, vještina i osposobljenosti državnog službenika (u daljnjem tekstu: službenik) za rad u državnom tijelu.
Ispit se polaže po utvrđenom programu i na način kojim se omogućava provjera stručne osposobljenosti službenika za samostalno obavljanje poslova i zadaća određene stručne spreme.

Članak 3.

Ispit je dužan položiti službenik primljen redovitim ili izvanrednim postupkom prijma u državnu službu, koji zadovolji na probnom radu i nema položen Ispit.
Službenik kojem je posebnim propisom utvrđena obveza polaganja Ispita za obavljanje određenih poslova, polaže Ispit za obavljanje tih poslova.

Članak 4.

Ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela.
Opći dio Ispita zajednički je za sve službenike bez obzira na poslove koje obavljaju.
Posebni dio Ispita sastoji se od provjere: posebnih znanja i poznavanja propisa potrebnih za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga državnog tijela u kojem je službenik zaposlen.
Pravni izvori za polaganje općeg i posebnog dijela Ispita propisuju se Programom koji je sastavni dio ove Uredbe.

Članak 5.

Ispit se polaže pred Državnom ispitnom komisijom (u daljnjem tekstu: Komisija).
Sjedište Komisije je pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

POSTUPAK POLAGANJA ISPITA

Članak 6.

Zahtjev za podnošenje prijave za polaganje Ispita podnosi se čelniku državnog tijela (u daljnjem tekstu: čelnik tijela) u kojem je službenik zaposlen.
Čelnik tijela odnosno osoba koju on za to ovlasti razmatra zahtjev za podnošenje prijave, ovjerava podatke unesene u prijavu za polaganje Ispita (u daljnjem tekstu: prijava) i vjerodostojnost dokaza priloženih uz prijavu, te prijavu bez odlaganja dostavlja središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Uz obrazac prijave prilažu se sljedeći dokazi u preslikama:
– rješenje o prijmu u državnu službu odnosno o rasporedu na radno mjesto ili ugovor o radu,
– opis poslova radnog mjesta, s naznakom poslova koje službenik u većem dijelu obavlja,
– svjedodžba ili diploma o završenom školovanju,
– radna knjižica,
– dokaz o promjeni osobnog imena, ako je ono mijenjano u odnosu na predočene isprave.

Članak 7.

Prijavu službenik ne može podnijeti prije isteka probnog rada, a dužan ju je podnijeti najkasnije dva mjeseca prije isteka roka u kojem je dužan položiti Ispit.
Službenik koji u toku rada u državnoj službi stekne stručnu spremu za jedan ili dva stupnja višu od one koju ima, ne može podnijeti prijavu za polaganje Ispita prije isteka šest mjeseci od trenutka rasporeda na radno mjesto za koje je uvjet stečena stručna sprema.

Članak 8.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dužno je osigurati polaganje Ispita do isteka utvrđenog roka za polaganje, ako je prijava podnesena u roku utvrđenom ovom Uredbom.

Članak 9.

Polaganje Ispita obavlja se u sjedištu Komisije.
Izuzetno, polaganje Ispita može se obaviti i izvan sjedišta Komisije na zahtjev tijela koje službenika upućuje na polaganje Ispita, o čemu odlučuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ako Ispit polaže veći broj službenika sa zajedničkim posebnim dijelom Ispita.
Ako se Ispit organizira izvan sjedišta Komisije, troškove organizacije ispita snosi državno tijelo na čiji zahtjev se traži polaganje Ispita izvan sjedišta Komisije.

Članak 10.

Kad središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose primi prijavu, utvrđuje da li službenik ispunjava uvjete za polaganje Ispita i o tome donosi rješenje kojim se odobrava polaganje Ispita.
Obavijest o mjestu i danu polaganja Ispita mora biti dostavljena službeniku najkasnije petnaest dana prije dana određenog za polaganje.

Članak 11.

Službenik može iz opravdanih razloga, u pisanom obliku, odgoditi polaganje Ispita za rok koji mu je određen, ali je o tome dužan izvijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose najkasnije do dana određenog za polaganje.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka smatra se da je Ispit odgođen, odnosno da nije ni održan.
O odgađanju odnosno odustanku od polaganja Ispita službenik je dužan izvijestiti i državno tijelo koje ga upućuje na polaganje Ispita.

Članak 12.

Službenik koji nije pristupio polaganju Ispita niti je Ispit odgodio, kao i službenik koji je pristupio polaganju Ispita i tijekom njegovog trajanja odustao bez opravdanih razloga, smatrat će se da Ispit nije položio.
Na ponovno polaganje Ispita u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ove Uredbe koje se odnose na ponavljanje cijelog ispita. O nepristupanju službenika na Ispit, odnosno odustanku bez opravdanih razloga, obavijestit će se državno tijelo koje je službenika uputilo na polaganje Ispita.

Članak 13.

Ukoliko službenik iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga odustane od započetog polaganja Ispita, Komisija donosi pisanu odluku o odgađanju Ispita, koja se unosi u zapisnik o polaganju Ispita.
Ako službenik ni nakon dva uzastopna poziva na Ispit, ne pristupi polaganju Ispita bez opravdanog razloga, smatra se da Ispit nije položio i gubi pravo polaganja Ispita za to radno mjesto.
Zaključak o obustavi postupka zbog gubitka prava na polaganje Ispita dostavlja se službeniku i državnom tijelu koje ga je uputilo na polaganje Ispita.

Članak 14.

Službenik koji je započeo s polaganjem Ispita, u slučaju iz članka 13. stavka 1. ove Uredbe, može nastaviti polaganje ispita najkasnije u roku do 30 dana računajući od dana kada je donesena odluka o odgađanju ispita.
U opravdanom slučaju Komisija može taj rok produljiti za još do 30 dana.
Ako službenik koji je započeo polaganje Ispita ne pristupi polaganju odnosno ne nastavi s polaganjem Ispita u rokovima iz stavaka 1. i 2. ovog članka iz neopravdanih razloga, smatrat će se da Ispit nije položio.
Službenik koji ne pristupi polaganju odnosno ne nastavi s polaganjem Ispita u rokovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka iz opravdanih razloga, može pristupiti polaganju Ispita izvan utvrđenih rokova ako mu ne prestane državna služba.

Članak 15.

Troškove prvog polaganja Ispita snosi državno tijelo koja upućuje službenika na polaganje Ispita.
Službeniku koji je prijavio Ispit i odgodio njegovo polaganje, uplaćeni iznos troškova polaganja priznaje se za naknadno polaganje Ispita.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Članak 16.

Opći dio Ispita polaže se usmeno.
Posebni dio Ispita polaže se pisano i usmeno.

Članak 17.

Usmeni dio općeg dijela Ispita sastoji se iz provjere znanja iz sljedećih predmeta:
1. Ustavno uređenje
2. Sustav državne uprave
3. Službenički odnosi
4. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave
5. Upravni postupak i upravni sporovi
6. Uredsko poslovanje
7. Osnove sustava Europske unije.

Članak 18.

Pisani dio posebnog dijela Ispita sastoji se od izrade pisane zadaće u okviru odgovarajućih poslova za koje se osposobljava, odnosno koje obavlja službenik koji polaže Ispit.
Usmeni dio posebnog dijela Ispita sastoji se od provjere znanja iz pisane zadaće i znanja o poslovima na kojima službenik radi, odnosno za koje se priprema i provjere poznavanja predmeta utvrđenih Programom u dijelu koji se odnosi na upravno područje u kojem službenik radi.

Članak 19.

Pisanu zadaću iz posebnog dijela Ispita određuje Komisija neposredno prije početka Ispita, na prijedlog člana Komisije koji ispituje posebni dio i sukladno Programu i podacima o obavljenoj praksi, odnosno poslovima koje obavlja službenik koji polaže Ispit.
Pisana zadaća obuhvaća, u pravilu, osim teoretskog dijela i mogućnost rješavanja određenog pitanja ili problema u pojedinom upravnom području, ovisno o poslovima koje službenik obavlja.

Članak 20.

Izrada pisane zadaće i usmeni dio posebnog dijela Ispita za poslove srednje stručne spreme obavlja se, u pravilu, na dan određen za polaganje općeg dijela Ispita. Izrada pisane zadaće za poslove srednje stručne spreme može trajati najviše dva sata.
Izrada pisane zadaće i usmeni dio posebnog dijela Ispita za poslove više i visoke stručne spreme može se obavljati u trajanju dužem od jednog dana. Izrada pisane zadaće za navedene poslove može trajati najviše četiri sata.

Članak 21.

