|
|
|
|
162
Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi
Članak 1.
Ovim pravilnikom uređuju se zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj,
nazivi i znakovi te područje, način i obveza njihove primjene.
Obveze uporabe mjernih jedinica u smislu odredaba ovoga pravilnika odnose se na
mjerila koja se upotrebljavaju, mjerenja koja se provode i pokazivanja veličina
u mjernim jedinicama za gospodarske svrhe radi zaštite zdravlja, javne
sigurnosti ili za upravne svrhe.
Članak 2.
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj jesu jedinice Međunarodnog
sustava mjernih jedinica (dalje: SI jedinice) te njihovi decimalni višekratnici
i nižekratnici (decimalne jedinice).
Osim SI jedinica i njihovih decimalnih višekratnika i nižekratnika, iznimno se
mogu upotrebljavati:
1. posebni dopušteni nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika SI
jedinica
2. jedinice koje se definiraju na temelju SI jedinica, ali nisu njihovi
decimalni višekratnici ili nižekratnici
3. jedinice koje se upotrebljavaju sa SI jedinicama, a kojih se vrijednosti
dobivaju pokusom
4. jedinice i nazivi jedinica koje su dopuštene samo u posebnim područjima
5. složene jedinice.
Nazivi, znakovi i definicije tih jedinica navedeni su u DODATKU, koji je
sastavni dio ovoga pravilnika.
Članak 3.
Uporaba i način pisanja mjernih jedinica i mjernih podataka izraženih tim jedinicama trebaju biti u skladu s međunarodnim i hrvatskim normama HRN ISO 2955, HRN ISO 1000, nizom HRN ISO 31, normama IEC 60027 te usklađenom normom ISO/IEC 80000.
Članak 4.
U području zračnoga, pomorskoga i željezničkoga prometa mogu se u Republici Hrvatskoj upotrebljavati mjerne jedinice različite od onih utvrđenih ovim pravilnikom ako su utvrđene međunarodnim dogovorima ili sporazumima koje je prihvatila ili im je pristupila Republika Hrvatska i koji je obvezuju.
Članak 5.
Mjerna oprema u uporabi i roba na tržištu na kojima su mjerne jedinice koje nisu navedene u ovome pravilniku, a koji su zatečeni na dan njegova stupanja na snagu, mogu se upotrebljavati do isteka njihove valjanosti.
Članak 6.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/06-04/4
Urbroj: 558-04/1-06-1
Zagreb, 21. prosinca 2006.
Ravnatelj
Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.
DODATAK
1.SI JEDINICE I NJIHOVI DECIMALNI VIŠEKRATNICI I NIŽEKRATNICI
1.1. Osnovne SI jedinice
Veličina |
Jedinica |
|
|
Naziv(1) |
Znak |
duljina |
metar |
m |
masa |
kilogram |
kg |
vrijeme |
sekunda |
s |
električna struja |
amper |
A |
termodinamička temperatura |
kelvin |
K |
množina (količina tvari) |
mol |
mol |
svjetlosna jakost |
kandela |
cd |
(1) U zagradi je izvorni naziv na engl. jeziku jedinice nazvane po znanstveniku, različit od hrvatskoga. |
Definicije osnovnih SI jedinica
Jedinica duljine
Metar je duljina puta koji svjetlost prijeđe u praznini za vrijeme jednog 299
792 458-og dijela sekunde.
(Sedamnaesta CGPM1 (1983.), 1. zaključak)
Jedinica mase
Kilogram je jedinica mase; jednak je masi međunarodne pramjere kilograma.
(Treća CGPM (1901.)), 70. stranica izvješća konferencije)
Jedinica vremena
Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu
između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133.
Pritom je atom cezija u osnovnome stanju na temperaturi 0 K.
(Trinaesta CGPM (1967.)), 1. zaključak, koji je prihvatio i dopunio CIPM2
(1997.).
Jedinica električne struje
Amper je jakost stalne električne struje koja bi, tekući dvama usporednim,
neizmjerno dugačkim ravnim vodičima, zanemarivo malena kružnoga presjeka,
razmaknutim u praznini jedan metar, proizvela među tim vodičima silu od 2×10–7
njutna po metru njihove duljine.
(CIPM (1946.)), 2. zaključak, koji je odobrila CGPM (1948.)).
Jedinica termodinamičke temperature
Kelvin je termodinamička temperatura koja je jednaka 273,16-om dijelu
termodinamičke temperature trojnoga stanja vode.
(Trinaesta CGPM (1967.), 4. zaključak)
Jedinica množine
(1) Mol je množina sustava koji sadržava toliko elementarnih jedinki koliko ima
atoma u 0,012 kilograma ugljika 12.
(2) Kada se upotrebljava mol, treba iskazati elementarne jedinke; to mogu biti
atomi, molekule, ioni, elektroni, druge čestice ili pojedinačno navedene skupine
takvih čestica.
(Četrnaesta CGPM (1971.), 3. zaključak)
Jedinica svjetlosne jakosti
Kandela je svjetlosna jakost u određenome smjeru iz izvora koji odašilje
jednobojno zračenje frekvencije 540 × 1012 herca i kojemu je zračena jakost u
tome smjeru (1/683) vata po steradijanu.
(Šesnaesta CGPM (1979.), 3. zaključak)
______
1 CGPM, Opća konferencija za
utege i mjere
2 CIPM, Međunarodni odbor za utege i mjere
1.1.1. Posebni naziv i znak SI jedinice temperature za izražavanje Celzijeve temperature
Veličina |
Jedinica |
|
|
Naziv |
Znak |
Celzijeva temperatura |
Celzijev stupanj |
°C |
Celzijeva temperatura t definira se kao razlika, t = T – T0,
dviju termodinamičkih temperatura T i T0, gdje je T0 = 273,15 kelvina.
Temperaturna razlika može se izražavati u kelvinima ili u Celzijevim
stupnjevima. Jedinica »Celzijev stupanj« jednaka je jedinici »kelvin«.
1.2. Druge SI jedinice
1.2.1. Izvedene SI jedinice
Izvedene SI jedinice skladno su izvedene iz osnovnih jedinica, a definirane se
umnošcima određenih potencija osnovnih jedinica brojčanim faktorom jednakom 1.
1.2.2. Izvedene SI jedinice s posebnim nazivima i znakovima
Veličina |
Jedinica |
Izraz |
||
|
Naziv(1) |
Znak |
S pomoću drugih jedinica |
S pomoću osnovnih SI jedinica |
ravninski kut |
radijan |
rad |
|
m∙m–1 = 1 |
prostorni kut (ugao) |
steradijan |
sr |
|
m2∙m–2 = 1 |
frekvencija |
herc (hertz) |
Hz |
|
s–1 |
sila |
njutn |
N |
|
m∙kg∙s–2 |
tlak, naprezanje |
paskal |
Pa |
N∙m–2 |
m–1∙kg∙s–2 |
rad, energija, toplina |
džul (joule) |
J |
N∙m |
m2∙kg∙s–2 |
snaga(2), zračeni tijek |
vat (watt) |
W |
J∙s–1 |
m2∙kg∙s–3 |
električni naboj |
kulon |
C |
|
s∙A |
električni potencijal, napon, elektromotorna sila |
volt |
V |
W∙A–1 |
m2∙kg∙s–3∙A–1 |
električni otpor |
om (ohm) |
Ω |
V∙A–1 |
m2∙kg∙s–3∙A–2 |
električna vodljivost |
simens |
S |
A∙V–1 |
m–2∙kg–1∙s3∙A2 |
kapacitet |
farad |
F |
C∙V–1 |
m–2∙kg–1∙s4∙A2 |
magnetski tijek |
veber |
Wb |
V∙s |
m2∙kg∙s–2∙A–1 |
gustoća magnetskoga tijeka |
tesla |
T |
Wb∙m–2 |
kg∙s–2∙A–1 |
induktivnost |
henri (henry) |
H |
Wb∙A–1 |
m2∙kg∙s–2∙A–2 |
svjetlosni tijek |
lumen |
lm |
cd∙sr |
m2∙m–2∙cd |
osvjetljenje |
luks |
lx |
lm∙m–2 |
m2∙m–4∙cd |
aktivnost (radionuklida) |
bekerel (becquerel) |
Bq |
|
s–1 |
apsorbirana doza, kerma, specifična predana energija, indeks apsorbirane doze |
grej (gray) |
Gy |
J∙kg–1 |
m2∙s–2 |
ekvivalentna doza, dozni ekvivalent |
sivert (sievert) |
Sv |
J∙kg–1 |
m2∙s–2 |
katalitička aktivnost |
katal(3) |
kat |
|
s–1∙mol |
(1) U zagradama su izvorni nazivi na engl. jeziku jedinica nazvanih po
znanstvenicima ako se razlikuju od hrvatskih.
(2) Posebni su nazivi za jedinicu snage: voltamper (znak VA) koji se
upotrebljava se izražavanje prividne snage izmjenične električne struje, i var
(znak var) za izražavanje jalove snage izmjenične električne struje.
(3) Jedinicu katal i njezin znak kat prihvatila je dvadesetprva CGPM (1999.),
12. zaključak.
Napomena: Jedinice izvedene iz osnovnih jedinica mogu se
izražavati i drugim jedinica navedenim u točki 1.
Izvedene SI jedinice mogu se izražavati i jedinicama s posebnim nazivima i
znakovima iz prethodne tablice. Npr. SI jedinica dinamičke viskoznosti može se
izražavati kao m–1·kg·s–1 ili kao N·s·m–2 ili kao Pa·s.
Definicije jedinica ravninskoga i prostornoga kuta
Jedinica ravninskoga kuta
Radijan je ravninski kut između dvaju polumjera kružnice koji omeđuju obodni luk
duljine jednake polumjeru.
(HRN ISO 31-1)
Jedinica prostornoga kuta
Steradijan je prostorni kut na vrhu stošca u središtu kugle, koji na površini
kugle omeđuje površinu ploštine jednake kvadratu sa stranicama jednakim
polumjera te kugle.
(HRN ISO 31-1)
1.3.Predmetci i njihovi znakovi za označivanje određenih decimalnih višekratnika
i nižekratnika
Faktor |
Predmetak |
Znak |
|
Faktor |
Predmetak |
Znak |
1024 |
jota |
Y |
|
10–24 |
jokto |
y |
1021 |
zeta |
Z |
|
10–21 |
zepto |
z |
1018 |
eksa |
E |
|
10–19 |
ato |
a |
1015 |
peta |
P |
|
10–15 |
femto |
f |
1012 |
tera |
T |
|
10–12 |
piko |
p |
109 |
giga |
G |
|
10–9 |
nano |
n |
106 |
mega |
M |
|
10–6 |
mikro |
μ |
103 |
kilo |
k |
|
10–3 |
mili |
m |
102 |
hekto |
h |
|
10–2 |
centi |
c |
101 |
deka |
da |
|
10–1 |
deci |
d |
Nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika
jedinice mase tvore se dodavanjem predmetaka nazivu »gram« i njihovih znakova
znaku »g«.
Kada se izvedena jedinica izražava kao omjer jedinica od kojih je izvedena,
decimalni se višekratnici mogu tvoriti dodavanjem predmetaka jedinicama u
brojniku odnosno jedinicama u nazivniku.
Ne mogu se upotrebljavati složeni predmetci, tj. ne može se istodobno za jednu
jedinicu upotrijebiti nekoliko predmetaka.
1.4. Posebni dopušteni nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika
SI jedinica
Veličina |
Jedinica |
||
|
Naziv |
Znak |
Vrijednost |
obujam |
litra |
l ili L(1) |
1 L = 1 dm3 = 10–3 m–3 |
masa |
tona |
t |
1 t = 1 Mg = 103 kg |
tlak, naprezanje |
bar(2) |
bar |
1 bar = 105 Pa |
(1) Za jedinicu litra mogu se upotrebljavati dva znaka »l« ili »L« (Šesnaesta CGPM (1979.), 6. zaključak).
(2) Jedinica bar navedena je u brošuri: BIPM i OICM, Međunarodni sustav jedinica
(SI). 8. izdanje 2006.
Napomena: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici u
točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i znakovima navedenim u
tablici u točki 1.4.
2.JEDINICE KOJE SE DEFINIRAJU NA TEMELJU SI JEDINICA, ALI NISU NJIHOVI DECIMALNI
VIŠEKRATNICI ILI NIŽEKRATNICI
Veličina |
Jedinica |
||
ravninski kut |
Naziv |
Znak |
Vrijednost |
okretaj(1) |
|
1 okretaj = 2 π rad |
|
gon ili grad |
gon |
1 gon = (π/200) rad |
|
stupanj |
° |
1° = (π/180) rad |
|
kutna minuta |
′ |
1′ = (π/10 800) rad |
|
kutna sekunda |
″ |
1″ = (π/648 000) rad |
|
vrijeme |
minuta |
min |
1 min = 60 s |
sat |
h |
1 h = 3 600 s |
|
dan |
d |
1 d = 86 400 s |
(1) Ne postoji međunarodno dogovoren znak.
Napomena: Predmetci navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se
upotrebljavati samo uz jedinicu »gon« ili »grad«, a njihovi znakovi samo uz znak
»gon«.
3.JEDINICE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU UZ SI JEDINICE, A KOJIH SE VRIJEDNOSTI DOBIVAJU POKUSOM
Veličina |
Jedinica |
||
|
Naziv |
Znak |
Definicija |
energija |
elektronvolt |
eV |
Elektronvolt kinetička je energija koju dobije elektron pri prolazu u praznini kroz razliku potencijala od 1 volt. |
masa |
ujednačena atomska jedinica mase dalton(1) |
u Da |
Ujednačena atomska jedinica mase jednaka je 1/12 mase atoma ugljika 12C. Dalton je drugi naziv za ujednačenu atomsku jedinicu mase (Da = u). |
(1)Jedinicu dalton i njezin znak Da donosi brošura: BIPM i OICM: Međunarodni sustav jedinica (SI), 8. izdanje 2006.
Napomena: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici u
točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i njihovim znakovima
navedenim u točki 3.
4.JEDINICE I NAZIVI JEDINICA KOJE SU DOPUŠTENE SAMO U POSEBNIM PODRUČJIMA
Veličina |
Jedinica |
||
|
Naziv |
Znak |
Vrijednost |
jakost optičkih sustava |
dioptrija |
|
1 dioptrija = 1 m–1 |
masa dragoga kamenja |
metrički karat |
|
1 metrički karat = 2 × 10–4 kg |
ploština poljoprivrednoga ili građevnoga zemljišta |
ar |
ar |
1 a = 102 m2 |
duljinska masa tekstilnoga vlakna i pređe |
teks |
tex |
1 tex = 10–6 kg∙m–1 |
krvni tlak i tlak drugih tjelesnih tekućina |
milimetar žive |
mmHg |
1 mmHg = 133,322 Pa |
efektivna ploština presjeka |
barn |
b |
1 b = 10–28 m2 |
Napomena 1.: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici
1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i njihovim znakovima navedenim
u tablici u točki 4., osim s jedinicom milimetar žive i njezinim znakom.
Napomena 2.: Decimalni višekratnik 100 ara naziva se hektarom.
5. SLOŽENE JEDINICE
Složene su jedinice kombinacije prethodno navedenih jedinica.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |