HRVATSKI SABOR

1704

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ŠPORTU

Proglašavam Zakon o športu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. lipnja 2006. godine.

Klasa: 011-01/06-01/23
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 16. lipnja 2006.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O ŠPORTU

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju: sustav športa i športske djelatnosti, stručni poslovi u športu, športska natjecanja, financiranje športa, nadzor i ostala pitanja od značaja za šport.
(2) Šport se temelji na načelu dragovoljnosti.
(3) Šport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje.
(4) Športske djelatnosti utvrđene ovim Zakonom su djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
(5) U Republici Hrvatskoj razvoj športa potiče se izgradnjom i održavanjem športskih građevina, školovanjem i usavršavanjem stručnog kadra, znanstvenim projektima u području športa, gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva vladinih i nevladinih organizacija u športu te privatnog poduzetništva i financiranjem športa sredstvima države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.

II. NACIONALNI PROGRAM ŠPORTA

Članak 2.

(1) Nacionalni program športa je dokument kojim se utvrđuju ciljevi i zadaće razvoja športa, aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaća te određuju nositelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe.
(2) Nacionalni program športa donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od osam godina.
(3) Nacionalni program športa mora sadržavati:
1. programe stvaranja uvjeta za bavljenje športom u odgojno-obrazovnom sustavu,
2. programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih športaša na međunarodnim natjecanjima,
3. programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje športom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske.
(4) Nacionalnim programom športa utvrđuju se obveze državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, Hrvatskoga športskog saveza gluhih, nacionalnih športskih saveza i športskih zajednica u provedbi utvrđenih zadaća.
(5) Na temelju Nacionalnog programa športa, Nacionalno vijeće za šport donosi Godišnji program provedbe.
(6) Za svaku zadaću Godišnjeg programa provedbe Nacionalnog programa športa utvrđuju se nositelji pripreme i provedbe, rokovi, izvori financiranja i procjena učinaka.
(7) Sredstva za provedbu Nacionalnog programa športa osiguravaju se u državnom proračunu u razdjelu ministarstva nadležnog za poslove športa (u daljnjem tekstu: ministarstvo).
(8) Tijela iz stavka 4. ovoga članka dostavljaju ministarstvu izvješća o izvršenju utvrđenih obveza i zadaća.
(9) Izvršenje dijela Nacionalnog programa športa koji se provodi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu sufinancira se iz proračuna tih jedinica.

III. NACIONALNO VIJEĆE ZA ŠPORT

Članak 3.

(1) Nacionalno vijeće za šport najviše je stručno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu športa u Republici Hrvatskoj.
(2) Nacionalno vijeće za šport:
1. raspravlja o pitanjima od značaja za šport te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje športa,
2. daje mišljenje Vladi Republike Hrvatske o nacrtu prijedloga Nacionalnog programa športa,
3. utvrđuje prioritetne projekte, elaborate i studije za njihovo financiranje u sustavu javnih potreba u športu,
4. utvrđuje smjernice za izradu propisa o kategorizaciji športaša,
5. daje mišljenje o programima osposobljavanja za stručni rad u športu i utvrđuje uvjete koje moraju ispuniti ustanove za osposobljavanje kadra u športu,
6. utvrđuje smjernice za izradu propisa koji se odnose na izgradnju i kategorizaciju športskih građevina na razini države,
7. daje mišljenja i preporuke na nacrte prijedloga propisa koji se odnose na šport,
8. daje mišljenje o nacrtu prijedloga mreže športskih građevina,
9. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 4.

(1) Nacionalno vijeće za šport ima predsjednika i dvanaest članova, koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor i to predsjednika i šest članova na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, tri člana na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog Hrvatskoga športskog saveza gluhih i jednog člana na prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
(2) Hrvatski sabor, sukladno stavku 1. ovoga članka, svake dvije godine imenuje po šest članova Nacionalnog vijeća za šport, a predsjednika imenuje svake četiri godine.
(3) Hrvatski sabor razriješit će člana Nacionalnog vijeća za šport na prijedlog tijela koje ga je predložilo ili na prijedlog Nacionalnog vijeća za šport ako član Nacionalnog vijeća sam zatraži razrješenje ili ne ispunjava svoju dužnost.
(4) Nacionalno vijeće za šport na svoje sjednice poziva ministra nadležnog za šport (u daljnjem tekstu: ministar) te po potrebi druge članove Vlade Republike Hrvatske koji mogu sudjelovati na raspravi bez prava glasa.
(5) Za raspravu o nekom pitanju ili za praćenje nekog područja športa Nacionalno vijeće za šport može osnovati radno tijelo u čijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu članovi Nacionalnog vijeća za šport.
(6) Za svoj rad Nacionalno vijeće za šport odgovorno je Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godišnje podnosi izvješće.
(7) Administrativne poslove za Nacionalno vijeće za šport obavlja ministarstvo.
(8) Nacionalno vijeće za šport donosi poslovnik o svom radu.

IV. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKE DJELATNOSTI

Osobe u sustavu športa

Članak 5.

(1) Sustav športa u Republici Hrvatskoj čine:
– fizičke osobe,
– pravne osobe i
– školska športska društva koja se osnivaju bez pravne osobnosti.
(2) Fizičke osobe u sustavu športa jesu:
– športaši,
– treneri,
– osobe osposobljene za rad u športu,
– osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju športskog natjecanja (športski sudac, športski delegat i športski povjerenik) i
– menadžeri u športu.
(3) Pravne osobe u sustavu športa su:
– udruge,
– trgovačka društva i
– ustanove.

Fizičke osobe u sustavu športa

Športaš

Članak 6.

(1) Športašica odnosno športaš (u daljnjem tekstu: športaš), u smislu ovoga Zakona, osoba je koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima:
– kao član pravne osobe koja obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima,
– kao osoba koja obavlja samostalnu športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima.
(2) Športaš koji u skladu s odredbom stavka 1. podstavka 1. ovoga članka sudjeluje u športskim natjecanjima kao član pravne osobe može imati status profesionalnog športaša ili amatera.
(3) Vrhunski (I., II. i III. kategorija), vrsni (IV. kategorija) ili daroviti športaš (V. i VI. kategorija) (u daljnjem tekstu: kategorizirani športaš) je osoba kojoj je na temelju ostvarenih športskih rezultata izdano rješenje o razvrstavanju športaša u određenu kategoriju od strane Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga športskog saveza gluhih. Zahtjev za razvrstavanje športaša u određenu kategoriju Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom športskom savezu gluhih podnosi športaš, a podaci navedeni u zahtjevu moraju biti prethodno ovjerovljeni od športskog kluba čiji je član i pripadajućega nacionalnoga športskog saveza.
(4) Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom športskom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast utvrđivanje kategorija športaša i donošenje rješenja o kategorizaciji športaša. Športaš se razvrstava u određenu kategoriju s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon što je ostvario rezultat na temelju kojeg stječe pravo na određenu kategoriju.
(5) Kategorizirani športaš se upisuje u Registar kategoriziranih športaša koji ustrojava i vodi Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski športski savez gluhih.
(6) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka jest upravni akt protiv kojega se žalba podnosi ministarstvu.

Članak 7.

(1) Športaš ima pravo na korištenje športskih građevina, usluga stručnog rada, naknadu za putne troškove, naknadu za troškove smještaja i prehranu u vrijeme natjecanja i priprema, naknadu za pojačanu prehranu i nagrade za športska ostvarenja sukladno propisu, općem aktu ili odluci nadležnog tijela.
(2) Nagradama za športska ostvarenja športaša smatraju se nagrade određene prema aktu o kategorizaciji športaša i pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi ministar na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga športskog saveza gluhih, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski športski savez gluhih, športski savezi na razini gradova i županija, odnosno nacionalni športski savezi, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi.
(3) Kategorizirani športaš ima pravo na športsku stipendiju. Stipendije kategoriziranih športaša isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez gluhih, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi, u skladu s njihovim općim aktima.
(4) Kategorizirani športaš može upisati, pohađati i završiti osnovno i srednjoškolsko obrazovanje prema posebnim uvjetima koje pravilnikom propisuje ministar, a visokoškolsko obrazovanje samo ako to nije protivno načelima autonomije sveučilišta.
(5) Športaš koji je nastupajući za Republiku Hrvatsku osvojio medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih ima pravo na subvenciju školarine za studij na visokom učilištu. Sredstva za školarinu će se osigurati u državnom proračunu.
(6) Kategorizirani športaš služi vojni rok u skladu s propisima iz područja obrane, odnosno civilnu službu u skladu s propisima o civilnoj službi.

Članak 8.

(1) Sudjelovanje u športskim natjecanjima smatra se profesionalnim ako športaš koji sudjeluje u športskim natjecanjima ima sklopljen ugovor o profesionalnom igranju ili ugovor o radu sa športskim klubom ili ako športaš obavlja samostalnu športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima.
(2) Športaš koji profesionalno sudjeluje u športskim natjecanjima prema stavku 1. ovoga članka je osoba kojoj je bavljenje športom osnovno zanimanje i kojemu se po toj osnovi uplaćuje doprinos za obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima.
(3) Status profesionalnog športaša kao i njegova prava i obveze uređuju se aktima nacionalnoga športskog saveza.

Trener

Članak 9.

(1) Trener, u smislu ovoga Zakona, osoba je koja programira i provodi športsku pripremu, športsku rekreaciju i športsku poduku.
(2) Trener mora imati stručnu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika sukladno posebnom propisu.
(3) Poslove trenera može obavljati i osoba:
– koja je za te poslove osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra na temelju programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruženja određenog športa,
– koja je osvojila medalju na olimpijskim igrama, svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima, a stručno je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u športu,
– koja je poslove trenera obavljala najmanje 15 godina do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a stručno je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u športu.
(4) Iznimno, ako pravna osoba koja je registrirana za obavljanje športskih djelatnosti nema mogućnosti zaposliti osobu koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. i 3. ovoga članka, a obavljanje poslova ne trpi odgodu, te poslove može privremeno obavljati i osoba koja je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra u športu.
(5) Trener i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka imaju pravo na nagrade za športska ostvarenja.
(6) Trener i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka služe vojni rok u skladu s propisima iz područja obrane odnosno civilnu službu u skladu s propisima o civilnoj službi.

Osoba osposobljena za rad u športu(instruktor, voditelj i sl.)

Članak 10.

Osobom osposobljenom za rad u športu smatra se osoba koja podučava građane osnovnoj tehnici pojedinog športa ili provodi športsku rekreaciju građana, a osposobljena je za taj rad putem ustanove za osposobljavanje kadra u športu, s time da športsku-rekreaciju građana može provoditi samo na temelju programa kojega je izradila osoba koja ima najmanje stručnu spremu propisanu za trenera prvostupnika.

Osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju športskog natjecanja

Članak 11.

(1) Osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju športskog natjecanja (športski sudac, športski delegat i športski povjerenik), u smislu ovoga Zakona, osoba je koja ispunjava uvjete propisane pravilima odgovarajućega nacionalnog saveza.
(2) Športski sudac iz stavka 1. ovoga članka koji sudjeluje u organiziranju i vođenju športskog natjecanja u športovima za koje je, sukladno ovome Zakonu, propisana obveza preoblikovanja športskih klubova-udruga za natjecanje u športska dionička društva (u daljnjem tekstu: š.d.d.) kao i osoba koja je to bila u posljednjih tri godine, ne može biti:
– član tijela športskog kluba-udruge za natjecanje kao ni član uprave ili nadzornog odbora š.d.d.-a,
– član saveza iz članka 46. i 47. ovoga Zakona,
– osoba ovlaštena za zastupanje športskih klubova-udruga za natjecanje, š.d.d.-a i saveza iz članka 46. i 47. ovoga Zakona.

Menadžer u športu

Članak 12.

Menadžer u športu, u smislu ovoga Zakona, osoba je koja je prema pravilima nacionalnog saveza ovlaštena obavljati poslove posredovanja prelaska športaša iz jednoga športskog kluba u drugi športski klub.

Pravne posljedice osude i kaznenog postupka

Članak 13.

(1) Osoba osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom za kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, za kazneno djelo protiv života i tijela, osim ako je počinjeno na mah ili iz nehaja te za drugo kazneno djelo za koje joj je izrečena bezuvjetna kazna zatvora, ne može sudjelovati u športskim natjecanjima, organizirati i voditi športska natjecanja, obavljati stručne poslove u športu ni sudjelovati u radu skupštine ili tijela upravljanja športske udruge ili trgovačkog društva dvije godine od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne.
(2) Osoba protiv koje je započeo kazneni postupak za kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna udaljit će se od sudjelovanja u športskim natjecanjima, obavljanja stručnih poslova u športu i sudjelovanja u radu skupštine ili tijela upravljanja športske udruge ili trgovačkog društva, do okončanja postupka.

Pravne osobe u sustavu športa

Športske udruge

Članak 14.

(1) Športskim udrugama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se one udruge koje se osnivaju radi obavljanja športskih djelatnosti propisanih ovim Zakonom.
(2) Športske udruge su i udruge iz glave V. ovoga Zakona.
(3) Na osnivanje, ustroj, pravni položaj, registraciju i prestanak udruga iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o udrugama, ako neka od tih pitanja ovim Zakonom nisu drugačije određena.

Trgovačka društva

Članak 15.

(1) Trgovačko društvo, u smislu ovoga Zakona, društvo je registrirano za obavljanje športskih djelatnosti propisanih ovim Zakonom. Ako trgovačko društvo obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima mora imati pravni oblik dioničkog društva (š.d.d.) sukladno ovome Zakonu.
(2) Na osnivanje trgovačkih društava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se Zakon o trgovačkim društvima, osim u dijelu koji je ovim Zakonom drugačije određen.

Ustanove

Članak 16.

(1) Za trajno obavljanje športskih djelatnosti športske rekreacije, športske poduke, upravljanja i održavanja športske građevine mogu se osnivati ustanove.
(2) Ustanove iz stavka 1. ovoga članka osnivaju se i djeluju u skladu s odredbama Zakona o ustanovama.
(3) Ustanove iz stavka 1. ovoga članka dužne su donijeti akt kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja navedenih športskih djelatnosti, odnosno ostvarivanje programa športske djelatnosti i dostaviti ga ministarstvu radi vođenja evidencije.

Školska športska društva

Članak 17.

(1) Radi provođenja izvannastavnih športskih aktivnosti učenika, školski odbori u osnovnim i srednjim školama osnivaju školska športska društva bez pravne osobnosti.
(2) Sredstva za rad i aktivnosti školskoga športskog društva osiguravaju se iz državnog proračuna i iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba na račun škole.
(3) Školska športska društva za rad i aktivnosti koriste prostore škole i imaju prioritet u njihovom korištenju u odnosu na vanjske korisnike prostora škole.
(4) Ministar pravilnikom propisuje način osnivanja, zadaće, djelokrug i način rada školskih športskih društava.

Športske djelatnosti

Članak 18.

(1) Športske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona, jesu:
– sudjelovanje u športskom natjecanju,
– športska priprema,
– športska rekreacija,
– športska poduka,
– organiziranje i vođenje športskog natjecanja i
– upravljanje i održavanje športskom građevinom.
(2) Športskom djelatnošću smatraju se i organizirane izvannastavne školske športske aktivnosti i studentske športske aktivnosti.
(3) Je li neka djelatnost športska djelatnost, u smislu ovoga Zakona, u slučaju sumnje utvrđuje ministarstvo.

Članak 19.

(1) Športsku djelatnost sudjelovanja u športskom natjecanju mogu obavljati fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost sudjelovanja u športskom natjecanju i pravne osobe koje su za to posebno registrirane (športski klubovi), a to mogu biti:
– športske udruge za natjecanje i
– športska dionička društva.
(2) Športsku djelatnost športske pripreme, športske rekreacije i športske poduke mogu obavljati fizičke i pravne osobe sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) Športsku djelatnost organiziranja i vođenja športskog natjecanja mogu obavljati športske udruge i športska dionička društva sukladno odredbama ovoga Zakona.
(4) Športsku djelatnost upravljanja i održavanja športskih građevina mogu obavljati pravne osobe sukladno odredbama ovoga Zakona.

Registar športskih djelatnosti

Članak 20.

(1) Fizičke osobe i pravne osobe koje obavljaju športske djelatnosti upisuju se u registre športskih djelatnosti koje vode uredi državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu prema sjedištu pravne, odnosno prebivalištu fizičke osobe.
(2) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način vođenja te postupak upisa i brisanja iz Registra iz stavka 1. ovoga članka.

Pravne osobe koje obavljaju športske djelatnosti

Članak 21.

Pravne osobe koje obavljaju športske djelatnosti moraju:
– imati pravo korištenja odgovarajuće športske građevine,
– ugovoriti obavljanje stručnih poslova sa za to odgovarajućim školovanim odnosno stručno osposobljenim osobama u skladu s ovim Zakonom,
– ispunjavati i druge uvjete prema pravilima odgovarajućega nacionalnoga športskog saveza.

Fizičke osobe koje samostalno obavljaju športske djelatnosti

Članak 22.

(1) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati športske djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, športske pripreme, športske rekreacije i športske poduke.
(2) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati športske djelatnosti športske pripreme, športske rekreacije i športske poduke ako:
– imaju opću, a po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost,
– imaju odgovarajuću stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost u skladu s ovim Zakonom.
(3) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima ako:
– imaju opću, a po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost,
– imaju navršenih šesnaest godina,
– imaju status kategoriziranog športaša u skladu s ovim Zakonom,
– ispunjavaju posebne uvjete prema pravilima odgovarajućega nacionalnoga športskog saveza.

Obavljanje športske djelatnosti sudjelovanja u športskom natjecanju

Športski klub

Članak 23.

(1) Športski klub iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona koji obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima, neovisno o pravnom obliku (športska udruga za natjecanje ili š.d.d.), može imati profesionalni ili amaterski status.
(2) Športski klub može obavljanje pojedinih ili svih poslova, osim obavljanja djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, povjeriti trgovačkom društvu u odnosu na koje se on smatra vladajućim, u smislu odredaba Zakona o trgovačkim društvima o povezanim društvima, odnosno na koje on ima prevladavajući utjecaj.
(3) Športski klub i trgovačko društvo iz stavka 2. ovoga članka solidarno su odgovorni za obveze koje nastanu u njihovom poslovanju.
(4) Športski klubovi iz stavka 1. ovoga članka različitih športova mogu se udruživati u športska društva.

Profesionalni status športskih klubova

Članak 24.

(1) Profesionalni status, u smislu ovoga Zakona, ima onaj športski klub koji je osnovan radi obavljanja športske djelatnosti sudjelovanja u športskom natjecanju, ako ima sklopljene ugovore o profesionalnom igranju s više od 50% registriranih športaša u seniorskoj konkurenciji u odnosu na broj prijavljenih športaša za natjecateljsku godinu na listi koju vodi odgovarajući nacionalni športski savez ili ako ispunjava uvjete za stjecanje profesionalnog statusa sukladno pravilima odgovarajućega nacionalnoga športskog saveza (u daljnjem tekstu: profesionalni športski klub).
(2) Profesionalni športski klub iz stavka 1. ovoga članka obvezno se upisuje u Registar profesionalnih športskih klubova koji vodi ministarstvo.
(3) O upisu u Registar donosi se rješenje u roku od mjesec dana od dana podnošenja zahtjeva za upis.
(4) Ako nakon upisa u Registar profesionalnih športskih klubova profesionalni športski klub prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka, ministar će donijeti rješenje o brisanju iz Registra.
(5) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način vođenja te postupak upisa i brisanja iz Registra.
(6) Profesionalni športski klub je obvezan Povjerenstvu za profesionalne športske klubove iz članka 26. ovoga Zakona podnositi jednom godišnje:
– račun dobiti i gubitka,
– izvješće o registriranim športašima seniorske momčadi,
– izvješće o članovima kluba i članovima tijela kluba,
– plan poslovanja u idućoj poslovnoj godini,
– godišnje financijsko izvješće i
– revizorsko izvješće.
(7) Posljedice nepoštivanja obveza iz stavka 6. ovoga članka utvrđuje nacionalni savez svojim općim aktom.

Ispunjavanje novčanih obveza profesionalnoga športskog kluba

Članak 25.

Novčane obveze profesionalnih športskih klubova koje proizlaze iz kredita, zajmova ili drugih pravnih poslova, prema vjerovnicima koji su njegovi članovi odnosno dioničari, članovi tijela odnosno uprave ili nadzornog odbora mogu se podmirivati tek nakon podmirenja dospjelih obveza prema ostalim vjerovnicima.

Povjerenstvo za profesionalne športske klubove

Članak 26.

(1) Povjerenstvo za profesionalne športske klubove (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) osniva se kao stručno tijelo radi praćenja obavljanja djelatnosti profesionalnih športskih klubova.
(2) Povjerenstvo ima sedam članova koje imenuje ministar:
– dva promjenljiva člana na prijedlog nacionalnoga športskog saveza čiji je član profesionalni športski klub na koji se odnosi odluka koju Povjerenstvo treba donijeti,
– jednog stalnog člana Povjerenstva na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– četiri stalna člana iz reda istaknutih stručnjaka u području športa i športaša.
(3) Mandat članova Povjerenstva traje četiri godine.
(4) Povjerenstvo osobito obavlja sljedeće poslove:
– vodi evidenciju o dokumentaciji koju su mu dužni slati profesionalni športski klubovi,
– daje suglasnost na izbor revizora iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona,
– daje prethodnu suglasnost na rješenje iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona,
– daje suglasnost na elaborat iz članka 43. stavka 8. ovoga Zakona,
– daje dopuštenje iz članka 44. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona,
– utvrđuje iznos temeljnoga kapitala u slučaju obveznog ili dragovoljnog preoblikovanja športskog kluba-udruge u š.d.d.,
– vodi evidenciju o imateljima dionica u š.d.d.-u,
– prima obavijesti o stjecanju dionica iz članka 33. ovoga Zakona,
– daje suglasnost na stjecanje dionica iz članka 32. ovoga Zakona,
– daje obavijesti o stjecanju dionica iz članka 32. i 33. ovoga Zakona nacionalnom športskom savezu čiji je član š.d.d. u kojem su dionice stečene,
– predlaže pokretanje stečajnog postupka iz članka 45. ovoga Zakona.
(5) Odluke Povjerenstva donose se većinom od najmanje pet glasova.
(6) Djelokrug i način rada Povjerenstva pobliže se uređuje pravilnikom koji donosi ministar.

Športski klub-udruga za natjecanje

Članak 27.

(1) Športska udruga osnovana radi obavljanja športske djelatnosti sudjelovanja u športskom natjecanju (u daljnjem tekstu: športski klub-udruga za natjecanje) obvezno u nazivu sadrži riječi »športski klub« ili ispred riječi »klub« naziv športa u kojem obavlja djelatnost.
(2) Iznimno, športski klub-udruga za natjecanje koji se tradicionalno naziva društvom, a osnovan je za natjecanje u jednom športu, može koristiti i taj naziv uz naziv športa u kojem se natječe.
(3) Članovi tijela športskog kluba-udruge za natjecanje ne mogu biti osobe:
– koje ne mogu biti članovi uprave odnosno nadzornog odbora dioničkog društva prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti,
– koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u športu i u vezi sa športom, kao ni osobe iz članka 13. ovoga Zakona,
– koje su članovi drugih športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
– koje su dioničari š.d.d.-a istoga športa,
– koje su članovi tijela športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
– koje su članovi tijela š.d.d.-a istoga športa,
– koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem športu, a osobito športaši koji su profesionalni prema članku 8. ovoga Zakona, menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju od posljednjih godinu dana,
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica, kao i osobe koje su to obavljale posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– koje s menadžerima u športu i članovima pravnih osoba te članovima tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

Športski klub-športsko dioničko društvo

Pojam športskoga dioničkog društva

Članak 28.

(1) Športski klub-športsko dioničko društvo je športski klub koji se osniva, djeluje i prestaje prema Zakonu o trgovačkim društvima i drugim propisima koji se primjenjuju na dionička društva, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) Na š.d.d. ne primjenjuju se odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava o obveznoj ponudi za preuzimanje.
(3) Tvrtka športskoga dioničkog društva mora sadržavati riječi »športsko dioničko društvo«, a skraćena tvrtka oznaku »š.d.d.«.
(4) Š.d.d. obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima, a može obavljati i druge športske djelatnosti i druge djelatnosti u skladu s odredbama zakona.

Nastanak športskoga dioničkog društva

Članak 29.

(1) Š.d.d. može nastati:
1. osnivanjem novoga društva,
2. preoblikovanjem športskih klubova-udruga za natjecanje u š.d.d.
(2) Preoblikovanje športskih klubova-udruga za natjecanje u š.d.d. može biti:
1. obvezno,
2. dragovoljno.
(3) Dragovoljno se može preoblikovati svaki športski klub-udruga za natjecanje, bez obzira na to ima li taj športski klub-udruga za natjecanje profesionalni ili amaterski status i bez obzira na šport u kojem se natječe.
(4) Na dragovoljno preoblikovanje športskih klubova-udruga za natjecanje, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obveznom preoblikovanju.

Temeljni kapital športskoga dioničkog društva

Članak 30.

(1) Temeljni kapital š.d.d.-a iznosi najmanje 500.000,00 kuna.
(2) Ako se temeljni kapital uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom u stvarima ili pravima, iznos iz stavka 1. ovoga članka mora se uplatiti u novcu u potpunosti prije upisa š.d.d.-a u sudski registar.
(3) Temeljni kapital š.d.d.-a koji nastaje obveznim ili dragovoljnim preoblikovanjem, u skladu s odredbama ovoga Zakona, utvrđuje Povjerenstvo po posebnom postupku, određenom ovim Zakonom.
(4) Š.d.d. može izdati samo redovne dionice na ime s nominalnim iznosom.

Članstvo u športskom dioničkom društvu

Članak 31.

(1) Š.d.d. mogu osnovati i biti njegovim članom domaće i strane, fizičke i pravne osobe.
(2) Jedna osoba ne može imati dionice u više š.d.d.-a istoga športa u iznosu višem od 1% ukupnoga temeljnog kapitala u bilo kojem od tih š.d.d.-a.
(3) Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se na Republiku Hrvatsku niti na jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave i Grad Zagreb.
(4) Dionice u š.d.d, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne mogu imati osobe čiji poslovi i djelatnosti mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem športu, a osobito športaši, športski suci, menadžeri u športu i osobe koje su članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica.
(5) Dionice u š.d.d-u, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne može imati š.d.d. koje obavlja djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima istoga športa.

Ograničenje i suglasnost za stjecanje značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu športskoga dioničkog društva

Članak 32.

(1) Jedna osoba može izravno, neizravno ili preko povezanih osoba u š.d.d.-u imati dionice na koje otpada više od 25% temeljnoga kapitala š.d.d.-a samo uz suglasnost Povjerenstva.
(2) Pri davanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka osobito se vodi računa o interesima š.d.d.-a športa, sustava natjecanja u tome športu te posljedicama koje bi mogle nastati ako suglasnost ne bude dana.

Obavještavanje o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu športskoga dioničkog društva

Članak 33.

(1) O svakom stjecanju dionica koje se zajedno s dionicama koje ta osoba već ima, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba, odnose na najmanje 5% temeljnoga kapitala š.d.d.-a stjecatelj mora bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja pravnog posla koji je osnova stjecanja, obavijestiti Povjerenstvo.
(2) O svakom daljnjem stjecanju dionica koje se odnose na najmanje 5% temeljnoga kapitala š.d.d.-a stjecatelj mora bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja pravnog posla koji je osnova stjecanja, obavijestiti Povjerenstvo.

Povezane osobe

Članak 34.

(1) Smatra se, u smislu ovoga Zakona, da su osobe koje stječu dionice u š.d.d.-u povezane:
– ako su ugovorile da usklađeno djeluju u vezi sa stjecanjem dionica izdavatelja ili u vezi s ostvarivanjem prava glasa prema izdavatelju,
– ako jedna od njih drži dionice za račun druge ili
– ako jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe.
(2) Smatra se da fizička ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu ako ima:
– izravan ili neizravan većinski udio u temeljnom kapitalu te osobe,
– izravnu ili neizravnu većinu glasačkih prava u toj osobi,
– pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora, odnosno drugog tijela koje upravlja ili vodi poslovanje te osobe ili
– na neki drugi način prevladavajući utjecaj na tu osobu.
(3) Smatra se da fizičke osobe djeluju zajednički ako su u krvnom srodstvu (preci i potomci), braća i sestre i njihovi potomci, ako su bračni ili izvanbračni drugovi te u odnosu posvojitelj--posvojenik.

Posljedice protupravnog stjecanja dionica

Članak 35.

(1) Stjecatelj koji je stekao dionice suprotno odredbama ovoga Zakona, dužan je bez odgađanja otuđiti te dionice koje je stekao, premda na to nije imao pravo. Dok to ne učini, ne može ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice niti u jednom š.d.d-u u kojem drži dionice. Prava iz tih dionica ostvaruje povjerenik kojega imenuje Povjerenstvo. Povjerenik ne može biti osoba na koju se odnose ograničenje i zabrana stjecanja dionica iz članka 32. i 33. ovoga Zakona niti s tom osobom povezane osobe. Povjerenik ne može biti niti osoba koja je dioničar toga š.d.d.-a pa bi kroz ostvarivanje prava iz tih dionica, zajedno s dionicama koje ima kao dioničar, ta osoba bila obuhvaćena obvezom dobivanja suglasnosti iz članka 32. ovoga Zakona.
(2) Svaka osoba koja za to sazna na ikoji način mora obavijest o tome da je neka osoba stekla dionice suprotno odredbama članka 32. ovoga Zakona bez odgađanja u pisanom obliku dostaviti Povjerenstvu, koje će o tome izvijestiti š.d.d.
(3) Š.d.d. je dužan bez odgađanja obavijestiti Povjerenstvo o sazivanju svake glavne skupštine u vrijeme dok prava iz dionica u š.d.d.-u ostvaruje povjerenik. Povjerenik mora sudjelovati u radu glavne skupštine te se na njegov zahtjev u zapisnik s glavne skupštine mora unijeti napomena da glasuje osoba koja na to nema pravo jer je stekla dionice suprotno odredbama članka 32. ovoga Zakona.

Posljedice neobavještavanja o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu športskoga dioničkog društva

Članak 36.

Ako neka osoba u skladu s člankom 33. ovoga Zakona ne ispuni svoju obvezu obavještavanja Povjerenstva o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu š.d.d-a, na odgovarajući se način primjenjuju posljedice protupravnog stjecanja dionica iz članka 35. ovoga Zakona glede ostvarivanja prava u š.d.d-u, imenovanja povjerenika i odvijanja glavne skupštine š.d.d.-a.

Upotreba dobiti športskoga dioničkog društva

Članak 37.

(1) Na upotrebu neto dobiti š.d.d.-a primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, ako odredbama ovoga Zakona nije određeno drugačije.
(2) Zakonskim rezervama š.d.d.-a u smislu ovoga Zakona smatraju se i posebne zakonske rezerve u koje se mora unositi dio neto dobiti š.d.d.-a, pored iznosa koji se unose u zakonske rezerve određene općim propisima.
(3) U posebne zakonske rezerve š.d.d.-a moraju se unositi iznosi u visini najmanje polovice neto dobiti koja preostane nakon što se, sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, podmire gubici iz ranijih godina te zakonske rezerve.
(4) Posebne zakonske rezerve š.d.d.-a iz stavka 3. ovoga članka smiju se koristiti samo za obavljanje i unapređenje športske djelatnosti športske pripreme djece.

Članstvo u tijelima športskoga dioničkog društva

Članak 38.

(1) Ista fizička osoba može biti član uprave ili nadzornog odbora samo u jednom š.d.d.-u istoga športa.
(2) Uz osobe koje ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora dioničkog društva prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, članovi uprave i nadzornog odbora š.d.d.-a ne mogu biti niti osobe:
– koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u športu i u vezi sa športom,
– koje su članovi športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
– koje su dioničari š.d.d.-a istoga športa,
– koje su članovi tijela športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
– koje su članovi tijela š.d.d.-a istoga športa,
– koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem športu, a osobito športaši, menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju posljednjih godinu dana,
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– koje s menadžerima u športu i članovima pravnih osoba te članovima tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) U slučaju dvojbe, mišljenje o tome jesu li ispunjeni razlozi zbog kojih neka osoba ne može biti članom uprave ili nadzornog odbora š.d.d.-a, a osobito o tome bi li zbog svojeg djelovanja mogle neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem športu, daje Povjerenstvo. Povjerenstvo može mišljenje dati na vlastitu inicijativu ili na prijedlog zainteresirane osobe.

Obveza obavještavanja Povjerenstva

Članak 39.

(1) Š.d.d. mora Povjerenstvu i pripadajućem nacionalnom športskom savezu redovito, bez odgađanja, slati obavijesti o svim važnijim poslovnim događajima, a osobito o:
– ugovorima koje š.d.d. sklapa sa članovima uprave i nadzornog odbora š.d.d.-a, osim ugovora o obavljanju poslova članova uprave odnosno nadzornog odbora za š.d.d.,
– ugovorima koje š.d.d. sklapa s dioničarima š.d.d.-a koji drže najmanje 5 % dionica š.d.d.-a,
– ugovorima koje š.d.d. sklapa s drugim osobama čije djelovanje može imati utjecaj na obavljanje djelatnosti š.d.d.-a.
(2) Jednom godišnje š.d.d. mora Povjerenstvu podnositi sljedeće dokumente:
– račun dobiti i gubitka,
– izvješće o registriranim športašima seniorske momčadi,
– godišnje financijsko izvješće,
– plan poslovanja u idućoj poslovnoj godini,
– revizorsko izvješće.
(3) Način i rokove podnošenja akata iz stavka 2. ovoga članka pobliže pravilnikom uređuje ministar.

Obveza provođenja revizije

Članak 40.

(1) Profesionalni športski klubovi iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona dužni su u roku od dva mjeseca od dana dostave rješenja o upisu u Registar profesionalnih športskih klubova obaviti reviziju, koja se provodi u skladu s odredbama Zakona o reviziji.
(2) Zadaća revizora je utvrditi jesu li ostvareni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka sukladno posebnim propisima, odnosno uvjeti za obvezno preoblikovanje u športsko dioničko društvo. U okviru revizije osobito se mora utvrditi popis i procjena vrijednosti imovine, popis svih tražbina prema profesionalnom športskom klubu navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini, pregled poslovanja profesionalnoga športskog kluba u proteklih pet godina, uz posebno iskazane prihode i rashode profesionalnoga športskog kluba u tome razdoblju, pobliži opis na što se oni odnose te godišnje račune dobiti i gubitka profesionalnoga športskog kluba u tome razdoblju, procjenu na razini jedne godine, prava igranja na javnoj športskoj građevini za koju profesionalni športski klub ima koncesiju te prema pravilima struke utvrditi vrijednost tražbina prema profesionalnom športskom klubu, a pri čemu osobito treba voditi računa o:
– vrijednosti imovine i obveze profesionalnoga športskog kluba,
– sposobnosti profesionalnoga športskog kluba da podmiruje svoje dospjele obveze,
– okolnosti je li profesionalni športski klub u proteklom razdoblju uredno podmirivao svoje dospjele obveze,
– tome može li i u kojem roku i na koji način profesionalni športski klub bez dodatnih ulaganja uopće podmiriti svoja dugovanja,
– tome kakvo bi, bez dodatnih ulaganja, bilo očekivano poslovanje profesionalnoga športskog kluba u budućnosti, koje se utvrđuje prema razumnim gospodarskim mjerilima.
(3) Profesionalni športski klub obvezan je zatražiti suglasnost Povjerenstva na izbor revizora.
(4) Profesionalni športski klub je obvezan odmah nakon obavljene revizije, dostaviti revizorsko izvješće ministarstvu i Povjerenstvu.

Obveza preoblikovanja športskog kluba-udruge za natjecanje u športsko dioničko društvo

Članak 41.

(1) Športski klub-udruga za natjecanje mora se preoblikovati u š.d.d. u skladu s odredbama članka 43. i 44. ovoga Zakona ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da se radi o profesionalnom športskom klubu u smislu članka 24. ovoga Zakona u nogometu, košarci i rukometu i da je izdano rješenje o upisu u Registar profesionalnih športskih klubova,
2. da na temelju revizije iz članka 40. ovoga Zakona proizlazi da su se kod športskog kluba-udruge za natjecanje stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka prema posebnim propisima, a on nije pokrenut, odnosno da se postojanje navedenih uvjeta može utvrditi i na temelju dokumenata koje je športski klub-udruga za natjecanje obvezan slati Povjerenstvu u skladu sa člankom 24. stavkom 6. ovoga Zakona ili da se na temelju godišnjega financijskog izvješća i godišnjega revizorskog izvješća utvrdi da postoje uvjeti za pokretanje stečajnog postupka, a on ne bude pokrenut ni u roku od 30 dana od dana kada su ti uvjeti ostvareni.
(2) Ministar, u roku od mjesec dana od dana dostave revizorskog izvješća iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost Povjerenstva, rješenjem utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obvezno preoblikovanje iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Povjerenstvo je dužno suglasnost iz stavka 2. ovoga članka dati u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća ili druge dokumentacije iz članka 24. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
(5) Ministar, na prijedlog Povjerenstva za profesionalne športske klubove, može donijeti odluku kojom se pored športova iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uvodi obveza preoblikovanja športskog kluba-udruge za natjecanje u športsko dioničko društvo i u nekom drugom športu.

Članak 42.

(1) Republika Hrvatska može prenijeti svoje tražbine prema športskim klubovima-udrugama za natjecanje, koje su obvezne preoblikovati se u š.d.d., na jedinicu lokalne samouprave, u kojoj je sjedište športskog kluba-udruge za natjecanje, prema posebnom ugovoru o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i obveze ugovornih strana.
(2) Pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio ili većinsko pravo glasa mogu prenijeti svoje tražbine prema športskom klubu-udruzi za natjecanje, koja je obvezna preoblikovati se u š.d.d., na jedinicu lokalne samouprave, u kojoj je sjedište športskog kluba-udruge za natjecanje, prema posebnom ugovoru o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i obveze ugovornih strana.

Postupak provođenja obveznog preoblikovanja športskog kluba-udruge za natjecanje u š.d.d.

Članak 43.

(1) Ovlašteno tijelo športskog kluba-udruge za natjecanje iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona dužno je po dostavi rješenja iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona započeti postupak preoblikovanja.
(2) Postupak preoblikovanja započinje izradom elaborata koji osobito mora sadržavati:
1. izvješće ovlaštenog revizora o stanju imovine, pravima i obvezama športskog kluba-udruge za natjecanje,
2. popis i procjenu vrijednosti imovine te popis svih tražbina prema športskom klubu-udruzi za natjecanje, navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini,
3. utvrđenje revizora o vrijednosti tražbina prema športskom klubu-udruzi za natjecanje,
4. utvrđenje revizora o vrijednosti prava korištenja športske građevine koje može biti ulog u temeljni kapital š.d.d.-a,
5. pregled poslovanja športskog kluba-udruge za natjecanje u proteklih pet godina, uz posebno iskazane prihode i rashode športskog kluba-udruge za natjecanje u tome razdoblju, pobliži opis na što se oni odnose te godišnje račune dobiti i gubitka športskog kluba-udruge za natjecanje u tome razdoblju,
6. popis članova športskog kluba-udruge za natjecanje,
7. popis članova tijela športskog kluba-udruge za natjecanje,
8. opis nadležnosti i međusobnog odnosa tijela športskog kluba-udruge za natjecanje,
9. športske rezultate športskog kluba-udruge za natjecanje barem u posljednjih pet natjecateljskih sezona, broj reprezentativaca u svim kategorijama, ugovorne vrijednosti športaša natjecatelja s kojima športski klub-udruga za natjecanje ima ugovor, broj mladih športaša po kategorijama,
10. potencijalne dioničare š.d.d.-a, pri čemu se posebno iskazuju vjerovnici športskog kluba-udruge za natjecanje, na temelju njihovog očitovanja na pisani poziv koji im mora uputiti športski klub-udruga za natjecanje, da iskažu svoj interes za pretvaranjem tražbina u ulog u š.d.d.-u,
11. procjenu potrebnih dodatnih sredstava za obavljanje djelatnosti š.d.d.-a,
12. procjenu vrijednosti prava igranja na športskoj građevini koju je utvrdio ovlašteni revizor i iskaz jedinice lokalne samouprave, u čijem je vlasništvu predmetna športska građevina, o roku na koji bi športski klub-udruga za natjecanje imala pravo igranja,
13. prijedlog iznosa temeljnog kapitala š.d.d.-a,
14. nacrt statuta š.d.d.-a u koje se preoblikuje športski klub-udruga za natjecanje, u kojem mora biti odredba da će u roku od dva mjeseca od dana upisa š.d.d.-a u odgovarajuće registre, š.d.d. donijeti odluku o povećanju temeljnoga kapitala radi pretvaranja tražbina vjerovnika prema š.d.d.-u u uloge,
15. popis pravnih osoba u kojima je športski klub-udruga za natjecanje član, a osobito trgovačkih društava u kojima je športski klub-udruga za natjecanje član uz precizno navođenje visine udjela i prava koja udruga ima u tim trgovačkim društvima, te popis pravnih osoba preko kojih je športski klub-udruga za natjecanje obavljala športske djelatnosti,
16. opis tijeka poslovanja pravnih osoba iz točke 15. ovoga stavka,
17. obrazloženje razloga zbog kojih je športski klub-udruga za natjecanje svoju djelatnost, osim sudjelovanja u športskim natjecanjima, obavljala preko pravnih osoba iz točke 15. ovoga stavka.
(3) Poziv iz stavka 2. točke 10. ovoga članka športski klub-udruga za natjecanje mora uputiti svakom vjerovniku osobno. U pozivu se mora navesti da je športski klub-udruga za natjecanje obvezna preoblikovati se u š.d.d., kao i kolika je vrijednost tražbina vjerovnika kojemu se poziv upućuje, a utvrđena u postupku revizije te ga pozvati da se pisanim putem očituje ima li interesa za to da svoju tražbinu pretvori u ulog u š.d.d.-u kroz postupak povećanja temeljnoga kapitala nakon okončanog postupka obveznog preoblikovanja odnosno kroz postupak pretvaranja tražbine u ulog u š.d.d.-u u petom krugu, sukladno članku 44. stavku 3. točki 5. ovoga Zakona.
(4) Vjerovnik koji ne želi pretvoriti svoju tražbinu u ulog u š.d.d.-u ostaje vjerovnik š.d.d.-a.
(5) Odluku o povećanju temeljnoga kapitala pretvaranjem tražbina u uloge iz stavka 2. točke 10. ovoga članka donosi uprava š.d.d.-a i zamjenjuje odluku glavne skupštine. Pravo na pretvaranje tražbina za ulog imaju svi vjerovnici š.d.d.-a, pa i oni koji na poziv iz stavka 3. ovoga članka nisu iskazali takav interes. Temeljni kapital povećava se za iznos zbroja na temelju članka 40. stavka 2. ovoga Zakona utvrđenih vrijednosti tražbina svih vjerovnika. Na provođenje povećanja temeljnoga kapitala na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općih propisa o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala.
(6) Elaborat iz stavka 2. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona, športski klub-udruga za natjecanje mora dostaviti nacionalnom športskom savezu i Povjerenstvu. Nacionalni športski savez se o tom elaboratu mora očitovati u roku od petnaest dana od dana dostave elaborata te je svoje očitovanje dužan dostaviti športskom klubu-udruzi za natjecanje i Povjerenstvu.
(7) Športski klub-udruga za natjecanje može u roku od petnaest dana od dana dostave očitovanja iz stavka 6. ovoga članka dostaviti Povjerenstvu primjedbe na očitovanje nacionalnoga športskog saveza.
(8) Povjerenstvo je dužno, u roku od mjesec dana od dana isteka roka iz stavka 7. ovoga članka, dati suglasnost na elaborat te utvrditi početni iznos temeljnog kapitala ili može elaborat poslati športskom klubu-udruzi za natjecanje na doradu. Povjerenstvo može, prije davanja suglasnosti, zatražiti mišljenje nezavisnih stručnjaka i organizacija.
(9) Početni iznos temeljnoga kapitala utvrđuje se tako da on predstavlja najmanje iznos od 25 % prosječnih godišnjih rashoda športskog kluba-udruge za natjecanje u proteklih pet godina. Pri izračunavanju prosječnoga godišnjeg rashoda ne računa se ona godina u kojoj je rashod bio najmanji u tih pet godina kao ni ona godina u kojoj je rashod bio najveći u tih pet godina. Na obrazloženi prijedlog športskog kluba-udruge za natjecanje koja se preoblikuje, Povjerenstvo može utvrditi temeljni kapital i veći od iznosa utvrđenog u prvoj rečenici ovoga stavka.

Članak 44.

(1) Nakon što dade suglasnost na elaborat i utvrdi temeljni kapital š.d.d.-a, Povjerenstvo o tome obavještava športski klub-udrugu za natjecanje i nacionalni športski savez.
(2) U roku od petnaest dana od dana dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka športski klub-udruga za natjecanje upućuje poziv na upis i uplatu dionica, na što se, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na odgovarajući način primjenjuju odredbe o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva.
(3) Športski klub-udruga za natjecanje upućuje poziv na upis i uplatu dionica u četiri kruga:
1. u prvom krugu poziv se upućuje jedinici lokalne samouprave u kojoj je sjedište športskog kluba-udruge za natjecanje,
2. ako se u prvom krugu ne upišu i uplate sve dionice u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica mogu uplatiti članovi športskog kluba-udruge za natjecanje na koje otpada razmjerno jednak dio temeljnoga kapitala,
3. ako se i nakon drugog kruga ne upišu i ne uplate sve dionice u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica mogu uplatiti članovi športskog kluba-udruge za natjecanje, koji su upisali i uplatili dionice u drugom krugu razmjerno svojim uplatama u drugom krugu,
4. za preostali neupisani dio dionica upućuje se poziv javnosti na upis i uplatu dionica, a u tom krugu, koji ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana, mogu sudjelovati i članovi športskog kluba-udruge za natjecanje koji su već upisali i uplatili dionice u prethodna dva kruga, kao i oni koji to nisu učinili,
5. ako i nakon četvrtog kruga nisu upisane i uplaćene sve dionice, Povjerenstvo iznimno može, vodeći računa o interesima športa, dopustiti upućivanje poziva za upis i uplatu dionica u petom krugu, koji ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana, svim vjerovnicima športskog kluba-udruge za natjecanje.
(4) Ako i nakon četvrtog, odnosno iznimno dopuštenog petog kruga nisu uplaćene i upisane sve dionice smatra se da preoblikovanje športskog kluba-udruge za natjecanje nije uspjelo.
(5) Dionice se u prvom krugu, u postupku iz stavka 3. ovoga članka, mogu uplatiti u novcu i pravu korištenja športske građevine. Dio koji se uplaćuje u novcu ne može biti manji od 1.000 000,00 kuna. Preostale dionice u drugom, trećem i četvrtom krugu mogu se uplatiti samo u novcu.
(6) Dionice se u petom krugu mogu uplatiti i zamjenom tražbina vjerovnika za ulog u š.d.d.-u, a vrijednost tražbine kao uloga procjenjuje se i utvrđuje u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona.
(7) Nadležno tijelo športskog kluba-udruge za natjecanje dužno je nakon okončanog postupka upisa i uplate dionica iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o prestanku udruge sukladno Zakonu o udrugama. U tom slučaju ne primjenjuju se odredbe o obvezi pokretanja stečajnog odnosno likvidacijskog postupka sukladno posebnom propisu.
(8) Š.d.d je pravni sljednik športskog kluba-udruge za natjecanje koja se preoblikovala.

Posljedice neprovođenja obveznog preoblikovanja

Članak 45.

Ako športski klub-udruga za natjecanje ne provede postupak preoblikovanja u š.d.d., iako se utvrdilo da to prema odredbama ovoga Zakona mora učiniti ili ako preoblikovanje nije uspjelo, ministarstvo na prijedlog Povjerenstva, po službenoj dužnosti, podnosi zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, a športski klub-udruga za natjecanje trpi posljedice sukladno pravilima nacionalnoga športskog saveza.

V. OBLICI UDRUŽIVANJA

Športski savez

Članak 46.

(1) Športski savez je udruga u koju se udružuju najmanje tri pravne osobe koje obavljaju športske djelatnosti u istom športu, a koji radi ostvarivanja zajedničkih interesa u pojedinom športu osobito: usklađuje aktivnosti svojih članica, organizira i provodi natjecanja, uređuje sustav natjecanja, pitanja koja se odnose na registraciju športaša i njihov status te stegovnu odgovornost športaša, promiče stručni rad u športu i skrbi se o kategoriziranim športašima.
(2) Na nacionalnoj razini i na razini jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave može se osnovati samo jedan športski savez za jedan šport.
(3) U slučaju dvojbe, mišljenje što se smatra istim športom u smislu ovoga Zakona, daje Hrvatski olimpijski odbor.
(4) Članovi županijskoga športskog saveza su pored športskih saveza osnovanih za područje jedinica lokalne samouprave i pravne osobe koje obavljaju športsku djelatnost u području za koje se osniva županijski športski savez, a sjedište im je na području županije.
(5) U skupštini i izvršnom tijelu športskog saveza ne mogu biti i imati ovlasti u zastupanju:
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– osobe koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem športu, a osobito menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile posljednjih godinu dana.

Nacionalni športski savez

Članak 47.

(1) Nacionalni športski savez osniva se ako na području Republike Hrvatske djeluju najmanje tri športska kluba, odnosno najmanje dva športska saveza osnovana u istom športu.
(2) Članovi nacionalnoga športskog saveza su športski savezi županija, Grada Zagreba i gradova te športski klubovi istoga športa u Republici Hrvatskoj.
(3) Članovi nacionalnih športskih saveza mogu biti udruge stručnih djelatnika u istome športu (suci, treneri, zdravstveni radnici) te udruge u koje se udružuju športaši istoga športa.
(4) Nacionalni športski savez uređuje sustav natjecanja u športu za koji je osnovan i druga pitanja za čije je uređivanje ovlašten prema odredbama ovoga Zakona, te donosi pojedinačne akte kada je za to ovlašten.
(5) Nacionalni športski savez potiče i promiče šport u skladu s Nacionalnim programom športa, organizira nacionalna športska prvenstva, skrbi o nacionalnoj športskoj ekipi te predstavlja šport za koji je osnovan u odgovarajućem međunarodnom športskom udruženju.
(6) Nacionalni športski savez općim aktima pored pitanja iz stavka 4. ovoga članka uređuje i uvjete koje moraju ispunjavati športski klubovi da bi stekli profesionalni status, pitanja koja se odnose na posljedice koje proizlaze iz nepoštivanja obveze iz članka 24. stavka 7. i članka 45. ovoga Zakona, registraciju športaša, njihova prava i obveze, pravo nastupa stranih športaša za hrvatske športske klubove, stegovne odgovornosti športaša te prava i obveze športskih sudaca i zdravstvenih djelatnika ako ova pitanja ne uređuju strukovne udruge ovih osoba i druga pitanja iz područja svog djelovanja.
(7) U skupštini i izvršnom tijelu nacionalnoga športskog saveza ne mogu biti i imati ovlasti u zastupanju:
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– osobe koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem športu, a osobito menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile posljednjih godinu dana.

Športske zajednice

Članak 48.

(1) Radi ostvarivanja zajedničkih interesa u športu, na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osnivaju se športske zajednice.
(2) Članovi športskih zajednica u županijama, Gradu Zagrebu, gradovima i općinama su pravne osobe iz sustava športa. Članovi športskih zajednica mogu biti i druge pravne osobe čija je djelatnost značajna za šport i u vezi sa športom.
(3) Športske zajednice u svom djelokrugu usklađuju aktivnosti svojih članova, potiču i promiču šport u skladu s Nacionalnim programom športa, osobito šport djece, mladeži i studenata i osoba s invaliditetom, objedinjuju i usklađuju programe športa te predlažu program javnih potreba u športu i sudjeluju u njegovu ostvarivanju, skrbe o kategoriziranim športašima i svojim aktima uređuju opseg i način ostvarivanja njihovih prava te sudjeluju u stvaranju uvjeta za njihovu pripremu za olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva te druga velika međunarodna natjecanja, surađuju u ostvarivanju programa Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog saveza gluhih, promiču stručni rad u športu i sudjeluju u skrbi o javnim športskim građevinama.

Hrvatski olimpijski odbor

Članak 49.

(1) Hrvatski olimpijski odbor je najviša nevladina nacionalna športska udruga u koju se udružuju nacionalni športski savezi, športske zajednice u županijama i Gradu Zagrebu te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje športa, sukladno pravilima Hrvatskoga olimpijskog odbora.
(2) Hrvatski olimpijski odbor stvara uvjete za nesmetan razvoj športa i olimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj.
(3) Hrvatski olimpijski odbor je u svom djelovanju samostalan.

Članak 50.

(1) Hrvatski olimpijski odbor ustrojava se i prema načelima olimpijskog pokreta, Olimpijske povelje i potrebama hrvatskog športa.
(2) Hrvatski olimpijski odbor svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnoga olimpijskog odbora i Hrvatskoga olimpijskog odbora te druga pitanja u svezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskoga olimpijskog odbora iz članka 51. ovoga Zakona.

Članak 51.

Zadaće Hrvatskoga olimpijskog odbora jesu:
– potiče i promiče šport u Republici Hrvatskoj,
– sudjeluje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unapređenje i razvoj športa
– sudjeluje u predlaganju i provođenju programa javnih potreba športa u Republici Hrvatskoj,
– skrbi i sudjeluje u organiziranju olimpijskih igara i drugih važnih međunarodnih športskih natjecanja,
– utvrđuje nomenklaturu športova,
– usklađuje aktivnosti nacionalnih športskih saveza, športskih zajednica u županijama i Gradu Zagrebu u ostvarivanju ukupnog programa športa,
– provodi i skrbi o primjeni međunarodnih športskih pravila, te donosi akte u svezi s njihovom primjenom,
– djeluje na promicanju stručnog rada u športu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika putem Hrvatske olimpijske akademije,
– skrbi o promicanju vrhunskih športskih dostignuća hrvatskih športaša i njihovom sudjelovanju u nacionalnim športskim ekipama na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim športskim priredbama,
– promiče povezivanje Republike Hrvatske putem športa s drugim državama radi većeg zbližavanja s drugim narodima, zbližavanja športaša i drugih sudionika na športskim priredbama,
– skrbi o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u športu,
– skrbi o zaštiti simbola i obilježja Međunarodnoga olimpijskog odbora i Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– predstavlja hrvatski šport pred Međunarodnim olimpijskim odborom i odgovarajućim međunarodnim športskim organizacijama i udruženjima,
– daje suglasnost na statute svojih članica koji moraju biti suglasni sa statutom Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– obavlja i druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, drugim propisima, svojim Statutom i pravilima,
– sudjeluje u organiziranju i potiče znanstvene i razvojne projekte u športu,
– sudjeluje u predlaganju i unapređenju zdravstvene skrbi u športu.

Članak 52.

(1) Pri Hrvatskom olimpijskom odboru djeluju Vijeće športske arbitraže i Športsko arbitražno sudište kao samostalna i nezavisna tijela za športsku arbitražu i za rješavanje sporova u vezi sa športom.
(2) Vijeće športske arbitraže odlučuje o zahtjevu za izvanrednim preispitivanjem odluka športskih saveza, športskih zajednica, športskih klubova i drugih športskih udruga protiv kojih su iscrpljena ili ne postoje druga sredstva pravne zaštite, a riječ je o športu ili pitanju važnom za izvršavanje zadaća Hrvatskoga olimpijskog odbora koje su utvrđene ovim Zakonom.
(3) Športsko arbitražno sudište odlučuje o zahtjevu stranaka koje su ugovorile nadležnost tog sudišta u sporovima nastalim u vezi s obavljanjem športske djelatnosti, a o pravima kojima mogu slobodno raspolagati ako zakonom nije određeno da za odlučivanje o određenoj vrsti sporova postoji isključiva nadležnost redovnog suda.
(4) Vijeće športske arbitraže obavlja opći nadzor nad radom Športskoga arbitražnog sudišta i daje pravna mišljenja na zahtjev Hrvatskoga olimpijskog odbora ili na prijedlog nacionalnih športskih saveza, športskih klubova i športskih udruga.
(5) Aktima Hrvatskoga olimpijskog odbora pobliže se uređuje nadležnost, sastav i ustroj te pravila o postupku pred Vijećem športske arbitraže i Športskim arbitražnim sudištem.

Športske udruge osoba s invaliditetom i njihova udruženja

Članak 53.

(1) Radi provođenja športskih natjecanja i športsko-rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom mogu osnivati svoje športske udruge i športska društva osoba s invaliditetom.
(2) Športske udruge i športska društva osoba s invaliditetom mogu se osnivati po športovima i po vrstama invaliditeta koje utvrđuje Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez gluhih.
(3) Športske udruge i športska društva iz stavka 2. ovoga članka udružuju se u športske saveze osoba s invaliditetom na razini gradova, županija i Grada Zagreba te u nacionalne športske saveze osoba s invaliditetom.
(4) Športski savezi osoba s invaliditetom osobito usklađuju aktivnosti svojih članica, organiziraju i provode natjecanja osoba s invaliditetom, uređuju pitanja koja se odnose na registraciju športaša osoba s invaliditetom, status športaša i drugih športskih djelatnika te stegovnu odgovornost športaša i športskih djelatnika, promiču stručni rad u športu i skrbe se o kategoriziranim športašima s invaliditetom.

Hrvatski paraolimpijski odbor,
Hrvatski športski savez gluhih

Članak 54.

(1) Športski savezi osoba s invaliditetom iz članka 53. ovoga Zakona udružuju se u Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski športski savez gluhih.
(2) Ustanove i druge pravne osobe za provođenje specifičnih športsko-rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom udružuju se u Specijalnu olimpijadu Hrvatske sa statusom nacionalnoga športskog saveza.
(3) Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski športski savez gluhih općim aktom utvrđuju kategorizaciju športaša s invaliditetom, sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja osoba s invaliditetom u skladu s pravilima športa i normama međunarodnih športskih udruženja osoba s invaliditetom, sudjeluju u međunarodnim športskim pokretima osoba s invaliditetom i udružuju se u odgovarajuća međunarodna športska udruženja osoba s invaliditetom, skrbe o pripremama i sudjelovanju na svjetskim, europskim i sličnim prvenstvima i igrama osoba s invaliditetom te sudjeluju u njihovu organiziranju. Hrvatski paraolimpijski odbor skrbi o nastupu hrvatskih športaša na paraolimpijskim igrama te sudjeluje u njihovu organiziranju. Hrvatski športski savez gluhih skrbi o nastupu hrvatskih športaša na olimpijskim igrama gluhih te sudjeluje u njihovu organiziranju.
(4) Kategorizirani športaš s invaliditetom, odnosno kategorizirani gluhi športaš ima prava iz članka 7. ovoga Zakona.

Udruženja školskih športskih društava i Hrvatski školski športski savez

Članak 55.

(1) Radi usklađivanja aktivnosti školskih športskih društava i provođenja športskih natjecanja, školska športska društva udružuju se u školske općinske, gradske i županijske saveze i školski športski savez Grada Zagreba.
(2) U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu može se osnovati samo jedan školski športski savez.
(3) Hrvatski školski športski savez je nacionalni školski športski savez u koji se udružuju županijski školski športski savezi i školski športski savez Grada Zagreba, a radi usklađivanja aktivnosti svojih članica i organiziranja natjecanja školskih športskih društava.
(4) Sredstva za rad i aktivnosti školskih saveza osiguravaju se u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Grada Zagreba, a Hrvatskoga školskoga športskog saveza u državnom proračunu.
(5) Ministar pravilnikom propisuje način osnivanja, zadaće, djelokrug i način rada školskih športskih saveza.

Studentske športske udruge i Hrvatski sveučilišni športski savez

Članak 56.

(1) Radi obavljanja športske djelatnosti sukladno ovom Zakonu na visokim učilištima osnivaju se studentske športske udruge.
(2) Programi studentskih športskih udruga financiraju se iz sredstava državnog proračuna preko ministarstva, proračuna visokih učilišta, studentskih zborova, sveučilišnih studentskih športskih saveza i Hrvatskoga sveučilišnoga športskog saveza te iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Studentske športske udruge za obavljanje svojih aktivnosti koriste prostor visokih učilišta i imaju prioritet u njihovom korištenju u odnosu na vanjske korisnike.

Članak 57.

(1) Studentske športske udruge koje djeluju pri jednom visokom učilištu udružuju se u studentski športski savez koji uspostavlja i vodi sustav športskih natjecanja u sklopu visokih učilišta.
(2) Studentski športski savezi visokih učilišta s područja Republike Hrvatske, radi usklađivanja aktivnosti svojih članica, organizacije natjecanja i skrbi o statusu studenata športaša udružuju se u Hrvatski sveučilišni športski savez.
(3) Programi studentskih športskih saveza financiraju se iz sredstava državnog proračuna preko ministarstva, proračuna visokih učilišta, studentskih zborova visokih učilišta, Hrvatskoga sveučilišnoga športskog saveza i sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Programi, poslovi i djelatnosti koje se odnose na zadaće Hrvatskoga sveučilišnoga športskog saveza financiraju se iz sredstava državnog proračuna preko ministarstva i sredstava krovne studentske organizacije sukladno posebnom propisu.

Športske udruge u športskoj rekreaciji

Članak 58.

(1) Radi zadovoljavanja potreba za očuvanjem, održavanjem, poboljšanjem i unapređenjem psihofizičkih sposobnosti i zdravlja te obogaćivanjem slobodnog vremena tjelesnim vježbanjem i športskim aktivnostima, građani mogu osnivati športske udruge kao društva športske rekreacije.
(2) Osnivač udruge iz stavka 1. ovoga članka može biti i jedna pravna osoba.
(3) Savezi za športsku rekreaciju osnivaju se u općinama, gradovima i županijama, ako se udruže najmanje tri društva ili udruge športske rekreacije iz općina ili gradova.
(4) Hrvatski savez športske rekreacije osniva se kao nacionalni športski savez u koji se udružuju savezi športske rekreacije županija, Grada Zagreba te gradski i općinski savezi.
(5) Članovi društava i saveza športske rekreacije mogu biti i druge pravne i fizičke osobe koje se bave športskom rekreacijom ili je njihova djelatnost vezana uz športsku rekreaciju.

VI. STRUČNI POSLOVI U ŠPORTU

Članak 59.

Stručni poslovi u športu, u smislu ovoga Zakona, jesu:
– programiranje i provođenje športske pripreme,
– programiranje i provođenje športske poduke djece i mladeži u športskim školama,
– programiranje i provođenje športske rekreacije,
– programiranje i provođenje izvannastavnih školskih športskih aktivnosti,
– podučavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog športa.

Članak 60.

(1) Stručne poslove u športu iz članka 59. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika i osobe koje su osposobljene putem ustanove za osposobljavanje kadra na temelju programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruženja određenog športa.
(2) Stručne poslove u športu iz članka 59. podstavka 3. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika.
(3) Stručne poslove u športu iz članka 59. podstavka 4. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu na razini sveučilišnog studija i ispunjavaju uvjete za učitelja odnosno nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture sukladno posebnom propisu.
(4) Stručne poslove u športu iz članka 59. podstavka 5. ovoga Zakona mogu obavljati osobe koje su osposobljene za rad u športu putem ustanova za osposobljavanje kadra u športu.
(5) Stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka potrebnu za obavljanje stručnih poslova u športu iz članka 59. ovoga Zakona, prema vrsti i složenosti određenih poslova, pravilnikom propisuje ministar.

VII. ŠPORTSKA NATJECANJA

Članak 61.

(1) Načela i osnovne elemente sustava športskih natjecanja u Republici Hrvatskoj te uvjete sudjelovanja hrvatskih športaša i športskih klubova na međunarodnim športskim natjecanjima utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.
(2) Sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja u pojedinom športu utvrđuje nacionalni športski savez u skladu s načelima i elementima sustava koje je utvrdio Hrvatski olimpijski odbor, i prema pravilima športa i normama međunarodnih športskih udruženja. Sustav natjecanja mora se donijeti najmanje jednu godinu prije početka primjene tog sustava.
(3) Nacionalni športski savez organizira i vodi športska natjecanja, vođenje i organiziranje natjecanja može povjeriti svojoj članici ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje športske djelatnosti.
(4) Međunarodna športska natjecanja i međunarodne športske priredbe organiziraju se u skladu s ovim Zakonom i u skladu s uvjetima koje propisuju međunarodna športska udruženja.
(5) Odluku o organiziranju sustava športskih natjecanja za područje više država ili više inozemnih regija te odluku o sudjelovanju športskih klubova i športaša iz Republike Hrvatske u višedržavnim ili inozemnim regionalnim sustavima natjecanja donosi nacionalni športski savez.
(6) Odluku o organizaciji i organiziranje športskih natjecanja za područje jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, u skladu s aktom iz stavka 2. ovoga članka donose i organiziraju športski savezi osnovani na tim područjima, a za područje države nacionalni športski savezi.

Članak 62.

(1) Strani državljanin može sudjelovati u športskom natjecanju za domaću pravnu osobu koja obavlja djelatnost sudjelovanja u športskom natjecanju pod uvjetima koje utvrdi odgovarajući nacionalni športski savez.
(2) Stranim državljaninom, iz stavka 1. ovoga članka, ne smatra se državljanin država članica Europske unije i drugih država Europskoga ekonomskog prostora.

Članak 63.

(1) Prijedlog za održavanje olimpijskih igara, mediteranskih igara, kao i ostalih međunarodnih multišportskih natjecanja i priredaba u Republici Hrvatskoj daje Hrvatski olimpijski odbor, a za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim športovima daje nacionalni športski savez uz suglasnost Hrvatskoga olimpijskog odbora.
(2) Kriterije i mjerila za isticanje kandidature i održavanje međunarodnih športskih natjecanja u Republici Hrvatskoj iz stavka 1. ovoga članka općim aktom utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.
(3) Pri isticanju kandidature za održavanje olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava te međunarodnih regionalnih športskih natjecanja na teritoriju Republike Hrvatske, potrebna je prethodna suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
(4) Prijedlog za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim športovima za osobe s invaliditetom i gluhe osobe daje nacionalni športski savez uz suglasnost Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga športskog saveza gluhih.

Članak 64.

Neposredni organizator športskih natjecanja, u športskoj građevini u kojoj se održava športsko natjecanje ili športska priredba, obvezan je osigurati sigurnost i pružanje medicinske pomoći.

VIII. ŠPORTSKE GRAĐEVINE

Članak 65.

(1) Športskim građevinama smatraju se uređene i opremljene površine i građevine u kojima se provode športske djelatnosti, a koje osim općih uvjeta propisanih posebnim propisima za te građevine zadovoljavaju i posebne uvjete u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Javnim športskim građevinama smatraju se građevine koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba te se trajno koriste u izvođenju programa javnih potreba u športu.

Članak 66.

(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, koja prethodno pribavlja mišljenje Nacionalnog vijeća za šport, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, pripadajućih športskih zajednica i odgovarajućih športskih saveza donosi mrežu športskih građevina.
(2) Mrežom športskih građevina određuje se plan izgradnje, obnove, održavanja i upravljanja športskim građevinama.
(3) Mreža športskih građevina obvezna je podloga za izradu dokumenata prostornog uređenja.
(4) Prostorne uvjete, standarde i normative športskih građevina obuhvaćenih mrežom športskih građevina te posebne uvjete za planiranje, programiranje, projektiranje, gradnju, održavanje i sigurnost korisnika športskih građevina propisuje pravilnikom ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za športsku građevinu, tijelo koje izdaje lokacijsku dozvolu pribavlja mišljenje ministarstva o usklađenosti s uvjetima iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 67.

(1) Športske građevine od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u smislu ovoga Zakona, su građevine utvrđene Nacionalnim programom športa.
(2) Osim športskih građevina od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku utvrđenih sukladno stavku 1. ovoga članka, športskom građevinom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatra se i Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica.
(3) Interes iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje se osobito kroz ovlast Vlade Republike Hrvatske koju provodi zajedno s drugim pravnim osobama, koje drže u vlasništvu nekretnine koje čine ovu športsku građevinu, kroz trgovačko društvo za obavljanje športske djelatnosti, pri čemu Republika Hrvatska mora imati više od polovine udjela ili dionica na temelju uloženih nekretnina ili novčanih sredstava.
(4) Izgradnja športskih građevina, koja se utvrđuje Nacionalnim programom športa, potiče se financiranjem iz državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz dijela prihoda od igara na sreću i ulaganjem privatnih osoba te poticanjem partnerstva vladinih, nevladinih organizacija u športu i privatnog poduzetništva.

Članak 68.

(1) Prenamijeniti površinu planiranu za javnu športsku građevinu, ukloniti ili prenamijeniti javnu športsku građevinu za namjene koje nisu športske djelatnosti može se samo uz suglasnost ministarstva na temelju prethodnog mišljenja športske zajednice na čijem se području nalazi športska građevina.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati:
– ako jedinica lokalne, odnosno regionalne (područne) samouprave nije planirala odgovarajuću zamjensku površinu i
– ako investitori prenamjene javne športske građevine, odnosno vlasnik javne športske građevine koja se uklanja ne preuzme obvezu i osigura uvjete izgradnje odgovarajuće zamjenske javne športske građevine.
(3) Iznimno od odredaba stavka 2. ovoga članka suglasnost se može dati samo ako se radi o građevini od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 69.

Upravljanje javnim športskim građevinama može se povjeriti i športskim klubovima i savezima, športskoj zajednici, ustanovama i trgovačkim društvima registriranima za obavljanje športske djelatnosti upravljanja i održavanja športskih građevina.

Članak 70.

(1) U nadzornom odboru trgovačkog društva koje upravlja športskim građevinama u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, najmanje jedan član mora biti predstavnik športske zajednice.
(2) U upravnom vijeću ustanove za upravljanje javnom športskom građevinom najmanje jednu trećinu članova čine predstavnici športskih zajednica, odnosno športskih udruga koje su korisnici javnih športskih građevina.

IX. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Članak 71.

(1) U športskom natjecanju može sudjelovati osoba za koju je u razdoblju od šest mjeseci prije športskog natjecanja utvrđena opća zdravstvena sposobnost, a kada je to propisano pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra i posebna zdravstvena sposobnost, ako propisima nacionalnoga športskog saveza nije određeno kraće razdoblje.
(2) Opću i posebnu zdravstvenu sposobnost utvrđuje ovlašteni liječnik-specijalist športske medicine, odnosno specijalist medicine rada i športa. Listu ovlaštenih liječnika utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove zdravstva uz suglasnost ministra.
(3) Uvjete za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrstu i opseg pregleda, način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije športaša te rokove u kojima se provode zdravstveni pregledi za učenike koji sudjeluju u natjecanjima školskih športskih društva, pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno mišljenje ministra.
(4) Obveza utvrđivanja zdravstvene sposobnosti postoji i za druge osobe u športu sukladno odredbama akata nacionalnih športskih saveza.
(5) Opću i posebnu zdravstvenu sposobnost učenika za sudjelovanje na natjecanjima školskih športskih društava utvrđuje nadležan liječnik specijalist školske medicine, odnosno izabrani liječnik specijalist pedijatar ili izabrani liječnik specijalist opće i/ili obiteljske medicine.

Članak 72.

(1) Športaši ne smiju uzimati nedopuštena sredstva (doping) niti smiju primjenjivati postupke koji su nedopušteni prema pravilima Svjetske antidoping agencije (u daljnjem tekstu: WADA).
(2) Trener, ovlašteni liječnik, i druge osobe u športu ne smiju športašu davati nedopuštena sredstva ili od športaša tražiti ili poticati ga da uzima nedopuštena sredstva ili primjenjuje postupke koji su nedopušteni sukladno pravilima WADA-e.
(3) Ako se utvrdi da su športaš ili osoba iz stavka 2. ovoga članka postupali protivno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka osoba i tijelo koji su to utvrdili dužni su postupiti sukladno odredbama WADA-e i Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u športu.

Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu

Članak 73.

(1) Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu (u daljnjem tekstu: Agencija) specijalizirana je ustanova zadužena za praćenje i provođenje međunarodnih konvencija protiv dopinga u športu u Republici Hrvatskoj.
(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju te utvrđuje ustroj i način njezina rada sukladno Konvenciji o antidopingu u športu.
(3) Djelokrug Agencije čine stručni poslovi:
1. sustavno praćenje i koordiniranje akcija vladinih i nevladinih organizacija u borbi protiv dopinga u športu,
2. predlaganje i provođenje mjera u borbi protiv dopinga u športu,
3. primjene konvencija, kodeksa WADA-e te pravila međunarodnih športskih saveza i Međunarodnoga olimpijskog odbora.
(4) Za svoj stručni rad Agencija je odgovorna ministarstvu.
(5) Sredstva za početak djelovanja Agencije osiguravaju se iz državnog proračuna, a sredstva za njezino trajno djelovanje osiguravaju se iz sredstava za financiranje godišnjeg programa javnih potreba u športu Republike Hrvatske i drugih izvora sukladno zakonu.

X. FINANCIRANJE ŠPORTA

Članak 74.

(1) Osnovu financiranja športa čine prihodi koje pravne i fizičke osobe koje obavljaju športsku djelatnost ostvare obavljanjem športske djelatnosti, članarine koju ostvaruju športske udruge, dio prihoda od priređivanja igara na sreću i sredstva kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb i država pomažu obavljanje športskih djelatnosti.
(2) Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb utvrđuju javne potrebe u športu i za njihovo ostvarivanje osiguravaju financijska sredstva iz svojih proračuna u skladu s ovim Zakonom.

Članak 75.

(1) Javne potrebe u športu na državnoj razini jesu:
1. poticanje i promicanje športa, osobito športa djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom,
2. poticanje planiranja i izgradnje športskih građevina,
3. skrb o vrhunskim športašima,
4. djelovanje nacionalnih športskih saveza, Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog saveza gluhih,
5. djelovanje informacijskog sustava u športu,
6. rad i djelovanje Agencije,
7. dodjeljivanje državne nagrade za šport »Franjo Bučar« i državnih nagrada za vrhunska športska postignuća,
8. međunarodna športska suradnja i međunarodne obveze Republike Hrvatske u športu,
9. znanstveni i razvojni programi u športu.
(2) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, zajedno s državnim proračunom.
(3) Za izvršenje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se sredstva u državnom proračunu i iz dijela prihoda od priređivanja igara na sreću i nagradnih igara u smislu Zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara.
(4) Programe zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na djelovanje Hrvatskoga olimpijskog odbora i nacionalnih športskih saveza, organiziranje i provođenje nacionalnih prvenstava i međunarodnih športskih natjecanja reprezentativne razine i skrbi o vrhunskim športašima, predlaže Hrvatski olimpijski odbor koji je odgovoran za izvršenje programa i utrošak financijskih sredstava. O izvršenju programa javnih potreba i utrošku financijskih sredstava Hrvatski olimpijski odbor podnosi izvješće Hrvatskom saboru i ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(5) Programe zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na djelovanje Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog saveza gluhih predlažu Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez gluhih, svaki u svom djelokrugu i odgovorni su za izvršenje programa za koje su sredstva osigurana. Izvješća o izvršenju programa i utrošku financijskih sredstava Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez gluhih u rokovima i postupku propisanim za donošenje državnog proračuna podnose ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(6) Programe za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na financiranje studentskih športskih udruga i Hrvatskoga studentskoga športskog saveza predlaže ministarstvu Hrvatski studenski športski savez u rokovima i postupku donošenja državnog proračuna te je odgovoran za izvršenje programa za koje su sredstva osigurana u državnom proračunu, a izvješća o izvršenju programa i utrošku financijskih sredstava podnosi ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(7) Programe za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na financiranje športa djece i mladeži, posebice športske djelatnosti Hrvatskoga školskoga športskog saveza, poticanje planiranja i izgradnje športskih građevina, dodjeljivanje državne nagrade za šport »Franjo Bučar« i državnih nagrada za vrhunska športska postignuća, za međunarodnu športsku suradnju i međunarodne obveze Republike Hrvatske u športu, znanstvene i razvojne programe u športu, djelovanje informacijskog sustava u športu te rad i djelovanje Agencije Vladi Republike Hrvatske predlaže ministarstvo u rokovima i postupku propisanom za donošenje državnog proračuna.
(8) Za izvršenje programa javnih potreba iz stavka 7. ovoga članka ministarstvo određuje nositelje provedbe, prati i nadzire izvršenje programa te prati korištenje i utrošak sredstava.

Članak 76.

(1) Javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave:
1. poticanje i promicanje športa,
2. provođenje športskih aktivnosti djece, mladeži i studenata,
3. djelovanje športskih udruga, športskih zajednica i saveza,
4. športska priprema, domaća i međunarodna natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita športaša,
5. zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u športu,
6. športsko-rekreacijske aktivnosti građana,
7. športske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom,
8. planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje športskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba,
9. provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata elaborata i studija u funkciji razvoja športa.
(2) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka predlaže športska zajednica.
(3) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka, koji se odnose na provođenje športskih aktivnosti djece i mladeži, nadležnim tijelima za poslove športa u jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu predlažu školski športski savezi i športske zajednice.
(4) Programe iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog športske zajednice, odnosno školskih športskih saveza, donosi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zajedno s godišnjim proračunom
(5) Sredstvima za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. točke 1. do 7. ovoga članka raspolaže športska zajednica u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu. Sredstva za izvršenje programa zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave prenosi na račun športske zajednice, Grada Zagreba, grada ili općine.
(6) Za ostvarivanje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb osiguravaju financijska sredstva u svom proračunu.
(7) O izvršenju programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka i utrošku sredstava iz stavka 5. ovoga članka, športska zajednica županije, Grada Zagreba, grada ili općine izvještava jedinicu lokalne odnosno regionalne (područne) samouprave u rokovima propisanim Zakonom o proračunu.
(8) Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba nadležna za poslove športa prate i nadziru izvršenje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka te prate korištenje i utrošak sredstava za te programe.

XI. INFORMACIJSKI SUSTAV U ŠPORTU

Članak 77.

(1) U svrhu sustavnog praćenja stanja u športu i njegovoga dugoročnog razvoja ministarstvo ustrojava informacijski sustav u športu.
(2) Osnivanje, ustroj i ovlasti informacijskog sustava u športu i vrste, sadržaj i oblik informacija koje prikuplja pravilnikom propisuje ministar.
(3) Informacijski sustav u športu vodi ministarstvo.

Članak 78.

Informacijski sustav u športu osobito prikuplja i ažurira informacije o aktivnostima osoba koje obavljaju športske djelatnosti, utrošku sredstava namijenjenih programu provedbe Nacionalnog programa športa, sustavu natjecanja, stručnom kadru u športu, planiranju, izgradnji i održavanju športskih građevina, djeci športašima, kategoriziranim športašima i rekreativnim aktivnostima građana.

XII. DRŽAVNE NAGRADE U ŠPORTU

Državna nagrada za šport »Franjo Bučar«

Članak 79.

(1) Državna nagrada za šport »Franjo Bučar« (u daljnjem tekstu: državna nagrada) najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
(2) Državna nagrada dodjeljuje se stručnim i javnim djelatnicima u području športa, športašima, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju športsku djelatnost te drugim pravnim i fizičkim osobama zaslužnim za razvoj športa.
(3) Državna nagrada dodjeljuje se u obliku medalje s likom Franje Bučara, posebne diplome i novčane nagrade.

Članak 80.

(1) Državna nagrada dodjeljuje se za višegodišnje uspješno djelovanje u športu, osvajanje olimpijske medalje, iznimno znanstveno, stručno i pedagoško ostvarenje ili športsko dostignuće.
(2) Odluku o dodjeli državne nagrade donosi Odbor državne nagrade športa »Franjo Bučar« (u daljnjem tekstu: Odbor državne nagrade).
(3) Predsjednika i osam članova Odbora državne nagrade imenuje Hrvatski sabor iz reda uglednih športskih i javnih djelatnika, istaknutih športaša i drugih istaknutih stručnjaka iz područja športa na vrijeme od četiri godine, na prijedlog ministra.
(4) Državna nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i nagrada za životno djelo. Svaka od tih nagrada može se dodijeliti samo jednom.
(5) Godišnje se može dodijeliti najviše petnaest državnih nagrada, od toga tri za životno djelo.
(6) Ministar donosi pravilnik kojim pobliže uređuje uvjete za dodjelu državne nagrade, način rada Odbora državne nagrade i druga pitanja značajna za dodjelu državne nagrade.

Članak 81.

(1) Dodjela državne nagrade za šport »Franjo Bučar« od nacionalnog je interesa a sredstva potrebna za dodjelu državne nagrade osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Visinu novčanog dijela godišnje nagrade i nagrade za životno djelo »Franjo Bučar« odlukom će odrediti ministar.

Državne nagrade za vrhunska športska postignuća

Članak 82.

(1) Državne nagrade za vrhunska športska postignuća dodjeljuju se športašima, športskim ekipama, trenerima i uz njih djelatnim stručnim športskim osobama (izbornik, športski liječnik, fizioterapeut) koje utvrđuje nacionalni športski savez, kao priznanje za osvojene zlatne, srebrne i brončane medalje, odnosno za osvojeno, prvo, drugo ili treće mjesto na olimpijskim, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim športovima i disciplinama te u olimpijskim športovima i disciplinama za gluhe.
(2) Nagrada se može dodijeliti i športašu, športskoj ekipi ili stručnoj športskoj osobi za osvojenu zlatnu medalju, odnosno prvo mjesto na svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima u neolimpijskim, odnosno neparaolimpijskim športovima koji u Republici Hrvatskoj imaju dulju tradiciju te u slučajevima kada športsko postignuće pojedinca ili športske ekipe ima osobitu međunarodnu vrijednost i značaj.

Članak 83.

(1) Državne nagrade za vrhunska športska postignuća dodjeljuju se u novcu.
(2) Sredstva za nagrade iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.
(3) Kriterije za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska športska postignuća, iznose tih nagrada i način njihova dodjeljivanja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

XIII. NADZOR

Nadzor nad zakonitošću rada

Članak 84.

Nadzor nad zakonitošću rada pravnih osoba iz sustava športa i njihovih općih akata obavlja ministarstvo.

Inspekcijski nadzor

Članak 85.

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa provode športski inspektori ministarstva i drugi državni službenici koje za to ovlasti ministar u skladu s posebnim zakonom.

XIV. KAZNENE ODREDBE

Članak 86.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. započne obavljati športsku djelatnost prije nego što bude upisana u registar koji vodi ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove športa,
2. ne poštuje obvezu podnošenja i dostavljanja potrebne dokumentacije u postupku obveznog preoblikovanja,
3. obavljanje stručnih poslova u športu povjeri osobi koja za to ne ispunjava uvjete,
4. traži ili dopusti da u športskom natjecanju sudjeluje osoba kojoj nije utvrđena opća zdravstvena sposobnost ili posebna zdravstvena sposobnost,
5. traži ili dopusti da športaš uzima nedopuštena sredstava ili primjenjuje postupke koji su nedopušteni pravilima Svjetske antidoping agencije.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 87.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:
1. obavlja stručne poslove u športu bez odgovarajuće stručne spreme, odnosno stručne osposobljenosti,
2. započne obavljati športsku djelatnost prije upisa u registar športskih djelatnosti ili nastavi obavljati športsku djelatnost nakon brisanja iz registra športskih djelatnosti,
3. obavlja športsku djelatnost u vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere zabrane obavljanja športske djelatnosti dok ta mjera traje,
4. uzima nedopuštena sredstva ili ne dopušta obavljanje doping kontrole (športaš),
5. športašu daje nedopuštena sredstva ili od športaša traži ili ga potiče da uzima nedopuštena sredstva (trener, ovlašteni liječnik i druge osobe u športu).

Članak 88.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj škola ako novčana i druga sredstva dana za aktivnost i rad školskoga športskog društva upotrijebi za druge namjene, a ne isključivo za rad i djelovanje školskoga športskog društva.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u školi novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 89.

(1) Za prekršaje propisane člankom 86. i 87. ovoga Zakona mogu se izreći sljedeće zaštitne mjere:
1. zabrana obavljanja športske djelatnosti fizičkoj osobi u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine,
2. zabrana obavljanja športske djelatnosti pravnoj osobi u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
(2) Imovinska korist ostvarena prekršajem propisanim člankom 86. i 87. oduzet će se.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.

(1) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju poslove trenera, a ne ispunjavaju uvjet iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona, dužne su u roku od najviše osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steći odgovarajuću stručnu spremu.
(2) Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljale poslove trenera najmanje 15 godina ili koje su osvojile medalju na olimpijskim igrama, europskim ili svjetskim seniorskim prvenstvima, a koje nisu stručno osposobljene putem ustanove za obrazovanje kadra u športu, mogu nastaviti raditi na tim poslovima, a stručnu osposobljenost moraju steći u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 91.

(1)Vlada Republike Hrvatske će donijeti Uredbu o osnivanju Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u športu u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)Vlada Republike Hrvatske će donijeti Uredbu o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska športska postignuća, iznose tih nagrada i način njihova dodjeljivanja u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Prijedlog osoba za prvi saziv Nacionalnog vijeća za šport ovlaštene osobe iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona dužne su podnijeti Hrvatskom saboru najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Iznimno od odredbe članka 4. ovoga Zakona, prilikom imenovanja prvog saziva Nacionalnog vijeća za šport, Hrvatski sabor imenovat će svih dvanaest članova, a ždrijebom će se odlučiti o tome kojih šest će imenovati na mandat od dvije, dok će preostalih šest imenovati na četiri godine.
(5) Vlada Republike Hrvatske dužna je Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog Nacionalnog programa športa najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Pravilnik iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona ministar je dužan donijeti najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 92.

(1) Hrvatski športski savez invalida i Hrvatski športski savez gluhih od dana stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju radom kao Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez gluhih.
(2) Savezi iz stavka 1. ovoga članka dužni su uskladiti svoje akte i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 93.

Članak 62. stavak 2. ovoga Zakona primjenjivat će se od dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Članak 94.

(1) Republika Hrvatska i pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio ili većinsko pravo glasa, odgađaju, do pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, od športskih klubova-udruga za natjecanje za koje, u smislu ovoga Zakona, nije utvrđen profesionalni status, naplatu tražbina koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona dospjele, a nisu naplaćene.
(2) Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odgoditi, do pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, od športskih klubova – udruga za natjecanje za koje, u smislu ovoga Zakona, nije utvrđen profesionalni status, obvezu plaćanja javnih davanja koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona dospjele, a nisu naplaćene.
(3) Ovlašćuje se ministar da provedbenim propisom, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, propiše način provedbe stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Športski klubovi-udruge za natjecanje iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako u vremenu odgode naplate tražbina i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, izgube amaterski status, u smislu ovoga Zakona, gube pravo na odgodu naplate tražbina i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Športski klubovi-udruge za natjecanje kojima je utvrđen profesionalni status, ako u vremenu odgode naplate tražbine i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, izgube profesionalni status, ne stječu pravo na odgodu naplate tražbina i/ili javnih davanja, sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Članak 95.

(1) Ministar će propise iz članka 7. stavka 2., članka 17. stavka 4., članka 20. stavka 2., članka 24. stavka 5., članka 26. stavka 6., članka 39. stavka 3., članka 55. stavka 5., članka 60. stavka 5., članka 66. stavka 4., članka 80. stavka 6. i članka 94. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove zdravstva utvrdit će listu ovlaštenih liječnika-specijalista športske medicine, odnosno specijalista medicine rada i športa koji će utvrđivati opću i posebnu zdravstvenu sposobnost iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar nadležan za zdravstvo će propis iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 96.

(1) Športski klubovi-udruge za natjecanje dužni su zahtjev za upis u Registar profesionalnih športskih klubova iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona podnijeti u roku od 15 dana od dana donošenja pravilnika iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Športske udruge dužne su uskladiti svoj rad, djelovanje i donijeti opće akte sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 97.

Športski klubovi dužni su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti se sa zahtjevom iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 98.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog mreže športskih građevina iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 99.

(1) Propisi doneseni na temelju odredbi Zakona o športu (»Narodne novine« br. 111/97., 13/98. i 24/01.) ili održani na snazi na temelju odredbi toga Zakona ostaju na snazi, osim odredbi koje su suprotne odredbama ovoga Zakona, do donošenja propisa na temelju odredaba ovoga Zakona.
(2) Opći akti doneseni na temelju odredbi Zakona o športu (»Narodne novine« br. 111/97., 13/98. i 24/01.) ostaju na snazi, osim odredbi koje su suprotne odredbama ovoga Zakona, do donošenja općih akata na temelju odredaba ovoga Zakona.
(3) Nazivi, opći akti, dokumenti i druge isprave koji su utvrđeni, doneseni, odnosno izdani do stupanja na snagu ovoga Zakona, a sadrže riječ: »sport« nemaju obvezu mijenjati ju u riječ: »šport«.

Članak 100.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o športu (»Narod­ne novine«, br. 111/97., 13/98. i 24/01.) i propisa donesenih na temelju toga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 101.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o športu (»Narodne novine« br. 111/97., 13/98. i 24/01.).

Članak 102.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 620-01/06-01/01
Zagreb, 9. lipnja 2006.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.