POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina: NN 2006 / NN 2007

HRVATSKI SABOR

2019

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU


O PROGLAŠENJU ZAKONA O PREDMETIMA OPĆE UPORABE


Proglašavam Zakon o predmetima opće uporabe, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. srpnja 2006. godine.

Klasa: 011-01/06-01/46
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 19. srpnja 2006.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O PREDMETIMA OPĆE UPORABE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.


Ovim se Zakonom u cilju zaštite zdravlja pučanstva uređuje:
– pojam predmeta opće uporabe,
– uvjeti koje glede zdravstvene ispravnosti moraju ispunjavati predmeti opće uporabe,
– opći uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe,
– sustav kontrole predmeta opće uporabe,
– sustavno laboratorijsko ispitivanje radi praćenja zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe,
– prava, dužnosti i ovlasti nadležnih tijela u vezi s predmetima opće uporabe proizvedenim u Republici Hrvatskoj ili uvezenim i stavljenim na tržište Republike Hrvatske.
Odredbe ovoga Zakona odnose se i na sirovine i aditive za proizvodnju predmeta opće uporabe.

Članak 2.

Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. Predmeti opće uporabe jesu materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom i predmeti široke potrošnje.
2. Materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom jesu:
– materijali od kojih su izrađeni predmeti opće uporabe koji dolaze u neposredan dodir s hranom,
– predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom (posuđe, pribor, oprema, uređaji i ambalaža koja se rabi u poslovanju s hranom).
3. Predmeti široke potrošnje jesu:
– posuđe, pribor, oprema i uređaji za proizvodnju kozmetičkih proizvoda,
– ambalaža za predmete opće uporabe (ambalaža u koju se pakiraju predmeti opće uporabe navedeni u ovom članku, uključujući i samu ambalažu),
– dječje igračke, uključujući proizvode namijenjene dojenčadi i djeci mlađoj od tri godine za olakšavanje hranjenja i sisanja, umirivanja i spavanja te proizvodi za zabavu odraslih,
– kozmetički proizvodi,
– kozmetika s posebnom namjenom,
– sredstva za održavanje čistoće u kućanstvu i u industriji, uključujući i ona koja se koriste u proizvodnji i stavljanju hrane na tržište, dezinfekcijska sredstva te insekticidi za kućnu uporabu,
– duhan, duhanski proizvodi i pribor za pušenje (pribor koji pri pušenju dolazi u dodir s ustima i usnom šupljinom: lula i cigaretnik – usnik),
– određeni predmeti i sredstva koja pri uporabi dolaze u neposredan dodir s kožom i/ili sluznicom.
4. Kozmetika s posebnom namjenom jesu pripravci, koji se primjenjuju na koži ili koji dolaze u dodir sa sluznicom i drugim dijelovima ljudskog tijela, kao npr. s usnicama, kosom, noktima i dr., a za razliku od standardnih kozmetičkih proizvoda imaju sustavno djelovanje, točno određenu, specifičnu namjenu i ograničeno vrijeme primjene.
5. Proizvodnja predmeta opće uporabe jest njihova priprema, obrada, prerada, dorada i pakiranje te čuvanje kod proizvođača.
6. Stavljanje na tržište predmeta opće uporabe jest prijevoz, skladištenje, prodaja, korištenje, odnosno uporaba predmeta opće uporabe u pružanju usluga kao i svaki drugi način njihova stavljanja na tržište, uključujući i njihov uvoz ili izvoz.
7. Subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe jest pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje određenih djelatnosti vezanih uz poslovanje s predmetima opće uporabe, odgovorna za osiguranje nesmetane provedbe odredbi propisa o predmetima opće uporabe unutar poslovanja kojim upravlja.
8. Poslovanje s predmetima opće uporabe jest poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvršavaju poslovi vezani uz bilo koju fazu proizvodnje, prerade, skladištenja, prijevoza ili distribucije predmeta opće uporabe.

II. ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST

Članak 3.

Na tržište se smije staviti samo zdravstveno ispravan predmet opće uporabe, tj. ispravan glede senzoričkih svojstava, vrste i sadržaja štetnih tvari, glede deklaracije, sastava i mikrobiološke ispravnosti tamo gdje je potrebno i koji ne može prouzročiti štetne utjecaje na zdravlje ljudi i okoliš, a sve sukladno ovome Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 4.

Zdravstveno neispravnim smatra se predmet opće uporabe ako:
1. su predmetu opće uporabe sastav ili senzorička svojstva zbog fizikalnih, kemijskih, mikrobioloških ili drugih procesa izmijenjeni u tolikoj mjeri da nije prikladan za uporabu,
2. je po svojoj namjeni, sastavu, obliku ili načinu izrade i/ili obrade opasan po zdravlje kada se upotrebljava u svrhu za koju je namijenjen i na predviđeni način,
3. sadrži sastojke koji nisu dopušteni pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona ili ako ih sadrži u nedopuštenoj količini,
4. sadrži mikroorganizme u količinama većim od količina dopuštenih pravilnikom ili druge mikroorganizme štetne za zdravlje,
5. sadrži štetne tvari iznad dopuštenih količina,
6. sadrži prirodne toksične tvari u količinama štetnim za zdravlje,
7. u dodiru s hranom ili drugim predmetom opće uporabe otpušta štetne tvari u količinama većim od propisanih ili tvari koje mogu mijenjati senzorička svojstva hrane i/ili predmeta opće uporabe ili prelaze u količinama štetnim za zdravlje,
8. sadrži radionuklide,
9. je mehanički onečišćen primjesama koje mogu biti štetne za zdravlje ljudi ili izazivaju odbojnost,
10. mu je istekao rok uporabe označen na deklaraciji i onaj koji nema podatke o roku uporabe, ako se radi o proizvodu za koji je to izričito propisano pravilnikom,
11. se utvrdi neispravnost koja nije određena točkama 1. – 10. ovoga članka, a propisana je pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Zdravstveno neispravnim smatra se i predmet opće uporabe ako je neprikladan za stavljanje na tržište.
Neprikladnim za stavljanje na tržište smatra se predmet opće uporabe ako:
1. mu sastav ne odgovara deklariranom;
2. deklaracija nije napisana na hrvatskome jeziku, latiničnim pismom, lako uočljiva, čitljiva i opće razumljiva i ako nije u skladu s odredbama pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona.

Članak 5.

Predmet opće uporabe koji se stavlja na tržište u Republici Hrvatskoj mora imati deklaraciju.

Članak 6.

Predmetima opće uporabe mogu se dodavati aditivi, djelatne i druge tvari dopuštene pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima, odnosno u skladu s dobrom proizvođačkom praksom.
Predmet opće uporabe mora na deklaraciji imati podatke o vrsti i količini dodanih tvari, odnosno druge podatke određene pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 7.

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu.
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje donosi ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za gospodarstvo.
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igračaka donosi ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za gospodarstvo.
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti deterdženata donosi ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša, ministra nadležnog za gospodarstvo i ministra nadležnog za vodno gospodarstvo.

Članak 8.

Zabranjeno je reklamirati predmete opće uporabe na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu u pogledu stvarnog sastava, svojstava i namjene.
Zabranjeno je pripisivanje i reklamiranje ljekovitog svojstva predmetima opće uporabe.
Zabranjeno je reklamiranje pribora za pušenje putem tiska, sredstava javnog priopćavanja, svih oblika reklame na javnim mjestima, objektima i sredstvima prometa, preko knjiga, časopisa, kalendara i odjevnih predmeta te preko naljepnica, plakata i letaka ako su te naljepnice, plakati i leci odvojeni od ambalaže pribora za pušenje.
Reklamiranjem iz stavka 3. ovoga članka smatraju se svi oblici izravnoga i neizravnoga reklamiranja, uključujući i isticanje naziva proizvođača pribora iz stavka 3. ovoga članka u reklamne svrhe, kao i dijeljenje u reklamne svrhe.
Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na stručne knjige, časopise i druge stručne publikacije u kojima se objavljuju obavijesti o svojstvima pribora iz stavka 3. ovoga članka, ako su te stručne publikacije namijenjene isključivo proizvođačima ili prodavačima tih proizvoda.

Članak 9.

Ako subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe, pravna ili fizička osoba koja predmete proizvodi ili stavlja na tržište sazna ili opravdano posumnja da predmet opće uporabe koji su proizveli ili stavili na tržište ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti propisanim ovim Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona, dužan je odmah obustaviti proizvodnju predmeta opće uporabe, odnosno povući ih s tržišta, i to i u slučajevima kad su isti promijenili vlasnika te o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na ovlaštene laboratorije iz članka 18. ovoga Zakona koji su po saznanju okolnosti, odnosno osnovane sumnje iz stavka 1. ovoga članka obvezni o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo.

III. SUSTAV KONTROLE

Članak 10.

Sustav kontrole obuhvaća nadzor nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe.

A. ZDRAVSTVENI NADZOR NAD PROIZVODNJOM I STAVLJANJEM NA TRŽIŠTE

Članak 11.

Nadzor nad proizvodnjom obuhvaća unutarnji i inspekcijski nadzor, a nadzor nad stavljanjem na tržište obuhvaća inspekcijski nadzor.

Članak 12.

Unutarnji nadzor podrazumijeva obvezu proizvođača za:
– vođenjem dokumentacije o nabavi i ispravnosti sirovina i ambalaže,
– provođenjem sustavne kontrole uvjeta proizvodnje glede prostora, radnika i prijevoza u postupku proizvodnje,
– provođenjem sustavne kontrole gotovog proizvoda.

Članak 13.

Inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu provođenja unutarnjeg nadzora, uvjeta proizvodnje kao i sve faze proizvodnog postupka, kontrolu gotovog proizvoda, uzimanje uzoraka za analizu te nadzor nad stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe.
Inspekcijski nadzor obavljaju sanitarni inspektori prema Zakonu o sanitarnoj inspekciji.

Članak 14.

Za obavljanje djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tržište subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe mora imati građevne objekte koji moraju udovoljavati sanitarno-higijenskim uvjetima.
Subjekt iz stavka 1. ovoga članka koji proizvodi kozmetičke proizvode, kozmetiku s posebnom namjenom i sredstva za dezinfekciju, pored uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, mora imati odgovarajući broj radnika određene visoke stručne spreme pod čijim se nadzorom obavlja proizvodnja.
Subjekt iz stavka 1. ovoga članka koji se bavi stavljanjem na tržište kozmetičkih proizvoda i kozmetike s posebnom namjenom mora imati poseban prostor za skladištenje koji će osigurati uvjete glede njihove zdravstvene ispravnosti.
Pravilnik o posebnim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe donijet će ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 15.

Prijevoz predmeta opće uporabe mora se obavljati na način i pod uvjetima tako da ne utječe na njihovu zdravstvenu ispravnost.
Predmet opće uporabe koji služi kao prijevozno sredstvo za prijevoz hrane (cisterna za prijevoz tekuće hrane) ne smije se upotreb­ljavati u druge svrhe i ne smije utjecati na zdravstvenu ispravnost hrane.

Članak 16.

Osobe u proizvodnji kozmetičkih proizvoda i kozmetike s posebnom namjenom koje na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s istima moraju nositi posebnu radnu odjeću, a gdje je to potrebno i radnu obuću kojom se osiguravaju sigurni uvjeti proizvodnje.
Radna odjeća i obuća osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije se upotrebljavati izvan radnih prostora.
Pravilnik o posebnoj radnoj odjeći i obući iz stavka 1. ovoga članka donijet će ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 17.

Subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe, koji proizvodi ili uvozi predmete opće uporabe, obvezan je obavljati laboratorijsko ispitivanje proizvoda i voditi zapise o obavljenim ispitivanjima.
Subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe koji proizvodi kozmetičke proizvode i kozmetiku s posebnom namjenom dužan je ispitivati mikrobiološku čistoću u proizvodnji.
Pravilnik o ispitivanjima zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 18.

Laboratorijska ispitivanja zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe mogu obavljati:
1. ispitni laboratoriji,
2. referalni laboratoriji.
Laboratorijska ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka mogu obav­ljati zdravstvene ustanove i druge pravne osobe.
Laboratoriji iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka moraju ispunjavati pravilnikom propisane uvjete u pogledu stručnih radnika, prostorija i opreme.
Pravilnik iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Ministar nadležan za zdravstvo rješenjem utvrđuje koje zdravstvene i druge pravne osobe udovoljavaju uvjetima iz stavka 3. ovoga članka.
Rješenje o ovlašćivanju iz stavka 5. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 19.

Nadležni inspektor iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: nadležni inspektor) u obavljanju inspekcijskog nadzora, radi provjere zdravstvene ispravnosti, ima pravo uzimati uzorke predmeta opće uporabe u proizvodnji i na tržištu, uključujući i sirovine u postupku proizvodnje te ih dati na ispitivanje u ovlašteni laboratorij.
Nadležni inspektor ovlašten je u obavljanju nadzora pregledati sve radne i pomoćne prostorije, prostore, dokumentaciju, propisane evidencije, odnosno zapise, opremu, predmete opće uporabe te predmete rada i poslovanja, koji su podvrgnuti sanitarnom nadzoru te uzimati uzorke za analizu, uzimati izjave odgovornih radnika i iskaze svjedoka, a po potrebi koristiti i usluge istaknutih stručnjaka i laboratorija iz članka 18. ovoga Zakona, kao i utvrđivati identitet osoba kada je to u interesu sanitarnog nadzora.

Članak 20.

Uzorci uzeti za analizu evidentiraju se zapisnički i plombiraju od strane nadležnog inspektora.
Subjekti u poslovanju s predmetima opće uporabe dužni su nadležnim inspektorima dati besplatno na raspolaganje potrebne količine predmeta opće uporabe kao uzorke za laboratorijsko ispitivanje.
Ministar nadležan za zdravstvo, na prijedlog referalnog laboratorija, donosi minimalni godišnji program uzimanja uzoraka radi sustavnog praćenja zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe.
Pravilnik o provođenju sustavnog praćenja zdravstvene isprav­nosti predmeta opće uporabe iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 21.

Nadležni inspektori dužni su uzorak predmeta opće uporabe uzet za analizu dostaviti u ovlašteni laboratorij.
Ovlašteni laboratorij kojem je uzorak dostavljen, obvezan je obaviti analizu uzorka, a nakon završetka analize sačiniti analitičko izvješće i dostaviti ga inspektoru koji je dostavio uzorak.
Analitičko izvješće mora sadržavati datum dostave uzorka, datum početka i završetka analize te rezultate analize, odnosno mišljenje je li uzorak ispravan ili neispravan, a ako je neispravan, zbog čega je neispravan.
Vlasnik predmeta za koji je analizom koja je izvršena u ispit­nom laboratoriju utvrđena zdravstvena neispravnost ima pravo zatražiti dodatnu analizu u nekom od referalnih laboratorija.
Rezultat analize uzorka ne može se pobijati ako je obavljena analiza referalnog laboratorija.
Inspektor iz stavka 1. ovoga članka obvezan je o rezultatu analize obavijestiti pravnu ili fizičku osobu od koje je uzorak uzet.

Članak 22.

Troškove ispitivanja zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe snosi pravna, odnosno fizička osoba koja ih proizvodi ili stavlja na tržište, ako su uzorci neispravni.
Troškove sustavnog praćenja zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe iz stavka 3. članka 20. ovoga Zakona i ispitivanja zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe snose tijela državne uprave na čijem su području uzeti uzorci radi ispitivanja, ako su uzorci predmeta opće uporabe ispravni.
Troškovi ispitivanja mikrobiološke čistoće predmeta opće uporabe iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona, provedene na zahtjev nadležnog inspektora podmiruju se na isti način kao i troškovi iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

B. ZDRAVSTVENI NADZOR NAD UVOZOM

Članak 23.

Zdravstveni nadzor nad predmetima opće uporabe koji se uvoze radi stavljanja na tržište, obavlja se na graničnom prijelazu i drugim mjestima koje utvrdi ministar nadležan za zdravstvo.
Zdravstveni nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavlja granični sanitarni inspektor.

Članak 24.

Predmeti opće uporabe koji se uvoze, odnosno privremeno uvoze ili izvoze zbog prerade, dorade ili obrade iz inozemstva, glede zdravstvene ispravnosti moraju ispunjavati uvjete propisane pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona.
Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 25.

Uvoznik predmeta opće uporabe obvezan je, prije carinjenja, u mjestu u kojem se obavlja sanitarni nadzor, podnijeti graničnom sanitarnom inspektoru zahtjev za pregled pošiljke koju uvozi radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti.
Tijela carinske službe ne mogu obaviti carinjenje dok od inspektora iz stavka 1. ovoga članka ne dobiju rješenje da pošiljka, glede zdravstvene ispravnosti, odgovara uvjetima koji su za takve predmete opće uporabe propisani u Republici Hrvatskoj.
Tijela carinske službe dužna su, u okviru svojih prava i dužnosti, omogućiti nadležnom graničnom sanitarnom inspektoru uvid u dokumentaciju i nesmetano obavljanje nadzora nad zdravstvenom ispravnošću pošiljaka, koje se nalaze pod carinskim nadzorom i pružiti pomoć u provođenju naređenih mjera.

Članak 26.

Iznimno od odredbe članka 25. ovoga Zakona, tijela carinske službe mogu, na zahtjev uvoznika, na temelju suglasnosti graničnog sanitarnog inspektora ocariniti pošiljku i bez dokaza o njezinoj zdravstvenoj ispravnosti ako je pošiljka podvrgnuta zdravstvenom nadzoru.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se inspektoru nadležnom za obavljanje zdravstvenog nadzora u mjestu isporuke, odnosno skladištenja.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka sadrži i podatke o mjestu i uvjetima skladištenja, načinu prijevoza i obvezama skladištara i uvoznika te druge uvjete važne za očuvanje zdravstvene ispravnosti pošiljke.
Uvoznik ne smije stavljati na tržište niti prerađivati pošiljku iz stavka 1. ovoga članka do donošenja rješenja kojim se utvrđuje da je pošiljka zdravstveno ispravna. Ako se laboratorijskim ispitivanjima utvrdi da pošiljka iz stavka 1. ovoga članka, glede zdravstvene isprav­nosti, ne udovoljava propisanim uvjetima, uvoznik će o svojemu trošku postupiti u skladu s rješenjem donesenim na temelju ovlasti iz članka 29. ovoga Zakona.

Članak 27.

Troškove zdravstvenog nadzora i utvrđivanja zdravstvene isprav­nosti predmeta opće uporabe koji se uvoze snosi uvoznik.
Pravilnik o visini i načinu plaćanja naknade za pokrivanje troškova nadzora iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 28.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na predmete opće uporabe koji se uvoze u slobodne carinske zone ili u konsignacijska skladišta u Republici Hrvatskoj.

IV. OVLAŠTENJA NADLEŽNIH INSPEKTORA

Članak 29.

U obavljanju sanitarnog nadzora nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe, a u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe, nadležni inspektori imaju pravo i dužnost poduzimati sljedeće mjere:
1. privremeno zabraniti proizvodnju i stavljanje na tržište i uporabu predmeta opće uporabe, za koje se posumnja da nisu zdravstveno ispravni, dok se laboratorijskim ispitivanjima ne utvrdi njihova zdravstvena ispravnost,
2. zabraniti proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu zdravstveno neispravnih predmeta opće uporabe,
3. narediti uništenje zdravstveno neispravnih predmeta opće uporabe,
4. zabraniti uvoz zdravstveno neispravnih predmeta opće uporabe te narediti njihovo vraćanje pošiljatelju ili uništenje ako se pošiljka ne može vratiti pošiljatelju,
5. narediti otklanjanje nedostataka u proizvodnji i u postupku stavljanja na tržište predmeta opće uporabe,
6. privremeno zabraniti proizvodnju i stavljanje na tržište pred­meta opće uporabe u slučaju neispunjavanja propisanih uvjeta, dok se isti ne ispune.
Mjere iz stavka 1. ovoga članka naređuju se rješenjem donesenim u upravnom postupku. Žalba protiv ovoga rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 30.

Nadležni inspektori prilikom obavljanja nadzora nad proizvod­njom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe imaju pravo i dužnost mjere iz članka 29. ovoga Zakona izreći usmeno u slučaju:
1. kada opasnost ili osnovana sumnja na opasnost za zdravlje ili život ljudi zahtijeva da se određena mjera poduzme odmah, bez odgađanja i
2. kada postoji opasnost ili osnovana sumnja na opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja predmeta opće uporabe, stvari ili dokaza ako se mjera osiguranja ne poduzme odmah.
Nadležni inspektori, na zahtjev stranke, izdat će pisani otpravak usmenog rješenja. Usmeno rješenje mora se unijeti u zapisnik o izvršenome nadzoru.

Članak 31.

Vlasniku, odnosno uvozniku predmeta opće uporabe od kojeg se uzima uzorak za laboratorijska ispitivanja zbog sumnje u njegovu zdravstvenu ispravnost, izreći će se mjera zabrane stavljanja na tržište tih predmeta do okončanja laboratorijskih ispitivanja.
Mjera iz stavka 1. ovoga članka izriče se usmenim rješenjem. Na ovo rješenje primjenjuju se odredbe članka 30. stavka 2. ovoga Zakona.
Ako se laboratorijskim ispitivanjima uzoraka utvrdi da predmet opće uporabe nije zdravstveno ispravan, nadležni inspektori potvrdit će svojim rješenjem izrečenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka i zabraniti svako raspolaganje tim predmetom za ljudsko korištenje.
Nadležni inspektori zaključkom o dozvoli izvršenja rješenja odredit će izvršenje na način da se zdravstveno neispravni predmeti pod njegovim nadzorom na neškodljiv način unište:
1. ako od predmeta prijeti neposredna opasnost po zdravlje ljudi,
2. ako vlasnik predmeta opće uporabe ne dostavi u roku koji mu inspektor odredi, prijedlog za preradu u druge svrhe i
3. ako ne preradi predmet opće uporabe u roku koji mu odredi inspektor.
Troškove u svezi s uništavanjem i preradom predmeta opće uporabe u druge svrhe snosi vlasnik predmeta.

Članak 32.

Ako se za zdravstveno neispravne predmete opće uporabe može pretpostaviti da se nalaze na tržištu Republike Hrvatske, ministarstvo nadležno za zdravstvo dužno je o tome obavijestiti nadležne inspektore.

Članak 33.

Ako nadležni inspektori prilikom obavljanja nadzora nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe pronađu zdravstveno neispravne predmete za koje se pretpostavlja da bi se mogli nalaziti na tržištu Republike Hrvatske, obvezni su o tome odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo.

Članak 34.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja ministarstvo nad­ležno za zdravstvo.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona u obavljanju nadzora nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe obavljaju nadležni sanitarni inspektori i granični sanitarni inspektori.
Inspekcijski nadzor nad deklariranjem i kakvoćom predmeta opće uporabe na tržištu obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata.

V. KAZNENE ODREDBE

Članak 35.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe ako:
1. stavi na tržište zdravstveno neispravan predmet opće uporabe (članak 4.),
2. stavi na tržište predmet opće uporabe koji na deklaraciji nema podatke o vrsti i količini dodanih tvari, odnosno druge propisane podatke (članak 6. stavak 2.),
3. reklamira predmete opće uporabe na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu u pogledu stvarnog sastava, svojstava i namjene (članak 8. stavak 1.),
4. predmetu opće uporabe pripisuje i reklamira ljekovito svojstvo (članak 8. stavak 2.),
5. reklamira pribor za pušenje protivno odredbama ovoga Zakona (članak 8. stavak 3.),
6. ne obustavi odmah proizvodnju predmeta opće uporabe, odnosno ne povuče ih s tržišta (članak 9. stavak 1.),
7. ne obavlja unutarnji nadzor (članak 12.),
8. za proizvodnju, odnosno stavljanje na tržište predmeta opće uporabe upotrebljava objekte, prostorije odnosno postrojenja, a za isto nema odgovarajuće rješenje o ispunjenju uvjeta (članak 14.),
9. predmet opće uporabe koji služi kao prijevozno sredstvo za prijevoz hrane koristi u druge svrhe (članak 15. stavak 2.),
10. ne obavi laboratorijsko ispitivanje proizvoda i ne vodi zapise o obavljenim ispitivanjima ili ako ne ispituje mikrobiološku čistoću u proizvodnji (članak 17. stavak 1. i 2.),
11. laboratorijska ispitivanja obavlja bez rješenja (članak 18. stavak 5.).
12. nadležnom inspektoru ne stavi na raspolaganje potrebne količine uzoraka za laboratorijsko ispitivanje (članak 20. stavak 2.),
13. stavi na tržište ili prerađuje pošiljku prije donošenja rješenja kojim se utvrđuje da je ista zdravstveno ispravna (članak 26. stavak 4.).
Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 36.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe ako ne osigura, odnosno ne koristi propisanu radnu odjeću i obuću (članak 16. stavak 1.).
Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 37.

Globom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja odgovorna osoba u pravnoj osobi, odnosno fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u području predmeta opće uporabe za nepoštivanje higijenskih uvjeta te drugih uvjeta propisanih pravilnicima iz područja sanitarnog nadzora.
Ako osoba ponovi prekršaj iz stavka 1. ovoga članka u roku od šest mjeseci kaznit će se na mjestu izvršenja globom u iznosu od 3.000,00 kuna.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Ministar nadležan za zdravstvo donijet će pravilnike za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 39.

Do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 38. ovoga Zakona primjenjuju se pravilnici doneseni na temelju Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe (»Narodne novine«, br. 60/92., 26/93., 29/94. i 55/96.) te Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta koji dolaze u dodir sa hranom (»Narodne novine«, br. 46/04.).

Članak 40.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe (»Narodne novine«, broj 60/92., 26/93., 29/94. i 55/96.).

Članak 41.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 541-01/06-01/01
Zagreb, 13. srpnja 2006.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.




D500 D501 D502 D503 D504 D505 D506 D507 D508 D509 D510 D511 D512 D513 D514 D515

D700 D701 D702 D703 D704 D705 D706 D707 D708 D709 D710 D711 D712 D713 D714 D715






 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga