|
|
|
|
2587
Na temelju članka 14. stavka 6. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 70/05.), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi donosi
I. TEMELJNE ODREDBE
Sadržaj Pravilnika
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju jedinstvena načela za ocjenjivanje i registraciju sredstava za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu: sredstva), kojima se osigurava najniži stupanj rizika od uporabe sredstava za okoliš, zdravlje ljudi i životinja.
Značenje izraza
Članak 2.
Za potrebe ovoga Pravilnika rabe se izrazi koji imaju sljedeće značenje:
1. Karenca jest propisano najkraće razdoblje izraženo brojem dana koje mora
proteći od primjene sredstva do berbe, žetve, otkosa, prerade uskladištenih
poljoprivrednih proizvoda ili puštanja domaćih životinja na ispašu.
2. Radna zabrana jest propisano vremensko razdoblje nakon primjene određenog
sredstva u kojem nije dopušten pristup ljudima i domaćim životinjama na
tretiranu površinu, rad na tretiranoj površini, polju ili zatvorenom prostoru.
3. Formulacija jest konačni oblik sredstva u kojem se ono stavlja u promet (npr.
močivo prašivo, koncentrat za emulziju, granule).
4. Dodatak jest svaka tvar, osim aktivne tvari, koju je proizvođač dodao
sredstvu.
5. Metaboliti jesu produkti razgradnje ili reakcije aktivnih tvari te produkti
razgradnje ili biosinteze u mikroorganizmu ili drugom organizmu koji se rabi za
tvorbu mikroorganizma.
6. Relevantni metaboliti jesu metaboliti koji su značajni u toksikološkom, ekotoksikološkom i ekološkom smislu.
7. Nečistoće jesu svi sastojci osim čiste aktivne tvari ili određenog
mikroorganizma, koji su nastali u proizvodnom procesu ili zbog razgradnje
aktivne tvari tijekom skladištenja, uključujući i inaktivne izomere.
8. Relevantne nečistoće jesu nečistoće koje su značajne u toksikološkom, ekotoksikološkom i ekološkom smislu.
9. Referentno sredstvo u istraživanjima učinkovitosti jest već registrirano
sredstvo, koje je u praksi pokazalo odgovarajuću učinkovitost u postojećim
okvirima poljoprivredne proizvodnje, fitosanitarnim, ekološkim te klimatskim
uvjetima na području predložene uporabe, pri čemu formulacija, učinak na štetne
organizme, spektar djelovanja i način primjene moraju biti usporedivi sa
sredstvom za koje je podnesen zahtjev za registraciju.
10. Mikroorganizam jest stanični ili nestanični organizam, koji ima sposobnost
razmnožavanja ili prijenosa genetskog materijala (npr. bakterije, gljive,
virusi, virusima slični organizmi, viroidi, praživotinje i drugi).
11. Ostaci mikroorganizma jesu održivi mikroorganizmi i tvari koje ti
mikroorganizmi stvaraju u značajnim količinama, a koje ostaju nakon što
mikroorganizam nestane, te predstavljaju rizik za zdravlje ljudi ili životinja
i/ili okoliš.
12. Nadležna uprava jest unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
13. Okoliš jest voda, zrak, tlo, divlje vrste faune i flore te svi njihovi
međusobni odnosi i bilo koji njihov odnos sa živim organizmima.
14. Antibioza jest odnos između dvije ili više vrsta u kojemu je jedna vrsta
aktivno ugrožena (primjerice, toksinima koje proizvodi druga vrsta).
15. Antigen jest svaka tvar koja zbog dolaska u dodir s odgovarajućim stanicama
uzrokuje stanje osjetljivosti i/ili imunološki odgovor nakon određenog latentnog
razdoblja (dana ili tjedana) i koja reagira s protutijelima i/ili imunološkim
stanicama senzibiliziranog subjekta in vivo ili in vitro, na način koji se može
dokazati.
16. Antimikrobik (antimikrobna sredstva ili antimikrobici) jesu prirodne,
polusintetičke ili sintetičke tvari koje pokazuju antimikrobno djelovanje
(ubijaju mikroorganizme ili inhibiraju njihov rast).
Antimikrobik uključuje:
– antibiotike, tj. tvari koje proizvode mikroorganizmi ili su dobiveni od
mikroorganizama i
– antikokcidijska sredstva, tj. tvari koje aktivno djeluju protiv kokcidija,
jednostaničnih protozoarnih parazita.
17. Jedinica koja stvara koloniju (CFU) jest jedna ili više rastućih stanica
koje stvaraju jednu vidljivu koloniju.
18. Stvaranje kolonija jest razmnožavanje i postojanost mikroorganizma u
okolišu, primjerice na vanjskim (koža) ili unutarnjim (crijeva, pluća)
površinama tijela. Za stvaranje kolonija, mikroorganizam bi trebao opstati u
određenom organu dulje nego što se očekuje. Populacija mikroorganizama može se
smanjivati ali sporijim ritmom nego kod normalnog izlučivanja; populacija može
biti stabilna ili rastuća. Stvaranje kolonija može biti povezano s bezopasnim i
funkcionalnim mikroorganizmima kao i s patogenim mikroorganizmima. Moguća pojava
učinaka se ne navodi.
19. Ekološka niša jest jedinstveni položaj koji određena vrsta zauzima u
okolišu, u smislu stvarnog fizičkog prostora koji zauzima i funkcije koju
obavlja unutar zajednice ili ekosustava.
20. Domaćin jest čovjek, životinja ili biljka u kojoj se nastanjuje ili koja
hrani drugi organizam (parazit).
21. Specifičnost domaćina jest niz različitih vrsta domaćina u kojima neka
mikrobna vrsta ili soj može stvarati kolonije. Mikroorganizam koji je specifičan
za određenog domaćina kolonizira ili ima štetan učinak na jednu vrstu domaćina
ili na samo mali broj različitih vrsta domaćina. Mikroorganizam koji nije
specifičan za određenu vrstu može kolonizirati ili imati štetan učinak na veliki
broj različitih domaćina.
22. Infekcija jest unošenje ili ulazak patogenog mikroorganizma u osjetljivog
domaćina, bez obzira uzrokuje li patološke učinke ili bolest. Organizam mora ući
u tijelo domaćina, obično u stanice, i mora biti sposoban razmnožavati se kako
bi stvorio nove infektivne jedinice. Sama ingestija patogena ne mora dovesti do
infekcije.
23. Infektivan znači biti sposoban prenositi infekciju.
24. Infektivnost jesu svojstva mikroorganizma koja mu omogućuju da zarazi
osjetljivog domaćina.
25. Invazija jest ulazak mikroorganizma u tijelo domaćina (npr. stvarni prodor
kroz integument, crijevne epitelne stanice itd.). »Primarna invazivnost« jest
svojstvo patogenih mikroorganizama.
26. Umnožavanje jest sposobnost mikroorganizma da se razmnožava i brojčano
povećava tijekom infekcije.
27. Mikotoksin jest gljivični toksin.
28. Neodrživi mikroorganizam jest mikroorganizam koji nema sposobnost
razmnožavanja ili prijenosa genetskog materijala.
29. Neodrživi ostatak jest ostatak koji nema sposobnost razmnožavanja ili
prijenosa genetskog materijala.
30. Patogenost jest sposobnost mikroorganizma da uzrokuje bolest i/ili nanese
štetu domaćinu. Mnogi patogeni uzrokuju bolest kombinacijom toksičnosti i invazivnosti ili toksičnosti i sposobnosti stvaranja kolonija. Neki invazivni
patogeni uzrokuju bolest koja nastaje zbog abnormalne reakcije obrambenog
sustava domaćina.
31. Simbioza jest vrsta interakcije između organizama u kojoj jedan organizam
živi tijesno povezan s drugim organizmom i od koje oba organizma imaju koristi.
32. Održivi mikroorganizam jest mikroorganizam koji ima sposobnost razmnožavanja
ili prijenosa genetskog materijala.
33. Održivi ostatak jest ostatak koji ima sposobnost razmnožavanja ili prijenosa
genetskog materijala.
34. Viroid jest svaka kategorija uzročnika infekcije koji se sastoji od kratke
jednolančane RNK koja nema proteinski omotač. RNK ne kodira protein i ne prevodi
se; umnožava se sa staničnim enzimima. Poznato je da viroidi uzrokuju nekoliko
bolesti kod bilja.
35. Virulencija jest sposobnost mikroorganizma da uzrokuje bolest, što je
indicirano ozbiljnošću prouzročene bolesti. Veličina doze (veličina inokuluma)
potrebne da uzrokuje određeni stupanj patogenosti, mjeri se eksperimentalno
pomoću srednje smrtne doze (LD50) ili srednje infektivne doze (ID50).
II. JEDINSTVENA NAČELA ZA OCJENJIVANJE
Preduvjeti ocjenjivanja
Članak 3.
(1) Dokumentacija dostavljena uz zahtjev za registraciju sredstva mora biti u
skladu s propisom o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu
bilja, najkasnije u trenutku završetka ocjenjivanja koje prethodi donošenju
odluke.
(2) Dostavljeni podaci moraju biti prihvatljivi što se tiče njihovog opsega,
kakvoće, dosljednosti i pouzdanosti te dostatni za pravilnu ocjenu
dokumentacije.
(3) Mora se utvrditi utemeljenost svih obrazloženja koja je podnositelj zahtjeva
priložio kako bi opravdao nedostatak određenih podataka.
(4) Pri ocjenjivanju sredstva, ocjenjivači moraju, pored podataka o sredstvu,
uzimati u obzir i podatke o aktivnoj tvari dostavljene u svrhu uvrštenja aktivne
tvari na Popis u skladu s propisom o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari
sredstava za zaštitu bilja.
Ocjenjivanje
Članak 4.
(1) Pri izradi ocjene sredstva, ocjenjivači moraju uvažavati opća i posebna
načela za ocjenjivanje te razmotriti i druge relevantne stručne i znanstvene
podatke koji su dostupni, u svezi s učinkovitosti sredstva ili s mogućim štetnim
učincima sredstva, njegovih sastojaka ili ostataka, metabolita i toksina.
(2) Opća i posebna načela za ocjenjivanje sredstava navedena su u Prilogu I.
koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
III. JEDINSTVENA NAČELA ZA REGISTRACIJU
Odlučivanje i uvjeti za registraciju
Članak 6.
(1) Pri donošenju prijedloga za registraciju, ocjenjivači moraju slijediti opća
i posebna načela za registraciju sredstava navedena u Prilogu I. ovoga
Pravilnika.
(2) U postupku registracije nadležna uprava surađuje s podnositeljem zahtjeva s
ciljem brzog rješavanja pitanja u svezi s dostavljenom dokumentacijom,
pravovremenom otkrivanju potreba za provođenjem dodatnih istraživanja, koja su
nužna za pravilnu ocjenu dokumentacije, nadopuna predloženih uvjeta uporabe i
promjene svojstava ili sastava sredstva s ciljem osiguranja cjelovitog
ispunjenja zahtjeva ovoga Pravilnika.
(3) Sve prosudbe tijekom postupka ocjenjivanja i odlučivanja moraju se temeljiti
na stručnim i znanstvenim načelima, koja su priznata na međunarodnoj razini
(primjerice od strane EPPO), ako postoje.
(4) Ukoliko su dostavljeni podaci i informacije dostatni da omoguće ocjenjivanje
za jednu od predloženih uporaba, zahtjevi se ocjenjuju i donosi se prijedlog za
registraciju za predloženu uporabu.
(5) Uzimajući u obzir dostavljena obrazloženja i naknadna pojašnjenja, nadležna
uprava će odbiti zahtjeve kod kojih je nedostatak podataka takav da nije moguće
okončati ocjenjivanje i donijeti pouzdan prijedlog za predloženu uporabu.
(6) Sredstvo na osnovi mikroorganizma može sadržavati održive i neodržive
mikroorganizme i dodatke u formulaciji. Ono može sadržavati i relevantne
metabolite/toksine koji nastaju tijekom rasta, ostatke hranjive podloge i
mikrobiološke kontaminante. Mora se ocijeniti mikroorganizam, relevantni
metaboliti/toksini te sredstvo s prisutnim ostacima hranjive podloge i
mikrobiološkim kontaminantima.
(7) Moraju se uzimati u obzir one smjernice s kojima je upoznat Stalni odbor za
prehrambeni lanac i zdravlje životinja (SCFCAH).
(8) Ako se radi o genetski modificiranim mikroorganizmima (GMO), moraju se uzeti
u obzir odredbe posebnih propisa kojima se uređuju namjerno ispuštanje GMO u
okoliš, te je potrebno dostaviti i uzeti u obzir ocjenu napravljenu na temelju
tih propisa.
(9) Na temelju prijedloga ocjenjivača za registraciju sredstava, nadležna uprava
izdaje rješenje o registraciji sredstva u roku od 12 mjeseci nakon primitka
potpune dokumentacije. Potpunom dokumentacijom razumijeva se dokumentacija koja
ispunjava sve zahtjeve propisa o dokumentaciji za ocjenu i registraciju
sredstava za zaštitu bilja.
Produljenje registracije
Članak 7.
Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na sve vrste registracije sredstava propisane člankom 23 do 27. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Propisi koji se stavljaju izvan snage
Članak 10.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika, prestaju važiti odredbe Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje otrova u skupine (»Narodne novine«, br. 47/99.) koje se odnose na sredstva za zaštitu bilja.
Stupanje na snagu
Članak 11.
Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« a stupa na snagu 1. siječnja
2007.
Klasa: 011-02/06-01/10
Urbroj: 525-02-06-1
Zagreb, 24. listopada 2006.
Ministar poljoprivrede,
šumarstva i vodnoga gospodarstva
Petar Čobanković, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |