HRVATSKI SABOR

1544

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA I SIGURNOSTI IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA

Proglašavam Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 26. svibnja 2006. godine.

Klasa: 011-01/06-01/18
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 30. svibnja 2006.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O ZAŠTITI OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA I SIGURNOSTI IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim se Zakonom određuju načela i mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja, sigurnosne mjere za izvore ionizirajućeg zračenja, postupanje u izvanrednim događanjima, način skladištenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada te nadzor nad provedbom mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, a sve radi osiguranja i smanjivanja rizika po život i zdravlje ljudi te okoliš za sadašnje i buduće naraštaje.

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
Aktivnost radioaktivnog izvora jest broj raspada radionuklida u jedinici vremena. Jedinica aktivnosti je bekerel (Bq).
Apsorbirana doza jest količina energije koja je deponirana ionizirajućim zračenjem u jedinici mase tijela. Fizikalna jedinica kojom se izražava apsorbirana doza jest grej (Gy). Jedan grej jest omjer energije ionizirajućeg zračenja iznosa jedan džul po masi od jednog kilograma.
Djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja jest ljudska aktivnost tijekom koje može doći do povećanja ozračenja pojedinca.
Dozvola za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja jest rješenje kojim Državni zavod za zaštitu od zračenja nositelju odobrenja dopušta uporabu određenog izvora ionizirajućeg zračenja.
Efektivna doza jest proračunom modificirana apsorbirana doza kojom se izražava rizik izlaganja ionizirajućem zračenju uzimajući u obzir različitu biološku učinkovitost različitih vrsta ionizirajućeg zračenja i različitu osjetljivost tkiva i organa ljudskog tijela s obzirom na ionizirajuće zračenje. Fizikalna jedinica kojom se izražava efektivna doza jest jedan sivert (Sv).
Intervencije jesu sustavne, unaprijed planirane mjere kojima se smanjuje već postojeća razina izlaganja ionizirajućem zračenju ili mogućnost ozračenja ionizirajućim zračenjem koje je posljedica izvanredna događaja.
Intervencijske razine jesu razine očekivanoga ozračenja koje bi moglo nastati kao posljedica izvanrednoga događaja ili kroničnoga izlaganja ionizirajućem zračenju u okolišu, kod kojih se poduzimaju posebne zaštitne mjere.
Ionizirajuće zračenje jest elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica-iona.
Iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvor jest onaj zatvoreni radioaktivni izvor čija je aktivnost manja od minimalne aktivnosti potrebne za obavljanje djelatnosti za koju je prvobitno namijenjen.
Izloženi radnik jest radnik koji tijekom obavljanja djelatnosti mora biti u području izloženosti.
Izvanredni događaj jest događaj u svezi s djelatnostima s ionizirajućim zračenjem ili sigurnošću nuklearnih postrojenja prouzročen okolnostima koje više nisu pod nadzorom, a čija je posljedica izlaganje povišenom ozračenju izloženih radnika, stanovništva ili radioaktivno onečišćenje okoliša.
Izvor bez posjednika jest zatvoreni radioaktivni izvor koji nije pod nadzorom u smislu ovoga Zakona, bez obzira je li bio pod nadzorom ili je ostavljen, izgubljen, premješten, ukraden ili je predmet djelatnosti bez odobrenja.
Izvor ionizirajućeg zračenja jest svaki uređaj, postrojenje ili tvar koja proizvodi ili odašilje ionizirajuće zračenje.
Korisnik jest tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave ili tijelo područne (regionalne) i lokalne samouprave te pravna ili fizička osoba kojoj za uporabu ionizirajućeg izvora nije potrebno odobrenje za obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja.
Medicinsko ozračenje jest izloženost ionizirajućem zračenju pacijenta tijekom primjene izvora ionizirajućeg zračenja u dijagnostičke ili terapijske svrhe.
Nositelj odobrenja jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave ili tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano odobrenje za obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja.
Nuklearni gorivni ciklus podrazumijeva sve djelatnosti u proizvodnji nuklearne energije uključujući: nalaženje sirovina i proizvodnju nuklearnoga goriva, uporabu nuklearnoga goriva u nuklearnome reaktoru, prestanak rada i raspremanje nuklearnoga reaktora, zbrinjavanje radioaktivnoga otpada podrijetlom iz nuklearnih postrojenja te sva istraživanja u svezi s tim djelatnostima.
Odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora jest djelatnost kontroliranog, trajnog smještaja radioaktivnog otpada i iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora u građevinu namijenjenu odlaganju bez namjere da se taj radioaktivni otpad i iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori ponovno uključe u bilo koju djelatnost s radioaktivnim tvarima. Odlaganje također uključuje proces odobrenog i kontroliranog ispuštanja radioaktivnog otpada u okoliš uzimajući u obzir njegovu kasniju disperziju.
Odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja jest rješenje kojim Državni zavod za zaštitu od zračenja pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave ili tijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dopušta obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja.
Otvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor koji nije zatvoreni radioaktivni izvor, a može biti u krutom, tekućem ili plinovitom stanju.
Ovlašteni stručni tehnički servis jest pravna osoba koju je Državni zavod za zaštitu od zračenja rješenjem ovlastio za obavljanje određenih stručnih poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja.
Ozračenje jest izlaganje ionizirajućem zračenju. Ono može biti vanjsko ili unutarnje, ovisno o tome je li izvor ionizirajućeg zračenja izvan ili unutar tijela.
Područje izloženosti jest područje na kojem postoji mogućnost da pojedinac ili grupa ljudi bude izložena ionizirajućem zračenju iznad granice ozračenja propisane za pojedinog stanovnika. Područje izloženosti dijeli se na područje nadgledanja i područje posebnog nadgledanja.
Pojedini stanovnik jest fizička osoba, isključujući izložene radnike i osobe koje se obučavaju ili školuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja za vrijeme rada i obrazovanja.
Prirodna radioaktivna tvar sa svojstvima promijenjenim korištenjem tehnoloških postupaka jest prirodna tvar u kojoj je koncentracija pojedinih radionuklida promijenjena ljudskim djelovanjem izvan nuklearnoga gorivnog ciklusa tako da je aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida koje sadrži takva radioaktivna tvar iznad granice koju pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
Radioaktivne tvari jesu tvari koje sadrže, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama koje svojim raspadom proizvode ionizirajuće zračenje.
Radioaktivni izvor jest radioaktivna tvar koja nije izuzeta.
Radioaktivni otpad jest otpadna tvar nastala obavljanjem djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, bez obzira na fizički oblik i kemijska svojstva, koja sadrži radioaktivne tvari čija je aktivnost, koncentracija ili zračenje iznad granice koju pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
Radioaktivno onečišćenje jest onečišćenje bilo kojeg materijala, površine, okoliša ili pojedinog stanovnika radioaktivnim tvarima. Ako se radi o organizmu, radioaktivno onečišćenje uključuje i vanjsko onečišćenje kože i unutarnje onečišćenje bez obzira na način unošenja radionuklida.
Radionuklid jest atom s karakterističnim brojem protona i neutrona i energijskim stanjem jezgre koja ima svojstvo radioaktivnosti, tj. nije stabilna.
Skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora jest djelatnost stavljanja radioaktivnog otpada i/ili iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora u skladišta prije ili nakon kondicioniranja ili obrađivanja, odnosno prije otpuštanja iz nadzora, vraćanja proizvođaču, izvoza ili odlaganja, tj. čuvanja na način koji osigurava njegovu izolaciju s namjerom obavljanja djelatnosti u budućnosti.
Zatvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor zatvoren u nepropusnoj ovojnici od neradioaktivne tvari tako da radioaktivna tvar ne može doći u dodir s okolišem.
Zbrinjavanje radioaktivnog otpada podrazumijeva sve administrativne i operativne postupke koji su uključeni u djelatnost obrade, kondicioniranja, prijevoza, skladištenja i odlaganja radioaktivnog otpada i iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora.

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona izvori ionizirajućeg zračenja jesu:
– rendgenski uređaji, akceleratori i drugi električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje,
– radioaktivni izvori,
– uređaji s radioaktivnim izvorima,
– radioaktivni otpad,
– postrojenja, sve tvari i predmeti iz nuklearnoga gorivnog ciklusa bez obzira na namjenu, oblik, fizikalno ili kemijsko stanje, koje mogu uzrokovati ozračenje pojedinca ili radioaktivno onečišćenje okoliša iznad granica utvrđenih na temelju ovoga Zakona,
– radioaktivne tvari koje se nalaze u okolišu zbog nuklearnih eksplozija, izvanrednih događaja ili zbog kakva drugog razloga koji je posljedica čovjekove djelatnosti,
– prirodne radioaktivne tvari sa svojstvima promijenjenim korištenjem tehnoloških postupaka,
– uređaji i tvari koji su onečišćeni radioaktivnom tvari iznad propisanih granica.

Članak 4.

Ovaj se Zakon ne odnosi na prirodnu razinu ionizirajućeg zračenja podrijetlom iz svemira, Zemljine kore ili ljudi ako nije promijenjena ljudskom djelatnošću.

Načela zaštite od ionizirajućeg zračenja

Članak 5.

Mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja mora se osigurati provedba načela opravdanosti, optimalizacije i ograničenja ozračenja.

Članak 6.

Načelo opravdanosti u odnosu na djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ostvaruje se ako djelatnost koja uključuje ozračenje ljudi daje korist izloženim pojedincima ili društvu koja je u svim okolnostima veća od štetnosti zbog izlaganja ionizirajućem zračenju, uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike.
Načelo opravdanosti u odnosu na intervencije postiže se tako da svaka intervencija mora ublažiti posljedice izvanrednoga događaja, a posebno smanjiti izlaganje ljudi ionizirajućem zračenju zbog izvanrednoga događaja.

Članak 7.

Načelo optimalizacije zaštite od ionizirajućeg zračenja u odnosu na djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ostvaruje se provedbom mjera zaštite kojima se izlaganje radnika i drugih osoba ionizirajućem zračenju od svih djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i svih izvora ionizirajućeg zračenja smanjuje toliko nisko koliko je razumno moguće unutar propisanih granica, uvažavajući tehničke, organizacijske, gospodarske, zdravstvene i socijalne čimbenike.
Načelo optimalizacije u odnosu na intervencije ostvaruje se tako da provedba, opseg i trajanje svake intervencije mora postići najveći razumno moguć pozitivan učinak.

Članak 8.

Načelo ograničenja ozračenja za djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja provodi se primjenom mjera zaštite određenim ovim Zakonom tako da izlaganje osoba ionizirajućem zračenju mora biti niže od utvrđenih granica ozračenja.

Sustavno ispitivanje i praćenje ionizirajućeg zračenja u okolišu

Članak 9.

Sustavno ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u zraku, tlu, moru, rijekama, jezerima, podzemnim vodama, krutim i tekućim oborinama, vodi za piće, hrani i predmetima opće uporabe te stambenim i radnim prostorijama, provodi se pod uvjetima, na način i mjestima te u rokovima propisanim pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.

Mjere sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja

Članak 10.

Mjere radiološke sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja imaju za cilj povećanje operativne sigurnosti pri radu s izvorima ionizirajućeg zračenja, sprečavanje okolnosti koje mogu prouzročiti izvanredni događaj i svođenje mogućih štetnih posljedica na minimum.
Mjere fizičke sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja poduzimaju se u cilju sprečavanja oštećenja, gubitka, krađe i nedopuštenog premještaja izvora ionizirajućeg zračenja ili nedopuštenog pristupa izvoru ionizirajućeg zračenja.
Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.

Granice ozračenja stanovništva

Članak 11.

Pojedini stanovnik ne smije u jednoj godini primiti efektivnu dozu višu od 1 mSv od izvora ionizirajućeg zračenja koji su uključeni u djelatnosti s izvorima ionizirajućih zračenja.

Dobna granica za izložene radnike

Članak 12.

Osobe mlađe od 18 godina ne smiju raditi na poslovima na kojima mogu biti ozračene iznad granice propisane odredbom članka 11. ovoga Zakona.

Granice ozračenja izloženih radnika

Članak 13.

Efektivna doza izloženih radnika ne smije u normalnim uvjetima tijekom rada biti veća od 100 mSv u razdoblju od pet uzastopnih godina, uz uvjet da niti u jednoj godini petogodišnjeg razdoblja efektivna doza ne smije biti veća od 50 mSv.

Članak 14.

Uvažavajući granice ozračenja propisane odredbama članka 11. i 13. ovoga Zakona, granice izlaganja za određene organe ili tkiva čovjekova tijela, granice izlaganja osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućih zračenja, granice izlaganja u posebnim okolnostima zbog provedbe intervencija u izvanrednom događaju te granice između područja nadgledanja i posebnog nadgledanja propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.

Zaštita tijekom trudnoće i dojenja

Članak 15.

Izloženoj radnici tijekom trudnoće nositelj odobrenja, odnosno korisnik mora osigurati radno mjesto na kojem efektivna doza ne smije prijeći 1 mSv.
Na radnim mjestima na kojima postoji mogućnost radioaktivnog onečišćenja ne smiju raditi žene koje doje.

Medicinsko ozračenje

Članak 16.

Granice ozračenja određene ovim Zakonom ne odnose se na medicinsko ozračenje.
Uvjete, način i mjere zaštite osoba izloženih medicinskom ozračenju utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.

Mjerenje osobnog ozračenja

Članak 17.

Mjerenje osobnog ozračenja izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja provodi se sustavno individualnim mjerenjem vanjskog ozračenja, a kod radnika koji rade s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se i izmjeriti i/ili procijeniti i unutarnje ozračenje.
Rokove i način mjerenja osobnog ozračenja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.

Stručna osposobljenost

Članak 18.

Izloženi radnici moraju imati posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja.

Članak 19.

Posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja izloženi radnici stječu tijekom redovitog obrazovanja ili dopunskim obrazovanjem.
Izloženi radnici moraju periodično obnavljati znanje o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja.
Dopunsko obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka i obnovu znanja iz stavka 2. ovoga članka organizira Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Uvjeti, rokovi i način stjecanja potrebnog stručnog obrazovanja i obnove znanja o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Provjera zdravstvene sposobnosti

Članak 20.

Izloženi radnici moraju udovoljavati posebnim zdravstvenim uvjetima.
Zdravstvena sposobnost za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja mora se provjeravati za učenike i studente prije početka obrazovanja za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja i za izložene pripravnike i radnike prije početka rada s izvorima ionizirajućeg zračenja u okviru prethodnoga zdravstvenog pregleda.
Zdravstvena sposobnost osoba iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka provjerava se u okviru redovitog ili izvanrednoga zdravstvenog pregleda.
Zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe iz stavka 2. ovoga članka, učestalost pregleda te sadržaj, način i rokovi čuvanja podataka o tim pregledima utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 21.

Provjeru zdravstvene sposobnosti osoba iz članka 20. ovoga Zakona obavljaju zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost medicine rada, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i privatne ordinacije medicine rada koje ovlašćuje ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 22.

Ustanove u okviru čijih se nastavnih planova polaznici obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja moraju polaznicima osigurati provjeru zdravstvene sposobnosti i mjerenje osobnoga ozračenja tijekom obrazovanja.
Ustanove u okviru čijih se nastavnih planova polaznici obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja, smiju upisati kandidate koji ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.

Uvjeti za prostor i uređaje

Članak 23.

Prostor, uređaji i postrojenja u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, izvori ionizirajućeg zračenja, zaštitna oprema i osobna zaštitna oprema, moraju ispunjavati uvjete kojima se osiguravaju mjere sigurnosti izvora te zaštita ljudi i okoliša od ionizirajućeg zračenja i od onečišćenja radioaktivnim tvarima.
Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Pravilnik kojim se određuju uvjeti za projektiranje, gradnju te uklanjanje građevina u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i ministra nadležnog za unutarnje poslove.

Odobrenja

Članak 24.

Odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja daje Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje se, odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Popis djelatnosti, uvjete za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja te rokove važenja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka za oružane snage Republike Hrvatske daje ministar nadležan za obranu uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Ako ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo ne dostavi ministru nadležnom za obranu mišljenje iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da je dao pozitivno mišljenje.

Članak 25.

Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 24. ovoga Zakona smije započeti koristiti izvor ionizirajućeg zračenja nakon što Državni zavod za zaštitu od zračenja izda dozvolu za uporabu toga izvora.
Dozvola iz stavka 1. ovoga članka daje se, odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojega nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uvjete za davanje dozvole i rokove važenja dozvole iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.

Izuzeće od zahtjeva za ishođenjem odobrenja

Članak 26.

Na radioaktivnu tvar i djelatnost s tom tvari ne primjenjuju se odredbe članka 24. i 25. ovoga Zakona ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
1. ukupna aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida uključenih u djelatnost ne prelazi vrijednosti utvrđene pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo,
2. aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida u radioaktivnoj tvari ne prelazi vrijednost utvrđenu pravilnikom iz točke 1. ovoga stavka.
Na rendgenski uređaj, akcelerator i drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje i djelatnost s njim ne primjenjuju se odredbe članka 24. i 25. ovoga Zakona ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
1. najveća razlika napona električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ne prelazi vrijednost od 30 keV u bilo kojem trenutku tijekom uporabe,
2. apsorbirana doza u jedinici vremena na udaljenosti 0.1 m od bilo koje dostupne površine električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje, ni pod kojim uvjetom ne može prijeći 1 µGy na sat.
Na tvari ili uređaje onečišćene radionuklidima čija koncentracija ne prelazi koncentracije za koje je dopušteno ispuštanje ne primjenjuju se odredbe članka 24. i 25. ovoga Zakona.

Članak 27.

Na djelatnosti sa zatvorenim radioaktivnim izvorima, ne primjenjuju se odredbe članka 24. ovoga Zakona ako apsorbirana doza u jedinici vremena na udaljenosti 0.1 m od bilo koje dostupne površine zatvorenog radioaktivnog izvora ili uređaja u kojem se nalazi zatvoreni radioaktivni izvor, ni pod kojim uvjetom ne može prijeći 1 µGy na sat.
Korisnik ne smije započeti koristiti radioaktivni izvor iz stavka 1. ovoga članka prije nego li Državni zavod za zaštitu od zračenja izda dozvolu za uporabu toga izvora.
Korisnik nakon završetka uporabe radioaktivnog izvora iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati financijska sredstva za njihovo zbrinjavanje sukladno uvjetima propisanim uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona.

Utvrđivanje i primjena mjera zaštite izloženih radnika i nadzora radnih mjesta

Članak 28.

Nositelj odobrenja mora osigurati:
– provjeru zdravstvene sposobnosti izloženih radnika,
– mjerenje osobnoga ozračenja izloženih radnika,
– obrazovanje o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja za izložene radnike,
– pregled izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te mjerenje propisanih elemenata,
– mjere osiguranja kvalitete,
– provjeru kvalitete,
– osobna zaštitna sredstva i opremu za izložene radnike te provjeru ispravnosti tih sredstava,
– redovito umjeravanje i provjeru ispravnosti mjernih instrumenata,
– provjeru radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti ili su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja.

Članak 29.

Način, opseg i rokovi mjerenja osobnoga ozračenja izloženih radnika i osoba izloženih medicinskom ozračenju, pregleda izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te mjerenja propisanih elemenata i provjere kvalitete, provjere ispravnosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, provjere ispravnosti mjernih instrumenata, mjere osiguranja kvalitete, provjere radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti ili su smješteni radioaktivni izvori propisat će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka propisat će se i obvezan sadržaj izvješća o nadzoru i mjerenjima, postupak izvješćivanja te obveza vođenja evidencija, njihov sadržaj, način vođenja i rokovi čuvanja.

Članak 30.

Izloženi radnici obvezni su tijekom rada provoditi sve propisane i uobičajene mjere samozaštite od ionizirajućeg zračenja kao i zaštite drugih osoba, koristiti zaštitnu opremu i uređaje za mjerenje osobnoga ozračenja te koristiti sve druge potrebne mjere za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja

Članak 31.

Nositelj odobrenja obvezan je imenovati osobu odgovornu za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja mora glede stručnog obrazovanja ispunjavati uvjete propisane pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja:
– provodi unutarnju kontrolu nad primjenom mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja,
– skrbi o uporabi zaštitne opreme i uređaja za mjerenje osobnoga ozračenja izloženih radnika,
– skrbi o provedbi provjere zdravstvene sposobnosti izloženih radnika,
– skrbi o stručnoj osposobljenosti izloženih radnika za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja i o obnovi znanja o primjeni mjera zaštite od ionizirajućih zračenja,
– skrbi o pregledima izvora ionizirajućeg zračenja u propisanim rokovima,
– potiče i organizira poduzimanje zaštitnih mjera u slučaju izvanrednoga događaja, a u skladu s aktom o provedbi mjera zaštite od ionizirajućih zračenja i mjera osiguranja kvalitete,
– prisustvuje inspekcijskom nadzoru i očituje se na nalaz inspektora,
– osigurava vođenje svih propisanih evidencija koje je nositelj odobrenja obvezan voditi.
Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezna je bez odgađanja izvijestiti Državni zavod za zaštitu od zračenja i sanitarnog inspektora ministarstva nadležnog za zdravstvo o povredi propisa o zaštiti od ionizirajućih zračenja kojom su ugroženi život i zdravlje ljudi.
Ako su povredom propisa o zaštiti od ionizirajućih zračenja ugroženi priroda ili okoliš, osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućih zračenja obvezna je o tome bez odgađanja izvijestiti inspektora za zaštitu prirode, odnosno inspektora za zaštitu okoliša.

Odgovornost

Članak 32.

Nositelj odobrenja odgovoran je za provedbu mjera zaštite od ionizirajućih zračenja i mjera sigurnosti izvora ionizirajućih zračenja i snosi troškove njihove provedbe.

Članak 33.

Nositelj odobrenja koji svojim djelovanjem prouzroči radioaktivno onečišćenje okoliša, prostorija, površina, predmeta i osoba radioaktivnim tvarima iznad granica utvrđenih pravilnikom ili zbog gubitka kontrole nad izvorom ili nekog drugog razloga prouzroči štetu, odgovara za nastalu štetu i obvezan je bez odgađanja osigurati uklanjanje radioaktivnog onečišćenja, zbrinjavanje radioaktivnog izvora, odnosno poduzeti sve druge prijeko potrebne mjere radi smanjenja štete za ljude i okoliš ili uklanjanja daljnjih rizika, opasnosti ili šteta.
Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Nositelj odobrenja iz stavka 1. ovoga članka obvezan je bez odgode izvijestiti Državni zavod za zaštitu od zračenja i sanitarnog inspektora ministarstva nadležnog za zdravstvo o opasnosti ili šteti koja je nastala zbog gubitka kontrole nad radioaktivnim izvorom ili zbog radioaktivnog onečišćenja koje je prouzročio svojim djelovanjem.
Ako nositelj odobrenja ne poduzme prijeko potrebne mjere iz stavka 1. ovoga članka, sanitarni inspektor ministarstva nadležnog za zdravstvo naredit će poduzimanje mjera radi smanjenja šteta za ljude i okoliš o trošku nositelja odobrenja.

Uvoz, izvoz, prijevoz i provoz izvora ionizirajućeg zračenja

Članak 34.

Uvoz i izvoz izvora ionizirajućeg zračenja mogu obavljati pravne i fizičke osobe na temelju dozvole Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Dozvola iz stavka 1. ovoga članka daje se, odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uvjete za davanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka te rokove važenja dozvole propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje čelnika tijela nadležnog za poslove nuklearne sigurnosti i ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Ako čelnik tijela nadležnog za poslove nuklearne sigurnosti, odnosno ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo ne dostavi ministru nadležnom za zdravstvo mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da su dali pozitivno mišljenje.

Članak 35.

Prijevoz i provoz radioaktivnih izvora mogu obavljati pravne i fizičke osobe uz odobrenje Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, a po ispunjenju uvjeta iz članka 24. ovoga Zakona i uvjeta propisanih podzakonskim propisima na temelju ovoga Zakona, uvjeta iz Zakona o prijevozu opasnih tvari i podzakonskih propisa na temelju Zakona o prijevozu opasnih tvari te Pomorskog zakonika i podzakonskih propisa donesenih na temelju Pomorskog zakonika ili preuzetih Pomorskim zakonikom.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje se, odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Ovlašteni stručni tehnički servisi

Članak 36.

Stručne poslove zaštite od ionizirajućeg zračenja, posebice mjerenje osobnog zračenja te pregled izvora ionizirajućeg zračenja, obavljaju ovlašteni stručni tehnički servisi koje rješenjem ovlašćuje Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Popis stručnih poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja, uvjete koje trebaju ispuniti ovlašteni stručni tehnički servisi i način ovlašćivanja propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.
Popis ovlaštenih stručnih tehničkih servisa objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Izvanredni događaj

Članak 37.

Sukladno međunarodnim propisima i preporukama ministar nadležan za zdravstvo po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog tijela za poslove nuklearne sigurnosti, nadležnog tijela za zaštitu i spašavanje i Državnog zavoda za zaštitu od zračenja predlaže, a Vlada Republike Hrvatske donosi Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednoga događaja.
Ako čelnik tijela nadležnog za poslove nuklearne sigurnosti, čelnik tijela nadležnog za zaštitu i spašavanje, odnosno ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo ne dostave ministru nadležnom za zdravstvo mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da su dali pozitivno mišljenje.

Radioaktivni otpad i iskorišteni zatvoreni radioaktivni izvori

Članak 38.

Nositelj odobrenja obvezan je osigurati i snositi troškove zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kao i iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora te izvora ionizirajućeg zračenja koje ne namjerava dalje koristiti.
Uvjete te način zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo.

Članak 39.

Zabranjuje se uvoz, prerada, skladištenje i zbrinjavanje radioaktivnoga otpada koji nije nastao u Republici Hrvatskoj.

Članak 40.

Zbrinjavanje radioaktivnog otpada i izvora bez posjednika osigurava Državni zavod za zaštitu od zračenja.
Ako se troškovi zbrinjavanja u trenutku izvršenja ne mogu naplatiti od stranke koja ih je obvezna snositi, sredstva za osiguranje troškova izvršenja putem treće osobe osigurat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Po naplati troškova od stranke sredstva se vraćaju u državni proračun.

Državni zavod za zaštitu od zračenja

Članak 41.

Državni zavod za zaštitu od zračenja obavlja sljedeće poslove:
1. oblikuje standarde i metode u praćenju stanja zaštite od ionizirajućeg zračenja,
2. odobrava obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja,
3. odobrava nabavu, uvoz, izvoz, prijevoz i provoz izvora ionizirajućeg zračenja,
4. odobrava uporabu izvora ionizirajućeg zračenja,
5. ovlašćuje i nadzire stručni rad ovlaštenih stručnih tehničkih servisa,
6. sudjeluje u postupku izdavanja građevinske dozvole, dozvole za uklanjanje i postupku izdavanja uporabne dozvole za građevine u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja u skladu s posebnim propisom,
7. organizira i nadzire, a po potrebi i provodi ispitivanja prisustva vrste i jakosti ionizirajućeg zračenja u okolišu, ljudskoj i stočnoj hrani, lijekovima i predmetima opće uporabe u redovitim uvjetima te u slučaju sumnje na izvanredni događaj,
8. daje dozimetrijske procjene izlaganja ionizirajućem zračenju izloženih radnika, stanovništva od medicinskog ozračenja te od izlaganja ionizirajućem zračenju od radionuklida iz okoliša,
9. organizira i nadzire, a radi utvrđivanja činjeničnog stanja može izvršiti pregled izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te mjerenje propisanih elemenata i provjeru kvalitete u svrhu obavljanja poslova iz svoga djelokruga,
10. vodi i nadzire evidencije o izvorima ionizirajućeg zračenja, uključivši: proizvodnju, nabavu, uvoz, prijevoz, skladištenje, korištenje i odlaganje ili izvoz te provoz iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora,
11. vodi i nadzire evidencije o izloženim radnicima, stupnju ozračenosti izloženih radnika te stupnju ozračenosti osoba izloženih medicinskom ozračenju i drugih osoba,
12. izrađuje stručne podloge za nastavne programe i planove za redovito i dopunsko obrazovanje te obnovu znanja iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja,
13. organizira dopunsko stručno osposobljavanje radnika te obnovu znanja iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja o primjeni mjera zaštite,
14. potiče znanstvena, stručna, statistička i druga istraživanja, proučava i procjenjuje utjecaj ionizirajućeg zračenja,
15. surađuje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, drugim međunarodnim i domaćim organizacijama, ustanovama i udrugama,
16. obavještava sredstva javnog informiranja, nadležna tijela, organizacije, udruge i međunarodne institucije o izvanrednim događajima vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja,
17. provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima, a odnose se na zaštitu od ionizirajućeg zračenja,
18. sudjeluje u provedbi mjera koje imaju za cilj spriječiti nelegalan promet izvorima ionizirajućeg zračenja,
19. predlaže nadležnim državnim tijelima donošenje zakonskih i podzakonskih propisa i
20. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju ovoga Zakona, provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa.

Članak 42.

Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja podnosi najmanje jedanput godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske o:
– stanju zaštite od ionizirajućeg zračenja, sigurnosnim mjerama i provedbi mjera zaštite u Republici Hrvatskoj,
– strategiji razvoja i organizaciji zaštite od ionizirajućeg zračenja u Republici Hrvatskoj,
– međunarodnoj suradnji na području zaštite od ionizirajućeg zračenja, a posebice o pristupanju međunarodnim ugovorima iz tog područja i
– drugim pitanjima u svezi sa zaštitom od ionizirajućeg zračenja u Republici Hrvatskoj.

Članak 43.

U obavljanju upravnih i drugih poslova iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja Državni zavod za zaštitu od zračenja može zatražiti mišljenje stručnjaka drugih tijela ili pravnih osoba ako je za utvrđivanje činjenica ili okolnosti potrebna posebna stručnost.

Članak 44.

Pravne i fizičke osobe, tijela državne uprave te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su na zahtjev ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u roku od 15 dana dostaviti točne i potpune podatke, obavijesti i dokumente, uključujući i dokumentaciju proizvođača, a koja je Državnom zavodu za zaštitu od zračenja potrebna za obavljanje upravnih i drugih poslova iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja.

Naknade

Članak 45.

Visine naknada, vrste i visinu dodatnih troškova te način plaćanja za poslove koje obavlja Državni zavod za zaštitu od zračenja propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.

Nadzor

Članak 46.

Upravni nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Inspekcijski nadzor nad odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode sanitarni inspektori i granični sanitarni inspektori ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Nadzor prilikom uvoza ili izvoza materijala za koji postoji oprav­dana sumnja da je onečišćen radionuklidima ili sadrži radioaktivne izvore obavljaju granični sanitarni inspektori, djelatnici granične policije i carinske uprave Ministarstva financija u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu od zračenja i tijelom državne uprave nadležnim za poslove nuklearne sigurnosti.
Način i postupak nadzora iz stavka 3. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za financije i ministra nadležnog za unutarnje poslove.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u Oružanim snagama Republike Hrvatske provode sanitarni inspektori Oružanih snaga Republike Hrvatske u suradnji sa sanitarnim inspektorima ministarstva nadležnog za zdravstvo.

Članak 47.

Ako tijekom inspekcijskoga nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na temelju ovoga Zakona sanitarni inspektor ministarstva nadležnog za zdravstvo će:
1. narediti otklanjanje nedostataka u svezi s djelatnostima s izvorima ionizirajućeg zračenja,
2. privremeno ili trajno zabraniti uporabu, promet, prijevoz ili provoz izvora ionizirajućeg zračenja i obavljanje drugih djelatnosti u svezi s izvorima ionizirajućeg zračenja,
3. zabraniti rad radnicima koji ne ispunjavaju zdravstvene i druge uvjete za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja,
4. privremeno oduzeti i sigurno pohraniti izvor ionizirajućeg zračenja ako zbog utvrđenih nedostataka u obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje ljudi ili radnika koji obavljaju djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja.
U slučaju iz točke 2. i 4. stavka 1. ovoga članka sanitarni inspektor ministarstva nadležnog za zdravstvo rješenjem će odrediti način daljnjeg postupanja i raspolaganja s izvorima ionizirajućeg zračenja na trošak nositelja odobrenja.
Sanitarni inspektor ministarstva nadležnog za zdravstvo u roku od osam dana od dana završetka inspekcijskog nadzora obvezan je dostaviti Državnom zavodu za zaštitu od zračenja zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru te u istom roku obavijestiti Državni zavod za zaštitu od zračenja o poduzetim mjerama i radnjama.
Sanitarni inspektor ministarstva nadležnog za zdravstvo obvezan je izvršiti inspekcijski nadzor na temelju zahtjeva Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, Hrvatskog zavoda za medicinu rada ili ovlaštenoga stručnoga tehničkog servisa.

Kaznene odredbe

Članak 48.

Novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. na poslovima s izvorima ionizirajućeg zračenja zaposli osobe mlađe od 18 godina protivno članku 12. ovoga Zakona,
2. obavlja stručne poslove zaštite od ionizirajućeg zračenja bez ovlaštenja Državnog zavoda za zaštitu od zračenja ili protivno odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona (članak 36.),
3. svojim djelovanjem prouzroči radioaktivno onečišćenje okoliša, prostorija, površina, predmeta i osoba, a ne osigura uklanjanje radioaktivnoga onečišćenja (članak 33. stavak 1.),
4. uveze, prerađuje, skladišti ili zbrinjava na teritoriju Republike Hrvatske radioaktivni otpad koji nije nastao u Republici Hrvatskoj u suprotnosti s propisima (članak 39.),
5. ne izvrši naređene mjere iz članka 47. ovoga Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna.
 

Članak 49.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako koristi izvor ionizirajućeg zračenja protivno načelima zaštite od zračenja (članak 5.-8.),
2. ako pri obavljanju djelatnosti ne poduzme sve potrebne mjere kako bi ozračenje stanovništva bilo sukladno načelu optimalizacije (članak 7.),
3. ako ne poduzme potrebne mjere sigurnosti (članak 10.),
4. ako ne osigura da ozračenje izloženog radnika bude niže od propisane granice (članak 13.),
5. ako osobu izloži ozračenju iznad propisanih granica (članak 14.),
6. ako trudnici ne osigura uvjete rada propisane ovim Zakonom ili ženi koja doji ne omogući rad na radnom mjestu na kojem ne postoji mogućnost radioaktivnog onečišćenja (članak 15.),
7. ako izvore ionizirajućeg zračenja primjenjuje u medicinske svrhe protivno propisanim uvjetima (članak 16.),
8. ako u području izloženosti zaposli osobu kojoj nije osigurano sustavno mjerenje osobnog ozračenja (članak 17.),
9. ako u području izloženosti zaposli osobu koja nema propisano stručno obrazovanje (članci 18. i 19.),
10. ako u području izloženosti zaposli osobu bez prethodnoga zdravstvenog pregleda ili osobu koja ne ispunjava propisane zdravstvene uvjete za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja (članak 20.),
11. ako obavlja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja bez odobrenja (članak 24.),
12. ako koristi izvor ionizirajućeg zračenja bez dozvole za uporabu (članak 25. stavak 1.),
13. ako postupi protivno članku 28. ovoga Zakona,
14. ako zbog korištenja izvora ionizirajućeg zračenja protivno načelima zaštite od zračenja svojim djelovanjem prouzroči radioaktivno onečišćenje okoliša, prostorija, površina, predmeta i osoba (članak 33. stavak 1.),
15. ako bez odgađanja ne obavijesti Državni zavod za zaštitu od zračenja i sanitarnog inspektora ministarstva nadležnog za zdravstvo o opasnosti ili šteti koja je nastala zbog gubitka kontrole nad radioaktivnim izvorom ili zbog radioaktivnog onečišćenja koje je prouzročila svojim djelovanjem (članak 33. stavak 3.),
16. ako obavlja uvoz i izvoz izvora ionizirajućih zračenja bez dozvole (članak 34.),
17. ako obavlja prijevoz i provoz radioaktivnih izvora protivno članku 35. ovoga Zakona,
18. ako pri zbrinjavanju iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i radioaktivnog otpada postupa protivno članku 38. ovoga Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 8.000,00 kuna.

Članak 50.

Novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako ne osigura sustavno mjerenje osobnog ozračenja izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja sukladno pravilniku (članak 17.),
2. ako izloženog radnika ne uputi na dopunsko obrazovanje ili na periodično obnavljanje znanja ili ako osobi koja nije obnovila znanje u propisanom roku ne zabrani rad s izvorima ionizirajućeg zračenja (članak 19.),
3. ako osobe koje su tijekom rada i obrazovanja izložene ozračenju ne uputi na zdravstveni pregled u propisanom roku, odnosno ako osobama kojima nije provjerena zdravstvena sposobnost ili ne ispunjavaju uvjete, ne zabrani rad s izvorima ionizirajućeg zračenja (članak 20.),
4. ako ne imenuje osobu odgovornu za zaštitu od ionizirajućeg zračenja odgovarajuće stručne spreme (članak 31.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba te odgovorna osoba nositelja odobrenja novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 7.000,00 kuna.

Članak 51.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne vodi propisane evidencije na način utvrđen ovim Zakonom (članak 29. stavak 2.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 52.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednoga događaja.

Članak 53.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu o uvjetima te načinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti.

Članak 54.

Pravilnike za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom ministar nadležan za zdravstvo donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 55.

Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 54. ovoga Zakona, osim odredbi koje su protivne ovomu Zakonu, ostaju na snazi:
1. Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajućim zračenjima te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju (»Narodne novine«, br. 108/99.),
2. Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućih zračenja u medicini i stomatologiji (»Narodne novine«, br. 113/99.),
3. Pravilnik o načinu i rokovima provedbe neposrednog nadzora nad izvorima ionizirajućih zračenja, načinu mjerenja ozračenja djelatnika i bolesnika koji su izloženi ionizirajućim zračenjima, vođenju i sadržaju evidencija i registara te načinu izvješćivanja u vezi s tim zračenjima (»Narodne novine«, br. 63/00.),
4. Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručne izobrazbe osoba koje obavljaju djelatnost s izvorima ionizirajućih zračenja (»Narodne novine«, br. 67/00.),
5. Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućih zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima (»Narodne novine«, br. 84/00. i 106/03.),
6. Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućih zračenja za obavljanje djelatnosti s rendgenskim uređajima, akceleratorima i drugim uređajima koji proizvode ionizirajuća zračenja (»Narodne novine«, br. 84/00. i 106/03.),
7. Pravilnik o uvjetima, načinu, mjestima i rokovima sustavnih ispitivanja ionizirajućih zračenja te vrsta i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu (»Narodne novine«, br. 86/00.),
8. Pravilnik o zdravstvenim uvjetima za rad s izvorima ionizirajućih zračenja, te mjerilima, sadržaju, načinu i rokovima čuvanja podataka o zdravstvenim pregledima osoba koje rade s izvorima ionizirajućih zračenja (»Narodne novine«, br. 01/05.) i
9. Pravilnik o uvjetima za davanje ovlaštenja pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite od ionizirajućih zračenja (»Narodne novine«, br. 44/05.).

Članak 56.

Pravne osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova zaštite od ionizirajućih zračenja na temelju Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja (»Narodne novine«, br. 27/99. i 173/03.) obvezne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 36. ovoga Zakona.
Pravnim osobama iz stavka 1. ovoga članka koje ne usklade svoj rad i poslovanje do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka prestaje ovlast za obavljanje stručnih poslova zaštite od ionizirajućih zračenja iz članka 36. ovoga Zakona, o čemu će rješenjem odlučiti ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.

Članak 57.

Rješenja izdana na temelju Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja (»Narodne novine«, br. 27/99. i 173/03.) i pravilnika donesenih na temelju toga Zakona važe do isteka roka na koji su dana.

Članak 58.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja (»Narodne novine«, br. 27/99. i 173/03.).

Članak 59.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 542-02/05-01/01
Zagreb, 26. svibnja 2006.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.