MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

383

Na temelju članka 41. stavka 6. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 70/97, 105/01 i 172/03) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O MJERAMA KONTROLE NEWCASTLESKE BOLESTI

POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE I POJMOVNIK

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuju mjere koje se primjenjuju u slučaju izbijanja newcastleske bolesti u:
a) peradi,
b) sportskih golubova i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se u slučaju pojave newcastleske bolesti u divljih ptica koje žive slobodno.

Pojmovnik

Članak 2.

U ovom Pravilniku pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. Perad – kokoši, pure, biserke, patke, guske, prepelice, golubovi, fazani, jarebice koje se uzgajaju ili drže u zatočeništvu u svrhu rasploda, za proizvodnju mesa ili jaja namijenjenih prehrani ljudi ili u svrhu obnove populacije pernate divljači;
2. Jaja za rasplod – jaja peradi iz točke 1. ovoga članka, namijenjena za inkubaciju;
3. Jednodnevni pilići – pilići do 72 sata starosti, koji nisu hranjeni, uz iznimku mošusnih patki koje se mogu hraniti;
4. Perad za rasplod – perad starija od 72 sata, namijenjena za proizvodnju rasplodnih jaja;
5. Perad za proizvodnju – perad starija od 72 sata, namijenjena za proizvodnju mesa i/ili jaja za prehranu ljudi (ili za obnovu populacije pernate divljači);
6. Perad za klanje – perad koja se izravno šalje u klaonicu na klanje što je prije moguće, a najkasnije u roku od 72 sata po prispjeću;
7. Jato – sva perad istog zdravstvenog i imunosnog statusa koja se drži unutar iste nastambe ili istog ograđenog prostora i predstavlja jednu epidemiološku cjelinu;
8. Gospodarstvo – nastamba ili objekt koji se koristi za uzgoj ili držanje rasplodne peradi ili peradi za proizvodnju;
9. Objekt – objekt ili dio objekta ili nastambe koji se nalazi na istoj lokaciji i može biti:
a) objekt za uzgoj čistih linija i djedovskih jata u kojem se proizvode jaja za leženje rasplodne peradi;
b) objekt za uzgoj rasplodne peradi u kojem se proizvode jaja za leženje peradi za proizvodnju;
c) objekt za uzgoj u kojem se perad uzgaja do faze nesenja;
d) valionica za inkubaciju i leženje jaja te obskrbu jednodnevnim pilićima;
10. Ovlašteni laboratorij – laboratorij koji je odobren od strane nadležnog tijela koje je za njega i odgovorno, za provedbu dijagnostičkog testiranja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika;
11. Zdravstvena inspekcija – inspekcija zdravstvenog statusa sve peradi u objektu od strane službenog veterinara;
12. Bolesti koje se obvezno prijavljuju – bolesti koje su određene Pravilnikom o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, broj 179/04);
13. Mjesto izbijanja bolesti (engl. outbreak) – na gospodarstvu, službeno potvrđen, jedan ili više slučajeva bolesti iz Dodatka I. Pravilnika o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, broj 179/04) u životinja koje se zajedno drže;
14. Zaraženo područje – područje u krugu od najmanje 3 km oko mjesta izbijanja bolesti, ovisno o epidemiološkim čimbenicima iz okoliša, koje je sastavni dio ugroženog područja u krugu od najmanje 10 km;
15. Karantena – objekt/nastamba u kojoj se perad drži u pot­punoj izolaciji i na način da nema izravnog ili neizravnog kontakta s drugom peradi i gdje je moguće provoditi preglede i dijagnostička testiranja kroz duži period;
16. Usmrćivanje i neškodljivo uništavanje – usmrćivanje i ne­škod­ljivo uništavanje sve peradi te neškodljivo uništavanje proizvoda od peradi, uz provedbu potrebnih mjera zaštite uključujući i dezinfekciju na zaraženom ili kontaminiranom mjestu;
17. Zaražena perad – sva perad:
a) u koje je newcastleska bolest sužbeno potvrđena pretragom od strane službenog laboratorija; ili
b) u slučaju sekundarnog i sljedećih izbijanja newcastleske bolesti, perad u koje su utvrđeni klinički znakovi ili post-mortalne promjene koje ukazuju na newcastlesku bolest;
18. Perad za koju se sumnja da je zaražena – sva perad koja pokazuje kliničke znakove ili postmortalne promjene temeljem kojih se može postaviti opravdana sumnja na newcastlesku bolest;
19. Perad za koju se sumnja da je kontaminirana – sva perad koja je mogla biti izravno ili neizravno izložena virusu newcastleske bolest;
20. Ostaci hrane – otpaci iz kuhinje, restorana ili odgovarajuće industrije gdje se koristi meso;
21. Nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: Uprava) – Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva;
22. Službeni veterinar – nadležni veterinarski inspektor ili veterinar imenovan od nadležnog tijela;
23. Sportski golubovi – bilo koji prevezeni golub ili golub koji će biti prevožen iz golubarnika kako bi bio pušten, a koji nakon toga može slobodno doletjeti natrag u golubarnik ili bilo koje drugo odredište/mjesto;
24. Golubarnik – bilo koja nastambama ili mjesto gdje se drže ili uzgajaju sportski golubovi;
25. Posjednik – svaka fizička ili pravna osoba koja posjeduje životinju prijemljivih vrsta ili je odgovorna za držanje takvih životinja, bez obzira na financijsku naknadu;
26. Sentinel životinje – životinje prijemljive vrste, slobodne od infekcije virusom newcastleske bolesti ili slobodne od newcastleske bolesti, koje se u određenom razdoblju jednom ili više puta uzastopno pretražuju na prisutnost protutijela za virus newcastleske bolesti.

Prijava bolesti

Članak 3.

Sumnja na prisustvo newcastleske bolesti mora se obvezno i odmah prijaviti nadležnom tijelu u skladu s posebnim propisom.

Mjere u slučaju sumnje na bolest na gospodarstvu

Članak 4.

(1) U slučaju sumnje da je perad na gospodarstvu zaražena ili kontaminirana uzročnikom newcastleske bolesti nadležni veterinarski inspektor odmah mora provesti službeno istraživanje kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost newcastleske bolesti, a osobito mora uzeti ili narediti uzimanje uzoraka za laboratorijsku pretragu.
(2) Odmah po prijavi sumnje na newcastlesku bolest nadležni veterinarski inspektor mora staviti gospodarstvo pod službeni nadzor i narediti provedbu sljedećih mjera:
a) utvrđivanje broja peradi na gospodarstvu, po kategorijama, uz naznaku broja uginulih životinja u svakoj kategoriji te uz naznaku u kojim kategorijama postoje vidljivi klinički znakovi, a u kojima nema znakova newcastleske bolesti. Ti podaci moraju biti dnevno ažurirani, uzimajući u obzir broj valjenja ili uginuća tijekom razdoblja dok traje sumnja na bolest. Podaci moraju biti nadopunjavani i na zahtjev službene osobe dostupni, te provjereni tijekom svake službene kontrole i nadzora;
b) sva perad na gospodarstvu mora ostati na mjestu gdje se drži ili se mora zatvoriti na nekom drugom mjestu gdje je izolirana i bez kontakta s drugom peradi;
c) perad ne smije ulaziti niti napuštati gospodarstvo;
d) zabranu kretanja ili premještanja bez odobrenja nadležnog veterinarskog inspektra:
– osoba, dugih životinja ili vozila s ili na gospodarstvo,
– mesa peradi ili lešina, hrane za životinje, opreme, otpadaka, izmeta, stelje odnosno svega na čemu se može prenijeti virus newcastleske bolesti.
e) zabranu stavljanja u promet jaja s gospodarstva, osim jaja koja su otpremljena izravno u odobreni objekt za proizvodnju prozvoda od jaja i prevezena uz odobrenje nadležnog veterinarskog inspektora. Takvo odobrenje može se dati samo ako je udovoljeno zahtjevima iz Dodatka I. ovoga Pravilnika;
f) postavljanje odgovarajućih dezobarijera na ulazu i izlazu iz objekata gdje se drži perad i na ulazi i izlazu s gospodarstva;
g) provedbu epidemiološkog istraživanja u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika.
(3) Dok su na snazi službene mjere iz stavka 2. ovoga članka vlasnik ili posjednik peradi u koje se sumnja na prisustvo newcastleske bolesti mora poduzeti sve radnje kako bi se provele mjere iz stavka 2. ovoga članka, osim točke g) toga stavka.
(4) Nadležni veterinarski inspektor može odrediti provedbu bilo koje mjere iz stavka 2. ovoga članka i na drugim gospodarstvima ukoliko njihov smještaj, međusobni položaj ili kontakti s gospodarstvom gdje je postavljena sumnja na newcastleslu bolest ukazuju na mogućnost kontaminacije.
(5) Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju ostati na snazi dok sumnja na newcastleslu bolest nije službeno isključena.

Mjere u slučaju potvrđene bolesti na gospodarstvu

Članak 5.

(1) Kad je newcastleska bolest službeno potvrđena u peradi na gospodarstvu, osim mjera određenih u članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, nadležni veterinarski inspektor mora narediti i sljedeće mjere:
a) usmrćivanje na licu mjesta sve peradi na gospodarstvu, bez odgađanja, a uginula ili usmrćena perad, kao i sva jaja, mora biti neškodljivo uništena. Navedene mjere moraju biti provedene na način da se, što je više moguće, smanji opasnost od širenja bolesti;
b) uništavanje i odgovarajuću obradu bilo koje tvari ili otpadaka, kao što su hrana za životinje, stelja ili izmet koji su mogli biti kontaminirani. Ta obrada, provedena u skladu s uputama službenog veterinara, mora osigurati uništenje virusa newcastleske bolesti;
c) pronalaženje i neškodljivo uništavanje mesa peradi s gospodarstva koja je zaklana tijekom pretpostavljenog razdoblja inkubacije bolesti;
d) pronalaženje sustavom sljedivosti i uništavanje rasplodnih jaja proizvedenih tijekom pretpostavljenog razdoblja inkubacije bolesti i odnesenih s gospodarstva. Perad koja se već izvalila mora biti stavljena pod službeni nadzor, a konzumna jaja koja su proizvedena tijekom pretpostavljenog razdoblja inkubacije bolesti i koja su premještena s gospodarstva moraju biti pronađena sustavom sljedivosti i neškodljivo uništena, osim ako prije nisu bila odgovarajuće dezinficirana;
e) čišćenje i dezinfekciju objekata za smještaj peradi, njihova okoliša, vozila koja se koriste za prijevoz i sve opreme koja je mogla biti kontaminirana, u skladu s odredbama članka 11. ovoga Pravilnika i nakon provođenja mjera određenih u točki a) i b) ovoga stavka;
f) zabranu ponovnog uvođenja peradi na gospodarstvo najmanje 21 dan nakon završetka provedbe mjera određenih u točki e) ovoga stavka;
g) provedbu epidemiološkog istraživanja u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika.
(2) Nadležni veterinarski inspektor može narediti provedbu mjera određenih u stavku 1. ovoga članka na drugim susjednim gospodarstvima ukoliko njihova lokacija, raspored ili kontakt s gospodarstvom na kojem je bolest potvrđena, daje osnovu za sumnju na moguću kontaminaciju.
(3) Kad se iz jata peradi, koje ne pokazuje kliničke znakove newcastleske bolesti, izolira virus newcastleske bolesti koji ima ICIP (intracerebralni indeks patogenosti) veći od 0,7 i manji od 1,2, a referentni laboratorij Europske unije iz članka 15. ovoga Pravilnika dokaže da izolirani predmetni virus potječe od atenuiranog živog cjepiva protiv newcastleske bolesti, nadležno tijelo može odobriti odstupanje od zahtjeva određenih u točki a) do f) stavka 1. ovoga članka, pod uvjetom da je gospodarstvo o kojem je riječ stavljeno pod službeni nadzor u trajanju od 30 dana, te mora:
– narediti provedbu mjera iz članka 4. stavka 2. točke a), b), d), e) i f) ovoga Pravilnika,
– zabraniti da bilo koja perad napušta gospodarstvo, osim ako se izravno prevozi u klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo. Nadležni veterinarski inspektor, koji je odgovoran za tu klaonicu, mora biti obaviješten o namjeri da se perad šalje na klanje, a perad, odmah po prispjeću u klaonicu, treba držati i klati odvojeno od druge peradi.
(4) Svježe meso peradi iz stavka 3. ovoga članka mora imati oznaku o zdravstvenoj ispravnosti u skladu s posebnim propisom o uvjetima zdravlja životinja u odnosu na kontrolu svježeg mesa peradi namijenjenog za trgovinu na tržištu Europske unije i pri uvozu.
(5) Odredbe propisane stavkom 3. ovoga članka moraju se preispitivati uzimajući u obzir znanstvena postignuća, s ciljem donošenja usklađenih pravila za korištenje cjepiva protiv newcastleske bolesti u Europskoj uniji.

Mjere na gospodarstvu gdje se drže dva ili više odvojenih jata

Članak 6.

Kad su na gospodarstvu smještena dva ili više odvojenih jata, Uprava može, u skladu s posebnim postupkom Europske komisije, odobriti odstupanje od zahtjeva određenih u članku 5. stavku 1. ovoga Pravilnika za zdrava jata na zaraženom gospodarstvu, pod uvjetom da je službeni veterinar potvrdio da se tehnološki postupci uzgoja i proizvodnje odvijaju na način da su jata u potpunosti odvojena u pogledu smještaja, držanja i hranidbe, tako da se virus ne može proširiti s jednog jata na drugo.

Epidemiološko istraživanje

Članak 7.

(1) Epidemiološkim istraživanjem moraju biti prikupljeni podaci o:
– trajanju razdoblja u kojem je newcastleska bolest prisutna na gospodarstvu ili u golubarniku;
– mogućem podrijetlu newcastleske bolesti na gospodarstvu ili u golubarniku i drugim gospodarstvima ili golubarnicima u kojima je smještena perad, golubovi ili druge ptice, koje se drže u zatočeništvu, a postoji mogućnost da su zaražene ili kontaminirane iz istog izvora;
– kretanju osoba i premještanju peradi, golubova ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu ili drugih životinja, vozila, jaja, mesa i lešina i bilo koje druge opreme ili tvari, koje su mogle prenijeti virus newcastleske bolesti na ili s predmetnog gospodarstva ili golubarnika.
(2) U cilju osiguranja potpune koordinacije svih mjera potrebnih za iskorjenjivanje newcastleske bolesti što je prije moguće i provedbe epidemiološkog istraživanja, nadležno tijelo mora uspostaviti jedinicu za krizne situacije.

Mjere na moguće kontaminiranom gospodarstvu

Članak 8.

(1) Kad službeni veterinar ima razloga za sumnju da je perad na nekom gospodarstvu mogla biti kontaminirana zbog kretanja osoba, životinja ili vozila ili na bilo koji drugi način, to gospodarstvo mora biti stavljeno pod službenu kontrolu u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(2) Svrha službene kontrole je odmah otkriti svaku sumnju na newcastlesku bolest, te utvrđivanje broja peradi i praćenje njihovog kretanja i kad je to potrebno provođenje aktivnosti određenih u stavku 3. ovoga članka.
(3) Kad je gospodarstvo stavljeno pod službenu kontrolu određenu stavkom 1. i 2. ovoga članka, nadležni veterinarski inspektor mora zabraniti odvoz peradi s gospodarstva, osim izravnog prijevoza u klaonicu pod službenim nadzorom, za potrebe neodgodivog klanja. Prije izdavanja takvog odobrenja, službeni veterinar mora obaviti klinički pregled sve peradi kako bi se isključila prisutnost newcastleske bolesti na gospodarstvu. Ograničenje premještanja na koje se odnosi ovaj članak, mora se uvesti za razdoblje od najmanje 21 dan od zadnjeg datuma moguće kontaminacije, a mora se primjenjivati u trajanju od najmanje sedam dana.
(4) Nadležni veterinarski inspektor, kad smatra da uvjeti to dozvoljavaju, može ograničiti provedbu mjera propisanih ovim člankom na dio gospodarstva i na perad koja se tamo nalazi, pod uvjetom da je ta perad smještena, uzgajana i hranjena potpuno odvojeno i da o njoj brine drugo radno osoblje.
(5) Službeni veterinar, kad ima razlog za sumnju da su sportski golubovi ili bilo koji golubarnik kontaminirani virusom newcastleske bolesti, mora poduzeti sve potrebne mjere ograničenja za taj golubarnik, uključujući zabranu kretanja sportskih golubova izvan golubarnika u trajanju od 21 dan.

Mjere na zaraženom i ugroženom području

Članak 9.

(1) Kad je newcastleska bolest službeno potvrđena u peradi, Uprava mora uspostaviti zaraženo područje u krugu od najmanje 3 km oko zaraženog gospodarstva, a koje se nalazi unutar ugroženog područja u krugu od najmanje 10 kilometara. Pri uspostavljanju zaraženog područja treba voditi računa o zemljopisnim, administrativnim, ekološkim i epidemiološkim čimbenicima povezanim s newcastleskom bolesti i o mogućnosti provedbe praćenja i nadzora.
(2) Na zaraženom području nadležni veterinarski inspektor mora narediti provedbu sljedećih mjera:
a) popis svih gospodarstava unutar zaraženog područja na kojima se drži perad i evidentiranje broja peradi na svakom gospodarstvu;
b) redovite obilaske svih gospodarstava na kojima se drži perad, klinički pregled peradi uključujući, prema potrebi, uzimanje uzoraka za laboratorijsku pretragu, a o svim obilascima i nalazima mora se voditi i čuvati evidencija;
c) držanje peradi u objektu ili prostoru za uzgoj ili na nekom drugom mjestu gdje može biti izolirana;
d) korištenje odgovarajućih sredstava za dezinfekciju na ulazima i izlazima s gospodarstva;
e) kontrolu kretanja osoba koje rade s peradi, lešinama peradi i jajima, kao i vozila koja prevoze perad, lešine i jaja unutar zaraženog područja, a prijevoz peradi kroz zaraženo područje mora biti zabranjen, osim provoza peradi po glavnim cestovnim i željezničkim prometnicama;
f) zabranu premještanja peradi i rasplodnih jaja s gospodarstva na kojem se drže, osim ako to odobri nadležni veterinarski inspektor u slučaju prijevoza sljedećih pošiljki:
– peradi za neposredno klanje u klaonici, po mogućnosti unutar zaraženog područja ili, ako to nije moguće, u klaonici izvan zaraženog područja, koju odredi nadležno tijelo. Meso takve peradi treba biti označeno posebnom oznakom o zdravstvenoj ispravnosti u skladu s posebnim propisom kojim su određeni uvjeti zdravlja životinja koji utječu na trgovinu svježim mesom peradi, na unutarnjem tržištu i pri uvozu;
– jednodnevnih pilića ili pilenki neposredno pred pronesak na gospodarstvo unutar ugroženog područja na kojemu nema druge peradi. Kad nije moguće osigurati prijevoz jednodnevnih pilića ili pilenki pred pronesak, na gospodarstvo koje se nalazi unutar ugroženog područja, Uprava može dopustiti prijevoz jednodnevnih pilića i kokoši na gospodarstvo izvan ugroženog područja u skladu s posebnim postupkom Europske komisije, a navedena gospodarstva moraju biti stavljena pod službeni nadzor u skladu s člankom 8. stavkom 2. ovoga Pravilnika;
– rasplodnih jaja u valionicu koju je odredila Uprava, a prije otpreme jaja i pripadajuća ambalaža moraju biti dezinficirani. Odobrena kretanja ili premještanja iz ove alineje i alineje 1. i 2. ove točke, moraju biti provedena pod službenim nadzorom, odmah po odobrenju. Kretanje i premještanje dozvoljava se tek nakon što je službeni veterinar obavio zdravstveni pregled na gospodarstvu. Prijevozna sredstva koja se koriste trebaju biti očišćena i dezinficirana prije i nakon uporabe;
g) zabranu odstranjivanja ili raznošenja korištene stelje ili gnojiva peradi bez odobrenja;
h) zabranu održavanja sajmova, tržnica, izložbi ili drugih okupljanja peradi ili drugih ptica.
(3) Mjere koje se primjenjuju u zaraženom području ostaju na snazi barem 21 dan nakon provođenja preliminarnog čišćenja i dezinfekcije na zaraženom gospodarstvu u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika. Nakon provedenih mjera iz stavka 2. i 3. ovoga članka, zaraženo područje smatra se dijelom ugroženog područja.
(4) Na ugroženom području nadležni veterinarski inspektor mora narediti provedbu sljedećih mjera:
a) popis svih gospodarstava unutar ugroženog područja na kojima se drži perad;
b) kontrolu premještanja peradi i rasplodnih jaja unutar ugroženog područja;
c) zabranu premještanja i stavljanja u promet peradi izvan ugroženog područja tijekom prvih 15 dana, osim premještanja izravno na klaonicu izvan ugroženog područja, koju je odredila Uprava. Meso takve peradi treba biti označeno posebnom oznakom o zdravstvenoj ispravnosti u skladu s posebnim propisom kojim su određeni uvjeti zdravlja životinja, koji utječu na trgovinu svježim mesom peradi, na unutarnjem tržištu i pri uvozu;
d) zabranu kretanja rasplodnih jaja izvan ugroženog područja osim u valionicu koju je odredila Uprava. Prije otpreme jaja i pripadajuća ambalaža moraju biti dezinficirani;
e) zabranu premještanja korištene stelje ili gnojiva peradi izvan ugroženog područja;
f) zabranu održavanja sajmova, tržnica, izložbi ili drugih okupljanja peradi ili drugih ptica;
g) bez prejudicaranja odredbi iz točke a) i b) stavka 4. ovoga članka, zabranu prijevoza peradi, osim prijevoza po glavnim cestovnim i željezničkim prometnicama.
(5) Mjere koje se primjenjuju u ugroženom području ostaju na snazi najmanje 30 dana nakon provođenja preliminarnog čišćenja i dezinfekcije na zaraženom gospodarstvu u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika.
(6) Kad zaraženo i/ili ugroženo područje prelazi na teritorij susjednih država Uprava surađuje s nadležnim tijelom susjedne države u uspostavljanju područja iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Kad epidemiološko istraživanje iz članka 7. ovoga Pravilnika potvrdi da je izbijanje newcastleske bolesti posljedica infekcije bez dokaza o daljnjem širenju, veličina i trajanje zaraženih i ugroženih područja mogu se smanjiti u skladu s posebnim postupkom Europske komisije.

Sljedivost

Članak 10.

(1) Postupke koji omogućavaju praćenje kretanja jaja, peradi i ptica koje se drže u zatočeništvu, određuje Uprava;
(2) Posjednik ili držatelj peradi i/ili sportskih golubova i/ili ptica koje se drže u zatočeništvu mora, na zahtjev nadležnog veterinarskog inspektora, dostaviti podatke o peradi i jajima koja ulaze ili napuštaju njegovo gospodarstvo, kao i podatke o natjecanjima ili izložbama na kojima su sudjelovali sportski golubovi.
(3) Sve osobe uključene u prijevoz ili trgovinu peradi, jaja, sportskih golubova i ptica koja se drže u zatočeništvu, moraju na zahtjev nadležnog veterinarskog inspektora, dostaviti podatke o kretanju peradi, jaja, sportskih golubova i ptica koje se drže u zatočeništvu koje su prevezli ili njima trgovali zajedno sa svim pojedinostima o tome.

Dezinfekcija

Članak 11.

(1) Sredstva koja se koriste za dezinfekciju i njihove koncentracije moraju biti odabrena od nadležnog tijela.
(2) Postupci čišćenja i dezinfekcije moraju se provoditi pod službenim nadzorom u skladu s:
– uputama službenog veterinara,
– postupkom čišćenja i dezinfekcije zaraženog gospodarstva, kako je propisano u Dodatku II. ovoga Pravilnika.

Laboratorijsko pretraživanje

Članak 12.

Prikupljanje uzoraka i laboratorijsko pretraživanje za otkrivanje prisutnosti virusa newcastleske bolesti mora se provesti u skladu s Dodatkom III. ovoga Pravilnika.

Obavještavanje

Članak 13.

Uprava mora poduzeti sve potrebne mjere za obavještavanje osoba na zaraženim i ugroženim područjima o ograničenjima na snazi i poduzeti sve što je potrebno za pravilnu provedbu naređenih mjera.

Nacionalni laboratorij

Članak 14.

(1) Nacionalni laboratorij za newcastlesku bolest određen je u Dodatku IV. ovoga Pravilnika i Nacionalni laboratorij mora:
a) imati opremu i stručnjake osposobljene za provedbu antigenske i biološke tipizacije virusa newcastleske bolesti i potvrđivnje rezultata dobivenih u regionalnim dijagnostičkim laboratorijima;
b) obavljati testiranje reagensa koji se koriste u regionalnim laboratorijima;
c) obavljati testiranje učinkovitosti, djelotvornosti i čistoće cjepiva dozvoljenih za profilaktičku uporabu u državi ili cjepiva koja su uskladištena za uporabu u izvanrednim situacijama.
(2) Nacionalni laboratoriji iz Dodatka IV. ovoga Pravilnika odgovoran je za usklađivanje standarda i dijagnostičkih metoda, uporabu reagensa i testiranje cjepiva.
(3) Nacionalni laboratorij iz Dodatka IV. ovoga Pravilnika odgovoran je za usklađivanje standarda i dijagnostičkih metoda propisanih u drugim dijagnostičkim laboratorijima za newcastlesku bolest u zemlji, i:
a) može drugim laboratorijima za newcastlesku bolest u zemlji pribavljati dijagnostičke reagense;
b) kontrolirati kvalitetu svih dijagnostičkih reagensa koji se koriste u zemlji;
c) redovito organizirati provedbu komparativnih testova;
d) čuvati izolate virusa newcastleske bolesti iz slučajeva koji su bili potvrđeni u zemlji;
e) osigurati potvrdu pozitivnih rezultata dobivenih u regionalnim dijagnostičkim laboratorijima.
(4) Nacionalni laboratorij iz Dodatka IV. ovoga Pravilnika mora surađivati s referentnim laboratorijem Europske unije iz članka 15. ovoga Pravilnika.

Članak 15.

Referentni laboratorij Europske unije za newcastlesku bolest naveden je u Dodatku V. ovoga Pravilnika.

Cijepljenje

Članak 16.

(1) Cijepljenje protiv newcastleske bolesti s cjepivom koje je odobrila Uprava može se primjenjivati u profilaktičke svrhe ili kao nadopuna mjerama kontrole koje se provode pri pojavi bolesti.
(2) Dozvoljeno je korištenje isključivo cjepiva koje je, od nadležnoga tijela, odobreno za stavljanje u promet.
(3) Dodatni kriteriji za primjenu cjepiva protiv newcastleske bolesti donose se u skladu s posebnim postupkom Europske komisije.

Profilaktičko cijepljenje

Članak 17.

(1) Kad se provodi dobrovoljno ili obvezno profilaktičko cijepljenje protiv newcastleske bolesti Uprava mora o tome obavijestiti Europsku komisiju i države Europske unije.
(2) Podaci koji se trebaju dostaviti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka moraju sadržavati:
– karakteristike i sastav cjepiva koje će se koristiti,
– postupke za nadzor distribucije, skladištenja i korištenja cjepiva,
– vrste i kategorije peradi koje bi mogle ili će biti cijepljene,
– područja na kojima bi moglo ili će biti provedeno cijepljenje,
– razloge zbog kojih se cijepljenje provodi.
(3) Uprava može donijeti program cijepljenja sportskih golubova. U slučaju donošenja toga programa, Uprava mora o cijepljenju obavijestiti Europsku komisiju. Bez obzira na odredbe programa cijepljenja, Uprava mora osigurati da organizatori natjecanja i izložbi poduzmu sve potrebne mjere da samo sportski golubovi koji su cijepljeni protiv newcastleske bolesti mogu sudjelovati na natjecanjima i izložbama.
(4) Detaljna pravila za primjenu odredbi ovoga članka, a posebno u pogledu kriterija koji će se donijeti i bilo kojih odstupanja koja se mogu odobriti vodeći računa o zdravstvenom statusu zemlje, donijet će se u skladu s posebnim postupkom Europske komisije.

Hitno cijepljenje

Članak 18.

(1) Kad je potvrđena prisutnost newcastleske bolesti, Uprava može, kao nadopunu drugim mjerama kontrole određenih ovim Pravilnikom, odrediti teritorijalno područje i vremenski rok u kojem će se provesti brzo i sistematično cijepljenje određenih vrsta peradi (hitno cijepljenje), pod službenom kontrolom.
(2) Uprava mora izvijestiti Europsku komisiju i druge države Europske unije o situaciji u slučaju pojave newcastleske bolesti i o programu hitnog cijepljenja.
(3) U slučaju provedbe cijepljenja iz stavka 1. ovoga članka, cijepljenje ili ponovno cijepljenje peradi na gospodarstvu, koje je predmet ograničenja iz članka 4. ovoga Pravilnika, je zabranjeno.
(4) U slučaju provedbe cijepljenja iz stavka 1. ovoga članka:
a) određene vrste peradi moraju se cijepiti što je prije moguće;
b) sva perad određene vrste koja je izvaljena ili prenesena na gospodarstvo unutar područja cijepljenja mora se cijepiti, ukoliko nije cijepljena;
c) za vrijeme postupka cijepljenja propisanog stavkom 1. ovoga članka, sva perad određene vrste koja se drži na gospodarstvima unutar područja cijepljenja mora na njima i ostati, osim:
– jednodnevnih pilića prenesenih na gospodarstvo unutar područja cijepljenja gdje će biti cijepljeni;
– peradi koja je odvedena izravno u klaonicu na neposredno klanje. Ukoliko se klaonica nalazi izvan područja cijepljenja, premještanje peradi može se dozvoliti tek nakon što je službeni veterinar proveo kontrolu zdravlja životinja na gospodarstvu;
d) kad su postupci cijepljenja predviđeni točkom a) ovoga stavka provedeni, premještanja izvan područja cijepljenja mogu se dozvoliti za:
– jednodnevne piliće namijenjene proizvodnji mesa koji mogu biti premješteni na gospodarstvo gdje će se cijepiti, a to gospodarstvo mora, do klanja te peradi, biti pod nadzorom;
– perad koja je bila cijepljena prije više od 21 dan, a namijenjena je za neodgodivo klanje;
– rasplodna jaja koja potječu od peradi za rasplod koja je bila cijepljena barem prije 21 dan, a jaja i pripadajuća ambalaža moraju biti dezinficirani prije premještanja.
(5) Mjere predviđene točkom b) i d) stavka 4. ovoga članka, moraju se provoditi tri mjeseca po završetku cijepljenja propisanog stavkom 1. ovoga članka, a provedba mjera može se produžiti za jedno ili više dodatnih tromjesečnih razdoblja.
(6) Iznimno, u odnosu na provedbu točke a) i b) stavka 4. ovoga članka, Uprava može izuzeti pojedina jata od posebne znanstvene vrijednosti iz sistematskog cijepljenja, pod uvjetom da su poduzete sve potrebne mjere za zaštitu njihovog zdravlja i da su redovito podvrgavana serološkim pretragama.

Sumnja na pojavu newcastleske bolesti u golubova pismonoša ili ptica koje se drže u zatočeništvu

Članak 19.

(1) Kad postoji sumnja da su golubovi pismonoše ili ptice koje se drže u zatočeništvu zaražene newcastleskom bolesti, nadležni veterinarski inspektor mora odmah započeti sa službenim postupcima istrage u svrhu potvrđivanja ili prijave prisutnosti bolesti, a naročito mora odmah uzeti odgovarajuće uzorke za laboratorijske pretrage ili provjeriti da su isti uzeti.
(2) Odmah po primitku obavijesti o sumnji, nadležni veterinarski inspektor mora staviti gospodarstvo ili golubarnik pod službeni nadzor i narediti da niti jedan golub ili ptica koja se drži u zatočeništvu i ništa drugo što bi moglo prenijeti virus newcastleske bolesti ne smije napustiti golubarnik ili gospodarstvo.
(3) Mjere određene u stavku 1. i 2. ovoga članka moraju ostati na snazi dok Uprava ne isključi sumnju na newcastlesku bolest.
(4) Nakon što je prisutnost newcastleske bolesti službeno potvrđena, nadležni veterinarski inspektor odmah mora narediti:
a) primjenu mjera kontrole i iskorjenjivanja bolesti određenih člankom 5. stavkom 1. točkom a), b), e) i f) ovoga Pravilnika, za golubove pismonoše ili ptice koje se drže u zatočeništvu i golubarnike zaražene newcastleskom bolesti; ili
b) najmanje, zabranu premještanja golubova ili ptica koje se drže u zatočeništvu izvan golubarnika ili gospodarstva tijekom najmanje 60 dana nakon nestanka kliničkih znakova newcastleske bolesti i uništenje ili obradu bilo kojeg materijala ili otpada koji bi mogli biti kontaminirani. Obrada mora biti provedena na način da je uništen sav prisutni virus newcastleske bolesti i sav otpad koji se nakupio tijekom toga 60-dnevnog razdoblja; i
c) epidemiološko istraživanje u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika.
(5) Kad je potrebno, a u svrhu pravilne primjene odredbi ovoga članka, Uprava mora dostaviti Europskoj komisiji podatke o stanju bolesti i mjerama kontrole koje se primjenjuju, u skladu s obrascem iz Dodatka VI. ovoga Pravilnika.

Ostaci hrane

Članak 20.

Zabranjeno je korištenje ostataka hrane koja potječe iz međunarodnih prijevoznih sredstava, kao što su brodovi, kopnena vozila ili zrakoplovi, za hranjenje peradi, a takvi ostaci hrane moraju se sakupiti i uništiti pod službenim nadzorom.

Krizni plan

Članak 21.

(1) Uprava mora izraditi Krizni plan koji sadrži nacionalne mjere koje će se provoditi u slučaju izbijanja newcastleske bolesti. Krizni plan mora osigurati pristup objektima, opremi, osoblju i drugim sredstvima potrebnim za brzo i učinkovito iskorjenjivanje bolesti. Krizni plan mora sadržavati precizne podatke o količinama cjepiva koje Uprava smatra potrebnima za provedbu hitnog cijepljenja.
(2) Kriteriji koji se moraju primjenjivati pri izradi Kriznog plana određeni su u Dodatku VII. ovoga Pravilnika.
(3) Krizni plan izrađen u skladu s kriterijima iz Dodatka VII. ovoga Pravilnika mora se dostaviti Europskoj komisiji.
(4) Krizni plan može se naknadno mijenjati i nadopunjavati sukladno novim iskustvima i razvoju situacije u odnosu na newcastlesku bolest, a izmjenjeni i nadopunjeni Krizni plan mora se dostaviti Europskoj komisiji.

Članak 22.

(1) Stručnjaci Europske komisije, u suradnji s Upravom i kad je to potrebno, obavljaju preglede reprezentativnog postotka objekata kako bi provjerili da li Uprava provodi kontrolu da ti objekti udovoljavaju odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Uprava mora pružiti svu potrebnu pomoć stručnjacima Europske komisije u obavljanju pregleda iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 23.

Uprava mora dostaviti Europskoj komisiji tekst glavnih odredbi ovoga Pravilnika.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

(1) Dodaci I. do VII. tiskani su kao prilog ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje njukaslske bolesti (»Narodne novine«, broj 67/91).

Članak 25.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
(2) Iznimno od stavka 3. ovoga članka:
– odredbe ovoga Pravilnika, koje se odnose na obvezu izvješćivanja i dostavljanja od strane Uprave prema Europskoj komisiji, posebne postupke Europske komisije i na Europsku uniju iz članka 6., članka 9. stavka 2. točke f) alineje 2. i stavka 7., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 1., 3. i 4., članka 18. stavka 2., članka 19. stavka 5., članka 21. stavka 3. i 4, članka 23., kao i iz podtočke c) točke 2. i točke 3. Poglavlja III. Dodatka III., stupaju na snagu od dana pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 011-02/06-01/116
Urbroj: 525-1-07-1
Zagreb, 16. siječnja 2006.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.

DODATAK I.

ODOBRENJE ZA ODVOZ JAJA S GOSPODARSTVA
iz članka 4. stavka 2. točke e) ovoga Pravilnika

Za odobrenje, koje izdaje nadležni veterinarski inspektor, radi prijevoza jaja sa sumnjivog gospodarstva, iz članka 4. stavka 2. točke e) ovoga Pravilnika, u odobreni objekt za proizvodnju i preradu proizvoda od jaja u skladu s posebnim propisom o higijeni i zdravstvenim problemima koji utječu na proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda od jaja (u daljnjem tekstu: određeni objekt), moraju se ispuniti sljedeći uvjeti:
1. jaja sa sumnjivog gospodarstva moraju:
a) udovoljavati odredbama posebnog propisa o higijeni i zdravstvenim problemima koji utječu na proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda od jaja;
b) se otpremiti izravno sa sumnjivog gospodarstva u određeni objekt; a svaku pošiljku mora prije otpreme zapečatiti službeni veterinar koji nadzire sumnjivo gospodarstvo i pošiljka mora ostati zapečaćena tijekom prijevoza do određenog objekta.
2. službeni veterinar na sumnjivom gospodarstvu dužan je obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora na području gdje se nalazi određeni objekt o namjeri slanja jaja;
3. nadležni veterinarski inspektor, odgovoran za određeni objekt, mora narediti da:
a) se jaja iz točke 1. podtočke b) ovoga Dodatka drže izolirano od drugih jaja od trenutka kad stignu u objekt do njihove prerade;
b) se ljuske takvih jaja smatraju visokorizičnim materijalom i da se s njima postupa u skladu s Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (»Narodne novine«, broj 56/06);
c) se ambalaža za pakiranje, vozila koja se koriste pri prijevozu iz točke 1. podtočke b) ovoga Dodatka i svi prostori koji dođu u doticaj s jajima očiste i dezinficiraju na način koji uništava sav virus newcastleske bolesti;
d) se o svim pošiljkama prerađenih jaja obavijesti službenog veterinara koji nadzire sumnjivo gospodarstvo.

DODATAK II.

POSTUPAK ČIŠĆENJA I DEZINFEKCIJE ZARAŽENOG GOSPODARSTVA

1. Preliminarno čišćenje i dezinfekcija

a) Kad su lešine peradi uklonjene u svrhu neškodljivog uništavanja, oni dijelovi gospodarstva u kojima je perad bila smještena i bilo koji dijelovi drugih zgrada, dvorišta i gospodarstva, koji su kontaminirani za vrijeme klanja ili post-mortalnog pregleda moraju se poprskati dezinficijensom odobrenim za uporabu u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika.
b) Bilo koje tkivo peradi ili jaja koja su mogla kontaminirati zgrade, dvorišta, opremu i druge dijelove gospodarstva, moraju biti pažljivo prikupljena i neškodljivo uništena zajedno s lešinama.
c) Korišteni dezinficijens mora ostati na površinama barem 24 sata.

2. Završno čišćenje i dezinfekcija

a) Masnoću i nečistoću potrebno je odstraniti sa svih površina primjenom sredstva za odmašćivanje i zatim ih isprati vodom.
b) Nakon pranja vodom kako je opisano u podtočki a) ove točke, mora se provesti još jedno prskanje dezinficijensom.
c) Nakon sedam dana prostori se moraju tretirati sredstvom za odmašćivanje, zatim ih treba isprati hladnom vodom, poprskati dezinficijensom te ponovno isprati vodom.
d) Korištena stelja i gnoj moraju se obraditi na način da je uništen virus newcastleske bolesti, što mora uključivati najmanje jedan od sljedećih postupaka:
– spaljivanje ili obradu parom pri temperaturi od 70º C;
– zakopavanje dovoljno duboko da se spriječi pristup štetočinama i divljim pticama;
– stavljanje na gomilu i vlaženje (ako je potrebno kako bi se pospješila fermentacija) te pokrivanje da se postigne temperatura od 20C i ostaviti pokriveno 42 dana tako da se spriječi pristup štetočinama i divljim pticama.

DODATAK III.

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI ZA POTVRDU I DIFERENCIJALNU DIJAGNOSTIKU NEWCASTLESKE BOLESTI

1. Za izdvajanje i karakterizaciju virusa newcastleske bolesti moraju se koristiti sljedeći postupci iz ovoga Dodatka kao smjernice i minimum kriterija koji će se primjenjivati u dijagnosticiranju newcastleske bolesti.
2. Virus koji uzrokuje newcastlesku bolest je prototip virusa skupine Paramyxoviridae. Trenutno postoji devet serološki različitih skupina ptičjih paramiksovirusa označenih od PMV-1 do PMV-9. Svi virusi newcastleske bolesti pripadaju skupini PMV-1. Za potrebe dijagnostičkih postupaka za potvrdu i diferencijalnu dijagnostiku newcastleske bolesti primjenjuje se sljedeća definicija:
»Newcastleska bolest« je infekcija peradi uzrokovana ptičjim sojem paramiksovirusa 1, s intracerebralnim indeksom patogenosti (ICPI) u jednodnevnih pilića većim od 0,7.

Poglavlje I.
UZIMANJE I OBRADA UZORAKA

1. Uzorci

Brisevi kloake (ili izmet) i trahealni obrisci bolesnih ptica, izmet ili sadržaj crijeva, tkivo mozga, dušnik, pluća, jetra, slezena i drugi očito zahvaćeni organa svježih lešina ptica.

2. Obrada uzoraka

Organi i tkiva navedeni u točki 1. ovoga Poglavlja mogu biti zajedno obrađeni (engl. pooled), ali je neophodno da se izmet obradi odvojeno. Obrisci se trebaju potpuno uroniti u dovoljnu količinu otopine antibiotika. Uzorci izmeta i organa trebaju se homogenizirati (u zatvorenoj miješalici ili koristeći tarionik i sterilni pijesak) u otopini antibiotika, dok se ne dobije 10 – 20% suspenzija (m/v). Suspenziju treba ostaviti otprilike dva sata na sobnoj temperaturi (ili na 4 C preko noći) zatim se pročiste centrifugiranjem (npr. 800 do 1 000 g tijekom 10 minuta).

3. Otopina antibiotika

Za uzorke izmeta potrebne su visoke koncentracije antibiotika, a uobičajna mješavina je 10 000 jedinica/ml penicilina, 10 mg/ml streptomicina, 0,25 mg/ml gentamicina i 5 000 jedinica/ml mikostatina u puferiranoj fiziološkoj otopini (PBS). Za uzorke tkiva i obriske dušnika ove se koncentracije mogu smanjiti do pet puta. Za sprječavanje rasta klamidije, može se dodati 50 mg/ml oksitetraciklina. Pri pripremi otopine antibiotika, svakako je potrebno provjeravati pH nakon dodavanja antibiotika i podesiti ga na pH od 7,0 do 7,4.

Poglavlje II.
IZDVAJANJE VIRUSA

Izdvajanje virusa u kokošjim embrijima

1. Po 0,1 do 0,2 ml pročišćenog supernatanta se inokulira u alantoisnu šupljinu svakog od najmanje četiri kokošja embrija koji su bili inkubirani 8 do 10 dana. Idealno bi bilo koristiti embrije iz jata slobodnog od patogena (SPF), ali ako to nije moguće prihvatljivo je korištenje embrija koji potječu iz jata za koje je utvrđeno da je slobodno od protutijela virusa newcastleske bolesti. Inokulirana jaja se inkubiraju na temperaturi od 37 °C i pregledavaju svaki dan prosvjetljavanjem. Jaja s mrtvim ili umirućim embrijima i sva ostala jaja se šest dana nakon inokulacije trebaju ohladiti na 4 °C, a alantoisno-amnionska tekućina se testira na hemaglutinacijsku aktivnost. Ukoliko nema hemaglutinacije, gore opisani postupak treba ponoviti koristeći nerazrijeđenu alantoisno-amnionsku tekućinu kao inokulat.
2. Kad se utvrdi hemaglutinacija, prisutnost bakterija treba isključiti putem bakteriološke pretrage. Ukoliko su bakterije prisutne, tekućine treba filtrirati kroz 450-nm membranski filter, dodaju im se antibiotici i s njima se inokuliraju kokošji embriji kako je gore opisano.

Poglavlje III.
DIFERENCIJALNA DIJAGNOSTIKA

1. Preliminarna diferencijacija

Svi hemaglutinirajući virusi moraju biti odmah dostavljeni nacionalnom laboratoriju iz Dodatka IV. ovoga Pravilnika na potpunu identifikaciju, karakterizaciju i test patogenosti. Važno je što prije uvesti privremene mjere kontrole newcastlesku bolest s ciljem ograničavanja širenja virusa, a regionalni laboratoriji moraju biti u mogućnosti identificirati prisutnost virusa newcastleske bolesti. Hemaglutinirajuće tekućine moraju biti testirane inhibicijom hemaglutinacije, kako je opisano u Poglavlju V. i VI. ovoga Dodatka. Pozitivna inhibicija (2⁴ ili više) s poliklonskim antiserumom, specifičnim za virus newcastleske bolesti, koji ima titar najmanje 2⁹ treba poslužiti kao preliminarna identifikacija na temelju koje se uvode privremene mjere kontrole.

2. Potvrda

a) Nacionalni laboratorij mora provesti potpunu diferencijalnu dijagnostiku bilo kojeg hemaglutinirajućeg uzročnika. Potvrda virusa newcastleske bolesti mora se provesti testom inhibicije hemaglutinacije s monospecifičnim pilećim antiserumom. Testovi indeksa intracerebralne patogenosti koji su opisani u Poglavlju VII. ovoga Dodatka moraju provesti za sve pozitivne izolate. Indeksi patogenosti veći od 0,7 ukazuju na prisutnost virusa u slučaju kojeg se mora narediti potpuna provedba mjera kontrole.
b) Razvoj tipizacije virusa newcastleske bolesti, a posebno tehnike s monoklonskim protutijelima, omogućio je grupiranje sojeva i izolata u skupine. Posebice, sada su dostupna neka monoklonska protutijela koja su specifična za sojeve cjepiva koji se koriste na teritoriju Europske unije, a mogu se upotrebljavati u jednostavnim testovima inhibicije hemaglutinacije.
c) S obzirom da se živi sojevi vakcine mogu često izdvojiti iz uzoraka uzetih od peradi, prednost je njihova brza identifikacija u nacionalnom laboratoriju iz Dodatka IV. ovoga Pravilnika. Takva monoklonska protutijela osigurava referentni laboratorij Europske unije iz članka 15. ovoga Pravilnika i iste dostavlja nacionalnim laboratorijima da se omogući potvrda izolacije cijepnih virusa.
d) Nacionalni laboratoriji moraju dostaviti sve hemaglutinirajuće uzročnike referentnom laboratoriju Europske unije.
3. Daljnje tipiziranje i karakterizacija izolata
Referentni laboratorij Europske unije mora dobiti od nacionalnih laboratorija sve hemaglutinirajuće viruse za daljnje antigenske i genetičke studije da se, u skladu s nadležnošću i dužnostima referentnog laboratorija, omogući bolje razumijevanje epidemiologije newcastleske bolesti u Europskoj uniji.

Poglavlje IV.
BRZI TESTOVI ZA OTKRIVANJE VIRUSA I PROTUTJELA ZA VIRUS NEWCASTLESKE BOLESTI

Brzi testovi za otkrivanje virusa newcastleske bolesti kod cijepljenih ptica i otkrivanje protutijela kod necijepljenih ptica su opisani dolje:

1. Otkrivanje virusa newcastleske bolesti

Za dijagnostiku infekcije u cijepljenih ptica koristi se nekoliko brzih testova koji izravno otkrivaju antigene newcastleske bolesti. Do danas se najviše koriste fluorescentni testovi na uzdužnim odsječcima dušnika i peroksidazni testovi na mozgu. Nema razloga za sumnju da se drugi izravni testovi za otkrivanje antigena ne bi mogli primjenjivati za dijagnostiku infekcija virusom newcastleske bolesti.
Nedostatak takvih testova je nepraktičnost pretraživanja svih potencijalnih mjesta replikacije virusa newcastleske bolesti u cijepljenih ptica. Na primjer negativan nalaz u dušniku ne isključuje moguće postojanje virusa u crijevima. Za rutinsku dijagnostiku newcastleske bolesti se ne preporuča niti jedna metoda izravnog otkrivanja antigena virusa, premda u određenim okolnostima takvi testovi mogu biti od koristi.

2. Otkrivanje protutijela kod necijepljenih ptica

Inhibicija hemaglutinacije se uobičajeno koristi za dokaz i određivanje razine protutijela za virus newcastleske bolesti, a preporuke za izvođenje testa opisane su u Poglavlju 5. i 6. ovoga Dodatka. Međutim, imunoenzimski testovi (ELISA) mogu biti uspješno korišteni za otkrivanje protutijela virusa. Preporučuje se, ukoliko se želi na razini regionalnih laboratorija koristiti ELISA, da test nadzire nacionalni laboratorij iz Dodatka IV. ovoga Pravilnika.
a) Uzorci
Uzorci krvi trebaju se uzeti od svih ptica ako je jato manje od 20 ptica, odnosno od 20 ptica iz većih jata (ovo će dati 99% vjerojatnosti u otkrivanju barem jednog seropozitivnog slučaja ukoliko je 25% jata ili više pozitivno, bez obzira na veličinu jata). Krv treba pustiti da se zgruša, zatim se odvoji serum za test.
b) Pretraživanje na protutijela
Pojedinačne uzorke seruma treba testirati na sposobnost inhibicije hemaglutinirajućeg antigena virusa newcastleske bolesti u standardnom testu inhibicije hemaglutinacije, kako je definirano u Poglavlju VI. ovoga Dodatka. Različita su mišljenja treba li za inhibiciju hemaglutinacije koristiti 4 ili 8 hemaglutinacijskih jedinica. Čini se da su obje solucije ispravne, a izbor treba prepustiti nacionalnim laboratorijima. Antigen koji se koristi utjecat će na razinu na kojoj se serum smatra pozitivan: pri 4 hemaglutinacijske jedinice pozitivan je svaki serum s titrom 2⁴ ili više, pri 8 hemaglutinacijskih jedinica pozitivan je svaki serum s titrom 2³ ili više.

Poglavlje V.
HEMAGLUTINACIJSKI (HA) TEST

Reagensi

1. Izotonična fiziološka otopina, puferirana s fosfatnim puferom (PBS) (0,05 M) na pH 7,0 – 7,4
2. Eritrocite, uzete od najmanje tri pijetla ili kokoši slobodne od specifičnih patogena (ako to nije moguće, krv se može uzeti od ptica koje su redovito testirane i za koje je dokazano da su slobodne od protutijela za virus newcastleske bolesti), dodati u jednak volumen Alseverove otopine. Eritrocite je potrebno prije uporabe tri puta isprati otopinom PBS. Za test se preporuča 1% suspenziju (hematokrit v/v) u PBS-u.
3. Za standardni antigen se preporuča soj Ulster 2C virusa newcastleske bolesti.

Postupak

a) U svaku jažicu plastične mikroploče staviti 0,025 ml otopine PBS (treba koristiti ploče s jažicama s V-dnom).
b) U prvu jažicu staviti 0,025 ml suspenzije virusa.
c) Pomoću mikrotitracijskog razrjeđivača napraviti dvostruka serijska razrijeđenja (1:2 do 1:4096) virusa uzduž mikrotitar ploče.
d) U svaku jažicu dodati još po 0,025 ml PBS-a.
e) U svaku jažicu dodati po 0,025 ml 1% eritrocita.
f) Lagano protresti i ostaviti na 4º C.
g) Ploče se očitavaju 30-40 minuta kasnije, kad se natalože eritrociti u kontrolnim jažicama. Očitavati tako da se u nagnutoj mikrotitar ploči promatra prisutnost ili odsutnost toka eritrocita u obliku suze. U jažicama gdje nije došlo do hemaglutinacije eritrociti bi morali teći jednako brzo kao eritrociti u kontrolnim jažicama bez virusa.
h) HA titar je najveće razrijeđenje virusa, koja uzrokuje aglutinaciju eritrocita. Smatra se da takvo razrjeđenje sadrži jednu HA jedinicu (HAJ). HA titar može se točnije odrediti ukoliko se naprave dvostruka serijska razrjeđenja virusa s početnim razrijeđenjem 1:3, 1:4, 1:5, 1:6 i slično. Ovaj se postupak preporuča za točnu pripremu antigena za test inhibicije hemaglutinacije (vidi Poglavlje VI. ovoga Dodatka).

Poglavlje VI.
TEST INHIBICIJE HEMAGLUTINACIJE (IH)

Reagensi (vidi Poglavlje V.)

a) Fiziološka otopina s fosfatnim puferom (PBS).
b) Virusna suspenzija, razrijeđena u PBS-u tako da sadrži 4 ili 8 HAJ.
c) 1% eritrociti pijetla ili kokoši.
d) Negativni kontrolni kokošji serum.
e) Pozitivni kontrolni kokošji serum.

Postupak

a) U svaku jažicu mikroploče staviti po 0,025 ml PBSa (koriste se ploče s jažicama s V-dnom).
b) U prvu udubinu ploče staviti 0,025 ml seruma.
c) Korištenjem mikrotitracijskog razrjeđivača napravimo dvostruke razrijeđenosti seruma po ploči.
d) Dodati 0,025 ml razrijeđene virusne suspenzije, koja sadrži 4 ili 8 HAJ.
e) Lagano protresti i ostaviti ploču na 4º C najmanje 60 minuta ili na sobnu temperaturu najmanje 30 minuta.
f) U sve jažice dodati po 0,025 ml 1% eritrocita.
g) Lagano protresti i ostaviti na 4º C.
h) Ploče se očitavaju nakon 30 do 40 minuta kad se natalože eritrociti u kontrolnim jažicama. Očitavati tako da se u nagnutoj mikrotitar ploči promatra prisutnost ili odsutnost toka u obliku suze s istom brzinom koju ima tok u kontrolnim jažicama, koje sadrže samo eritrocite (0,025 ml) i PBS (0,05 ml)
i) Titar IHA je najveće razrjeđenje antiseruma koje uzrokuje potpunu inhibiciju 4 ili 8 jedinica virusa (svaki put test mora uključivati HA titraciju da se potvrdi prisutnost zahtijevanih HAJ).
j) Rezultati su važeći kad je titar negativnog kontrolnog seruma manji od 2³ za 4 HAJ ili 2² za 8 HAJ i kad titar pozitivnog kontrolnog seruma na odstupa za više od jednog razrjeđenja od njegovog standadnog titra.

Poglavlje VII.
TEST INDEKSA INTRACEREBRALNE PATOGENOSTI

1. Zaražena, svježe dobivena alantoisna tekućina (HA titar mora biti veći od 2⁴) se razrijedi 1:10 u sterilnoj, izotoničnoj otopini (protutijela se ne smiju upotrijebiti).
2. 0,05 ml razrijeđenog virusa se ubrizga intracerebralno u svakog od deset jednodnevnih pilića (npr. 24 sata; 40 sati nakon valenja). Pilići bi trebali biti izleženi iz jaja dobivenih od jata slobodnog od specifičnih patogena.
3. Pilići se promatraju u razmacima od 24 sata tijekom osam dana.
4. Pri svakom promatranju svaki se pilić boduje: 0 = normalna, 1 = bolesna, 2 = mrtva.
5. Indeks se računa kako je prikazano u sljedećem primjeru:

Poglavlje VIII.
TEST SPOSOBNOSTI TVORBE PLAKA

1. Uobičajeno je upotrijebiti niz razrijeđenja virusa kako bi se osigurala prisutnost optimalnog broja plakova na ploči. Desetorostruka razrijeđenja do 10^{ˉ 7} u PBS-u bi trebala biti dovoljna.
2. Kulture pilećih embrionalnih stanica ili odgovarajuća stanična linija (npr. Madin-Darby stanična kultura goveđeg bubrega) pripreme se u Petrijevim zdjelicama promjera 5 cm.
3. 0,2 ml svakog razrijeđenog virusa doda se u svaku od dvije Petrijeve zdjelice i ostavi da se virus apsorbira tijekom 30 minuta.
4. Nakon trokratnog ispiranja PBS-om, zaražene stanice se preliju odgovarajućim medijem koji sadrži 1% agar sa ili bez 0,01mg/ml tripsina. Važno je da se mediju za prekrivanje ne dodaje serum.
5. Nakon 72 sata inkubacije pri 37° C plakovi bi morali biti dovoljno veliki. Najbolje se vide kad se gornji sloj agara odstrani, a stanični sloj oboji s kristalno ljubičastim (0,5 m/v) etanolom (25% v/v).
6. Svi virusi, inkubirani u prisutnosti tripsina u prekrivenom sloju, moraju dati jasno vidljive plakove. Kad u sloju za prekrivanje nema tripsina, samo virusi koji su virulentni za kokoši proizvode plakove.
 

DODATAK IV.

NACIONALNI LABORATORIJ ZA NEWCASTLESKU BOLEST

Nacionalni laboratorij za newcastlesku bolest je:
Hrvatski veterinarski institut
Centar za peradarstvo
Heinzelova 55
10000 Zagreb
 

DODATAK V.

REFERENTNI LABORATORIJ EUROPSKE UNIJE ZA NEWCASTLESKU BOLEST

Referentni laboratorij Europske Unije za newcastlesku bolest je:
Central Veterinary Laboratory
New Haw
Weybridge
Surrey KT15 3 NB
United Kingdom
 

DODATAK VI.

NEWCASTLESKA BOLEST

SPORTSKI GOLUBOVI I PTICE KOJE SE DRŽE U ZATOČENIŠTVU

1. Lokacija:
– golubarnika: _______________________________________
– gospodarstva: ______________________________________
2. Ime i prezime (imena i prezimena) i adresa (adrese) posjednika:__________________________________________
3. Sumnja na newcastlesku bolest:
a) datum: __________________________________
b) razlog: __________________________________
c) broj: – golubova koji se drže u vrijeme sumnje na bolest: ____________________________________________________
– ptica koje se drže u zatočeništvu: _________________________
4. Potvrda newcastleske bolesti:
a) datum: _____________________________________________
b) potvrdio: ___________________________________________
c) klinički znakovi primijećeni u vrijeme potvrde bolesti:___________
5. Status cijepljenja u vrijeme sumnje na bolest: _________________ _____________________________________________________
6. Ograničenje premještanja uvedeno (datum): __________________
7. Ograničenje premještanja ukinuto (datum): ___________________
8. Broj jata koja su smještena u krugu od jednog kilometra od golubarnika
     ili gospodarstva iz točke 1: ______________________________
 

DODATAK VII.

MINIMALNI KRITERIJI ZA KRIZNE PLANOVE

Krizni planovi moraju ispuniti najmanje sljedeće:
1. uspostavljen nacionalni krizni stožer koji koordinira i usklađuje sve mjere kontrole u zemlji;
2. sastavljenu listu lokalnih kriznih stožera za kontrolu bolesti koji imaju odgovarajuće mogućnosti za koordinaciju mjera kontrole bolesti na lokalnoj razini;
3. sadržavati detaljne podatke o osoblju koje provodi mjere kontrole, njihovoj osposobljenosti i odgovornostima;
4. svaki lokalni krizni stožer mora biti u mogućnosti brzo kontaktirati osobe ili organizacije koje su izravno ili neizravno povezane s izbijanjem bolesti;
5. imati na raspolaganju opremu i materijale koji su potrebni za ispravno provođenje mjera za kontrolu bolesti;
6. izrađene detaljne upute o mjerama koje treba poduzeti u slučaju sumnje i potvrde infekcije ili kontaminacije, uključujući predlaganje načina za neškodljivo uništavanje lešina;
7. uvođenje programa edukacije radi održavanja i unaprijeđenja osposobljenosti u terenskim i administrativnim postupcima;
8. određene dijagnostičke laboratorije koji imaju prostore za post-mortem pretrage, potrebne kapacitete za serologiju i histologiju, itd. te održavati osposobljenost za brzu dijagnostiku. Mora se osigurati sustav brze dostave uzoraka.
9. podatke o količinama cjepiva protiv newcastleske bolesti, koje su procijenjene da će biti potrebne u slučaju provedbe hitnog cijepljenja;.
10. mora se odrediti pravna osnova za provođenje mjera određenih Kriznim planom.