POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

2659

Na temelju članka 10. stavka 4., članka 11. stavka 5., članka 14. stavka 4. i članka 50. Zakona o biljnom zdravstvu (»Narodne novine«, br. 75/05), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O PROVOĐENJU SUSTAVNOG ISTRAŽIVANJA I MJERA ZA SPRJEČAVANJE ŠIRENJA I SUZBIJANJE PRSTENASTE TRULEŽI GOMOLJA KRUMPIRA, KOJU PROUZROKUJE BAKTERIJA Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al.

I. TEMELJNE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način provođenja sustavnog istraživanja radi utvrđivanja prisutnosti i određivanja rasprostranjenosti prstenaste truleži gomolja krumpira, koju prouzrokuje bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. (u daljnjem tekstu: štetni organizam) i, u slučaju pojave štetnog organizma, mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje radi iskorjenjivanja.

Izvješćivanje u slučaju zaraze ili sumnje na zarazu

Članak 2.

Ako posjednik bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih pred­meta ili bilo koja druga osoba uoči simptome zaraze ili posumnja na pojavu štetnog organizma, obvezan je o tome odmah izvijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora, koji o tome odmah izvješćuje nadležnu upravu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo).

II. SUSTAVNO ISTRAŽIVANJE

Sustavno istraživanje

Članak 3.

(1) Radi utvrđivanja prisutnosti ili odsutnosti štetnog organiz­ma provodi se sustavno istraživanje kao dio posebnog nadzora u skladu s godišnjim programom iz članka 14. stavka 2. Zakona o biljnom zdravstvu. U sklopu sustavnog istraživanja obavlja se pregled gomolja i, gdje je to opravdano, biljaka krumpira (Solanum tuberosum L.) (u daljnjem tekstu: gomolji ili biljke).
(2) Sustavno istraživanje provode fitosanitarna inspekcija i Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zavod) i druge znanstvene i stručne institucije kad ih godišnjim programom odredi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: ministar).
(3) Pri pregledu gomolja fitosanitarni inspektor ili stručna osoba Zavoda uzima uzorke sjemenskog krumpira i krumpira koji nije namijenjen sadnji (u daljnjem tekstu: merkantilni krumpir) u prvom redu iz partija u skladištima, i dostavlja ih laboratoriju Zavoda ili ovlaštene institucije (u daljnjem tekstu: laboratorij) radi testiranja. U slučaju potrebe fitosanitarni inspektor ili stručna osoba mogu uzeti i dodatne uzorke gomolja kako bi obavili vizualni pregled prerezanih gomolja.
(4) Pri pregledu biljaka u sklopu sustavnog istraživanja, fitosanitarni inspektor ili stručna osoba uzima uzorke biljaka i dostavlja ih laboratoriju radi testiranja.
(5) Laboratorijsko testiranje iz stavka 3. i 4. ovoga članka provodi se sukladno standardnom postupku za dijagnozu, otkrivanje i identifikaciju bakterije Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. kojeg preporučuju Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (EPPO) ili Europska unija (u daljnjem tekstu: propisani postupak).
(6) O rezultatima sustavnog istraživanja iz stavka 1. ovoga članka, nadležna uprava je obvezna najmanje jednom godišnje izvijestiti države članice Europske unije, Europsku komisiju i Stalni odbor za biljno zdravstvo (u daljnjem tekstu: Odbor).

III. SUMNJA NA ZARAZU

Sumnja na zarazu

Članak 4.

(1) Na zarazu štetnim organizmom sumnja se:
– ako su uočeni vidljivi znakovi bolesti, ili
– ako je rezultat imunofluorescencijskog ili nekog drugog brzog testa provjere provedenog sukladno propisanom postupku pozitivan.
(2) Da bi se potvrdila ili opovrgnula sumnja na zarazu štetnim organizmom, provode se daljnja laboratorijska testiranja sukladno propisanom postupku.
(3) Do dobivanja konačnih rezultata laboratorijskog testiranja iz stavka 2. ovoga članka fitosanitarni će inspektor:
1. zabraniti premještanje svih partija ili pošiljaka krumpira iz kojih su uzeti uzorci, osim ako se to premještanje obavlja pod njegovim nadzorom, uz uvjet da je isključena opasnost od širenja štetnog organizma,
2. poduzeti potrebne radnje radi otkrivanja mogućeg izvora zaraze štetnim organizmom,
3. naložiti odgovarajuće dodatne mjere opreza radi sprječavanja širenja štetnog organizma koje je odredilo Ministarstvo, ovisno o procijenjenom stupnju opasnosti. Te mjere mogu uključivati služ­beni nadzor premještanja svih ostalih gomolja ili biljaka, unutar i izvan posjeda, ako se mogu dovesti u vezu sa sumnjom na zarazu štetnim organizmom.

Čuvanje dokaznog materijala

Članak 5.

(1) U slučaju sumnje na zarazu štetnim organizmom, do dobivanja konačnog rezultata laboratorijskog testiranja provedenog sukladno propisanom postupku, laboratorij je obvezan zadržati i na primjeren način čuvati:
– sve uzorkovane gomolje i, kada je to moguće, sve uzorkovane biljke,
– sav preostali ekstrakt i dodatno pripremljen materijal za brze testove provjere, npr. stakalca za imunofluorescenciju, i
– svu pripadajuću dokumentaciju.
Sačuvani uzorak gomolja omogućit će testiranje sortnosti, kada je to potrebno.
(2) U slučaju kada je laboratorijskim testiranjem, provedenim sukladno propisanom postupku, potvrđena zaraza štetnim organiz­mom, laboratorij je obvezan najmanje mjesec dana nakon slanja obavijesti iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika zadržati i na primjeren način čuvati:
– materijal naveden u stavku 1. ovoga članka, i
– uzorak umjetno zaraženih test biljaka patlidžana, i
– izoliranu kulturu štetnog organizma.

IV. POTVRĐENA ZARAZA

Postupak u slučaju potvrđene zaraze

Članak 6.

(1) Ako se laboratorijskim testiranjem iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika u uzorku gomolja, biljaka ili dijelova biljaka potvrdi zaraza štetnim organizmom, fitosanitarni inspektor će, na temelju podataka dobivenih od Ministarstva:
1. označiti kao zaražene gomolje i biljke, pošiljku ili partiju, strojeve, prijevozna sredstva, skladišta ili njihove dijelove, sve druge objekte i predmete, uključujući materijal za pakiranje, iz kojih je uzorak uzet, a prema potrebi mjesta proizvodnje i polja s kojih su gomolji i biljke izvađeni,
2. odrediti opseg vjerojatne zaraze,
3. odrediti sigurnosno područje na temelju označene zaraze, opsega vjerojatne zaraze i mogućeg širenja štetnog organizma,
(2) Moguće širenje štetnog organizma iz stavka 1. točke 3. ovoga članka određuje se uzimajući u obzir sljedeće elemente:
– blizinu drugih mjesta proizvodnje krumpira i drugih biljaka domaćina,
– zajedničku proizvodnju i zajedničku uporabu zaliha sjemenskog krumpira.

Opseg vjerojatne zaraze

Članak 7.

Fitosanitarni inspektor određuje opseg vjerojatne zaraze iz članka 6. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na temelju mogućih doticaja s utvrđenom zarazom prije i poslije vađenja krumpira ili doticaja tijekom proizvodnje, uzimajući u obzir:
1. gomolje ili biljke uzgojene na mjestu proizvodnje koje je označeno kao zaraženo,
2. mjesto ili mjesta proizvodnje koja su u bilo kakvoj vezi s proizvodnjom gomolja ili biljaka koji su označeni kao zaraženi, uključujući i ona na kojima su se koristili ista oprema za proizvod­nju i objekti,
3. gomolje ili biljke koji su proizvedeni na mjestima proizvodnje iz točke 2. ovoga članka ili su se nalazili na tim mjestima proizvod­nje, u vrijeme dok su gomolji i biljke koji su označeni kao zaraženi u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika bili prisutni na mjestima proizvodnje iz točke 1. ovoga članka,
4. posjede na kojima se nalazi ili dorađuje krumpir koji potječe s mjesta proizvodnje iz točke 1. do 3. ovoga članka,
5. svaki stroj, prijevozno sredstvo, skladište, ili njihov dio, te druge objekte ili predmete, uključujući i materijal za pakiranje, koji su mogli doći u doticaj s gomoljima ili biljkama koje su označene kao zaražene u skladu sa člankom 6. stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika,
6. sve gomolje ili biljke koje su bile uskladištene ili u doticaju s nekim od objekata ili predmeta iz točke 5. ovoga članka, prije čiš­ćenja i dezinfekcije tih objekata i predmeta, i
7. gomolje ili biljke koje se smatraju vjerojatno zaraženima radi klonske povezanosti s gomoljima ili biljkama koje su označene kao zaražene, iako su rezultati testiranja provedenog sukladno propisanom postupku negativni. Kada je potrebno, može se provesti i test sortnosti da bi se provjerio identitet zaraženih i klonski srodnih gomolja ili biljaka krumpira,
8. mjesta proizvodnje gomolja ili biljaka iz točke 7. ovoga članka.

Obavješćivanje u slučaju potvrđene zaraze

Članak 8.

(1) Nadležna uprava obvezna je obavijestiti službeno tijelo nad­ležno za zaštitu bilja svake države članice Europske unije, Europsku komisiju i Odbor o zarazi iz članka 6. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika odmah nakon što je laboratorijskim testiranjem provedenim sukladno propisanom postupku potvrđena zaraza, navodeći barem sljedeće podatke:
– naziv sorte i partiju krumpira,
– namjenu (merkantilni ili sjemenski) i, kada je moguće, kategoriju sjemenskog krumpira.
(2) Nadležna uprava šalje obavijest službenom tijelu nadležnom za zaštitu bilja svake države članice Europske unije u kojima postoji opasnost od širenja zaraze na krumpir, navodeći:
– naziv sorte i partiju krumpira,
– naziv i adresu pošiljatelja i primatelja,
– datum prispijeća partije krumpira,
– veličinu isporučene partije krumpira,
– kopiju biljne putovnice ili kada je to moguće barem broj putovnice, ili registracijski broj proizvođača ili trgovca te kopiju dostavnice.
(3) O slanju obavijesti iz stavka 2. ovoga članka nadležna uprava izvještava Europsku komisiju.
(4) Uz obavijest iz stavka 3. ovoga članka nadležna uprava obvezna je nakon završetka svih istraživanja poslati Europskoj komisiji dodatnu obavijest, koja sadrži sljedeće informacije:
– datum kada je zaraza potvrđena,
– kratak opis istrage provedene radi identifikacije izvora i mogućeg širenja zaraze, uključujući i podatke o uzimanju uzoraka,
– informacije o identificiranim ili mogućim izvorima zaraze,
– pojedinosti o opsegu označene zaraze, uključujući broj mjesta proizvodnje i broj partija s nazivom sorte i, kada se radi o sjemenskom krumpiru, kategorija,
– pojedinosti o sigurnosnom području, uključujući broj mjesta proizvodnje koja nisu označena kao zaražena, ali su uključena u sigurnosno područje,
– svaku drugu informaciju o potvrđenoj iznenadnoj pojavi štet­nog organizma koju može zatražiti Europska komisija.

Testiranje klonski srodnog krumpira

Članak 9.

(1) Partije krumpira koje su klonski srodne s gomoljima ili biljkama koje su označene kao zaražene u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika, podliježu obveznom laboratorijskom testiranju sukladno propisanom postupku.
(2) Fitosanitarni inspektor na temelju podataka Ministarstva određuje testiranje onolikog broja uzoraka gomolja ili biljaka koliko je potrebno da bi se odredio vjerojatni primarni izvor zaraze i opseg vjerojatne zaraze, pri čemu redoslijed testiranja ovisi o stupnju opasnosti.
(3) Nakon dobivanja rezultata laboratorijskog testiranja iz stavka 1. ovoga članka, fitosanitarni inspektor provodi daljnje utvrđivanje zaraze i opsega vjerojatne zaraze te sigurnosnog područja.

V. MJERE

Mjere i postupci sa zaraženim biljem

Članak 10.

(1) Sadnja gomolja ili biljaka koji su označeni kao zaraženi u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika nije dopuštena, već se oni moraju, pod nadzorom fitosanitarnog inspek­tora:
– uništiti, ili
– upotrijebiti kao hrana za životinje nakon odgovarajuće toplinske obrade koja ne ostavlja nikakvu mogućnost preživljavanja štetnog organizma, ili
– odložiti na službeno odobrenom mjestu za zbrinjavanje otpada, za koje je utvrđeno da ne postoji opasnost od nekontroliranog širenja štetnog organizma u okoliš, na primjer cijeđenjem kroz pore tla do poljoprivrednog zemljišta, ili
– spaliti, ili
– industrijski preraditi, pod uvjetom da se izravno i odmah dopreme do mjesta prerade, na kojem mora postojati službeno odobrena oprema za zbrinjavanje otpada, čijim je korištenjem otklonjena opasnost od širenja štetnog organizma, i na kojem postoji sustav za čišćenje i dezinfekciju barem onih prijevoznih sredstava koji napuštaju mjesto prerade, ili
– podvrgnuti drugim mjerama, pod uvjetom da nema opasnosti od širenja štetnog organizma. O takvim mjerama i njihovoj opravdanosti, nadležna uprava obvezna je izvijestiti Europsku komisiju i države članice Europske unije.
(2) Sav preostali otpad koji je nastao kao rezultat provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka, mora biti zbrinut sukladno službeno odobrenom postupku u skladu s člankom 13. ovoga Pravilnika.

Mjere i postupci s vjerojatno zaraženim krumpirom

Članak 11.

(1) Sadnja gomolja ili biljaka koje se smatraju vjerojatno zaraženima štetnim organizmom u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika nije dopuštena, već se oni moraju, pod nadzorom fitosanitarnog inspektora:
– upotrijebiti kao merkantilni krumpir namijenjen prehrani, pri čemu mora biti pakiran na mjestima koja raspolažu odgovarajućom opremom za zbrinjavanje otpada, i koji je spreman za neposred­nu dostavu i uporabu bez naknadnog prepakiranja. Sa sjemenskim krumpirom dozvoljeno je rukovati na tim istim mjestima samo ako se radi odvojeno ili nakon čišćenja i dezinfekcije, ili
– upotrijebiti kao merkantilni krumpir namijenjen industrijskoj preradi, uz izravnu i brzu dostavu do pogona za preradu, koji mora raspolagati odgovarajućom opremom za zbrinjavanje otpada i sustavom za čišćenje i dezinfekciju barem onih prijevoznih sredstava koji napuštaju mjesto prerade, ili
– upotrijebiti ili zbrinuti na neki drugi službeno odobreni način, pod uvjetom da nema opasnosti od širenja štetnog organizma.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se i na gomolje ili biljke koji su klonski povezani s onima koji su označeni kao zaraženi, bez obzira na rezultate testiranja iz članka 9. ovoga Pravilnika.

Čišćenje i dezinfekcija

Članak 12.

(1) Fitosanitarni inspektor naredit će da se strojevi, prijevozna sredstva, skladišta i njihovi dijelovi, ili drugi objekti i predmeti, uključujući materijal za pakiranje, koji su označeni kao zaraženi u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. ovoga Pravilnika, ili se smatraju vjerojatno zaraženima u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika, ili unište, ili očiste i dezinficiraju primjenom odgovarajućih postupaka kojima se otklanja opasnost od širenja štetnog organizma.
(2) Nakon dezinfekcije, objekti i predmeti iz stavka 1. ovoga članka više se ne smatraju zaraženima.

Postupci zbrinjavanja otpada

Članak 13.

(1) Službeno odobreni postupak zbrinjavanja otpada nastalog u procesu industrijske prerade iz članka 11. ovoga Pravilnika mora se izvršiti u skladu sa sljedećim odredbama tako da se izbjegne svaka opasnost od širenja štetnog organizma:
1. otpaci krumpira (uključujući odbačeni krumpir i koru) i svi drugi kruti otpaci koji su u vezi s krumpirom (uključujući tlo, kamenje i druge ostatke) moraju se odstraniti na sljedeći način:
– odložiti na za to službeno odobrenom mjestu, na kojem ne postoji opasnost od nekontroliranog širenja štetnog organizma u okoliš, na primjer cijeđenjem kroz pore tla do poljoprivrednog zemljišta. Otpaci se prevoze izravno do određenog mjesta u zatvorenom prijevoznom sredstvu tako da ne postoji opasnost od gubitka otpada, ili
– spaliti, ili
– primijeniti neke druge mjere za koje je utvrđeno da ne postoji opasnost od širenja štetnog organizma. O primjeni ovih mjera nadležna uprava mora izvijestiti Europsku komisiju i države članice Europske unije.
2. tekući otpad nastao u preradi, a koji sadrži raspršene krute čestice, mora se prije uklanjanja filtrirati ili obraditi postupkom sedimentacije radi odstranjivanja krutih čestica. Krute čestice se nakon toga uklanjaju na način naveden u točki 1. ovoga stavka. Tekući dio otpada se mora:
– u cijelosti prije odstranjivanja zagrijati na temperaturu od najmanje 60° C u trajanju najmanje 30 minuta, ili
– odstraniti pod službenim nadzorom na neki drugi službeno odobreni način koji onemogućava da otpaci dođu na bilo koji način u doticaj s poljoprivrednim zemljištem. O primjeni ovih mjera nadležna uprava mora izvijestiti Europsku komisiju i države članice Europske unije.
(2) Postupci propisani stavkom 1. ovoga članka primijenit će se i na otpad koji nastaje tijekom rukovanja, odstranjivanja i prerade zaraženih partija.

Mjere u sigurnosnom području

Članak 14.

U sigurnosnom području određenom u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 3. ovoga Pravilnika, fitosanitarni će inspektor narediti mjere navedene u Prilogu koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Postupak sa sjemenskim krumpirom

Članak 15.

(1) Sjemenski krumpir mora potjecati izravno od materijala dobivenog sukladno službeno odobrenom postupku kontrole i za koji je službenim laboratorijskim testiranjem provedenim sukladno propisanom postupku utvrđeno da nije zaražen štetnim organizmom.
(2) Laboratorijsko testiranje iz stavka 1. ovoga članka provodi se:
– u slučajevima kada zaraza ugrožava proizvodnju sjemenskog krumpira: na biljkama iz početne faze klonske selekcije,
– u ostalim slučajevima: ili na biljkama iz početne faze klonske selekcije, ili na reprezentativnim uzorcima osnovnog sjemena krumpira, odnosno ranijih generacija u lancu vegetativnog razmnožavanja.

Zabrana posjedovanja i korištenja štetnog organizma

Članak 16.

Zabranjeno je posjedovanje i bilo kakvo korištenje štetnog organizma.

Iznimke od propisanih mjera

Članak 17.

Ministarstvo može odobriti iznimke od mjera propisanih člankom 10., 11., 12., 14. te člankom 16. ovoga Pravilnika za pokusne, znanstvene ili selekcijske namjene, pod uvjetom da se time osigura nadzor nad štetnim organizmom i da nema opasnosti od njegova širenja.

Dodatne i strože mjere

Članak 18.

(1) Dodatne i strože mjere mogu se propisati radi suzbijanja ili sprječavanja širenja štetnog organizma.
(2) O pojedinostima u vezi mjera iz stavka 1. ovoga članka nad­ležna uprava šalje obavijest državama članicama Europske unije i Europskoj komisiji.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važnosti

Članak 19.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Naredba o provođenju nadzora radi sprječavanja pojavljivanja smeđe truleži gomolja – Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. i prstenaste truleži gomolja krumpira – Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus (»Narodne novine«, br. 78/01), u dijelu koji se odnosi na prstenastu trulež gomolja krumpira – Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus.

