USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2391

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tuž­bi koju je podnio J. G. iz P., kojeg zastupa A. N, odvjetnik iz M., na sjednici održanoj 14. rujna 2006. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Županijski sud u Dubrovniku dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Gž-6/2006 (predmet Općinskog suda u Kardeljevu – sada Općinskog suda u Pločama broj: P-306/81) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02.i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, J. G. iz P., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 18.100,00 kn.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnio je 21. ožujka 2005. ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Parnični postupak pokrenut je 28. rujna 1981. pred Općinskim sudom u Kardeljevu (sada Općinski sud u Pločama) tužbom podnositelja protiv bivše države SFRJ, radi naknade štete.
U razdoblju do 5. studenoga 1997. Općinski sud Kardeljevo (sada Općinski sud u Pločama) održao je četiri (4) ročišta za glavnu raspravu, tužena je, usmeno na zapisnik, iznijela odgovor na tužbu, sud je odredio i proveo dokaz saslušanjem predloženog svjedoka, zamolbenim putem kod Općinskog suda u Makarskoj proveden je dokaz saslušanjem podnositelja i predloženih svjedoka te je sud glavnu raspravu na ročištu održanom 16. prosinca 1982. zaključio. Odlukom suda broj: P-306/81 od 16. prosinca 1982. podnositelj i tužena izjavili su žalbu koje je Okružni sud u Splitu odlukom broj: Gž-1342/83 od 27. svibnja 1983. usvojio i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak. U ponovnom postupku Općinski sud u Kardeljevu (sada Općinski sud u Pločama) održao je tri (3) ročišta za glavnu raspravu te je odredio provođenje dokaza vještačenjem po vještaku ribarske struke.
U razdoblju nakon 5. studenoga 1997. postupak je preuzeo Općinski sud u Pločama te su u postupku poduzete sljedeće radnje:
– podneskom od 19. ožujka 1999. podnositelj je kao pravnog sljednika tužene označio Republiku Hrvatsku, Ministarstvo obrane te je specificirao tužbeni zahtjev;
– ročište zakazano za 26. ožujka 1999. odgođeno je zbog neuredne dostave poziva za tuženika;
– podneskom od 15. travnja 1999. tužena je istakla prigovor promašene pasivne legitimacije;
– na ročištu održanom 24. travnja 1999. tužena je predložila prekid postupka što je sud i učinio rješenjem broj: P-320/83 od 29. travnja 1999. odredivši da će se postupak nastaviti kada pravni sljednik države SFRJ preuzme postupak ili kada ga sud na prijedlog protivne stranke pozove da to učini;
– protiv navedenog rješenja podnositelj je 12. svibnja 1999. izjavio žalbu koju je Županijski sud u Dubrovniku odlukom broj: Gž-681/99 od 10. svibnja 2001. prihvatio te je viši sud ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio sudu prvog stupnja radi nastavka suđenja;
– na ročištu održanom 2. listopada 2001. određeno je da će se pribaviti podaci od Lučke kapetanije te da se od već određenog vještaka pribavi nalaz i mišljenje;
– rješenjem broj: P-320/83 od 5. prosinca 2001. određen je prekid postupka na temelju odredbe članka 184b. Zakona o obveznim odnosima;
– protiv navedenog rješenja podnositelj je 13. prosinca 2001. izjavio žalbu koju je Županijski sud u Dubrovniku odlukom broj: Gž-12/02 od 31. siječnja 2002. odbio kao neosnovanu;
– rješenjem broj: P-161/03 od 27. listopada 2003. sud je nastavio postupak;
– na ročištu održanom 6. studenoga 2003. sud je naložio podnositelju dostavu daljnjih dokaznih prijedloga;
– na ročištu održanom 20. studenoga 2003. sud je ponovno naložio podnositelju dostavu daljnjih dokaznih prijedloga;
– na ročištu održanom 18. listopada 2005. sud je zaključio glav­nu raspravu;
– protiv odluke suda broj: P-161/03 od 28. listopada 2005. podnositelj je 8. prosinca 2005. izjavio žalbu te je predmet dostavljen Županijskom sudu u Dubrovniku na odlučivanje gdje se vodi pod brojem: Gž-6/2006.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.
3.1. Općinski sud u Pločama donio je rješenje o prekidu postupka na temelju članka 1. Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), koji je propisivao:
U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91., 3/94. i 7/96.) iza članka 184. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase:
(...)
Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ

Članak 184b.

(1) Postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske kao pravne sljednice bivše SFRJ, prekidaju se.
(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog propisa kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ.
3.2. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 14. srpnja 2003. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SRRJ (»Narodne novine«, broj: 117/03.), koji je stupio na snagu 31. srpnja 2003. godine.
Člankom 5. tog Zakona propisano je:
Sudski postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovog Zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak pokrenut je 28. rujna 1981. pred Općinskim sudom u Kardeljevu (sada Općinski sud u Pločama) tužbom podnositelja protiv tužene bivše države SFRJ.
Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od 5. studenoga 1997. godine, kad je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokol broj 1, 4, 6, 7 i 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku.
Ustavna tužba podnijeta je 21. ožujka 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvadeset i dvije (22) godine, pet (5) mjeseci i dvadeset (20) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina, četiri (4) mjeseci i petnaest (15) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Prema članku 117. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona.
Prekid parničnog postupka u predmetu podnositelja, koji se vodio pred Općinskim sudom u Pločama, nastupio je po sili zakona (ex lege)stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima.
Donoseći rješenje o prekidu postupka 5. prosinca 2001., nadležni Općinski sud u Pločama postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje.
Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Ocjena je Ustavnog suda da podnositelj nije doprinio duljini trajanja postupka. Naprotiv, tijekom ustavnosudskog postupka utvrđena je neaktivnost suda prvog stupnja u više razdoblja i to: od 5. studenoga 1997. do 26. ožujka 1999., od 8. veljače 2002. do 27. listopada 2003. te u razdoblju od 20. studenog 2003. do 18. listopada 2005.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenoj pravnoj stvari.

4.5. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDAPOSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA

U odluci, broj: U-IIIA/1676/2003 od 7. srpnja 2004., Ustavni sud je, u okolnostima identičnim ovom predmetu, utvrdio da je zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom 29. stavkom. 1. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te da je tim zakonom određenim prekidom postupka podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka 29. stavka 1. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje.
Ustavni sud ne nalazi razlog za odstupanje od tako izraženog stajališta u ovom predmetu.
Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke odluke.
5. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
6. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.
7. Predsjednik Županijskog suda u Dubrovniku dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1364/2005
Zagreb, 14. rujna 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.