Za vrijeme izrade pisane zadaće službenik može koristiti potrebna tehnička i stručna pomagala i drugi materijal za obradu zadaće.
Službenik koji je pristupio polaganju Ispita, za vrijeme trajanja Ispita ne smije koristititi mobitel, te u slučaju kršenja navedene zabrane može biti udaljen sa Ispita i smatrat će se da Ispit nije položio.

Članak 22.

O provođenju Ispita sastavlja se zapisnik.
U zapisnik se unose podaci o sadržaju i načinu provođenja Ispita, kao i zapažanja od značaja za ocjenu pokazanog znanja službenika koji polaže Ispit.

Članak 23.

Osobe koje polažu državni stručni ispit ovisno o stupnju stručne spreme trebaju pokazati sljedeće poznavanje ispitne građe i to:
– za visoku stručnu spremu detaljno poznavanje općeg i posebnog dijela državnog stručnog ispita,
– za višu stručnu spremu dobro poznavanje općeg i posebnog dijela državnog stručnog ispita,
– za srednju stručnu spremu dobro poznavanje općeg dijela državnog stručnog ispita i osnovno poznavanja načela i rješenja sadržanih u pravnim izvorima na posebnom dijelu državnog stručnog ispita.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je u Programu općeg i posebnog dijela Ispita utvrđena ispitna građa ovisno o stručnoj spremi, službenik treba pokazati detaljno poznavanje ispitne građe u okviru stručne spreme za koju polaže Ispit.

Članak 24.

Uspjeh službenika koji polaže Ispit ocjenjuje se ocjenom »Ispit položen« ili »Ispit nije položen«.
Ocjenu »Ispit položen« dobiva službenik koji polaže Ispit, ako je Komisija na temelju rezultata pisane zadaće i usmenih odgovora iz svih predmeta stekla uvjerenje da službenik ima zadovoljavajuće poznavanje ispitne građe.
Komisija o pokazanom znanju službenika koji je polagao Ispit donosi odluku većinom glasova svih članova Komisije nakon provedenog Ispita.

POPRAVNI ISPIT I PONAVLJANJE ISPITA

Članak 25.

Nakon prvog polaganja odnosno pristupanja Ispitu službenik koji ne položi najviše dva predmeta, ima pravo pristupiti dva puta na popravni Ispit iz tih predmeta.
Službenik koji ne položi tri ili više predmeta, ponavlja cijeli Ispit odnosno opći i posebni dio Ispita. Nakon ponavljanja cijelog Ispita, službenik ima pravo još jednom polagati popravni Ispit iz najviše dva predmeta.
Ako je službeniku utvrđena obveza polaganja posebnog dijela Ispita prema posebnim propisima, ima pravo polagati Ispit najviše dva puta.
U slučajevima iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, službenik koji u posljednjem pokušaju ne položi Ispit gubi pravo polaganja Ispita za to radno mjesto. O gubitku prava na polaganje Ispita središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose donosi zaključak o obustavi postupka.

Članak 26.

Odredbe ove Uredbe koje se odnose na obavijest o mjestu i danu polaganja, te odgađanje i odustanak od polaganja Ispita odnose se i na postupak i način polaganja popravnog ispita.

Članak 27.

Službenik koji ne položi jedan ili dva predmeta pristupa u roku 30 dana popravnom Ispitu iz tih predmeta.
Ako službenik ne položi tri ili više predmeta, može pristupiti ponovnom polaganju Ispita najkasnije u roku od 60 dana od dana polaganja Ispita.
Smatrat će se da nije položio Ispit službenik koja neopravdano ne pristupi ponovnom polaganju odnosno popravnom Ispitu u rokovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

KOMISIJA

Članak 28.

Komisija se sastoji od predsjednika i članova.
Članove Komisije koji ispituju opći dio Ispita imenuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a članove Komisije koji ispituju posebni dio Ispita imenuje čelnik državnog tijela nadležnog za pojedino upravno područje, uz prethodnu suglasnost čelnika središnjega tijela državne uprave nadležnog za služ­beničke odnose.
Čelnik središnjega tijela državne uprave nadležnog za službenič­ke odnose odnosno osoba koju on ovlasti određuje predsjednika i članove Komisije sukladno listi imenovanih članova za opći i posebni dio Ispita.

Članak 29.

Članovi Komisije imenuju se iz reda službenika koji imaju: visoku stručnu spremu, položen Ispit, najmanje sedam godina radnog staža u državnim tijelima, istaknute rezultate u radu i/ili stručne radove u području za koje će provoditi Ispit, te koji nije kažnjavan za povrede službene dužnosti.
Iznimno, članovi Komisije mogu biti visokoškolski nastavnici javne uprave i pravnih znanosti koji u svom nastavnom i znanstvenom radu djeluju u području za koje će se provoditi Ispit.

Članak 30.

Predsjednik Komisije imenuje se iz reda istaknutih stručnjaka zaposlenih u državnom tijelu, koji ima najmanje deset godina radnog staža u državnim tijelima i udovoljava ostalim uvjetima utvrđenim člankom 29. stavkom 1. ove Uredbe.
Predsjednik Komisije odgovoran je za:
– za zakonito provođenje Ispita,
– za usklađenu primjenu ispitnih kriterija,
– korektan odnos članova Komisije i tajnika prema osobi koja polaže Ispit,
– ostvarenje uvjeta za provođenje Ispita,
– održavanje reda za vrijeme provedbe Ispita,
– izdavanje svjedodžbe o položenom Ispitu u roku utvrđenom zakonom.

Članak 31.

Komisija, u pravilu, obavlja Ispit u sastavu od predsjednika i tri člana za opći dio, te odgovarajućeg broja članova koji ispituju posebni dio Ispita.

Članak 32.

Administrativne i druge poslove za Komisiju obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
Tajnike Komisije imenuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Tajnik Komisije može se imenovati iz redova službenika koji imaju: najmanje srednju stručnu spremu, položen Ispit, tri godine radnog staža i organizacijske sposobnosti.

Članak 33.

Tajnik Komisije ima obvezu za službenika koji polaže Ispit:
– utvrditi osobne podatke,
– upoznati službenika koji je pristupio polaganju Ispita s njegovim pravima i obvezama (vrijeme trajanja pisanog dijela Ispita, način ponašanja za vrijeme pisanog dijela Ispita, ostvarivanje kontakta s ispitivačem koji je predložio zadaću i sl.),
– uručiti temu pisane zadaće i potrebna tehnička i stručna pomagala i drugi materijal za obradu zadaće,
– utvrditi da li su plaćeni troškovi,
– prisustvovati usmenom dijelu Ispita i neposredno voditi zapisnik o Ispitu,
– administrativno-tehnički obraditi predmet prije dostavljanja svjedodžbe službeniku koji je položio Ispit,
– dostaviti svjedodžbu službeniku koji je položio Ispit i državnom tijelu koje je službenika uputilo na Ispit.

Članak 34.

Predsjednik, članovi i tajnik Komisije za obavljanje poslova u vezi s Ispitom odnosno za rad u Komisiji imaju pravo na naknadu.
Visinu naknade određuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose posebnim rješenjem.

SVJEDODŽBA O POLOŽENOM ISPITU

Članak 35.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dostavlja službeniku koji je položio Ispit svjedodžbu o položenom Ispitu.
Svjedodžbu potpisuje predsjednik Komisije.
Primjerak svjedodžbe iz stavka 1. ovog članka dostavlja se i državnom tijelu koje je službenika uputilo na polaganje Ispita.
Podatak o položenom Ispitu unosi se u osobni očevidnik službenika.

Članak 36.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose vodi očevidnik o Ispitima.
Obrazac prijave, očevidnika o Ispitima, zapisnika i svjedodžbe o položenom Ispitu pravilnikom propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Položeni ili priznati Ispit za obavljanje određenih poslova na temelju propisa koji su se primjenjivali prije stupanja na snagu ove Uredbe, smatraju se položenim ili priznatim Ispitom prema odredbama ove Uredbe.
Ispit nije dužan polagati službenik koji je oslobođen obveze polaganja Ispita na temelju dosadašnjih propisa.

Članak 38.

Službenik koji ima položen ili priznat Ispit odnosno koji je oslobođen od obveze polaganja Ispita prema ranijim propisima, obvezan je položiti posebni dio Ispita ako je posebnim propisom utvrđena obveza polaganja Ispita za obavljanje određenih poslova na koje je raspoređen.

Članak 39.

Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose donijet će pravilnik iz članka 36. stavka 2. ove Uredbe u roku 60 dana od stupanja ove Uredbe na snagu.

Članak 40.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaju važiti:
– Uredba o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika (»Narodne novine«, br. 78/2003 i 57/2004), odredbe članaka 15. do 44. kojima je reguliran državni stručni ispit,
– Program općeg dijela državnog stručnog ispita (»Narodne novine«, br. 144/2003 i 149/2003),
– Pravilnik o obrascima za polaganje državnog stručnog ispita (»Narodne novine«, broj 18/2004).

Članak 41.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaju važiti:
– Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz područja ravnopravnosti spolova (»Narodne novine«, broj 73/2005),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz područja zaštite prava i interesa djece (»Narodne novine«, broj 57/2005),
– Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita za radno mjesto državnoga mjeriteljskog inspektora (»Narodne novine«, br. 183/2004 i 132/2005),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za državne službenike iz upravnog područja obrane Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 27/2004),
– Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita za službene osobe Protuobavještajne agencije (»Narodne novine«, broj 15/2004),
– Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita s upravnog područja financija (»Narodne novine«, broj 200/2003),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za zvanje gospodarskog inspektora, gospodarskog inspektora treće vrste zvanja, inspektora rada, elektroenergetskog inspektora, rudarskog inspektora i inspektora posuda pod tlakom (»Narodne novine«, broj 111/2003),
– Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za područje zdravstva (»Narodne novine«, broj 106/2003),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz upravnog područja izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera iz nadležnosti Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, broj 32/2003),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz upravnog područja osiguranja pravosudnih tijela (»Narodne novine«, broj 32/2003),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz upravnih područja: pomorstva, unutarnje plovidbe, cestovnog prometa i cesta, željezničkog prometa, civilnog zrakoplovstva te pošte i telekomunikacija (»Narodne novine«, broj 118/2002),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz područja prava i politike tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 92/2002),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za službenike ministarstva znanosti i tehnologije (»Narodne novine«, broj 49/2002),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za službenike ministarstva gospodarstva i tijela državne uprave ustrojena za područja gospodarstva (»Narodne novine«, broj 7/2002),
– Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za područje kulture (»Narodne novine«, broj 57/2001),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz područja europskih integracija (»Narodne novine«, broj 29/2001),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz područja ugostiteljstva i turizma (»Narodne novine«, broj 17/2001),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za područje obrta, malog i srednjeg poduzetništva (»Narodne novine«, broj 117/2000),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za geodetske i katastarske poslove (»Narodne novine«, broj 26/2000),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za državne službenike ministarstva povratka i useljeništva (»Narodne novine«, broj 42/98),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za služ­benike u djelatnosti socijalne skrbi (»Narodne novine«, br. 26/98 i 30/99),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz djelokruga zaštite obitelji, materinstva i mladeži (»Narodne novine«, broj 22/98),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz područja meteorologije i hidrologije (»Narodne novine«, broj 37/97),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za državne službenike koji obavljaju poslove normizacije, mjeriteljstva, ovlašćivanja, potvrđivanja (certificiranja) i nadzora predmeta od plemenitih kovina (»Narodne novine«, broj 22/97),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za područje vodnog gospodarstva i zaposlenike “Hrvatskih voda” ovlaštene za izdavanje vodopravnih akata (»Narodne novine«, broj 1/97),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz područja prava prognanika i područja prava povratnika (»Narodne novine«, broj 101/96)
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz područja obnove i područnog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 92/96),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za upravno područje visoke naobrazbe i znanosti (»Narodne novine«, broj 81/96),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za poslove inspektora zaštite bilja (»Narodne novine«, broj 51/96),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz djelokruga vanjskih poslova (»Narodne novine«, broj 32/96),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za zvanje veterinarskog inspektora (»Narodne novine«, broj 30/96),
– Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita za državne službenike u tijelima državne uprave ustrojenim za područje prosvjete (predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo), športa i tehničke kulture (»Narodne novine«, broj 27/96),
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita u području unutarnjih poslova (»Narodne novine«, broj 19/96)
– Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz područja prostornog uređenja, graditeljstva, stanovanja i komunalnog gospodarstva (»Narodne novine«, broj 98/95),

Članak 42.

Program općeg i posebnog dijela državnog stručnog ispita propisan ovom Uredbom počet će se primjenjivati od 1. rujna 2006. godine.

Članak 43.

Svako državno tijelo objavit će na svojoj web-stranici dio Programa općeg i posebnog dijela državnog stručnog ispita koji se odnosi na njihov djelokrug.

Članak 44.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 133-02/06-01/01
Urbroj: 5030109-06-1
Zagreb, 25. svibnja 2006.

Potpredsjednica Vlade
i ministrica obitelji, branitelja  i međugeneracijske solidarnosti
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.

Napomena: prilozi i dodaci ispušteni su u ovom info pregledu

 




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga