KOLEKTIVNI UGOVORI

2996

GRANSKI SINDIKAT ZAPOSLENIH U OSIGURANJU HRVATSKE, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, kojeg predstavlja i zastupa predsjednik Sindikata Miroslav Hrašćanec i
CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, zastupana po predsjedniku Uprave Hrvoju Vojkoviću i članu Uprave Ljerki Šeparović
sklopili su temeljem članka 194. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 137/04 proč. tekst) u Zagrebu, dana 30. svibnja 2006. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor je sporazum sklopljen između Granskog sindikata zaposlenih u osiguranju Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat) kao granske sindikalne organizacije koja predstavlja i zastupa radnike, članove sindikata CROATIA osiguranja d.d., s jedne strane i Uprave CROATIA osiguranja d.d. kao poslodavca (u daljnjem tekstu: Društvo), s druge strane.
Ovaj Kolektivni ugovor predstavlja volju obiju ugovornih strana da svoje odnose urede u cilju promicanja socijalne, radnopravne i gospodarske sigurnosti članova Sindikata zaposlenih u Društvu, kao i spremnost ugovornih strana za dugoročno, sporazumno i dogovorno uređenje međusobnih odnosa, a na dobrobit obiju strana.
Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze Sindikata, radnika u Društvu, članova Sindikata, kao i prava i obveze Društva kao poslodavca prema radnicima – članovima Sindikata koji u njemu rade, sukladno zakonskim i drugim propisima i slobodom međusobnog ugovaranja.
Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske.

Članak 2.

Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje Društvo s jedne strane i Sindikat, odnosno radnike – članove Sindikata, koji su u vrijeme sklapanja Kolektivnog ugovora bili ili su naknadno postali članovi Sindikata s druge strane.

Članak 3.

Ovim Kolektivnim ugovorom pobliže se uređuju:
RADNI ODNOSI
Uvjeti i način zasnivanja radnog odnosa
Probni rad
Trajanje ugovora o radu
Oblik ugovora o radu
ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S DRUŠTVOM
PRIPRAVNICI
UTVRĐIVANJE RADNE SPOSOBNOSTI
RADNO VRIJEME
STANKA, DNEVNI I TJEDNI ODMOR
GODIŠNJI ODMOR
PLAĆENI DOPUST
NEPLAĆENI DOPUST
ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA
ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA
Postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika
ZAŠTITA MAJČINSTVA
ZAŠTITA INVALIDNIH I STARIJIH OSOBA
PLAĆE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJA
Osnovna plaća
Stalni mjesečni dodatak na plaću
Dodatak za radni staž
Stimulativni dio plaće
Dodatak za godišnji odmor
Blagdanska prigodnica
Isplata plaće
Naknada plaće
Naknade za izume i racionalizacije
Otpremnine kod umirovljenja
Solidarne potpore
Jubilarne nagrade
Kolektivno osiguranje
Pokloni djeci
Naknade na teret troškova poslovanja
OBRAZOVANJE RADNIKA
POSEBNI UGLAVCI UGOVORA O RADU RUKOVODEĆIH RADNIKA
MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA, ODNOSNO DRUŠTVA
OTKAZ UGOVORA O RADU
Redoviti otkaz
Neopravdani razlog za otkaz
Izvanredni otkaz
Oblik otkaza
Otkazni rok
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Savjetovanje s radničkim vijećem o otkazu
Otpremnina kod otkaza ugovora o radu
RADNIČKO VIJEĆE
PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA
OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Zaštita prava radnika
Arbitraža za radne sporove CROATIA osiguranja d.d.
SINDIKAT I UVJETI ZA NJEGOV RAD
ŠTRAJK I SOCIJALNI MIR
PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA, NJEGOVE IZMJENE I DOPUNE
ZAVRŠNE ODREDBE

II. RADNI ODNOSI

Uvjeti i način zasnivanja radnog odnosa

Članak 4.

Radnik slobodno i dobrovoljno zasniva radni odnos u Društvu. Radni odnos u Društvu može zasnovati svaka osoba koja ispunjava opće uvjete utvrđene Zakonom, kao i posebne uvjete navedene u aktu o sustavu radnih mjesta, koji donosi Uprava Društva.

Članak 5.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi ovlaštena osoba.

Članak 6.

Ovlaštena osoba može odlučiti da se prije zasnivanja radnog odnosa obavi provjeravanje stručnih i drugih sposobnosti putem razgovara, testiranja ili drugim prikladnim načinom provjere.

Članak 7.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli.
Diskriminaciju iz prethodnog stavka ovog članka predstavlja i svako uznemiravanje ili spolno uznemiravanje.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 8.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ako Društvo sa radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Članak 9.

Ako Društvo osniva novo društvo, u aktima o osnivanju novog društva osigurava se svim radnicima, koji prelaze na rad u novoosnovano društvo, kontinuitet određenih prava iz radnog odnosa utvrđenih zakonskim propisima i ovim Kolektivnim ugovorom (godišnji odmor, jubilarne nagrade, otpremnine i drugo).
Društvo će u slučaju prestanka novoosnovanog društva iz prethodnog stavka, u razdoblju od tri (3) godine od dana prijenosa ugovora o radu radnika, preuzeti na rad sve radnike koji su prethodno radili u Društvu i s njima sklopiti ugovore o radu u skladu s njihovom stručnom spremom.

Probni rad

Članak 10.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad, putem kojeg se provjeravaju stručne i radne sposobnosti, može trajati najviše 6 mjeseci. S pripravnicima se ne ugovara probni rad.
Tijekom probnog rada radnik obavlja poslove radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos.
Probni rad određuje se kao mogući uvjet u aktu o sustavu radnih mjesta.
Ovlaštena osoba može odlučiti, na temelju kandidatovog prethodnog radnog iskustva, da kandidatu neće odrediti probni rad.

Članak 11.

O rezultatima praćenja probnog rada povjerenstvo od tri člana koji moraju imati u pravilu najmanje istu stručnu spremu kao i radnik na probnom radu, a koju imenuje ovlaštena osoba sastavlja pismeno izvješće, koje se podnosi ovlaštenoj osobi najkasnije 8 dana prije isteka probnog rada.
Ako do isteka trajanja probnog rada radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatrat će se da je zadovoljio na probnom radu.
Ukoliko se utvrdi da radnik nije zadovoljio na probnom radu, Društvo može otkazati ugovor o radu i prije isteka probnog rada navedenog u ugovoru o radu.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.

Trajanje ugovora o radu

Članak 12.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno ili određeno vrijeme sukladno odredbama Zakona o radu.

Oblik ugovora o radu

Članak 13.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Ako Društvo ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Društvo je dužno radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.

III. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S DRUŠTVOM

Članak 14.

Kod zasnivanja radnog odnosa u Društvu radnik preuzima obvezu da tijekom trajanja radnog odnosa neće bez odobrenja Društva, za svoj ili za tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti Društva, niti obavljati za konkurenciju poslove preuzete ugovorom o radu.

Članak 15.

Ako radnik postupi protivno zabrani iz članka 14. ovog Kolektivnog ugovora, obvezan je Društvu nadoknaditi pretrpljenu štetu.
Postupanje radnika protivno zabrani iz članka 14. ovog Kolektivnog ugovora predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

IV. PRIPRAVNICI

Članak 16.

Društvo može zaposliti osobu koja je završila određeni stupanj obrazovanja radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala.
Ugovor o radu može se s pripravnikom sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme.
Pripravnik se može stručno osposobljavati za samostalni rad i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), uz uvjete određene Zakonom.

Članak 17.

Provjera znanja pripravnika regulirana je posebnim pravilnikom Društva.

Članak 18.

Pripravniku, koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, a tijekom pripravničkog staža nije zadovoljio svojim znanjem i sposobnostima što utvrđuje posebno Povjerenstvo, Društvo može redovito otkazati temeljem nalaza Povjerenstva.

Članak 19.

Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik ima sva prava koja pripadaju radniku u radnom odnosu na temelju ovog Kolektivnog ugovora.
Pripravnik ima pravo na odgovarajući broj dana plaćenog dopusta za pripremu polaganja ispita, a broj dana (najviše 15 radnih dana) određuje ovlaštena osoba.

Članak 20.

Pripravništvo se utvrđuje u različitom trajanju u odnosu na stupanj stručne spreme i to:
– za rad na radnom mjestu SSS (IV. i V. stupanj) 6 mjeseci;
– za rad na radnom mjestu VŠS (VI. stupanj) 9 mjeseci;
– za rad na radnom mjestu VSS (VII. stupanj) 12 mjeseci.
Ovlaštena osoba može na zahtjev pripravnika odobriti polaganje ispita i prije isteka roka iz stavka 1. ovog članka, ali ne prije isteka dvije trećine pripravničkog staža.

V. UTVRĐIVANJE RADNE SPOSOBNOSTI

Članak 21.

Kada se pojavi osnovana sumnja da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (razlozi za osobno uvjetovani otkaz) ovlaštena osoba pokreće postupak provjere radnikovih znanja i sposobnosti.

Članak 22.

Ovlaštena osoba imenuje Povjerenstvo za provjeru radnikovih znanja i sposobnosti. Povjerenstvo se sastoji od tri člana koji moraju imati u pravilu najmanje istu stručnu spremu kao i radnik čija se znanja i sposobnosti prate.

Članak 23.

Provjera znanja i sposobnosti otpočinje danom pokretanja postupka i traje onoliko vremena koliko je potrebno da se utvrde činjenice i prikupe dokazi o znanju i sposobnosti radnika, a najduže 6 mjeseci.
Za vrijeme probnog rada, pripravništva, te duže odsutnosti s rada koja traje više od 6 mjeseci (vojni rok, porodni dopust i dr.), ne može se voditi postupak provjere sposobnosti rada radnika.

Članak 24.

Nakon završenog praćenja i provjere radnikovih znanja i sposobnosti, Povjerenstvo iz članka 22. ovog Kolektivnog ugovora izvješćuje ovlaštenu osobu o ocjeni uspješnosti.

Članak 25.

Na temelju ocjene Povjerenstva, ovlaštena osoba donosi odluku.
Ukoliko radnikova znanja i sposobnosti ne odgovaraju radnom mjestu za koje je sklopljen ugovor o radu, a ne postoji radno mjesto na kojem bi radnik mogao zadovoljiti i koje odgovara njegovim znanjima i sposobnostima, te ako Društvo ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima, ovlaštena osoba mu otkazuje ugovor o radu (osobno uvjetovani otkaz).

VI. RADNO VRIJEME

Članak 26.

Puno radno vrijeme radnika u Društvu traje 40 sati tjedno.
Radni tjedan traje najmanje 5 uzastopnih radnih dana.

Članak 27.

Radno vrijeme se može utvrditi i kao klizno radno vrijeme s najviše 30 minuta odstupanja na početku, odnosno na završetku rada.

Članak 28.

Sve odluke o radnom vremenu i njegovom rasporedu i kliznom radnom vremenu donosi ovlaštena osoba, poštujući pritom zakonska ograničenja za pojedine kategorije radnika (zabrana noćnog ili prekovremenog rada).

Članak 29.

U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, a naročito kada postoji prijeka potreba da se izvrše radnje u određenom roku za koje prijeti sumnja da se neće izvršiti, ili bi za Društvo nastala značajnija šteta, kao i kada je potrebno obaviti nužni posao odsutnog radnika koji se ne može odgoditi, ovlaštena osoba može odlučiti da radnik mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najviše do deset sati tjedno.

Članak 30.

Prekovremeni rad je poseban uvjet rada, te radnik za prekovremeni rad ima pravo na povećanu plaću.

Članak 31.

Prekovremeni rad se može odrediti svakog kalendarskog dana, bez obzira na subotu, nedjelju, blagdan ili neradni dan.
Prekovremeni rad se ne smije odrediti radnicima kojima je Zakonom zabranjeno raditi duže od punoga radnog vremena.

VII. STANKA, DNEVNI I TJEDNI ODMOR

Članak 32.

Radnik, koji radi najmanje šest sati dnevno, ima pravo u tijeku dnevnog rada na odmor (stanku), koji može koristiti i izvan poslovnog prostora, u trajanju od 30 minuta.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 24 sata neprekidno.
Ako radnik radi nedjeljom, mora mu se osigurati jedan dan odmora u tijeku idućeg tjedna. Odluku o tome donosi radnikov neposredni rukovoditelj.
Ako radnik radi subotom radno vrijeme mora mu se preraspodijeliti tako da ukupan broj sati rada u tom mjesecu ne prelazi mjesečni fond sati ili mu se mora omogućiti da dodatne sate odrađene u subotu iskoristi u dogovoru s neposrednim rukovoditeljem. Podružnice moraju imati poseban plan dežurstava.

VIII. GODIŠNJI ODMOR

Članak 33.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana.
Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset četiri radna dana.

Članak 34.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Članak 35.

Duljina trajanja godišnjeg odmora radnika Društva ovisi o radnom stažu, stručnoj spremi i posebnim socijalnim uvjetima radnika.

Članak 36.

Broj dana godišnjeg odmora iz članka 33. ovog Kolektivnog ugovora povećava se radnicima:
– do 2 g. radnog staža za 2 radna dana
– od 2 do 5 g. radnog staža za 3 radna dana
– od 5 do 10 g. radnog staža za 5 radnih dana
– od 10 do 15 g. radnog staža za 7 radnih dana
– od 15 do 20 g. radnog staža za 10 radnih dana
– od 20 do 25 g. radnog staža za 12 radnih dana
– od 25 do 30 g. radnog staža za 14 radnih dana
– preko 30 g. radnog staža za 16 radnih dana.
Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31.12. kalendarske godine za koju radnik koristi godišnji odmor.

Članak 37.

Prema posebnim socijalnim uvjetima i stručnoj spremi broj dana, na koje radnik ima pravo na temelju prethodnih odredbi ovog Kolektivnog ugovora, uvećava se za:
– roditelja s djetetom do 15 godina starosti         2 dana
– roditelja s više djece do 15 godina starosti,
za svako daljnje dijete                                         1 dan
– roditelja djeteta sa smetnjama u psihofizičkom
razvoju ili utvrđenim invaliditetom                         3 dana
– radnicima sa stručnom spremom VŠS               1 dan
– radnicima sa stručnom spremom VSS               2 dana
– invalida rada, te ratnom vojnom invalidu
s preko 50% invaliditeta                                      3 dana
– tjelesno oštećenje od 30% i više                       1 dan
Prema uvjetima iz prethodnog stavka ovog članka radnik ima pravo na najviše 32 dana godišnjeg odmora.
Slijepi radnik ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.
Broj dana temeljem posebnih socijalnih uvjeta i stručne spreme utvrđuje se s obzirom na stanje u trenutku utvrđivanja plana godišnjeg odmora.
Ukoliko tijekom kalendarske godine dođe do promjene stručne spreme i socijalnih uvjeta, radniku će se dodatkom rješenju o korištenju godišnjeg odmora priznati navedena prava.

Članak 38.

Ovlaštena osoba, na pisani prijedlog radnikovog neposrednog rukovoditelja može odlučiti da za određenu kalendarsku godinu radnik koristi više dana godišnjeg odmora nego što ima pravo koristiti prema prethodnim odredbama ovog Kolektivnog ugovora, o čemu se izdaje dodatak rješenju o korištenju godišnjeg odmora.

Članak 39.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana. U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se blagdani, neradni dani, subote i nedjelje.

Članak 40.

Plan korištenja godišnjeg odmora radnika u tijeku kalendarske godine utvrđuje ovlaštena osoba u dogovoru s radnikovim neposrednim rukovoditeljem.
Prije donošenja Plana korištenja godišnjih odmora ovlaštena osoba dužna se savjetovati s radničkim vijećem.

Članak 41.

Rješenje o korištenju godišnjeg odmora izdaje kadrovska služba organizacijskog dijela Društva.

Članak 42.

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, utvrđenog člankom 33., 36. i 37. ovog Kolektivnog ugovora, za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:
– ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema šest mjeseci neprekidnog rada, te nije stekao pravo na puni godišnji odmor;
– ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog neprekidnog rada;
– ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 43.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Iznimno, neposredni rukovoditelj, na pisani zahtjev radnika, može odobriti korištenje godišnjeg odmora i nakon 30. lipnja ako ga zbog potrebe posla nije mogao ranije iskoristiti.
Dva puta po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti neposrednog rukovoditelja najmanje tri dana prije.

Članak 44.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten, zbog bolesti ili porodnog dopusta, u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

Članak 45.

Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnoga poslodavca.
Prilikom prestanka ugovora o radu, Društvo je dužno radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora.

IX. PLAĆENI DOPUST

Članak 46.

Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do sedam radnih dana u slučajevima:
– sklapanja braka                                         3 dana
– rođenja djeteta                                          3 dana
– smrti člana uže obit. i roditelja supružnika   4 dana
– selidbe u drugo mjesto                               3 dana
– selidbe u istom mjestu                                2 dana
– elementarne nesreće                                  4 dana
– teške bolesti člana uže obitelji nakon što je radnikiskoristio pravo na bolovanje zbog kućne njege 2 dana
– obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanjaili specijalizacije 3 dana
– smještaja prognanih ili izbjeglih osoba         2 dana
– traženja članova uže obitelji nestalih u ratu   5 dana
– humanitarnih i drugih aktivnosti                   1 dan
– športskih aktivnosti Društva, ako Društvo
   organizira športska natjecanja ili igre           2 dana
– pristupa ročištu na sudovima ili org. uprave 1 dan
– dobrovoljni davatelji krvi imaju pravo na 2 slobodna dana za svako davanje krvi (u pravilu na dan davanja i dan poslije davanja krvi).
Radnik ima pravo na plaćeni dopust:
– radi pripremanja i polaganja ispita na visokoj i višoj školi za svaku godinu školovanja 10 radnih dana,
– radi pripremanja i polaganja ispita na poslijediplomskom studiju za svaki semestar 10 radnih dana,
– radi pripremanja i polaganja stručnih ispita reguliranih posebnim zakonima (pravosudni ispit, magisterij i sl.) u trajanju 20 radnih dana.
Članom uže obitelji smatraju se: suprug, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Članak 47.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenoga dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Odluku o plaćenom dopustu donosi ovlaštena osoba.
Radnik može ostvariti više od 7 radnih dana plaćenoga dopusta u tijeku iste godine u slučaju ponovljene potrebe dopusta iz članka 46. stavka 1. ovog Kolektivnog ugovora.

X. NEPLAĆENI DOPUST

Članak 48.

Ovlaštena osoba može odobriti radniku dopust bez naknade plaće, tj. za to razdoblje se neće isplaćivati dohodak (neplaćeni dopust) do 30 dana u sljedećim slučajevima:
– njege člana obitelji koja nije medicinski indicirana;
– liječenja na vlastiti trošak;
– obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak;
– u slučajevima iz članka 46. ovog Kolektivnog ugovora.
Kada to okolnosti zahtijevaju, neplaćeni dopust se u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može odobriti radniku u trajanju preko 30 dana.
Za vrijeme neplaćenog dopusta dužeg od 30 dana miruju radnikova prava i obveze iz radnog odnosa.

XI. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 49.

Radnik je dužan pridržavati se propisa o zaštiti na radu i upotrebljavati propisana zaštitna sredstva.

Članak 50.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje s propisima o zaštiti na radu.

Članak 51.

Radnik ima pravo odbiti rad na radnom mjestu na kojem postoji opasnost za zdravlje ili život, te na kojem nije provedena zaštita na radu.

Članak 52.

Način organiziranja zaštite na radu mora biti propisan posebnim općim aktom Društva.

Članak 53.

Sindikat će imenovati povjerenike zaštite na radu u svim podružnicama Društva. Povjerenici će između sebe imenovati svog koordinatora.
Radi osiguravanja uvjeta za nesmetano obnašanje dužnosti povje­renika zaštite na radu, Društvo se obvezuje osigurati za to uvjete i potrebna sredstva, a osobito omogućiti povjerenicima i koordinatoru:
– pravo na naknadu plaće najmanje četiri sata tjedno, s mogućnošću međusobnog ustupanja radnih sati, te pravo na naknadu drugih troškova nastalih pri obnašanju dužnosti povjerenika zaštite na radu,
– odsustvovanje s rada uz naknadu plaće radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) na teret poslodavca,
– pravo uvida u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu,
– ostala prava sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

Članak 54.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to potrebno za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i kada je to određeno posebnim zakonom, odnosno kad radnik dâ svoj izričiti pisani pristanak.

XII. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 55.

Društvo je dužno zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

Postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika

Članak 56.

Društvo je dužno imenovati osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovog članka obvezna je što je moguće prije, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dostave prituž­be, ispitati navode radnika koji je podnio pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
U postupku rješavanja pritužbi radnika, ovlaštena osoba može, ako ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osobe za koju je podnesena pritužba. Ovlaštena osoba obvezna je pažljivo ispitati svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika.
Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik, predstavnik radničkog vijeća ili odvjetnik.
Sadržaj poduzetih radnji i mjera ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja (npr. usmeno ili pismeno upozorenje, premještaj radnika u poslovnim prostorijama, prijedlog drugčijeg rasporeda rada i sl.).
Ovlaštena osoba dužna je o svim prijavljenim slučajevima uznemiravanja i spolnog uznemiravanja pisano izvijestiti Upravu Društva.
Ako ovlaštena osoba u postupku iz prethodnih stavaka ovog članka utvrdi veliku vjerojatnost da je pritužba utemeljena, dužna je o tome odmah pismeno izvijestiti Upravu Društva, koja u tom slučaju može poduzeti zakonom predviđene radnje.
Ako Društvo u roku od 8 (osam) dana ne poduzme mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su poduzete mjere očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 (osam) dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Za vrijeme prekida rada iz prethodnog stavka ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

XIII. ZAŠTITA MAJČINSTVA

Članak 57.

Raspored dnevnog radnog vremena majke, odnosno oca, koji imaju pravo raditi polovicu radnog vremena do navršene jedne godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako sljedeće dijete može raditi polovicu radnog vremena do navršene treće godine djetetova života, odnosno roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), posebnom odlukom određuje ovlaštena osoba na temelju dogovora s radnicom odnosno radnikom.

Članak 58.

Nakon što je prošao rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu, radnik koji je koristio neko od tih prava vratit će se na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, ponudit će mu se sklapanje ugovora o radu za druge odgovarajuće poslove u skladu sa stručnim znanjima i stručnom spremom.
Radnicima iz stavka 1. ovog članka ne može se u trajanju od 1 godine dati redoviti otkaz ugovora o radu osim otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika.

Članak 59.

Zaposleni u Društva imaju pravo na pomoć u visini jedne prosječne plaće u Društvu u proteklom mjesecu za rođenje svakog djeteta.
Ukoliko su oba roditelja zaposlena u Društvu, pravo na isplatu iz stavka 1. ovog članka ima samo jedan roditelj.

XIV. ZAŠTITA INVALIDNIH I STARIJIH OSOBA

Članak 60.

Kad kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Društvo je dužno, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Radi osiguranja takvih poslova Društvo je dužno prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 1. ovoga članka osigura odgovarajuće poslove.
Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku.

Članak 61.

Radniku kojemu nedostaje pet godina života odnosno pet godina radnog staža do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu po važećim propisima o mirovinskom osiguranju, ovlaštena osoba može ponuditi zaposlenje na manje zahtjevnom radnom mjestu.
Radniku iz stavka 1. ovog članka pripada plaća koju bi ostvario na dotadašnjem radnom mjestu, sve do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu prema godinama života ili radnom stažu.
Plaća radnika iz stavka 2. ovog članka povećava se sukladno rastu prosječnih plaća radnika u podružnici, odnosno Generalnoj direkciji.

XV. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGA PRIMANJA

Članak 62.

Radniku se za obavljeni rad isplaćuje plaća koja se sastoji od:
– osnovne plaće utvrđene ugovorom o radu, a na temelju koeficijenta složenosti radnog mjesta za koje je sklopljen ugovor,
– stalnog mjesečnog dodatka na plaću koji je jednak za sve radnike (raniji dio plaće za topli obrok),
– dodatka na plaću s temelja radnog staža,
– stimulativnog dijela plaće, kada se taj dio plaće ostvaruje i isplaćuje u organizacijskom dijelu sukladno kriterijima iz posebnog pravilnika.

Osnovna plaća

Članak 63.

Ugovorom o radu radniku se određuje svota osnovne plaće na temelju najniže osnovne plaće iz ovog Kolektivnog ugovora, te koeficijenta složenosti utvrđenog za određenu skupinu složenosti i tarifni razred iz akta o sustavu radnih mjesta u organizacijskom dijelu Društva.
Najniža osnovna plaća u Društvu za najjednostavnije poslove utvrđuje se na temelju svote koja se utvrđuje propisima kojima se uređuje najniža osnovica za plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvećana za 30% i za stalni mjesečni dodatak plaći od 430,00 kuna.
Svota najniže plaće usklađivat će se s razultatima poslovanja Društva, kao i propisima i mjerama koje će Vlada i druga nadležna tijela poduzimati u području plaća.

Članak 64.

U cilju očuvanja realne vrijednosti plaća, Društvo se obvezuje usklađivati masu plaća ukupno i po podružnicama s kretanjem porasta troškova života i stopom rasta bruto domaćeg proizvoda dvaput godišnje za razdoblja siječanj-lipanj i srpanj-prosinac poslovne godine.
Usklađivanje će se provoditi povećanjem mase plaća za jednu polovinu zbroja pokazatelja povećanja troškova života i visine bruto društvenog proizvoda u navedenim razdobljima.
Pokazatelje ukupno ostvarenog rasta troškova života i visine bruto domaćeg proizvoda čine postoci izvedeni iz zbroja mjesečnih indeksa troškova života i visine bruto domaćeg proizvoda koje objavljuje Državni zavod za statistiku za razdoblje za koje se provodi usklađivanje.
Usklađivanje mase plaća prema prethodnim stavcima ovog članka provest će se samo uz uvjet porasta premije osiguranja na nivou Društva u prethodnom razdoblju.

Članak 65.

Plaća u smislu ovog Kolektivnog ugovora je plaća u bruto-iznosu, osim ako ovim Kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno.
Sadržaj bruto-plaće propisan je posebnim zakonom koji uređuje materiju poreza na dohodak.

Članak 66.

Kod zasnivanja radnog odnosa, radnicima se, u pravilu, određuje osnovna plaća za prvi tarifni razred odgovarajuće grupe složenosti poslova.
Radniku se može osnovna plaća odrediti prema višem tarifnom razredu u određenoj skupini radnih mjesta, ako ovlaštena osoba ocijeni da je radnikova sposobnost evidentna, te da će postizati vidljive rezultate već na početku rada.

Članak 67.

Pripravnicima se po položenom pripravničkom ispitu odnosno nakon završenog pripravničkog staža osnovna plaća određuje u svoti koja pripada za prvi tarifni razred odgovarajuće grupe složenosti.
Ugovori o radu s pripravnicima zaključuju se za radna mjesta:
1. VSS – radna mjesta četvrte grupe složenosti poslova – prvi tarifni razred
2. VŠS – radna mjesta pete grupe složenosti poslova – prvi tarifni razred
3. SSS – radna mjesta šeste grupe složenosti poslova – prvi tarifni razred
(prema tablici koja je sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora).
Za vrijeme pripravničkog staža radniku pripravniku pripada 70% plaće radnog mjesta iz stavka 2. ovog članka, a nakon 1/3 odrađenog staža, po posebno obrazloženom prijedlogu neposrednog rukovoditelja, 80% plaće radnog mjesta iz stavka 2. ovog članka.

Članak 68.

Osnovna plaća zastupnika utvrđuje se temeljem provizije iz naplaćene premije ugovorenih osiguranja obračunate prema odredbama posebnog Pravilnika Društva. Zastupniku se ne može isplatiti manja osnovna plaća od najniže osnovne plaće utvrđene člankom 63. ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 69.

Osnovna plaća se utvrđuje za prosječni mjesečni fond od 174 sata rada, odnosno za 40 sati rada tjedno.

Članak 70.

Radniku se osnovna plaća povećava:
– za rad noću 30%
– za prekovremeni rad 50%
– za rad subotom i nedjeljom 35%
– za rad na dane blagdana i neradne dane 50%.
Rad iz stavka 1. ovog članka obavlja se po pisanom nalogu nesposrednog rukovoditelja.
Pravo na povećanje osnovne plaće iz stavka 1. ovog članka pripada radniku samo ako ne koristi slobodne dane, o čemu odlučuje ovlaštena osoba.

Stalni mjesečni dodatak na plaću

Članak 71.

Radniku pripada stalni mjesečni dodatak na plaću (ranije naknada za topli obrok) koji je jednak za sve radnike.

Članak 72.

Svota stalnog mjesečnog dodatka na plaću utvrđuje se u iznosu od 430,00 kn, uz suglasnost ugovornih strana da će u tijeku primjene ovog Kolektivnog ugovora razmotriti realnu mogućnost povećanja navedene svote.

Dodatak za radni staž

Članak 73.

Osnovna plaća radniku se, s temelja radnog staža, povećava za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 %.

Stimulativni dio plaće

Članak 74.

Stimulativni dio plaće regulirat će se posebnim aktima Društva.

Dodatak za godišnji odmor

Članak 75.

Radniku se isplaćuje jednokratni dodatak za godišnji odmor najmanje u ukupnoj neto-svoti od 3.000,00 kuna.
Jednokratni dodatak plaći iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se najkasnije u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojemu prema Planu korištenja godišnjih odmora većina radnika koristi godišnji odmor.

Blagdanska prigodnica

Članak 76.

Društvo će radnicima isplatiti prigodnu isplatu za Uskrs u visini neoporezivog iznosa dara u naravi u skladu s poreznim propisima, a najmanje u iznosu od 400,00 kn neto.
Društvo će radnicima isplatiti prigodnu isplatu za Božić u visini neoporezivog iznosa prigodnih nagrada u skladu s poreznim propisima, a najmanje u visini od 2.000,00 kn neto.

Isplata plaće

Članak 77.

Mjesečna plaća radniku se isplaćuje u pravilu jednokratno. Ako se plaća prima jednokratno, isplata se obavlja najkasnije do osmog dana u navedenom mjesecu.
Radniku se može isplaćivati plaća u dva dijela i to:
– prvi dio (akontacija) na temelju ostvarenih sati rada do uključivo petnaestog dana u mjesecu,
– drugi dio (obračun) na temelju ostvarenih sati rada u mjesecu do uključivo zadnjeg dana u mjesecu za odnosni mjesec.
Prvi dio mjesečne plaće isplaćuje se do dvadesetog u tekućem mjesecu, a drugi dio mjesečne plaće do petnaestog dana u idućem mjesecu za protekli mjesec.
Društvo uručuje radniku obračun plaće, naknade plaće i otpremnine, a koji predstavlja ovršnu ispravu.

Naknada plaće

Članak 78.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće koju bi ostvario da radi zbog:
– godišnjeg odmora,
– plaćenog dopusta,
– državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
– za rad u radničkom vijeću za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom s radničkim vijećem,
– za vrijeme obrazovanja i stručnog osposobljavanja za potrebe Društva,
– prekida rada bez krivnje radnika,
– obrazovanja za rad u radničkom vijeću, a prema programu toga vijeća.

Članak 79.

U slučaju izostanka s rada zbog bolovanja do 42 dana radniku pripada naknada plaće u visini od 90% osnovice prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Naknada u 100-postotnom iznosu od propisane osnovice za naknadu, radniku pripada u slučaju bolovanja uslijed ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Za vrijeme bolovanja za koje radnik prima naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, radniku se može izuzetno, na pisani i obrazloženi prijedlog direktora podružnice odnosno direktora Sektora za upravljanje ljudskim resursima i opće poslove Generalne direkcije isplatiti naknada u visini razlike između naknade iz stavka 1. ovog članka i svote koja je radniku isplaćena od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Odluku o isplati naknade iz prethodnog stavka ovog članka donosi Uprava Društva ili osoba koju on ovlasti.

Naknada za izume i racionalizacije

Članak 80.

Radniku koji izumom, racionalizacijom ili drugim stvaralaštvom u radu i u svezi s radom omogući povećanu dobit ili smanjenje gubitka u Društvu pripada posebna naknada u visini od najmanje 15% gospodarske koristi koja se time ostvaruje u jednoj godini.
Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo koje imenuje ovlaštena osoba.
Ako se ne može utvrditi visina gospodarske koristi odnosno dobiti koja se od izuma ili racionalizacije očekuje, radniku pripada naknada najmanje u visini njegove osnovne plaće.

Članak 81.

O izumu, racionalizaciji ili drugom unapređenju koje nije ostvareno na radu i u svezi s radom, ali je u svezi s djelatnošću Društva, radnik je obvezan obavijestiti ovlaštenu osobu, te mu pisano ponuditi, ustupanje odnosno korištenje racionalizacije ili drugog unapređenja.
Ovlaštena osoba će se u roku od 30 dana očitovati o ponudi radnika.

Otpremnina kod umirovljenja

Članak 82.

Prigodom odlaska u mirovinu radniku pripada otpremnina u visini pet prosječnih mjesečnih bruto-plaća radnika, a ne manje od pet prosječnih bruto-plaća u Društvu u tromjesečju koje prethodi odlasku radnika u mirovinu.

Dokup mirovine

Članak 83.

Radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju u trenutku umirovljenja može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određen mirovinski staž.
Dokup mirovine može se provesti samo uz pristanak radnika, u slučaju potrebe i interesa Društva za smanjenjem broja zaposlenih radnika s uvjetima za mirovinu, sporazumnim prestankom ugovora o radu na osnovi posebnih odluka Društva.
Radniku kojemu se dokupljuje mirovina prigodom odlaska u mirovinu isplatit će se naknada u visini pet prosječnih bruto-plaća radnika isplaćenih u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ili pet prosječnih bruto-plaća Društva, ovisno što je povoljnije za radnika. Ova naknada isplatit će se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem prestaje radni odnos na osnovu sporazuma o prestanku ugovora o radu radi dokupa mirovine.

Solidarne potpore

Članak 84.

Na pomoć u visini jedne prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu radnik ima pravo u slučajevima:
– teške invalidnosti radnika,
– smrti supružnika, djece i roditelja radnika, te člana uže obitelji kojeg je radnik po zakonu dužan uzdržavati,
– otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda,
– iznimno teškog materijalnog stanja.
Na pomoć u visini 30% jedne prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu radnik ima pravo u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana i to za svakih navršenih 90 dana neprekidnog bolovanja.
Na pomoć u visini iznad svote utvrđene po prethodnom stavku ovog članka radnik ima pravo u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana samo radi nabave medicinskih pomagala i pokrića participacije pri kupnji lijekova po predočenim računima, s tim da zbroj naknade iz prethodnog stavka i naknade iz ovog stavka ne može biti veći od jedne prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu.
Za vrijeme odsutnosti s rada zbog porodiljnog dopusta radnici nemaju pravo na pomoć iz dva prethodna stavka ovog članka.
Iznimno, ovlaštena osoba na pismeni i obrazloženi prijedlog Odjela za liječničko-cenzorske poslove u Generalnoj direkciji, može odobriti plaćanje dijela troškova i to u slučaju:
1. prijeke potrebe operativnih zahvata čije plaćanje nije pokriveno zdravstvenim osiguranjem
2. liječenja kod progradijentnih kroničnih bolesti za čije se liječenje lijek ne nalazi na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Članak 85.

Obitelji umrlog radnika, na ime pomoći, isplatit će se svota od tri prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Jubilarne nagrade

Članak 86.

Za ukupni radni staž u Društvu u trajanju od 10, 15, godina radniku se isplaćuje jubilarna nagrada u iznosu jedne prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.
Za ukupni radni staž u Društvu u trajanju od 20, 25 i 30 godina radniku se isplaćuje jubilarna nagrada u iznosu 1,5 prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.
Za ukupni radni staž u Društvu u trajanju od 35 i 40 godina radniku se isplaćuje jubilarna nagrada u iznosu dvije prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Kolektivno osiguranje

Članak 87.

Ovisno o razultatima rada Društva, Uprava će posebnom odlukom utvrditi svote kolektivnog osiguranja nezgode radnika i troškova liječenja radnika.
Društvo se obvezuje za vrijeme trajanja ovog Kolektivnog ugovora plaćati radnicima troškove privatnog zdravstvenog osiguranja, koje obuhvaća obvezno jedan sistematski pregled godišnje za sve radnike Društva, putem CROATIA zdravstvenog osiguranja d.d. Obujam zdravstvenih usluga i konzultacija sa specijalistima, kao i popis zdravstvenih ustanova gdje će se isti vršiti, odredit će se naknadno, te će o tome Društvo obavijestiti Sindikat.

Pokloni djeci

Članak 88.

U povodu blagdana radniku se u mjesecu prosincu isplaćuje naknada za poklon djeci koja do 31. prosinca tekuće godine navršavaju 15 godina starosti, (neovisno o tome da li su zdravstveno osigurana preko roditelja zaposlenog u Društvu), u svoti od 15% prosječno isplaćene plaće u Društvu za mjesec studeni tekuće godine.

Članak 89.

Društvo će za vrijeme trajanja ovog Kolektivnog ugovora radnicima uplaćivati jednak mjesečni iznos od 100,00 kuna neto u Croatia osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.
Za dodatne dobrovoljne uplate radnika Društvo će uplatiti i dodatne godišnje poticaje u visini od 25% neto od ukupne uplate radnika, ali najviše do iznosa od 800,00 kuna neto godišnje po radniku.

Naknade na teret troškova poslovanja

Članak 90.

Radniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica i naknada troškova prijevoza.
Puna svota dnevnice je svota koja se može radniku isplatiti bez plaćanja poreza.
Puna svota dnevnice obračunava se za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 12 do 24 sata, a polovina (50%) dnevnice za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 8 do 12 sati.
Ovlaštena osoba odredit će visinu dnevnice za radnike koji rade pretežito na terenu na izvidu i procjeni šteta.
Radniku se priznaju putni troškovi u visini cijene prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanovanja do mjesta u koje je službeno upućen.
Troškovi noćenja radniku se naknađuju prema hotelskom računu za noćenje.
Dnevnice i troškovi službenog putovanja u inozemstvo obračunavaju se na način kako je propisano za tijela državne uprave.

Članak 91.

Radnik ima pravo naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz.
Radnik ima pravo naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.
Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se ukupno u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza.

Članak 92.

Ugovorom o radu utvrdit će se visina naknade radniku za odvojeni život od obitelji, ovisno o uvjetima pod kojima radnik živi za to vrijeme, te povećanih troškova života za smještaj i prehranu.

Članak 93.

Kad radnik koristi privatni automobil u službene svrhe, ima pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u visini od 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

Članak 94.

Učenicima i studentima za vrijeme obvezne prakse pripada nagrada u visini od 15% prosječne mjesečne plaće u Društvu za protekli mjesec.
Za vrijeme praktičnog rada učenici i studenti imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada u visini troškova prijevoza radnika Društva na istim linijama.

Članak 95.

U slučaju kada je prosječna plaća radnika i po radniku u Društvu ovim Kolektivnim ugovorom predviđena kao osnovica za naknadu plaće ili drugih primanja, tu osnovicu čini prosječna (bruto) plaća radnika i po radniku u Društvu u proteklom mjesecu, odnosno tromjesečju, osim ako je ovim Kolektivnim ugovorom drugačije utvrđeno.

XVI. OBRAZOVANJE RADNIKA

Članak 96.

Obrazovanje za potrebe Društva je pravo i obveza radnika.
Ovlaštena osoba utvrđuje potrebu, opseg radnog vremena potrebnog za obrazovanje, termine i vrstu obrazovanja, sukladno odredbama posebnog Pravilnika Društva.
Radniku, koji se obrazuje za potrebe Društva, pripada naknada troškova u svezi s obrazovanjem.
Pored obrazovanja od interesa za Društvo, ovlaštena osoba dužna je radnicima omogućiti redovno osposobljavanje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja koji su u programu Društva.
Društvo može primiti učenike i studente na praksu radi osposobljavanja uz rad.
Ovlaštena osoba Društva određuje broj učenika i studenata koji će obavljati određenu praksu.

XVII. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA ODNOSNO DRUŠTVA

Članak 97.

Radnik koji na radu odnosno u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Društvu, dužan je naknaditi štetu.
Ako štetu uzrokuje više radnika svaki od njih je posebno odgovoran za dio štete, koji je uzrokovao. Ako se ne može za svakog radnika utvrditi dio štete koju je uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i naknađuju štetu u jednakim dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 98.

Postojanje štete i okolnosti pod kojima je ona nastala, njenu visinu kao i tko je štetu učinio, utvrđuje povjerenstvo od tri člana, koje za svaki pojedini slučaj imenuje ovlaštena osoba.

Članak 99.

U postupku za naknadu štete radnika se poziva da štetu nak­nadi.
Ako radnik u roku od 3 mjeseca ne naknadi štetu, Društvo pokreće postupak pred nadležnim sudom za naknadu štete.
Kod većih šteta radniku će se odrediti primjeren rok za naknadu štete.
Radnik svoj pristanak na naknadu štete daje u formi pisane izjave.
Ovlaštena osoba može smanjiti visinu iznosa štete ili radnika potpuno osloboditi plaćanja naknade štete ako se radi o radniku mlađem od 21 godine, radniku s troje ili više malodobne djece, kao i u slučaju kad je šteta tako velika da je radnik ne bi mogao otplatiti u tijeku cijelog radnog vijeka.

Članak 100.

Ako Društvo naknadi štetu, koju je radnik na radu ili u svezi s radom uzrokovao trećoj osobi, radnik je dužan iznos isplaćene štete naknaditi Društvu, ako je štetu uzrokovao namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Članak 101.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Društvo je dužno radniku naknaditi štetu po općim načelima o odgovornosti za štetu.
Radnik ima pravo i na naknadu štete koju mu je Društvo uzrokovalo povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XVIII. POSEBNI UGLAVCI UGOVORA O RADU RUKOVODEĆIH RADNIKA

Članak 102.

Radnik i Društvo mogu sklopiti ugovor o radu s posebnim uglavcima tzv. ugovor o radu rukovodećih radnika. Takav ugovor o radu obvezno sadržava odredbu da se u slučaju razrješenja radnika bez utvrđene odgovornosti, Društvo obvezuje isplatiti radniku otpremninu zbog razrješenja u određenom iznosu, a s druge strane izričitu izjavu radnika da prihvaća takvu mogućnost razrješenja te se odriče prava pobijanja razrješenja.
Oblik razrješenja je otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Ponuda ugovora o radu mora biti za radno mjesto u skladu s stručnom spremom radnika.
Pravo na otpremninu zbog razrješenja nema osoba kojoj je ponuđen ugovor o radu za radno mjesto s istom ili većom plaćom.

XIX. OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 103.

Društvo i radnik mogu otkazati ugovor o radu, redovitim ili izvanrednim otkazom, zavisno o tome da li se ugovor otkazuje uz otkazni rok ili bez otkaznog roka.

Redoviti otkaz

Članak 104.

Društvo može otkazati ugovor o radu uz ovim Kolektivnim ugovorom propisani otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog u slučaju:
– ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
– ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili
– ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Smatra se da zastupnik osiguranja krši svoje obveze iz radnog odnosa iz alineje 3. stavka 1. ako u razdoblju od tri mjeseca neprekidno ili za šest mjeseci u tijeku kalendarske godine ne ostvaruje planom predviđene zadatke u pribavi i naplati premije osiguranja, ili na temelju provizije ne ostvaruje najnižu osnovnu plaću iz članka 63. ovog Kolektivnog ugovora.
Radnik može redovito otkazati ugovor o radu uz otkazni rok utvrđen ovim Kolektivnim ugovorom (redoviti otkaz) ne navodeći razlog.

Članak 105.

Prije redovitog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika ovlaštena osoba dužna je pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da to učini.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, ovlaštena osoba dužna je omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da to učini.

Neopravdani razlog za otkaz

Članak 106.

Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz.

Članak 107.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme sadržava odredbu o tome da se može otkazati redovitim otkazom radnika ili Društva.

Izvanredni otkaz

Članak 108.

Ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć, svaka ugovorna strana ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu bez obveze poštivanja propisanog otkaznog roka.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji, te se u obrazloženju otkaza treba ukazati na opravdani razlog kao i poštivanje tog roka.

Oblik otkaza

Članak 109.

Otkaz mora biti u pisanom obliku.
Ovlaštena osoba mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, te ga dostaviti radniku kojem se otkazuje, na način da se sa sigurnošću može utvrditi dan dostave otkaza.
Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok

Članak 110.

Odredbe o trajanju otkaznog roka trebaju poštivati radnik i Društvo u slučaju redovitog otkaza.
Za vrijeme otkaznog roka Društvo je dužno omogućiti radniku izostanak s rada 10 sati tjedno uz naknadu plaće, a radi traženja novog zaposlenja.
Ako radnik po odluci Društva prestane s radom prije isteka otkaznog roka Društvo mu je dužno isplatiti naknadu plaće do isteka otkaznog roka, te mu priznati i sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Članak 111.

Trajanje otkaznog roka u slučaju kad Društvo otkazuje radniku iznosi:
– dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u Društvu neprekidno manje od godinu dana,
– mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu u Društvu neprekidno godinu dana,
– mjesec dana i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu u Društvu neprekidno dvije godine,
– dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu u Društvu neprekidno pet godina,
– dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u Društvu neprekidno deset godina,
– tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu u Društvu neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok radniku koji je u Društvu proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. ovog članka.

Članak 112.

U slučaju redovitog otkaza koji daje radnik otkazni rok je:
– za rukovodne radnike 2 mjeseca
– za radnike VII. st. stručne spreme 1 mjesec
– za sve ostale 15 dana.
U slučaju redovitog otkaza radnika koji radi na rukovodnom mjestu i ima osobito važan razlog, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 113.

Društvo može otkazati ugovor o radu i istovremeno predložiti radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), ali mora u obrazloženju navesti postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu.
Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu Društva, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi Društvo, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

Savjetovanje i suglasnost radničkog vijeća o otkazu

Članak 114.

Ovlaštena osoba je dužna svoju namjeru da otkaže ugovor o radu priopćiti radničkom vijeću, te se dužna savjetovati s radničkim vijećem na način i u rokovima određenim zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, u protivnom će odluka Društva biti ništava.
Ovlaštena osoba Društva može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu zbog poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga, samo uz suglasnost radničkog vijeća (Sindikata) u slučaju kad se radi o:
– radniku kojemu nedostaje ili pet godina staža ili pet godina života do stjecanja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu po važećim propisima,
– trudnici, odnosno majci ili ocu za vrijeme korištenja porodnog dopusta, odnosno jednu godinu nakon korištenja tog dopusta,
– samohranom roditelju, odnosno samohranom usvojitelju sa djetetom do 15 godina starosti,
– roditelju, odnosno usvojitelju, koji uzdržava troje ili više malodobne djece,
– roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju koji zbog toga radi sa skraćenim radnim vremenom.

Otpremnina kod otkaza ugovora o radu

Članak 115.

Ako Društvo otkazuje ugovor o radu radniku koji je u Društvu temeljem ugovora o radu radio najmanje dvije (2) godine neprekidno, radnik ima pravo na otpremninu, osim u slučaju otkaza koji je uvjetovan ponašanjem radnika.
Kad radnik prema Zakonu ima pravo na otpremninu, pripada mu otpremnina u visini 60% prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada u Društvu, a najmanje u visini 60% prosječne neto-plaće isplaćene u Društvu za protekli mjesec za svaku navršenu godinu rada u Društvu.
Ukupni iznos otpremnine iz stavka 2. ovog članka ne može biti veći od dvadeset (20) prosječnih mjesečnih bruto-plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili dvadeset (20) prosječnih bruto mjesečnih plaća Društva.

XX. RADNIČKO VIJEĆE

Članak 116.

Radnici imaju pravo na način utvrđen Zakonom izabrati radničko vijeće.
Radničko vijeće brine o zaštiti i promicanju radničkih prava i interesa u Društvu.
U slučajevima utvrđenim Zakonom, ovlaštena osoba će se savjetovati s radničkim vijećem ili će tražiti prethodnu suglasnost radničkog vijeća.
Ako u Društvu nije utemeljeno radničko vijeće, Sindikat ima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

XXI. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA

Članak 117.

Ako Društvo u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu, dužno je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.
Društvo mora izraditi Program iz stavka 1. ako u razdoblju od mjesec dana namjerava zbog razloga iz stavka 1. otkazati više od 10 ugovora o radu u organizacijskom dijelu Društva.
Pri izradi Programa zbrinjavanja viška radnika Uprava Društva dužna je savjetovati se s radničkim vijećem i nadležnom službom zapošljavanja na način uređen Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom.
Uprava Društva dužna je radničkom vijeću i nadležnoj službi zapošljavanja pravovremeno dostaviti u pisanom obliku pobliže podatke, kao što su razlozi za namjeravane otkaze, broj i vrstu radnika koji će biti obuhvaćeni Programom kao i rok u kojem namjerava otkazati ugovore o radu.
Nadležna služba zapošljavanja o podacima iz prethodnog stavka ovog članka dužna se očitovati u roku od osam dana od dana primitka podataka, a ako se u tome roku ne očituje smatra se da nema primjedbi i prijedloga.
Uprava Društva dužna je prilikom utvrđivanja Programa izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima radničkog vijeća i nadležne službe zapošljavanja, u svezi s mjerama koje treba poduzeti da bi se spriječili ili na najmanju mjeru ograničili očekivani otkazi ugovora o radu, te o mjerama ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu.
Obzirom da u Društvu nije utemeljeno radničko vijeće, Uprava Društva će se na način utvrđen u prethodnim stavcima savjetovati s nadležnom službom zapošljavanja i Sindikatom.

Članak 118.

Program zbrinjavanja viška radnika mora imati sadržaj propisan Zakonom.
Ukoliko mjerama iz obveznog sadržaja Programa nije moguće radnicima osigurati zaposlenje, može im se pod uvjetima i na način propisan Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom otkazati ugovor o radu.
Društvo je dužno Program zbrinjavanja viška radnika staviti na oglasnu ploču Društva odnosno na drugi primjeren način obavijestiti radnike organizacijskog dijela, za koji je donesen Program, i to u roku od 8 dana od donošenja istog.
Društvo je također dužno o Programu zbrinjavanja viška radnika obavijestiti nadležnu službu zapošljavanja u roku od 8 dana od donošenja Programa.
Društvo ne smije otkazati radniku prije nego što Program zbrinjavanja viška radnika dostavi nadležnoj službi zapošljavanja i prije nego što prođe 8 dana, za koje vrijeme je ta služba dužna očitovati se o tom programu.

XXII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 119.

Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa su:
– u podružnici – direktor podružnice
– u Generalnoj direkciji – osoba koju ovlasti Uprava.
Ovlaštenje za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa u drugom stupnju ima Uprava, odnosno osoba koju ovlasti Uprava.

Zaštita prava radnika

Članak 120.

Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od Društva ostvarenje tog prava.
Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa podnosi se Upravi Društva.
Ako Uprava Društva u roku od 15 dana od dana dostave zah­tjeva ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Ako radnik u sporu pred nadležnim sudom iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je zbog postupanja radnika prema odredbi članka 105. ovog Kolektivnog ugovora bio stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika, što je dovelo do povrede nekog njegovog prava iz radnog odnosa, smatrat će se da je njegovo pravo povrijeđeno ako Društvo ne dokaže drugačije.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Društvu nije podnio zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava.
Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika iz članka 56. ovog Kolektivnog ugovora.

Arbitraža za radne sporove CROATIA osiguranja d.d.

Članak 121.

Radnik može dati prijedlog ovlaštenoj osobi Društva, da njegov zahtjev za zaštitu prava protiv Odluke o otkazu Ugovora o radu riješi Arbitraža za radne sporove CROATIA osiguranja d.d. (dalje: Arbitraža). Prijedlog se podnosi zajedno sa zahtjevom za zaštitu prava u roku od 15 dana od dana primitka Odluke o otkazu ugovora o radu.
Sukladno članku 128. Zakona o radu ovlaštena osoba CROATIA osiguranja d.d. i radnik u tom slučaju sklapaju pisani sporazum o povjeravanju radnog spora Arbitraži.
Odluka Arbitraže je konačna, te se protiv te Odluke ne može zahtijevati zaštita pred nadležnim sudom.
Arbitraža radi u sastavu od pet članova od kojih dva člana imenuje Sindikat, a dva Društvo, a predsjednika biraju sporazumno.
Arbitraža u svom postupku primijenjuje Zakon o parničnom postupku.

XXIII. SINDIKAT I UVJETI ZA NJEGOV RAD

Članak 122.

Sindikat kao pregovaračka strana djeluje u Društvu na način uređen svojim Statutom.
Sindikat je dužan u Društvu djelovati u skladu s odredbama zakona i ovog Kolektivnog ugovora.
Sindikat je dužan izvijestiti Upravu Društva, odnosno ovlaštenu osobu, o imenovanju i ovlastima osoba koje mogu predstavljati i zastupati interese Sindikata, odnosno radnike članove Sindikata.
Imenovane osobe iz prethodnog stavka ovog članka pred ovlaštenim osobama mogu štititi interese svojih članova, ako se radi o pojedinačnim ili skupnim pravima i obvezama radnika, članova Sindikata.

Članak 123.

Ovlaštena osoba dužna je omogućiti Sindikatu, temeljem članka 151. – 153. Zakona o radu, a u svezi članka 155. st. 3. istog Zakona, uvid u sve dokumente i akte koji su mjerodavni za kontrolu primjene ovog Kolektivnog ugovora u Društvu i organizacijskom dijelu Društva.
Uprava Društva, odnosno ovlaštena osoba, dužni su primiti i saslušati ovlaštenu osobu Sindikata iz članka 122. stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora, kada ova to zatraži ili po dogovoru.

Članak 124.

Društvo je dužno za obnašanje sindikalnih aktivnosti osigurati sljedeće uvjete i to:
– prostor za rad i održavanje sastanaka Sindikata i njegovih tijela, bez naplate troškova,
– obračunavanje i naplatu sindikalne članarine putem platnih lista,
– pravo na objavljivanje oglasa na određenim mjestima koja su dostupna članstvu, kao i pravo distribucije sindikalnog tiska,
– materijalnu pomoć u financiranju aktivnosti koje provodi Sindikat u Društvu.

Članak 125.

Ugovorne strane, potpisnice ovog Kolektivnog ugovora, suglasne su osigurati posebnu zaštitu sindikalnog djelovanja.
Pored prava uređenih odredbama prethodnih članaka ovog Kolektivnog ugovora, Društvo je obvezno osobama iz članka 122. stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) radi pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija.

Članak 126.

Osobe iz članka 122. stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora ne mogu radi sindikalnih aktivnosti biti pozvane na odgovornost, niti ih se može na bilo koji način dovesti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike Društva, članove Sindikata.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove funkcije i dvije godine nakon prestanka njenog obavljanja ne može se, bez prethodne suglasnosti Sindikata otkazati ugovor o radu.
Radniku koji je izabran na profesionalnu dužnost u Sindikatu, a koji je radio u Društvu najmanje 2 godine, miruje radni odnos u Društvu.

Članak 127.

Društvo je dužno omogućiti sindikalnim povjerenicima u podružnicama pravo na najmanje dva sata tjedno sindikalne aktivnosti, uz naknadu plaće tijekom kalendarske godine.
Društvo je dužno omogućiti sindikalnim povjerenicima izostanak s rada do 7 dana godišnje radi pohađanja sindikalnih sastanaka, seminara, osposobljavanja, kongresa ili konferencija.

XXIV. ŠTRAJK I SOCIJALNI MIR

Članak 128.

Društvo ne može spriječiti pravo radnika na štrajk pod uvjetima utvrđenim Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 129.

Štrajk i druge industrijske akcije Sindikat može poduzimati u slučaju kršenja ili nepoštivanja odredaba ovog Kolektivnog ugovora, odbijanja sklapanja Kolektivnog ugovora, radi povećanja plaća i poboljšanja uvjeta rada, radi izražavanja solidarnosti s ostalim radništvom i u svim ostalim slučajevima radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa, te zbog kršenja prava iz rada i u svezi s radom.

Članak 130.

U slučaju neuspjelog mirnog rješenja spora, Sindikat, odnosno povjerenik podružnice Sindikata, organizator štrajka, dužan je najaviti štrajk Upravi Društva, odnosno ovlaštenoj osobi ako se štrajk organizira u podružnici, i to najmanje 5 dana prije njegova početka. U pisanoj najavi moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
Uprava Društva odnosno ovlaštena osoba dužna je pisano odgovoriti na zahtjev organizatora štrajka u roku od 48 sati prije početka zakazanog štrajka.
Najneophodniji poslovi na kojima se za vrijeme štrajka ne smije prekidati rad su oni poslovi zbog prekida kojih bi mogli biti ugroženi materijalni interesi oštećenih građana i osiguranika, kao i poslovi vezani na održavanje i sigurnost poslovnog prostora.
Društvo ne smije tijekom štrajka zapošljavati druge radnike umjesto štrajkača.

Članak 131.

Kada je štrajk organiziran zbog neispunjenja obveza iz Kolektivnog ugovora ili odbijanja sklapanja Kolektivnog ugovora troškove štrajka snosi Društvo.
Ako se naknadno utvrdi da je Društvo prethodno ispunilo obveze zbog kojih je štrajk organiziran, troškove štrajka snosi Sindikat, organizator štrajka.

XXV. PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA, NJEGOVE IZMJENE I DOPUNE

Članak 132.

U ugovorima o radu, sklopljenim s radnicima – članovima Sindikata, kao i u odlukama i aktima Društva ne mogu se utvrđivati i uređivati po vrsti i opsegu manja individualna prava radnika, odnosno nepovoljniji uvjeti, prava i obveze od onih, utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom.
Ukoliko je dokumentima iz prethodnog stavka ovog članka utvrđeno manje pravo ili nepovoljniji uvjeti za radnika, primijenit će se odredbe ovog Kolektivnog ugovora, odnosno primjenjuje se za radnika povoljnije pravo.

Članak 133.

Ako je odluka nadležnog tijela Društva, ovlaštene osobe ili koji drugi akt Društva u suprotnosti s ovim Kolektivnim ugovorom, Sindikat će pokrenuti postupak usklađivanja spomenutog akta s odredbama ovog Kolektivnog ugovora.
Ako pokušaj usklađivanja akta ili odluke iz prethodnog stavka ne uspije, pokrenut će se postupak mirenja.

Članak 134.

Postupak mirenja pokreće se ukoliko su obje strane suglasne da se ovaj postupak provede.
Postupak mirenja provodi se pred Povjerenstvom za mirenje. Povjerenstvo za mirenje sastavljeno od predsjednika i četiri člana, od kojih po dva člana imenuju ugovorne strane, a članovi skupno imenuju predsjednika iz redova uglednih stručnjaka u Društvu.

Članak 135.

Povjerenstvo za mirenje sastavit će pisani prijedlog nagodbe. Mirenje je uspjelo, ako obje strane prihvate prijedlog nagodbe.

Članak 136.

Svaka ugovorna strana – potpisnica ovog Kolektivnog ugovora ima pravo predložiti izmjenu i dopunu ovog Kolektivnog ugovora.
Postupak izmjene i dopune pokreće se u pisanom obliku, a druga je strana obvezna očitovati se na prijedlog izmjene i dopune u roku od 30 dana, računajući od dana primitka prijedloga.

XXVI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 137.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se na radnike Društva, članove Sindikata, raspoređene na radna mjesta od I. (prve) do X. (desete) grupe složenosti, isključujući rukovodne radnike u Društvu.
Na rukovodne radnike Društva primjenjuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora, ako određena pitanja nisu drukčije regulirana ugovorom o radu.

Članak 138.

Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na određeno vrijeme u trajanju od četiri (4) godine i vrijedi do 31. svibnja 2010. godine.
Najmanje tri mjeseca prije isteka roka iz prethodnog stavka ugovorne strane su obvezne očitovati se o namjeri njegova produljenja, odnosno pokrenuti postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora.
Ukoliko se strane ne očituju o namjeri njegova produljenja ili izmjene, sva prava utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom smatraju se produljenim na rok od jedne godine, nakon kojega se roka Kolektivni ugovor smatra raskinutim.
U slučajevima iz članka 136. Zakona o radu, na radnike se do sklapanja novog kolektivnog ugovora ili do isteka roka na koji je sklopljen nastavlja primjenjivati ovaj Kolektivni ugovor.

Članak 139.

Ugovorne strane – potpisnice ovog Kolektivnog ugovora najmanje će dva puta godišnje raspraviti provođenje ovog Kolektivnog ugovora, kao i njegove učinke.

Članak 140.

Ugovorne strane – potpisnice ovog Kolektivnog ugovora imenovat će stručno tijelo za praćenje i tumačenje njegovih odredaba.
Zajedničko tijelo iz stavka 1. ovog članka imat će šest članova, od kojih Sindikat imenuje tri člana, a Društvo daljnja tri člana.

Članak 141.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Kolektivnog ugovora snosi Društvo i Sindikat svaki u svom dijelu.

Članak 142.

Ovaj Kolektivni ugovor je sklopljen kad ga potpišu ovlašteni predstavnici obiju ugovornih strana.

Članak 143.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se od 1. lipnja 2006. godine.
Sukladno Zakonu o radu, Sindikat će ovaj Kolektivni ugovor dostaviti nadležnom tijelu radi upisa u Knjigu evidencije kolektivnih ugovora.
Ovaj Kolektivni ugovor objavit će se na način predviđen Zakonom o radu.

Zagreb, 30. svibnja 2006.