Stupanje na snagu

Članak 20.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
(2) Odredbe članka 3. stavka 6., članka 8., članka 10. stavka 1. podstavka 6., članka 13. stavka 1. točke 1. alineje 3. i točke 2. alineje 2. i članka 18. stavka 2. ovoga Pravilnika stupaju na snagu danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji.
(3) Odredba članka 8. stavka 2. podstavka 5. ovoga Pravilnika stupa na snagu 1. siječnja 2008. godine.

Klasa: 011-02/06-01/9
Urbroj: 525-1-06-2
Zagreb, 30. listopada 2006.

Ministar poljoprivrede, šumarstva
i vodnoga gospodarstva
Petar Čobanković, v. r.
 

PRILOG


Mjere koje naređuje fitosanitarni inspektor i koje se provode u sigurnosnom području uspostavljenom u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 3. ovoga Pravilnika su sljedeće:

I. NA MJESTIMA PROIZVODNJE KOJA SU OZNAČENA KAO ZARAŽENA:

1. Na polju koje je označeno kao zaraženo:
1.1.1. u iduće, najmanje tri vegetacijske godine nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza:
– obvezno je uklanjanje samoniklih biljaka krumpira i drugih biljaka domaćina štetnog organizma i
– zabranjena je sadnja gomolja i biljaka te sjetva sjemena krumpira u botaničkom smislu kao i sjetva i sadnja drugih biljaka domaćina štetnog organizma ili usjeva za koje je utvrđeno da omogućuju širenje štetnog organizma,
1.1.2. u prvoj sezoni proizvodnje krumpira koja slijedi nakon raz­doblja iz podtočke 1.1.1., pod uvjetom da na polju najmanje dvije uzastopne vegetacijske godine prije sadnje tijekom provođenja sustavnog istraživanja nisu nađene samonikle biljke krumpira i druge biljke domaćini, dopušta se proizvodnja isključivo merkantilnog krumpira, uz testiranje gomolja sukladno propisanom postupku;
1.1.3. u sezoni proizvodnje krumpira koja slijedi nakon one iz podtočke 1.1.2., dopušta se, uz odgovarajući plodored, koji mora biti najmanje dvogodišnji za proizvodnju sjemenskog krumpira, proiz­vodnja sjemenskog ili merkantilnog krumpira, uz provođenje sustav­nog istraživanja iz članka 3. ovoga Pravilnika; ili
1.2.1. tijekom četiri vegetacijske godine koje slijede nakon godine u kojoj je zaraza utvrđena:
– provode se mjere uklanjanja samoniklih biljaka krumpira i drugih samoniklih biljaka domaćina štetnog organizma, i
– polje se održava na ugaru ili kao trajni pašnjak s intenzivnom ispašom ili čestom niskom košnjom,
1.2.2. u prvoj sezoni proizvodnje krumpira koja slijedi nakon raz­doblja iz podtočke 1.2.1., pod uvjetom da tijekom provođenja sustavnog istraživanja u najmanje dvije uzastopne vegetacijske godine prije sadnje na polju nisu nađene samonikle biljke krumpira i druge samonikle biljke domaćini, dopušta se proizvodnja sjemenskog ili merkantilnog krumpira, uz testiranje izvađenih gomolja sukladno propisanom postupku.
2. Na ostalim poljima unutar zaraženog mjesta proizvodnje pod uvjetom da je fitosanitarni inspektor utvrdio da je otklonjena opas­nost od samoniklih biljaka krumpira te drugih biljaka domaćina štetnog organizma:
2.1. u vegetacijskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je zaraza utvrđena:
– zabranjuje se sadnja gomolja i biljaka krumpira, te sjetva sjemena krumpira u botaničkom smislu ili drugih samoniklih biljaka domaćina štetnog organizma, ili se
– dopušta sadnja certificiranog sjemenskog krumpira namijenjenog isključivo proizvodnji merkantilnog krumpira,
2.2. u drugoj vegetacijskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je zaraza utvrđena, dopušta se sadnja samo certificiranog sjemenskog krumpira ili sjemenskog krumpira za koji je službenim testiranjem potvrđeno da nije zaražen štetnim organizmom i da je proizveden pod stručnim nadzorom na mjestima proizvodnje koja nisu označena kao zaražena, za sjemensku ili merkantilnu proizvodnju,
2.3. najmanje još u trećoj vegetacijskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza dopušta se sadnja samo certificiranog sjemenskog krumpira ili sjemenskog krumpira proizvedenog pod stručnim nadzorom iz certificiranog sjemenskog krumpira, za sjemensku ili merkantilnu proizvodnju,
2.4. u svakoj vegetacijskoj godini iz podtočke 2.1., 2.2. i 2.3. ove točke poduzimaju se mjere uklanjanja samoniklih biljaka krumpira i drugih biljaka domaćina štetnog organizma ako su prisutne i provodi se službeno testiranje izvađenog krumpira sa svakog polja sukladno propisanom postupku.
3. Odmah nakon utvrđivanja zaraze štetnim organizmom i nakon sljedeće vegetacijske godine, svi strojevi, oprema i skladišni prostori na mjestu proizvodnje koji su se koristili u proizvodnji krumpira moraju se očistiti i dezinficirati primjenom odgovarajućih postupaka u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika.
4. U zaštićenim prostorima namijenjenim proizvodnji bilja gdje je moguća potpuna zamjena supstrata za uzgoj:
– zabranjuje se sadnja gomolja i biljaka krumpira te sjetva sjemena krumpira u botaničkom smislu, sve dok se u tom zaštićenom prostoru, pod nadzorom fitosanitarnog inspektora, ne provedu mjere uništavanja štetnog organizma i ukloni sav biljni materijal koji potječe od biljaka domaćina, pri čemu se, kao minimalna mjera, obvezno provodi potpuna zamjena supstrata za uzgoj te čišćenje i dezinfekcija proizvodne jedinice i cjelokupne opreme, i sve dok nakon toga fitosanitarni inspektor ne odobri proizvodnju krumpira, i
– dopušta se sadnja isključivo certificiranog sjemenskog krumpira ili mini-gomolja ili mikro biljaka dobivenih iz kulture biljnog tkiva, koje potječu iz testiranih izvora.

II. U ČITAVOM SIGURNOSNOM PODRUČJU, PORED MJERA NAVEDENIH U GLAVI I. OVOGA PRILOGA:

1. Odmah nakon utvrđivanja zaraze fitosanitarni inspektor naređuje, prema potrebi, čišćenje i dezinfekciju svih strojeva, opreme i skladiš­nih prostora koji su se koristili na takvim posjedima u proizvodnji krumpira primjenom odgovarajućih postupaka u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika.
2. Odmah i tijekom najmanje triju vegetacijskih godina koje slijede iza one u kojoj je zaraza utvrđena, fitosanitarni inspektor:
– nadzire posjede na kojima se uzgajaju, skladište, nalaze ili dorađuju gomolji krumpira, uključujući i posjede s kojih i na kojima su se koristili strojevi za obavljanje radnji u vezi s nabrojenim djelat­nostima,
– unutar cijelog sigurnosnog područja naređuje sadnju isključivo certificiranog sjemenskog krumpira ili sjemenskog krumpira proiz­vedenog pod stručnim nadzorom, i testiranje nakon vađenja onog sjemenskog krumpira koji je uzgojen na mjestima proizvodnje koja se smatraju vjerojatno zaraženima, u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika,
– naređuje da se na svim posjedima unutar tog područja s proizvedenim sjemenskim krumpirom postupa odvojeno od merkantilnog krumpira, ili da se obavi čišćenje i dezinfekcija između postupanja sa sjemenskim i merkantilnim krumpirom,
– provodi sustavno istraživanje iz članka 3. ovoga Pravilnika.
3. U slučaju potrebe, ministar može narediti zamjenu svih zaliha sjemenskog krumpira u odgovarajućem vremenskom razdoblju.




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga