|
|
|
|
2567
Na temelju članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001.), a u vezi s člankom 40. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.) i točkom 9.1.1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora (»Narodne novine«, br. 48/2003.), odlučujući povodom prijave namjere provedbe koncentracije koju je podnijelo društvo Wüstenrot Versicherungs-AG, sa sjedištem u Alpenstrasse 61, Salzburg, Republika Austrija, guverner Hrvatske narodne banke donosi sljedeće
I. Ocjenjuje se dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem
prevladavajućeg utjecaja stjecanjem dionica Wüstenrot stambene štedionice d.d.
sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 33a od strane društva Wüstenrot Versicherungs-AG,
sa sjedištem u Alpenstrasse 61, Salzburg, Republika Austrija.
II. Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku.
III. Ovo će rješenje biti objavljeno u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
I. Dana 7. srpnja 2006. društvo Wüstenrot Versicherungs-AG, sa sjedištem u
Alpenstrasse 61, Salzburg, Republika Austrija (u nastavku teksta: W.
Versicherungs), podnijelo je Hrvatskoj narodnoj banci (u nastavku teksta: HNB)
Prijavu namjere provedbe koncentracije između W. Versicherungs i Wüstenrot
stambene štedionice d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 33a (u nastavku
teksta: WSŠ), na temelju odredbi točke 7. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja
unutar bankarskog sektora (»Narodne novine«, br. 48/2003., u nastavku teksta:
Odluka), a u skladu s odredbama točke 8. Odluke. HNB je podnositelju prijave
izdala Potvrdu da je HNB 7. srpnja 2006. zaprimila potpunu prijavu namjere
provedbe koncentracije.
II. Razmatrajući podatke dostavljene u prijavi te druge podatke kojima je
raspolagala Hrvatska narodna banka, u postupku ispitivanja prijave utvrđeno je
sljedeće:
1. SUDIONICI KONCENTRACIJE
Izravni sudionici predmetne koncentracije su društvo W. Versicherungs iz Austrije kao stjecatelj dionica i društvo WSŠ sa sjedištem u Zagrebu čije se dionice ovom koncentracijom stječu.
a) Wüstenrot Versicherungs-AG
Društvo W. Versicherungs sa sjedištem u Austriji predstavlja jedno od društava
unutar koncerna Wüstenrot. Osnovna djelatnost društva odnosi se na pružanje
usluga iz područja osiguranja. Društvo je utemeljeno 1976. i tada je pružalo
usluge iz područja životnog osiguranja, a od 2001. poslovanje je prošireno na
više skupina neživotnih osiguranja. S temeljnim kapitalom od 27,7 milijuna eura
i oko 1,2 milijuna klijenata W. Versicherungs se ubraja među deset najvećih
osiguravatelja na austrijskom tržištu. U segmentu životnih osiguranja
procjenjuje se da W. Versicherungs drži oko 5% tržišnog udjela na austrijskom
tržištu, među imovinskim osiguranjima tržišni udjel je oko 2,5%, dok u području
zdravstvenog osiguranja navedeni osiguravatelj ima manje od 0,5% udjela na
austrijskom tržištu.
Povijesni razvoj Wüstenrot grupe započinje 1921. u Njemačkoj, kada je došlo do
osnivanja prve stambene štedionice u kontinentalnom dijelu Europe koja će
kasnije prerasti u društvo Wüstenrot&Württembergische AG. Prva Wüstenrot
stambena štedionica (Bausparkasse Wüstenrot AG) počinje djelovati 1925. u
Austriji, a 1976. kao utemeljeno je društvo za osiguranje (Wüstenrot
Versicherungs-AG). Oba društva nalaze se u većinskom vlasništvu društva
Wüstenrot Verwaltungs-und Dienstleistungen GmbH sa sjedištem u Salzburgu,
Republika Austrija, a to društvo se nalazi u 100%-tnom vlasništvu zadrugarstva
Wüstenrot Wohnungswirtschaft reg. Genossenschaft m.b.H. sa sjedištem u Salzburgu,
Republika Austrija. Društva Bausparkasse Wüstenrot AG i W. Versicherungs posluju
kroz 150 prodajnih mjesta u Austriji, a na tržištima srednje i istočne Europe
(Češkoj, Slovačkoj, Madžarskoj i Hrvatskoj) prisutna su preko vlasničkih udjela
u drugim društvima. Povezanost s društvima na tržištima srednje i istočne Europe
izloženo je u okviru kapitalne povezanosti s drugim poduzetnicima.
b) Wüstenrot stambena štedionica d.d.
WSŠ je osnovana u jesen 1998. kao jedna od prvih stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj. Osnivatelj WSŠ je Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Od srpnja 2001. u vlasničku strukturu WSŠ ulaze Wüstenrot Bank AG sa sjedištem u Ludwigsburgu, Njemačka i Bausparkasse Wüstenrot AG sa sjedištem u Salzburgu, Austrija. Wüstenrot Bank AG članica je koncerna Wüstenrot&Württembergische AG sa sjedištem u Njemačkoj. Stambena štedionica Bausparkasse Wüstenrot AG, kao što je već spomenuto, pripada koncernu Wüstenrot Verwaltungs-und Dienstleistungen GmbH sa sjedištem u Austriji.
2. PRAVNI OBLIK KONCENTRACIJE
Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje prevladavajućeg utjecaja u WSŠ od strane društva W. Versicherungs, stjecanjem dionica koje iznose 25% udjela u temeljnom kapitalu WSŠ.
3. PRAVNI TEMELJ KONCENTRACIJE
Pravni temelj predmetne koncentracije predstavlja Ugovor o kupoprodaji dionica
sklopljen 19. svibnja 2006. između Bank Austrie Creditanstalt AG (u nastavku
teksta: BA CA) i W. Versicherungs (u nastavku teksta: Ugovor), te javna ponuda
W. Versicherungs koju su dužni objaviti sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o
preuzimanju dioničkih društava (»Narodne novine« broj 84/02, 87/02 i 120/02).
Sukladno odredbama predmetnog Ugovora, BA-CA prodaje, a W. Versicherungs kupuje
1.834 dematerijaliziranih dionica WSŠ u nominalnoj vrijednosti od 10.000 kn
svaka, što čini ukupno 25% temeljnog kapitala WSŠ.
Ukupna kupoprodajna cijena predmetnih dionica iznosi...xx (označeno kao poslovna
tajna). Sukladno Ugovoru, W. Versicherungs će isplatiti kupoprodajnu cijenu po
ispunjenju sljedećih uvjeta:
1. izdavanje suglasnosti Agencije za nadzor financijskog tržišta u Republici
Austriji društvu BA-CA za prodaju dionica,
2. donošenje rješenja HNB kojim se izdaje prethodna suglasnost W. Versicherungsu
za stjecanje preko 20% udjela u temeljnom kapitalu WSŠ, sukladno čl. 20. Zakona
o bankama,
3. g. Emanuel Kovačić će napustiti mjesto člana Nadzornog odbora WSŠ.
»Closing«, odnosno provedba svih radnji koje se moraju obaviti sukladno Ugovoru,
nastupit će nakon propisnog ispunjenja prethodno navedenih odgodnih uvjeta te
nakon što se kupoprodajna cijena doznači u korist BA-CA i nakon što BA-CA istu
primi, kao i nakon nastupanja sljedećih okolnosti:
1. nakon što BA-CA i W. Versicherungs uz javnobilježničku ovjeru potpišu Ugovor
o prijenosu dionica na hrvatskom jeziku,
2. nakon što Središnja depozitarna agencija d.d., Zagreb odobri stjecanje
predmetnih dionica u korist računa W. Versicherungs, a W. Versicherungs primi
dokaz o prijenosu dionica kojeg je izdala Središnja depozitarna agencija.
4. IZVJEŠĆE W. VERSICHERUNGS O GOSPODARSKOJ I PRAVNOJ OPRAVDANOSTI PREDMETNE KONCENTRACIJE
U pogledu ekonomskog obrazloženja predmetne koncentracije podnositelj prijave
očitovao se kako su izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju
stambene štednje kojima su smanjeni državni poticaji na stambenu štednju i
uvedena mogućnost davanja kredita za predfinanciranje, te izlazak dosadašnjeg
dioničara BA-CA iz vlasničke strukture WSŠ, činjenice koje zahtijevaju promjenu
strategije poslovanja WSŠ. Smanjenje iznosa državnih poticajnih sredstava (DPS)
s 25% na 15% na godišnju štednju do iznosa od 5000 kuna utječe na smanjenje
atraktivnosti samog produkta u štednom dijelu. Za očekivati je da će kratkoročno
doći do usporavanja rasta tržišta stambene štednje. S druge strane, uvođenje
mogućnosti odobravanja i plasiranja kredita za međufinanciranje otvara
štedionici nove tržišne segmente i omogućava joj da u puno većoj mjeri djeluje
kao financijer stambenog zbrinjavanja građana. Izlazak BA-CA grupe iz vlasničke
strukture WSŠ ima posredni utjecaj na samo poslovanje WSŠ prvenstveno zbog
ukidanja vlasničke povezanosti WSŠ sa HVB Splitskom bankom d.d.
Predmetna koncentracija nastala je kao posljedica Rješenja HNB o nedopuštenoj
koncentraciji od 13. prosinca 2005. S obzirom da bi ta koncentracija imala
negativni učinak između ostalog na tržište stambene štednje i stambenih kredita
kod stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj, naloženo je sudioniku
koncentracije UniCredito Italiano S.p.A. da poduzme aktivnosti u vezi prodaje
svih dionica jedne od stambenih štedionica čiji su imatelji članice UniCredit
Grupe. Provedbom predmetne koncentracije iz vlasničke strukture WSŠ izlazi BA-CA
čime je WSŠ izgubila važnog dioničara u kontekstu strateškog kanala distribucije
svojih proizvoda i usluga. Ekonomsko obrazloženje predmetne koncentracije
temelji se na strategiji da je ulazak društva W. Versicherungs u vlasničku
strukturu WSŠ samo privremeno rješenje, a da se u nekoliko narednih godina
uključi jednu od domaćih banaka koja bi preuzela ulogu važnog prodajnog
partnera.
Osim obrazloženja da se kroz nekoliko narednih godina u vlasničku strukturu
stambene štedionice uključi jedna od poslovnih banaka, drugo ekonomsko
obrazloženje odnosi se na kapitalnu povezanost sudionika koncentracije s
osiguravateljnim društvima u Republici Hrvatskoj. Naime, W. Versicherungs je
kapitalno povezan s osiguravateljnim društvom iz Austrije koje je ujedno
većinski vlasnik dviju osiguravateljnih kuća u Republici Hrvatskoj. U tom smislu
ekonomsko obrazloženje koncentracije odnosi se na povezanost WSŠ s
osiguravateljnim društvima te na ostvarivanje sinergijskih učinaka kroz
međusobnu potporu stambene štedionice i osiguravateljnih kuća u prodaji svojih
proizvoda i usluga.
Financijska struktura predmetne koncentracije odnosi se na kupoprodaju dionica
WSŠ, a označava doznaku iznosa od...xx (označeno kao poslovna tajna) u korist
računa BA-CA koji će uplatiti sudionik koncentracije, društvo W. Versicherungs.
5. MJERODAVNO TRŽIŠTE
Odredbama točke 1. Odluke određeno je da se za potrebe iste na odgovarajući
način primjenjuje definicija pojma mjerodavno tržište iz propisa koji reguliraju
zaštitu tržišnog natjecanja. Sukladno Uredbi o načinu utvrđivanja mjerodavnog
tržišta (»Narodne novine« br. 51/2004.) mjerodavno tržište, u smislu članka 7.
Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 122/2003.), određuje
se kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti
poduzetnika na određenom zemljopisnom području.
U predmetnom slučaju dolazi do koncentracije poduzetnika koji ne djeluju na
istim tržištima. Poduzetnik W. Versicherungs bavi se pružanjem usluga iz
područja osiguranja na tržištu Republike Austrije, a WSŠ obavlja poslove iz
područja stambene štednje. U svojoj proizvodnoj dimenziji mjerodavno tržište se
definira s obzirom na proizvode i usluge koje pruža WSŠ. Obzirom da kroz
navedenu koncentraciju W. Versicherungs stječe vlasnički udjel u WSŠ, mjerodavno
tržište se određuje kao tržište stambene štednje i stambenih kredita kod
stambenih štedionica na području Republike Hrvatske.
Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji određuje se s obzirom na
rasprostranjenost prodajne mreže WSŠ. Obzirom da se prodajna mreža WSŠ zasniva
na vlastitim prodajnim uredima rasprostranjenim širom Republike Hrvatske, ali i
na prodajnim mrežama poslovnih banaka partnera s kojima WSŠ ima zaključene
ugovore o suradnji u poslovima stambene štednje, mjerodavno tržište se u
zemljopisnoj dimenziji definira prema rasprostranjenosti prodajnih mjesta na
kojima se može zaključiti ugovor o stambenoj štednji. WSŠ ima zaključene ugovore
o suradnji u poslovima stambene štednje s pet poslovnih banaka koje se prema
kriteriju ukupne aktive ubrajaju među deset najvećih banaka na bankarskom
tržištu Republike Hrvatske. S obzirom na razgranatost vlastite prodajne mreže
kao i poslovne mreže četiriju banaka mjerodavno tržište se u geografskoj
dimenziji definira kao tržište Republike Hrvatske.
