MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

159

Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 70/97, 105/01, 172/03) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2007. GODINI

I. OPĆE ODREDBE

Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkri­va­ju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom Naredbom je­su:
1. Bedrenica i šuštavac
2. Bjesnoća
3. Bolest plavog jezika
4. Bolesti pčela
5. Bolesti riba i školjkaša
6. Bruceloza
7. Genitalna kampilobakterioza
8. Goveđa spongiformna encefalopatija
9. Grebež ovaca (scrapie)
10. Ehinokokoza
11. Enzootska leukoza goveda
12. Infekciozna anemija kopitara
13. Influenca ptica
14. Klamidioza ptica
15. Klasična svinjska kuga
16. Kontrola zdravlja vimena
17. Listerioza
18. Leptospiroza
19. Newcastleska bolest
20. Paratuberkuloza
21. Q-groznica
22. Salmoneloze i infekcije peradi i nojeva sa S. Gallinarum-Pul­lorum, S. Enteritidis , S. Typhimurium i S. Arizonae
23. Salmoneloza konja, ovaca i koza
24. Trihomonijaza
25. Trihineloza
26. Tuberkuloza
27. Zarazni rinotraheitis goveda – zarazni pustularni vulvovaginitis

II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Bedrenica i šuštavac

1) Goveda, ovce i koze u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju biti cijepljena protiv bedrenice i šuštavca prije izgona na ispašu, a najkasnije do 30. travnja.
2) Goveda, ovce i koze dopušteno je napasivati u zaraženim područjima, ako su cijepljeni protiv bedrenice i ako je od cijepljenja prošlo više od 15 dana.
3) Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo.

2. Bjesnoća

1) Psi stariji od tri mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, najkasnije do 31. ožujka.
2) Preporuča se cijepljene mačaka i mesojeda iz porodice Kuna (Mustelidae), vrsta američki tvor (Mustela putorius furo) protiv bjesnoće.
3) Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca, mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen, u roku od 14 dana od dana nabave.
4) Za cijepljenje pasa, mačaka i mesojeda iz porodice Ku­na (Mustelidae), vrsta američki tvor (Mustela putorius fu­ro) može se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrt­vlje­nih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.
5) Svi psi moraju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa (»Narodne novine«, br. 162/03, 114/04).
6) Vlasnici životinja koje se drže na paši dužni su onemogućiti kontakt divljih i domaćih životinja.
7) U slučaju potrebe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva može narediti cijepljenje i drugih životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima, samo monovalentnim cjepivom od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.

3. Newcastleska bolest

1) Svu perad u ekstenzivnim uzgojima koja obolijeva od newcastleske bolesti (kokoš, puran, biserka), nojeve, pernatu divljač osim divlje patke i golubove iz uzgoja treba cijepiti protiv ove bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota jednim od sljedećih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem.
2) Cijepljenje iz stavka 1. ove podtočke mora biti provedeno između 15. travnja i 30. svibnja prvi put, te između 15. listopada i 30. studenog drugi put, a kod prinovljene peradi i između navedenih razdoblja.
3) Netom izležena perad, koja se cijepi protiv newcastleske bolesti u valionici, mora biti cijepljena primjenom sojeva La Sota ili B1. Cijepljenje može biti provedeno postupkom zamagljivanja, primjenom ultrazvučnog raspršivača.
4) Perad u intenzivnom uzgoju (perad na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje) koja obolijeva od newcastleske bolesti (kokoš, puran, biserka), nojeve i pernatu divljač osim divlje patke, mora biti cijepljena protiv ove bolesti tako da stalno bude imuna.
5) Uspjeh cijepljenja peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
6) Imunost se mora kontrolirati:
a. u ekstenzivnim uzgojima peradi, golubova iz uzgoja, nojeva i pernate divljači osim divljih pataka uzimanjem 5 uzoraka krvi na 1.000 cijepljene peradi dva puta godišnje, 3 do 4 tjedna nakon provedenog cijepljenja;
b. u intenzivnim uzgojima peradi, pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje.
8) Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj županijskoj veterinarskoj inspekciji plan akcija cijepljenja protiv ove bolesti.

III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA BOLESTI

1. Bruceloza goveda (B. abortus), svinja (B. suis), ovaca i koza (B. melitensis i B. ovis)
1) Radi utvrđivanja bruceloze na području Republike Hrvatske određuje se obvezno pretraživanje krvi goveda na Brucellu abortus, krvi svinja na Brucellu suis te krvi ovaca i koza na Brucellu melitensis i Brucellu ovis na način propisan u podtočki 2. i 3.;2) Na brucelozu mora biti serološki pretražena:
a. jedanput godišnje krv 20 % krava u uzgojima brojnijim od 10 grla. U svim uzgojima rasplodnih goveda brojnijim od 10 grla mora biti pretražena i krv junica prije ulaska u laktaciju;
b. jedanput godišnje krv svih krmača i nazimica u uzgojima od 10 do 50 grla, te krv 20% krmača i nazimica u uzgojima brojnijim od 50 grla;
c. krv novonabavljenih goveda, ovaca, koza i svinja, prije uvođenja u uzgoj;
d. dva puta godišnje krv bikova, ovnova, jarčeva i nerastova koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust. Prije početka korištenja navedenih rasplodnjaka za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust mora se obaviti pretraživanje krvi na brucelozu;
e. dva puta godišnje obvezno pretraživanje na brucelozu svih nerastova u ekstenzivnim uzgojima;
f. svi rasplodni ovnovi obvezno moraju biti pretraženi na brucelozu prije stavljanja u promet, a nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.
3) Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu, a po mogućnosti i fetus, kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, krmača, nazimica i kobila.

2. Bolest plavog jezika

Uzimanje uzoraka domaćih i divljih preživača u cilju otkivanja i kontrole bolesti plavog jezika provodit će se u skladu s Programom praćenja i kontrole bolesti plavog jezika u Republici Hrvatskoj.

3. Bolesti pčela

1) Na svim pčelinjacima moraju biti provedene naređene preventivne i dijagnostičke mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od sljedećih pčelinjih bolesti: američka gnjiloća, nozemoza, varooza, tropileloza i etinioza.
2) Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
3) U promet mogu biti stavljene samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:

3.1 Američka gnjiloća

1) U mjestima u kojima je tijekom 2006. godine utvrđena američka gnjiloća, tijekom ožujka ili travnja 2007. godine moraju biti klinički pregledane sve pčelinje zajednice u krugu polumjera 3 km od zaraženog pčelinjaka. Svaka sumnja na bolest mora biti potvrđena laboratorijskom pretragom. Putem ovlaštene veterinarske organizacije, na pretragu mora biti dostavljen službeni uzorak pčelinjeg legla, i to komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.
2) Na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom proljeća i jeseni moraju biti klinički pregledane sve pčelinje zajednice. Iz zajednica sumnjivih na bolest mora biti uzet službeni uzorak pčelinjeg legla i dostavljen na laboratorijsku pretragu putem ovlaštene veterinarske organizacije

3.2 Nozemoza

1) Na svim pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica tijekom siječnja ili veljače moraju biti uzeti službeni uzorci zimskih gubitaka pčela i dostavljeni na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
2) Tijekom sezone uzgoja i prodaje matica, iz svih pčelinjih zajednica na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica moraju biti uzeti uzorci pčela i dostavljeni na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.

3.3 Varooza

Na svim pčelinjacima, tijekom zime i u sezoni mora biti provedeno dijagnostičko tretiranje protiv varooze. U pčelinjacima do 50 pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje treba provesti na 5 pčelinjih zajednica, a na pčelinjacima s više od 50 pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje mora se provesti na 10% pčelinjih zajednica.

3.4 Tropileloza

Na svim pčelinjacima tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze u sezoni, ovlašteni veterinar mora pregledati podložak na uzročnika tropileloze.

3.5 Etinioza

Na svim pčelinjacima tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze u sezoni, ovlašteni veterinar mora obaviti klinički pregled pčelinjih zajednica na etiniozu.

4. Bolesti riba i školjkaša

Na svim uzgajalištima, uključujući i ona za koja su zadužena športska ribolovna društva, moraju biti obavljeni klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage te obavljene laboratorijske pretrage kako slijedi:
a) Na svim pastrvskim uzgajalištima
– u vrijeme mriješćenja mora biti obavljen pregled matičnog jata pastrvskih vrsta riba na nazočnost uzročnika virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja od minimalnog broja ženki koji će omogućiti sigurnost utvrđivanja uzroč­nika bolesti u prevalenciji od 5% (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu),
– u proljeće je potrebno dostaviti materijal pastrvskih vrsta riba za virusološke pretrage na nazočnost uzročnika virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze.

Tablica. Određivanje veličine uzorka

b) Na svim ribnjačarstvima:
– u vrijeme mriještenja mora biti obavljen pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na nazočnost uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage, od matica treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu),
– u proljeće, pri temperaturi vode ispod 20°C i u jesen, pri temperaturi vode ispod 18°C, potrebno je obaviti klinički pregled šaranskog mlađa (jednogodišnji i dvogodišnji) i dostaviti materijal od 150 primjeraka za virusološke pretrage na nazočnost uzročnika proljetne viremije šarana.
c) Otvorene vode smiju se poribljavati samo ribom podrijetlom iz ribogojilišta na kojem su obavljene mjere kontrole bolesti riba propisane ovom Naredbom.
d) U svim mrjestilištima i uzgajalištima lubina:
– u svim mrjestilištima lubina mora biti obavljen pregled ličinaka u dobi od 25 do 40 dana nakon valjenja, na nazočnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Potrebno je uzorkovati po 100 komada ličinaka od svakog turnusa mriještenja i fiksirati u puferiranom 10% formalinu odmah nakon uzorkovanja,
– na svim uzgajalištima pri temperaturi mora od 22°C i više, mora biti obavljen pregled uvezenog mlađa lubina do veličine od 5 grama na nazočnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Uzorkovati treba po 50 komada mlađa lubina i fiksirati u puferiranom 10% formalinu odmah nakon uzorkovanja.
e) Na svim uzgajalištima školjkaša:
– jednom godišnje, u proljeće (ožujak/travanj) moraju biti uzeti uzorci i laboratorijski pretražene kamenice na nazočnost uzročnika bonamioze (Bonamia ostreae). Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 komada kamenica na tri točke uzorkovanja zone I. (Istra) i zone II. (Šibenski kanal) te po 100 komada kamenica na tri točke uzorkovanja u zoni III. (Malostonski zaljev),
– jednom godišnje, pri temperaturama mora iznad 20°C (kolovoz/rujan) moraju biti uzeti uzorci i laboratorijski pretražene kamenice i dagnje na nazočnost uzročnika marteilioze (Marteilia refringens). Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 komada kamenica i 30 komada dagnji na tri točke uzorkovanja zone I. (Istra) i zone II. (Šibenski kanal), te po 100 komada kamenica i 30 komada dagnji na tri točke uzorkovanja u zoni III. (Malostonski zaljev). Osim ovih vrsta, potrebno je dostaviti po 30 komada drugih vrsta školjkaša od komercijalnog značenja: jakobske kapice (Pecten jacobaeus), prnjavica (Venus verrucosa), kućica (Ruditapes decussatus) i kunjke (Navicula noae).

5. Enzootska leukoza goveda

1) Na enzootsku leukozu mora biti pretraženo:
a. jedanput godišnje mlijeko svih krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora biti pretražena i krv svih junica starijih od 6 mjeseci, prije korištenja za rasplod;
b. dva puta godišnje krv bikova koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust.
2) Rasplodna goveda starija od 6 mjeseci koja se odvode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet, osim upućivanja na klanje, moraju biti pretražena na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

6. Genitalna kampilobakterioza

1) Ispirak prepucija bikova koji se koriste za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mora biti pretražen na kampilobakteriozu dva puta godišnje.
2) Prva pretraga mora biti obavljena prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje.
3) Kod ponavljanja nepravilnosti spolnog ciklusa i kod svakog pobačaja goveda, ovaca i koza, veterinari su dužni na laboratorijsku pretragu dostaviti vaginalnu sluz, a po mogućnosti i pobačeni fetus.

7. Goveđa spongiformna encefalopatija

Na goveđu spongiformnu encefalopatiju moraju biti pretražena goveda:
a. bez obzira na starost, koja pokazuju kliničke znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava;
b. starija od 24 mjeseca nakon:
– uginuća iz bilo kojeg razloga,
– klanja po isključenju pri remontu stada,
– prisilno klanje;
c. starija od 30 mjeseci, pri redovnom klanju, sukladno Programu za pretraživanje na goveđu spongiformnu encefalopatiju.

8. Grebež ovaca (Scrapie)

1) Na grebež ovaca (Scrapie) moraju biti pretražene sve ovce i koze starije od 12 mjeseci koje:
a. pokazuju kliničke znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava i poremećaja u ponašanju koje traju najmanje 15 dana i liječenjem nisu uklonjene;
b. pokazuju znakove promijenjenog općeg zdravstvenog stanja (malaksalost), bez znakova zaraznih, nametničkih ili traumatskih bolesti;
c. pokazuju druga progresivna bolesna stanja.
2) Određuje se uzimanje uzoraka ovaca u skladu s Programom utvrđivanja genotipa ovaca kojeg propisuje Uprava.

9. Infekciozna anemija kopitara

1) Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora biti obavljena:
a. jedan put godišnje kod svih kopitara na području Republike Hrvatske i to u sljedećem razdoblju:
– 1. 1. 2007. – 28. 2. 2007. godine, na području sljedećih županija: Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Brodsko-posavske, Zagrebačke i Grada Zagreba;
– 1. 3. 2007. – 30. 6. 2007. godine, na području sljedećih županija: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Zadarske, Šibensko--knin­ske i Splitsko-dalmatinske, Istarske, Ličko-senjske i Dubrovač­ko-neretvanske;
– 1. 7. 2007. – 30. 11. 2007. godine, na području sljedećih županija: Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Primorsko-goranske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Međimurske.
b. dva puta godišnje (siječanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (cjepiva, seruma) i sjemena za umjetno osjemenjivanje;
c. jednom godišnje, najkasnije do 30. rujna, u ergelama, pastuharnama, konjičkim športskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u drugim uzgojima brojnijim od 10 kopitara;
d. kod uvođenja novonabavljenog grla u uzgoj naveden u podstavku 1. i 2. ovog stavka;
e. kod pastuha prije licenciranja;
f. kod kobila prije pripusta;
g. kod svih kopitara koji se dovode na izložbe, smotre i šport­ska natjecanja;
h. kod stavljanja kopitara u promet.
2) Zabranjen je dogon, istovar, boravak i napasivanje kopitara na zajedničkim pašnjacima, ako nisu prethodno serološki pretraže­ni.
3) Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz stavka 1. točke d., e., f. g. i h, ove podtočke ne smije biti stariji od 30 dana.

10. Influenca ptica

Određuje se uzimanje uzoraka domaćih i divljih ptica radi pretrage na prisutnost virusa influence ptica u skladu s Programom kontrole i nadzora influence ptica u Republici Hrvatskoj.

11. Klamidioza ptica

1) Sva matična jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrirana pri nadležnom Veterinarskom uredu.
2) Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj pro­izvodnji, namijenjeni za rasplod, prodaju ili izložbu, moraju biti slobodni od klamidioze što se potvrđuje laboratorijskim nalazom.
3) Kontrola klamidioze iz stavka 2. ove podtočke provodi se prema Naputku o mjerama za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze.
4) Nalaz o obavljenoj laboratorijskoj pretrazi s negativnim rezultatom ne smije biti stariji od 60 dana.

12. Klasična svinjska kuga

1) Određuje se uzimanje uzoraka domaćih i divljih svinja radi pretrage na prisutnost virusa klasične svinjske kuge u skladu s Programom kontrole i nadzora klasične svinjske kuge u Republici Hrvatskoj.
2) Određuje se uzimanje uzoraka patognomoničnih organa (slezena, bubrezi) divljih svinja radi pretrage na prisutnost virusa klasične svinjske kuge kod uginuća ili izlova divljih svinja te se putem ovlaštenih veterinarskih organizacija dostavljaju na pretragu na Hrvatski veterinarski institut.
3) Vlasnik odnosno posjednik dužan je prijaviti svu oprašenu prasad ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji u roku od 15 dana od prašenja. Sve svinje moraju biti označene najkasnije do 60 dana starosti. U promet se mogu stavljati samo označene svinje.
4) Promet svinja dopušten je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
5) Iznimno od stavka 3. ove podtočke, tovne svinje koje potječu s farmi koje imaju zaokružen proizvodni ciklus uzgoja i tova te koje su tetovirane s brojem farme dodijeljenim od Hrvatskog stočarskog centra, mogu se stavljati u promet s tetovir brojem, isključivo radi upućivanja na klanje u registriranu klaonicu. U takvom slučaju u Svjedodžbu o zdravstvenom stanju upisuje se broj farme i ukupan broj svinja koji se upućuje na klanje.
6) Svinje koje potječu s farmi navedenih u stavku 5. ove podtočke, a koje će biti laboratorijski pretraživane za potrebe programa nadzora i kontrole bolesti, moraju se pojedinačno označiti ušnom markicom s jedinstvenim brojem, prilikom uzimanja uzoraka.

13. Kontrola zdravlja vimena

1) Ovlaštene veterinarske organizacije dužne su:
a. kod svih proizvođača mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji, u čijim se uzgojima od strane Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci, redovitom kontrolom utvrdi broj somatskih stanica veći od 400 000/ml stajskog uzorka mlijeka, svaku kravu pretražiti mastitis testom. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka Križevci obvezan je laboratorijske nalaze o utvrđenom broju somatskih stanica većem od 400 000/ml u stajskom uzorku mlijeka, dostaviti nadležnim ovlaštenim veterinarskim organizacijama. Svakom proizvođaču, kod kojega se od strane Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci utvrdi povećan broj somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka, te on uzastopno kroz tri mjeseca premašuje 400 000/ml stajskog uzorka mlijeka, obustavlja se isporuka mlijeka dok ne dokaže da ono ponovno udovoljava propisanim kriterijima;
b. u stadima muznih koza i ovaca, svakih 6 mjeseci pretražiti mastitis testom svaku muznu kozu i ovcu na poremećenu sekreciju vimena;
c. kod svih proizvođača mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji, čiji uzgoji nisu u sustavu redovite mjesečne kontrole mlijeka od strane Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci, kontrola mlijeka provodi se u skladu s Pravilnikom o načinu obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, broj 53/91), a uzorci mlijeka za mikrobiološku pretragu dostavljaju se Hrvatskom veterinarskom institutu.
2) Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora biti mikrobiološki pretraženo. Nakon utvrđenog pozitivnog mikrobiološkog nalaza, tijekom provođenja terapije i do isteka propisanog roka karence, zabranjeno je stavljanje mlijeka u promet. Nakon isteka karence, potrebno je obaviti provjeru uspješnosti liječenja mastitis testom, a u slučaju pozitivne reakcije potrebno je ponoviti mikrobiološku pretragu.
3) Vlasnik farme (proizvođač) dužan je obratiti se nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji sukladno obavijesti o neispunjavanju higijenske ispravnosti mlijeka koju mu je uputila mljekara u koju isporučuje mlijeko.

14. Leptospiroza

1) Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, mora biti serološki pretražena na leptospirozu dva puta godišnje.
2) Krv kopitara iz sportsko-rekreacijskih centara, centara za terapijsko jahanje i škola jahanja mora jednom godišnje biti serološki pretražena na leptospirozu.
3) Veterinari moraju dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.

15. Listerioza

1) Kod svakog pobačaja krava, ovaca i koza, pobačeni fetus i plodne ovojnice navedenih životinja moraju biti dostavljeni na laboratorijsku pretragu na listeriozu.
2) Na listeriozu mora biti pretražen mozak ovaca, koza i goveda koje pokazuju kliničke znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava i poremećaja u ponašanju.

16. Paratuberkuloza

1) Krv i feces bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust, mora biti dva puta godišnje pretražena na paratuberkulozu.
2) Na paratuberkulozu mora biti pretražena krv svih muznih krava prije formiranja novog uzgoja i krv novonabavljenih junica prije uvođenja u uzgoj.

17. Q-groznica

1) Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora biti provedena laboratorijska pretraga na Q-groznicu.
2) Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.

18. Salmoneloze peradi prouzročene sa S. Gallinarum-Pullorum i infekcije peradi i nojeva sa S. Enteritidis, S. Typhimurium i S. Arizonae

1) Jaja (konzumna i rasplodna) mogu biti stavljena u promet ili inkubirana samo ako potječu od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako posjednici jata imaju nalaz o zdravstvenom stanju jata, izdan od ovlaštenog laboratorija i ne stariju od 30 dana. Nalaz se izdaje na osnovi službeno dostavljenog uzorka.
2) Sva jata, bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji, moraju biti bakteriološki, odnosno serološki pretražena, dostavljanjem službenih uzoraka u ovlašteni laboratorij sukladno tablicama 1.– 5. iz Dodatka I., koji je sastavni dio ove Naredbe.
3) Jato namijenjeno klanju podrazumijeva životinje iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjene klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od S. Gallinarum-Pullorum, S. Enteritidis, S. Typhimurium i S. Arizonae, a posjednik jata prije stavljanja u promet mora imati nalaz o zdravstvenom stanju ne stariji od 15 dana i izdan od ovlaštenog laboratorija.
4) U tvornicama i mješaonicama stočne hrane moraju se uzimati i dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorci svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorci svih gotovih krmnih smjesa.

19. Salmoneloza konja, ovaca i koza

Kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza, veterinari moraju dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske pretrage na salmonelozu.

20. Trihomonijaza

Ispirak prepucija bikova koji se koriste za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje mora biti laboratorijski pretražen na trihomonijazu:
a. prije prvog korištenja;
b. dva puta godišnje tijekom korištenja.

21. Tuberkuloza

1) Sva goveda starija od 6 tjedana moraju biti tuberkulinizirana.
2) Tuberkulinizaciju nije potrebno provoditi kod uvođenja junadi za tov na gospodarstvo ukoliko su ista tuberkulinizirana kao telad ili ukoliko potječu s gospodarstva koje ima status službeno slobodnog od tuberkuloze te ako se nakon uvođenja junad drži u zasebnim proizvodnim jedinicama na gospodarstvu.
3) Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 20 krmača, nazimica i nerastova, moraju biti tuberkulizirane do 31. svibnja na cijelom području Republike Hrvatske.
4) Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koji prethodno nisu tuberkulinizirani.
5) Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.
6) Patoanatomska dijagnoza mora biti potvrđena u ovlaštenom laboratoriju.
7) Evidenciju o tuberkuliniziranim govedima – Iskaz o tuberkuliziranim govedima, ovlaštena veterinarska organizacija mora dostaviti Upravi za veterinarstvo najkasnije do 20. u mjesecu, za prethodni mjesec.
8) Na području epizootiološke jedinice u kojoj je tijekom 2006. godine utvrđen pozitivan slučaj tuberkuloze županijski veterinarski inspektori dužni su obavljati pojačani nadzor nad provođenjem tuberkulinizacije.

22. Zarazni rinotraheitis goveda – zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)

1. Bikovi koji se koriste za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje moraju biti klinički i laboratorijski pretražen na ZRG/ZPV:
a) prije prvog korištenja;
b) dva puta godišnje tijekom korištenja.
2. Sve rasplodne krave i junice prije stavljanja u promet moraju biti laboratorijskim metodama pretražene na ZRG/ZPV. Laboratorijski nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.

IV. MJERE SPREČAVANJA NAMETNIČKIH BOLESTI

1. Ehinokokoza

1) Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće mora biti provedena dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, pripravkom koji sadrži prazikvantel.
2) Uzimanje uzoraka u cilju otkrivanja ehinokokoze provodit će se u skladu s Programom praćenja ehinokokoze koji propisuje Upra­va.
3) Radi sprječavanja širenja jajašaca u okoliš, obvezno je najmanje 48 sati nakon tretiranja pasa, njihov izmet neškodljivo ukloniti.
4) Pravne i fizičke osobe, koje kolju životinje za javnu potrošnju, kao i posjednici životinja koji životinje kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno spaljivanjem.

2. Trihineloza

Radi utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze svinja, moraju biti provedene mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, u skladu s Naredbom o obveznom trihineloskopskom pregledu mesa svinja kod klanja za potrebe vlastitog domaćinstva (»Narodne novine«, broj 144/98) te Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (»Narodne novine«, broj 81/99).

V. ZOOSANITARNE MJERE

1) Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.
2) Deratizaciju treba provoditi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njezino provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.
3) Deratizaciju treba provoditi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih osoba i češće.
4) Radi sprečavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge, posjednici svinja dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red te trajno provoditi sljedeće mjere:
a) Za uzgoje do 10 svinja:
– gospodarstvo mora biti ograđeno, a ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;
– organizirati i provoditi čišćenje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u skladu s tehnološkim zahtjevima;
– osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih tijekom držanja svinja;
– ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo članovima domaćinstva;
– svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan gospodarstva, obvezni su o tome izvijestiti veterinara.
b) Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uključujući mjere propisane stavkom 4., podstavkom a) ove točke i:
– radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
– na ulazima na farme mora biti dezobarijera za vozila i osoblje;
– za dezinfekciju primjenjivati odobrena sredstva u propisanim koncentracijama;
– za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj zaštitnoj odjeći i obući;
c) Za uzgoje od 101 i više svinja, uključujući mjere propisane stavkom 4., podstavkom b) ove točke i:
– osigurati osobu za održavanje dezobarijera i evidenciju o tome;
– svi zaposlenici na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću;
– osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno »čisto« i »nečisto« i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;
– obvezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon uporabe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za »nečisto«;
– zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje;
– osigurati praonicu zaštitne odjeće;
– organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenika unutar farme;
– zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u objektu gdje se drže svinje;
– o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;
– vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezobarijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovorne osobe;
– o svim vozilima koja ulaze na farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te svrhom posjeta;
– posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema naputku odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno nošenje zaštitne odjeće i obuće;
– zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;
– obvezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme;
– strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa;
– zaposlenici farme ne smiju držati svinje u svom domaćinstvu;
– zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;
– zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih svinja;
– zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.

VI. FINANCIRANJE MJERA

1) Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje su sufinancirane ili financirane iz Državnog proračuna Republike Hrvatske jesu:
a. laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o veterinarstvu, ako se postupa u skladu s člankom 37. istog Zakona;
b. kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva – Uprave za veterinarstvo;
c. nabavka i pričuva cjepiva i potrebnih dijagnostičkih sredstava;
d. kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon cijepljenja protiv newcastleske bolesti u skladu s odredbama točke II., podtočke 3. stavka 6. podstavka a);
e. uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga radi utvrđivanja uzroka pobačaja iz:
– točka III. podtočka 1. stavak 3. (bruceloza goveda, svinja, ovaca i koza),
– točka III. podtočka 6. stavak 3. (genitalna kampilobakterioza),
– točka III. podtočka 14. stavak 3. (leptospiroza),
– točka III. podtočka 15. stvaka 1. (listerioza),
– točka III. podtočka 17. stavak 1. (Q-groznica),
– točka III. podtočka 19. (salmoneloza konja, ovaca i koza);
f. uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga na brucelozu, u skladu s odredbama točke III. podtočke 1. stavka 2. točaka a), b), d) i e);
g. dijagnostika bolesti plavog jezika u skladu s odredbama točke III. podtočke 2. ove Naredbe.
h. uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga mlijeka i krvi za pretragu na enzootsku leukozu goveda u skladu s odred­bama točke III. podtočke 5. stavka 1. ove Naredbe;
i. uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga uzoraka domaće peradi i divljih ptica radi pretrage na influencu ptica u skladu s odredbama točke III. podtočke 10. ove Naredbe.
j. uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga na goveđu spongiformnu encefalopatiju u skladu s odredbama točke III. podtočke 7. a., i b. ove Naredbe;
k. dijagnostika goveđe spongiformne encefalopatije (nabava dijagnostičkih kitova i dijela potrošnog materijala) u skladu s odred­bama točke III. podtočke 7. c. ove Naredbe;
l. uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga na grebež ovaca u skladu s odredbama točke III. podtočke 8. stavka 1. ove Naredbe;
m. uzorkovanje i dostava uzoraka radi pretrage na grebež ovaca u skladu s odredbama točke III. podtočke 8. stavka 2. ove Nared­be;
n. uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga patognomoničnih organa domaćih i divljih svinja radi pretrage na klasičnu svinjsku kugu u skladu s odredbama točke III. podtočke 12. stavka 1. i 2. ove Naredbe.
o. tuberkulinizacija goveda u skladu s odredbama točke III. podtočke 21. stavka 1. ove Naredbe;
p. tuberkulinizacija rasplodnih svinja u skladu s odredbom toč­ke III. podtočke 21. stavka 3. ove Naredbe
q. obavljanje deratizacije na područjima ugroženim od trihineloze, u skladu s odredbama točke V. ove Naredbe te provođenje ostalih mjera za suzbijanje trihineloze u skladu s Programom za suzbijanje trihineloze u Republici Hrvatskoj;
2) Financiranje mjera iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na:
a. pravne osobe koje imaju vlastitu veterinarsku službu;
b. pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proiz­vodnjom;
c. centre za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje;
d. uvezene životinje u karanteni;
e. pravne i fizičke osobe koje se bave prometom životinja, a nemaju vlastitu proizvodnju;
f. vlasnike koji u propisanim rokovima nisu obavili naređene mjere; osim ukoliko posebnim programima za kontrolu i nadzor bolesti nije drugačije određeno.

VII. PROVOĐENJE MJERA

1) Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije, veterinarske službe i veterinarske ambulante privatne prakse, ovlaštene za obavljanje navedenih poslova od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva – Uprave za veterinarstvo.
2) Provoditelji mjera propisanih točkom II. i III. ove Naredbe dužni su napraviti plan njihovog provođenja te isti dostaviti nadležnom Veterinarskom uredu.
3) Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavlja Hrvatski veterinarski institut (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo) i Veterinarska stanica Čakovec d.o.o. PJ Bioinstitut;
4) Laboratorijsku dijagnostiku za sljedeće bolesti prema ovoj Naredbi, može obavljati i:
4.1. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VF), za:
a) bolesti pčela – Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela,
b) infekcioznu anemiju kopitara – Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti,
c) klamidiozu ptica – Zavod za bolesti peradi s klinikom
d) trihinelozu – Centar za dijagnostiku i suzbijanje trihineloze,
e) virusne bolesti riba – Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela.
4.2. Veterinarska stanica Čakovec d.o.o. PJ Bioinstitut;
– salomoneloza – na području Međimurske županije
5) Hrvatski veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci Centar za peradarstvo Zagreb, Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela VF, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti VF, Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti VF, Centar za dijagnostiku i suzbijanje trihineloze VF, Zavod za bolesti peradi s klinikom VF, Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela VF, Veterinarska stanica Čakovec d.o.o. PJ Bioinstitut moraju dostavljati izvješće o provedenim dijagnostičkim i drugim pretragama propisanih ovom Naredbom do 20. u mjesecu za protekli mjesec.
6) Jedinstvene cijene veterinarskih usluga za mjere koje moraju biti provedene na temelju ove Naredbe, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva predlaže Hrvatska veterinarska komora, osim cijena usluga za mjere koje se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, čije cijene određuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

1) Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2006. godini (»Narodne novine«, br. 155/05).
2) Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-01/119
Urbroj: 525-1-06-1
Zagreb, 22. prosinca 2006.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.

Napomena: prilozi i dodaci ispušteni su u ovom info pregledu