5.1. Analiza mjerodavnog tržišta preko tržišnih udjela
Provedbom predmetne koncentracije dolazi do promjene vlasničke strukture u WSŠ,
a stjecatelj dionica, W. Versicherungs, koji pruža usluge iz područja
osiguranja, dosad nije bio prisutan na mjerodavnom tržištu.
U analizi mjerodavnog tržišta polazi se od tržišnih udjela WSŠ na tržištu
stambene štednje i stambenih kredita na području Republike Hrvatske. Analiza
mjerodavnog tržišta obuhvaća podatke po polugodištima u protekle dvije godine te
nerevidirane podatke za prva dva kvartala u 2006. godini.
5.1.1. Tržišni udjel WSŠ na mjerodavnom tržištu prema primljenim depozitima i izdanim kreditima
Kod analize mjerodavnog tržišta prema tržišnim udjelima WSŠ se u promatranim
razdobljima svrstavana...xx (označeno kao poslovna tajna) poziciju od četiri
stambene štedionice koje su postojale tijekom 2004. i 2005., odnosno od pet
stambenih štedionica koliko ih posluje tijekom 2006. godine. Tržišni udjel WSŠ
od otprilike xx% (označeno kao poslovna tajna) te razdioba preostalih xx%
(označeno kao poslovna tajna) tržišta među ostale četiri stambene štedionice
treba razmatrati u kontekstu vremena osnivanja stambenih štedionica te njihovog
pozicioniranja na tržištu.
Obzirom da je mjerodavno tržište u proizvodnoj dimenziji definirano kao tržište
stambene štednje i stambenih kredita kod stambenih štedionica, pri analizi
mjerodavnog tržišta razmatraju se tržišni udjeli stambenih štedionica prema
prikupljenim novčanim sredstvima i prema odobrenim stambenim kreditima. U
definiranju mjerodavnog tržišta utvrđeno je da na tržištu ne postoje pravi
zamjenski proizvodi za proizvode stambenih štedionica (stambenu štednju i
stambene kredite) jer je jedino komitentima stambene štedionice omogućeno da na
oročene depozite kod stambene štedionice koriste državna poticajna sredstva.
Niti jedan drugi proizvod ili usluga na financijskom tržištu Republike Hrvatske,
osim ovih kod stambenih štedionica, ne omogućuje štedišama korištenje državnih
poticajnih sredstava. Iz tog razloga na tržištu je nemoguće naći prave zamjenske
proizvode.
WSŠ je na kraju polugodišta 2006. godine držala udio na tržištu prikupljenih
depozita od xx% (označeno kao poslovna tajna).
U nastavku je prikazan tržišni položaj WSŠ prema kriteriju prikupljenih
depozita:...xx (označeno kao poslovna tajna)
Prema kriteriju odobrenih kredita tržišni udjeli stambenih štedionica su nešto
drugačiji. Upravo zbog različitog trenutka osnivanja stambenih štedionica te
početka prikupljanja stambene štednje te sukladno tome protekom vremena i
odobravanja stambenih kredita, tržišni udjeli stambenih štedionica su u ovom
segmentu specifični....xx (označeno kao poslovna tajna).
U nastavku je prikazan tržišni položaj WSŠ prema kriteriju odobrenih kredita:...xx
(označeno kao poslovna tajna)
Konačno, može se sumirati kako na tržištu stambene štednje i stambenih kredita
vlada dominacija dviju vodećih stambenih štedionica koje drže preko dvije
trećine tržišnih udjela, a prema nekim kriterijima i tri četvrtine tržišta. Na
temelju analize mjerodavnog tržišta u zemljopisnoj i proizvodnoj dimenziji te s
obzirom na tržišni položaj WSŠ koji se uglavnom kreće oko...xx (označeno kao
poslovna tajna). Provedbom predmetne koncentracije ne dolazi do horizontalnog
povezivanja dvaju konkurenata na tržištu pa nema bojazni da će doći do nastanka
ili jačanja vladajućeg položaja WSŠ na mjerodavnom tržištu te se neće pojaviti
negativne implikacije na tržišno natjecanje.
5.1.2. Analiza mjerodavnog tržišta prema poslovnoj mreži WSŠ
WSŠ koristi kao distribucijski kanal prvenstveno svoju vlastitu prodajnu mrežu
kojom upravlja preko središnjeg ureda u Zagrebu i preko tri regionalna ureda.
Ukupno 18 prodajnih ureda raspoređeno je u 16 županija, dok u preostale četiri
županije WSŠ nije zastupljena preko svojih prodajnih ureda. Osim vlastite
prodajne mreže kao alternativni kanal distribucije WSŠ koristi prodajnu mrežu
pet poslovnih banaka s kojima ima sklopljene partnerske ugovore (Erste&Steiermärkische
Bank d.d., Société Générale – Splitska banka d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.,
Slavonska banka d.d. i Volksbank d.d.). Široko rasprostranjena poslovna mreža
ovih banaka (300 poslovnica) omogućuje WSŠ zastupljenost u svim hrvatskim
županijama.
U nastavku je prikazana zemljopisna rasprostranjenost prodajne mreže WSŠ:
Županija |
WSŠ |
banke partneri prodajni uredi |
ukupno poslovnice |
ZAGREBAČKA I GRAD ZAGREB |
1 |
41 |
42 |
KRAPINSKO-ZAGORSKA |
0 |
2 |
2 |
SISAČKO-MOSLAVAČKA |
2 |
5 |
7 |
KARLOVAČKA |
1 |
5 |
6 |
VARAŽDINSKA |
1 |
6 |
7 |
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA |
0 |
7 |
7 |
BJELOVARSKO-BILOGORSKA |
1 |
10 |
11 |
PRIMORSKO-GORANSKA |
1 |
54 |
55 |
LIČKO-SENJSKA |
0 |
5 |
5 |
VIROVITIČKO-PODRAVSKA |
1 |
7 |
8 |
POŽEŠKO-SLAVONSKA |
1 |
5 |
6 |
BRODSKO-POSAVSKA |
0 |
4 |
4 |
ZADARSKA |
1 |
14 |
15 |
OSJEČKO-BARANJSKA |
1 |
23 |
24 |
ŠIBENSKO-KNINSKA |
1 |
6 |
7 |
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA |
1 |
8 |
9 |
SPLITSKO-DALMATINSKA |
1 |
57 |
58 |
ISTARSKA |
1 |
25 |
26 |
DUBROVAČKO-NERETVANSKA |
2 |
12 |
14 |
MEĐIMURSKA |
1 |
4 |
5 |
|
|
|
|
UKUPNO R. HRVATSKA |
18 |
300 |
318 |
Povezanost WSŠ s poslovnim bankama temelji se isključivo na partnerskim ugovorima o poslovnoj suradnji te među njima ne postoji vlasnička povezanost. Prije izlaska iz vlasničke strukture WSŠ, indirektna povezanost s jednom od banaka postojala je preko BA-CA. Naime, navedena banka je osim 25% udjela u WSŠ do lipnja 2006. bila ujedno i većinski dioničar tada HVB Splitske banke d.d. Nakon kupoprodaje dionica ta indirektna vlasnička povezanost više ne postoji. Sve ostale stambene štedionice direktno su vlasnički povezane s matičnim bankama koje su ih osnovale. PSŠ se nalazi u grupi Zagrebačka banka d.d., RSŠ je dio grupe Raiffeisenbank Austria d.d., a PBZ stambena se nalazi kao sastavni dio PBZ grupe. Najnovije osnovana HPB stambena štedionica d.d. također je vlasnički povezana s Hrvatskom poštanskom bankom d.d.
6. UDJELI SUDIONIKA KONCENTRACIJE U DRUGIM PODUZETNICIMA
Hrvatska narodna banka je istražila kapitalnu i personalnu povezanost sudionika
predmetne koncentracije te je utvrđeno sljedeće:
U sklopu ekonomskog dijela analize razmatrana je kapitalna i personalna
povezanost sudionika koncentracije u pogledu udjela u temeljnom kapitalu drugih
društava odnosno u personalnoj povezanosti s drugim osobama i društvima. Prema
podacima dostavljenim u Prijavi namjere provedbe koncentracije društvo W.
Versicherungs nije dosad bilo prisutno na mjerodavnom tržištu, ali je indirektno
preko svojih vlasnika bilo povezano s osiguravateljnim društvima na tržištu
osiguranja Republike Hrvatske.
6.1. Kapitalna povezanost
U analizi kapitalne povezanosti razmatrana je kapitalna povezanost društava W.
Versicherungs i WSŠ u drugim poduzetnicima kao i povezanost navedenih društava
sa svojim dioničarima.
W. Versicherungs bi nakon provođenja predmetne koncentracije na teritoriju
Republike Hrvatske postala kapitalno povezana s društvom WSŠ preko udjela u
temeljnom kapitalu od 25%.
Kao što se vidi iz prikaza, među dioničarima WSŠ postoji niz direktnih i
indirektnih kapitalnih povezanosti. Najvažnije povezanosti među dioničarima WSŠ
su one koje imaju implikacije na hrvatsko financijsko tržište. Društvo W.
Versicherungs je preko dioničara Wiener Städtische Allgemeine Versicherung AG iz
Beča (Austrija) povezan s dva osiguravateljna društva u Republici Hrvatskoj jer
je navedeni osiguravatelj ujedno i većinski dioničar osiguravajućih kuća Kvarner
Wiener Städtische osiguranje d.d. i Cosmopolitan Life d.d. Prema navodima s
internetske stranice austrijski osiguravatelj je poslovno povezan i s
kompozitnim osiguravateljem Helios osiguranje d.d.
Druga dva dioničara koji drže po 37,50% udjela u WSŠ su u drugoj ili trećoj
razini također preko svojih dioničara povezani s dvjema bankama u Hrvatskoj.
Jedan od vlasnika društva Bausparkasse Wüstenrot AG iz Salzburga s udjelom u
temeljnom kapitalu od 1,44% je Hypo Alpe-Adria-Bank AG iz Klagenfurta. Banka iz
Klagenfurta ujedno je i 100%-tni vlasnik banke kćeri u Hrvatskoj Hypo Alpe-Adria-Bank
d.d. Osim navedene banke vlasništvo nad društvom Bausparkasse Wüstenrot AG drži
BA-CA s udjelom od 24,11%. BA-CA je preko svojeg vlasnika, banke UniCredito
Italiano S.p.A. povezana s najvećom hrvatskom bankom Zagrebačkom bankom d.d.
Treći dioničar u WSŠ, društvo Wüstenrot Bank AG iz Ludwigsburga je na trećoj
razini također preko vlasničkih udjela povezana s Zagrebačkom bankom d.d.
Međutim, kao što je na prikazu vidljivo, kapitalna povezanost WSŠ s talijanskom
bankom UniCredito Italiano S.p.A. odnosno s Zagrebačkom bankom d.d. je od
neznatnog značaja zato jer se javlja tek na nekoj višoj razini i zato jer su ti
dionički udjeli relativno mali pa stoga provođenjem predmetne koncentracije neće
doći do znatnog jačanja kapitalne povezanosti među dioničarima.
Osim implikacija na hrvatsko financijsko tržište iz gore navedenog prikaza važno
je uočiti međusobnu kapitalnu povezanost među dioničarima WSŠ te raspodjelu
vlasničkih udjela među nekoliko velikih banaka odnosno osiguravajućih kuća.
WSŠ nije kapitalno povezana ni s jednim društvom na način da drži udjel u
temeljnom kapitalu društva. Kapitalna povezanost WSŠ s drugim društvima može se
povezati jedino s dioničarima samog društva. Vlasnička struktura koja uključuje
tri (3) dioničara uključuje vlasnički udio od 37,5% društva Bausparkasse
Wüstenrot AG, zatim 37,5% udjela društva Wüstenrot Bank AG te nakon provođenja
koncentracije 25%-tni udjel drugog sudionika koncentracije, društva W.
Versicherungs AG.
U spomenutoj koncentraciji evidentno je da se radi o kapitalnoj povezanosti
društava iz grupe Wüstenrot kao i povezanosti društva Wiener Städtische
Allgemeine Versicherung AG sa sudionicima koncentracije kao i s postojećim
osiguravateljnim društvima koja posluju na hrvatskom tržištu. Obzirom da se ne
radi o direktnoj povezanosti sudionika koncentracije te da se ta povezanost
javlja tek na drugoj odnosno trećoj razini kad se promatra vlasnička struktura
sudionika koncentracije, onda provođenje predmetne koncentracije ne bi trebalo
izazvati zabrinutost.
U kontekstu kapitalne povezanosti sudionika koncentracije s BA-CA, provedbom
predmetne koncentracije, nestat će direktna kapitalna povezanost BA-CA s
sudionicima koncentracije, ali će još uvijek postojati indirektna povezanost
preko vlasničkih udjela na višim razinama vlasničke strukture. Naime, navedena
koncentracija obuhvaća izlazak BA-CA iz vlasničke strukture u WSŠ i prodaju
dionica društvu W. Versicherungs, ali se zadržava indirektna kapitalna
povezanost preko drugog dioničara WSŠ. Obzirom da ti vlasnički udjeli nemaju
toliki značaj da bi konačno utjecali na poslovnu strategiju WSŠ, analiza
kapitalne povezanosti ne upućuje na postojanje indikacija za narušavanje
tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.
6.2. Personalna povezanost
U Prijavi namjere provedbe koncentracije dostavljena je informacija o
personalnoj povezanosti sudionika koncentracije s drugim poduzetnicima. Prema
podacima dostavljenim u prijavi članovi uprave i nadzornog odbora društva W.
Versicherungs nisu personalno povezani niti s jednim društvom na hrvatskom
financijskom tržištu osim predsjednika nadzornog odbora koji ujedno obavlja
funkciju predsjednika nadzornog odbora WSŠ. Preostale personalne povezanosti
članova uprave W. Versicherungs koji su ujedno članovi uprave ili nadzornog
odbora nekog drugog poduzetnika te povezanosti članova nadzornog odbora W.
Versicherungs koji su ujedno članovi uprave nekog drugog poduzetnika prikazane
su u nastavku:
ime člana |
društvo |
rukovodeća funkcija |
Helmut Geier |
Bausparkasse Wüstenrot AG, Salzburg |
član NO |
predsjednik uprave |
Wüstenrot Versicherungs-AG, Bratislava |
predsjednik NO |
|
Wüstenrot Bausparkasse AG, Praha |
član NO |
|
Wüstenrot Lebensversicherung-AG, Praha |
predsjednik NO |
|
Gesellschaft für Versicherungsfachwissen, Wien |
član uprave |
dr. Rudolf Aichinger |
Wüstenrot Pensionskasse AG, Salzburg |
predsjednik NO |
zamjenik predsjednika uprave |
Carl Spängler Kapitalanlageges. mbH, Salzburg |
zamjenik predsjednika NO |
|
GHS Immobilien AG, Wien |
zamjenik predsjednika NO |
|
CA Global Property Internationale Immobilien AG, Wien |
član NO |
mag. Gerald Hasler |
Wüstenrot Pensionskasse AG, Salzburg |
zamjenik predsjednika NO |
član uprave |
Wüstenrot Versicherungs-AG, Bratislava |
član NO |
dr. Franz Steiner počasni predsjednik NO |
Wüstenrot Wohnungswirtschaft reg. Gen. mbH, Salzburg |
zamjenik predsjednika uprave |
|
Wüstenrot Verwaltungs-und Dienstleistungen GmbH, Salzburg |
poslovodstvo |
|
Wüstenrot Vermögensbeteiligung GmbH |
poslovodstvo |
Wolfgang Radlegger predsjednik NO |
Wüstenrot Verwaltungs-und Dienstleistungen GmbH, Salzburg |
poslovodstvo |
|
Wüstenrot Vermögensbeteiligung GmbH |
poslovodstvo |
|
Paris London Universität Salzburg, Salzburg |
član savjeta fakulteta |
dr. Rudolf Ertl zamjenik predsjednika NO |
Wiener Städtische Allgemeine Versicherung AG, Wien |
član uprave |
|
Donau Allgemeine Versicherungs-AG, Wien |
član uprave |
dr. Susanne Riess-Passer |
Bausparkasse Wüstenrot AG, Salzburg |
predsjednik uprave |
član NO |
IHAG-Holding AG Zürich, Zürich |
član upravnog savjeta |
dr. Herbert Walterskirchen član NO |
Wüstenrot Verwaltungs-und Dienstleistungen GmbH, Salzburg |
poslovodstvo |
|
Wüstenrot Vermögensbeteiligung GmbH |
poslovodstvo |
|
Wüstenrot Wohnungswirtschaft reg. Gen. mbH, Salzburg |
predsjednik uprave |
Slijedom navedenog, personalne povezanosti članova uprave i
nadzornog odbora društva W. Versicherungs odnose uglavnom na povezanosti unutar
grupe među društvima Wüstenrot te stoga na temelju ovih podataka ne postoje
objektivne opasnosti za provođenje učinkovitog tržišnog natjecanja.
U Prijavi namjere provedbe koncentracije također su dostavljene izjave članova
uprave WSŠ o nepostojanju njihove personalne povezanosti s drugim poduzetnicima.
7. OPIS I OBRAZLOŽENJE OČEKIVANIH POGODNOSTI PREDMETNE KONCENTRACIJE ZA POTROŠAČE
Provođenjem predmetne koncentracije dolazi do objedinjavanja većinskog paketa
dionica od strane dvaju dioničara koji su povezani preko svojih vlasnika, što će
stambenoj štedionici omogućiti da efikasnije upravlja svojom aktivom i pasivom
te da kvalitetnije obavlja svoje poslovanje.
S aspekta potrošača u sektoru stambene štednje uslijed izmjena Zakona o
stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje došlo je do smanjenja
iznosa državnih poticajnih sredstava, no to ne bi trebalo utjecati na interese
potrošača za stambenom štednjom jer prema navodima sudionika koncentracije
ovakav oblik stambene štednje je i dalje financijski proizvod koji nudi najviše
prinose na niže iznose štednje na tržištu.
Ponuda kredita za međufinanciranje omogućuje stambenim štedionicama da još više
sudjeluju u procesu stambenog zbrinjavanja građana, a stambenim štedišama je na
taj način omogućeno da u relativno kratkom razdoblju dođu do financijskih
sredstava potrebnih za stambenu izgradnju. Naime, zakonski je propisano da
najkraće vrijeme stambene štednje iznosi dvije (2) godine, dok se sada izmjenama
zakona stambenim štedionicama omogućuje odobravanje kredita za međufinanciranje.
Jedan od strateških ciljeva WSŠ u narednom razdoblju je da ojača vlastitu
prodajnu mrežu te tako postane više pristupačna potrošačima odnosno svojim
komitentima. Uz dosad zaključene ugovore o suradnji u poslovima stambene štednje
s pet poslovnih banaka WSŠ planira daljnje povezivanje s bankarskim sektorom kao
važnim kanalom distribucije svojih proizvoda i usluga. Daljnjom diferencijacijom
proizvoda i usluga WSŠ te pristupačnim načinom ugovaranja stambene štednje
postići će se nove pogodnosti za potrošače.
Provedbom predmetne koncentracije dolazi do promjene u vlasničkoj strukturi WSŠ
tako da dosadašnji dioničar BA-CA izlazi iz vlasničke strukture. UniCredit Grupa
koja je preko Zagrebačke banke d.d. vlasnički povezana s najvećom stambenom
štedionicom PSŠ, a ujedno je preko BA-CA prije provođenja koncentracije bila
povezana s WSŠ, gubi mogućnost utjecaja na poslovanje WSŠ pa se time otklanja
mogućnost usklađenog djelovanja dviju stambenih štedionica. Kao pogodnost za
potrošače iz provođenja predmetne koncentracije proizlazi činjenica da time
prestaje vlasnička povezanost dviju stambenih štedionica te se na taj način
uklanja mogućnost njihovog usklađenog djelovanja na mjerodavnom tržištu.
III. Razmatranjem navedenih činjenica vezanih uz analizu predmetne koncentracije
utvrđeno je sljedeće:
Stjecanjem 25% udjela u temeljnom kapitalu WSŠ od strane društva W.
Versicherungs nastaje koncentracija društva W. Versicherungs iz Salzburga,
Republika Austrija i WSŠ sa sjedištem u Zagrebu. Predmetnoj koncentraciji
prethodila je koncentracija koja je nastala na tržištu univerzalnog bankarstva i
na tržištu stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj kao posljedica preuzimanja
Bayerische Hypo- und Vereinsbank AG i BA-CA od strane UniCredito Italiano S.p.A.
Navedena koncentracija je imala negativan učinak na domaćem bankovnom tržištu i
tržištu stambenih štedionica s obzirom da je UniCredito Italiano S.p.A. bio
većinski imatelj dionica Zagrebačke banke d.d. te neizravno PSŠ, a Bayerische
Hypo- und Vereinsbank AG je preko BA-CA bio većinski imatelj udjela u temeljnom
kapitalu HVB Splitske banke d.d. odnosno u temeljnom kapitalu WSŠ, pa je zbog
negativnih implikacija na učinkovito tržišno natjecanje koncentracija ocijenjena
nedopuštenom te je Rješenjem HNB od 13. prosinca 2005. zabranjeno njeno
provođenje.
U predmetnoj koncentraciji mjerodavno tržište je određeno kao tržište stambene
štednje i stambenih kredita kod stambenih štedionica na području Republike
Hrvatske. Na tržištu stambenih štedionica su u promatranim razdobljima poslovale
četiri stambene štedionice, a u svibnju 2006. započela je s poslovanjem peta
stambena štedionica. Analizom mjerodavnog tržišta utvrđeno je da WSŠ drži oko
14% tržišnog udjela. Provedbom predmetne koncentracije ne dolazi do stvaranja
ili jačanja vladajućeg položaja WSŠ na mjerodavnom tržištu, niti do
sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na mjerodavnom
tržištu. Kupoprodajom udjela u temeljnom kapitalu WSŠ tržišni udio stambene
štedionice na mjerodavnom tržištu se neće promijeniti.
Slijedom iznesenoga, Hrvatska narodna banka je predmetnu koncentraciju ocijenila
dopuštenom, kako je odlučeno u točki I. izreke ovog rješenja.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba,
već se može pokrenuti upravni spor tužbom neposredno kod Upravnog suda Republike
Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave ovog rješenja.
Urbroj: 605-020/09-06//ŽR
Zagreb, 27. rujna 2006.
Guverner
Hrvatske narodne banke
dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |