KOLEKTIVNI UGOVORI

452

Na temelju odredbe članka 194. Zakona o radu – pročišćeni tekst (»Narodne novine«, br. 137/04)
HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću Zagreb, Lj. F. Vukotinovića br. 2, zastupane po predsjedniku Uprave Društva mr. sc. Darku Beuk, dipl. ing. šum. (dalje u tekstu: Poslodavac)
i
HRVATSKI SINDIKAT ŠUMARSTVA Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, zastupan po predsjednici Gordani Colnar
(dalje u tekstu: Sindikat)
sklopili su u Zagrebu, 7. prosinca 2006. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA RADNIKE HRVATSKIH ŠUMA, DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze njegovih potpisnika te pitanja iz radnih odnosa ili ona u svezi s radnim odnosima radnika kod Poslodavca.
Prema odredbama ovog Ugovora, Poslodavac su Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu: Poslodavac), za kojeg radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove, a radnik je fizička osoba koja obavlja određene poslove za Poslodavca na temelju ugovora o radu.

Članak 2.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora obvezuju sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila Kolektivni ugovor.
Odredbe ovog Kolektivnog ugovora obvezuju i sve osobe koje su pristupile Kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila Kolektivnom ugovoru.
Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske odnosno na području djelovanja Poslodavca.

Članak 3.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Ugovorom o radu, Pravilnikom o radu, Sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, Kolektivnim ugovorom ili zakonom primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 4.

Radni odnos zasniva se Ugovorom o radu između Poslodavca i radnika.
Ugovor o radu, sklopljen u pisanom obliku, mora sadržavati uglavke o:
1. strankama te njihovom prebivalištu, boravištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,
4. danu otpočinjanja rada,
5. očekivanom trajanju Ugovora, u slučaju Ugovora o radu na određeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja Ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja Ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna,
Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 2. ovog članka može se u Ugovoru uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, ovaj Ugovor ili pravilnike koji uređuju ta pitanja.
U slučaju sklapanja ugovora o radu za stalne sezonske poslove, za obavljanje poslova na izdvojenim mjestima rada ili u slučaju upućivanja radnika na rad u inozemstvo, ugovor o radu obvezno sadrži i dodatne uglavke propisane Zakonom o radu.

Članak 5.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. U ime Poslodavca Ugovor potpisuje predsjednik Uprave Društva ili od njega ovlaštena osoba.
Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno vrijeme).
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 6.

U slučaju promjene radnog mjesta unutar uprave šuma podružnice, za radnike s visokom stručnom spremom potrebno je objaviti interni oglas kojim se utvrđuje da li u Društvu ima radnika koji udovoljavaju traženim uvjetima i kriterijima, osim za radna mjesta s posebnim ovlastima i odgovornostima. O javnom oglašavanju potreba za radnicima Poslodavac je dužan istovremeno na primjeren način obavijestiti radnike.

Članak 7.

Pripravništvo

Poslodavac može zasnovati radni odnos s osobom koja je završila školsko obrazovanje radi njenog osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova na radnim mjestima u struci odnosno na radnim mjestima iz zanimanja za koje se školovala (u nastavku teksta: pripravnik).
Pripravnički staž na određeno vrijeme za srednju stručnu spremu traje 6 mjeseci, za višu 9 mjeseci i visoku 12 mjeseci.
Plaća pripravnika iznosi:
– za visoku stručnu spremu 2520 bodova
– za višu stručnu spremu 2100 bodova
– za srednju stručnu spremu:
a) šumarskog smjera 1820 bodova
b) ostalih smjerova 1540 bodova.
Pripravniku se imenuje mentor koji je dužan osigurati provedbu programa stručnog osposobljavanja kojeg donosi Uprava Društva.

Članak 8.

Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje poslova za koje je sklopio Ugovor o radu, te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama i nalozima Poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao.

Članak 9.

Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama, čije bi ustupanje moglo izazvati otkaz ugovora o radu radnicima zaposlenim kod Poslodavca.

Članak 10.

Prigodom zasnivanja radnog odnosa odnosno sklapanja ugovora o radu Poslodavac mora omogućiti radniku da se upozna s odredbama ovog Kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu, Pravilnika o zaštiti na radu, Pravilima o radu na siguran način, Programom osposobljavanja ako sklapa ugovor o radu na poslovima pripravnika, te ostalim aktima kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa
Potpisom posebne izjave radnik potvrđuje da je postupljeno sukladno stavku 1. ovog članka.

III. IZMJENE UGOVORA O RADU

Članak 11.

Ugovor o radu može se izmijeniti bez prethodnog otkaza Ugovora o radu osobito u slučajevima:
– potrebe procesa i organizacije rada uz prethodno pribavljenu suglasnost radnika i savjetovanje Radničkog vijeća
– na zahtjev radnika iz obiteljskih ili drugih opravdanih razloga
– kada se tijekom radnog vijeka radnika smanjuje njegova radna sposobnost zbog, povrede na radu, profesionalnih bolesti, te drugih razloga koji se utvrđuju posebnim propisima ili općim aktom, uz pristanak radnika.
U slučajevima iz alineje 3. stavka 1. ovog članka, Poslodavac je neovisno o mjestu rada obvezan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika kao primjerice: lakši posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima, druge poslove za koje je on sposoban i slično, bez smanjenja bodova, odnosno plaća koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti, osim u slučajevima kada je Poslodavac osigurao radno mjesto u skladu s rješenjem nadležne institucije.
Radniku koji u slučajevima iz stavka 2. ovog članka ne radi puno radno vrijeme može se osigurati rad na nekim drugim poslovima, najduže do punog radnog vremena.

IV. PRAVA RADNIKA ZA ČIJIM RADOM JE PRESTALA POTREBA

Članak 12.

Poslodavac može otkazati Ugovor o radu kad zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga prestane potreba za radom radnika.
O potrebi utvrđivanja viška radnika poslodavac je obvezan savjetovati se s radničkim vijećem, dostaviti mu prijedlog Programa viška radnika i zatražiti mišljenje.
Prijedlog Programa zbrinjavanja obvezno sadrži:
– objektivno, stručno utvrđene i dokumentirane razloge nastanka potrebe za prestankom rada radnika
– podatke o organizacijskom dijelu u kojem je došlo do spomenute potrebe
– broju radnika za čijim je radom prestala potreba i njihovoj kvalifikacijskoj strukturi
– podatke o mogućnostima promjene organizacije i procesa rada, te o mogućnosti osnivanja novih organizacijskih oblika
– podatke o mogućnostima rasporeda radnika, njihova zapošljavanja u drugom
Društvu, mogućnostima dokvalifikacije ili prekvalifikacije i obavljanja rada sa skraćenim radnim vremenom.
Nakon savjetovanja sa radničkim vijećem prestanak potrebe za radom pojedinih radnika utvrđuje ovlaštena osoba u skladu sa zakonom i kriterijima ovoga Ugovora.
Osim popisa radnika za čijim je radom prestala potreba Program obvezno sadrži:
– pravo koje se radniku osigurava
– potrebna sredstva za osiguranje prava
– izvore sredstava za te namjene.
Tako sastavljen prijedlog Programa obvezno se dostavlja radničkom vijeću«.

Članak 13.

Pri izradi programa viška radnika na temelju kojega prestaje potreba za radom pojedinih radnika, uzimaju se u obzir ovi kriteriji:
– dužina radnoga staža
– godine života
– socijalni status radnika
– uspješnost u radu
– stručna sprema, tj. osposobljenost za rad.

Članak 14.

Vrijednost pojedinih kriterija iz članka 13. ovoga Ugovora utvrđuje se kako slijedi:
a) DUŽINA RADNOG STAŽA
– za svaku navršenu godinu radnoga staža
   kod poslodavca radniku pripada                     1 bod
– za radni staž ostvaren kod drugoga
   poslodavca radniku pripada                            0,5 bodova
– radniku koji je ispunio uvjete za
   starosnu mirovinu -                                        10 bodova
b) GODINA ŽIVOTA
– do 30 godina                                                  3 bodova
– do 40 godina                                                  4 bodova
– do 50 godina                                                  5 bodova
– preko 50 godina                                             6 bodova
c) SOCIJALNI STATUS RADNIKA
– slabije zdravstveno stanje kao posljedica
   nesreće na radu kod poslodavca ili posljedica
   profesionalne bolesti                                     10 bodova
– slabije zdravstveno stanje zbog bolesti             5 bodova
– radnik s dva djeteta do 18 godina, odnosno
  do završetka redovitog školovanja                   5 bodova
– radnik s troje ili više djece do 18 godina,
  odnosno do završetka redovitog školovanja   10 bodova
– radnik s nezaposlenim supružnikom                5 bodova
– ako se radnik, supružnik ili član zajedničkoga
   domaćinstva radnika bavi obrtom ili je
   osnivač, odnosno suosnivač društva -            10 bodova
d) USPJEŠNOST U RADU
– nadprosječna do                                           20 bodova
– prosječna do                                                10 bodova
e) STRUČNA SPREMA, tj. osposobljenost za rad
– radnik ima potrebnu stručnu spremu                5 bodova
– radnik nema potrebnu stručnu spremu             0 bodova.

Primarni zakonski kriteriji su bodovi po osnovi godina života, dužina radnog staža i obveze uzdržavanja koje terete radnika (socijalni status radnika).
Ako radnici imaju iste primarne (zakonske uvjete) tada se primjenjuju dopunski uvjeti: uspješnost u radu i stručna sprema, tj. osposobljenost za rad.
Vrijednost kriterija pod d) USPJEŠNOST NA RADU za radnika utvrđuje njegov neposredni rukovoditelj».

Članak 15.

U slučaju statusne promjene poslodavca na radnike se do sklapanja novoga Kolektivnoga ugovora, nastavlja primjenjivati ovaj Kolektivni ugovor do isteka njegova važenja, a najkraće godinu dana.

Članak 16.

Odluku o otkazu ugovora o radu radniku donosi ovlaštena osoba, koja je dužna savjetovati se s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom ako radničko vijeće nije konstituirano.

Članak 17.

Radniku utvrđenom kao višak zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ne može se otkazati Ugovor o radu dok mu se ne pokuša osigurati jedno od sljedećih prava:
– zaposlenje na drugim poslovima u Društvu u istom ili drugom mjestu rada
– zaposlenje kod drugoga poslodavca na radnom mjestu koje odgovara radnikovoj stručnoj spremi odnosno znanju i sposobnostima
– dokvalifikacija ili prekvalifikacija
– rad sa skraćenim vremenom do 36 sati na tjedan, koje se računa kao puno radno vrijeme, ali ne dulje od 12 mjeseci.
Radniku iz 1. stavka ovoga članka, zaposlenome kod poslodavca najmanje dvije godine, umjesto osiguranja naprijed navedenih prava osigurava se jednokratna naknada u obliku otpremnine u visini od 3 prosječne plaće isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu i za svaku godinu neprekidnoga rada kod poslodavca u visini od 40% prosječne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.

Članak 18.

Zbog trajnoga prestanka potrebe za radom radnika radni odnos ne može prestati bez osobne suglasnosti:
– samohranom roditelju odnosno usvojitelju s djetetom do 10 godina života
– roditelju odnosno usvojitelju koji uzdržava troje ili više malodobne djece
– roditelju djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem
– radniku kojemu do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje 5 godina
– predstavniku radnika Društva u Nadzornom odboru
– radniku kod kojeg je nastupila profesionalna nesposobnost za rad
– branitelju Domovinskog rata.
Zbog trajnog prestanka potrebe za radom radnika, radni odnos sindikalnom povjereniku za vrijeme obnašanja dužnosti i godinu dana po njenom prestanku ne može prestati bez suglasnost nadležnog tijela sindikata. Nadležno tijelo sindikata dužno je očitovati se u roku od 15 dana od dana primitka pisanog zahtjeva poslodavca u predmetu davanja, odnosno uskraćivanja suglasnosti. Ukoliko se nadležno tijelo sindikata ne očituje u tom roku, smatra se da je dalo suglasnost.

Članak 19.

U slučaju utvrđenoga trajnog viška ili najave viška zaposlenih u Društvu, može se pristupiti postupku primanja novih radnika na određeno ili neodređeno vrijeme za one stručne spreme i vrste zanimanja gdje nije iskazan višak, uz obvezno savjetovanje s radničkim vijećem na razini uprave šuma podružnice.

V. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Puno radno vrijeme

Članak 20.

Radno vrijeme radnika, uključujući i stanku za odmor, iznosi 40 sati na tjedan u petodnevnom radnom tjednu. Početak i završetak radnog vremena utvrđuje se posebnom odlukom Poslodavca uz prethodno savjetovanje s Radničkim vijećem.

Nepuno radno vrijeme

Članak 21.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu, te u slučaju obiteljskih obveza radnika za potrebe članova uže obitelji.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade radnici s pravom na kraće radno vrijeme.
Ako to priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.
Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.
Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu provedenom na radu.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 22.

Na poslovima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu radnik ne može zaštititi od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Svaka stranka ovlaštena je ministru mjerodavnom za rad predložiti donošenje pravilnika kojim se uređuju pitanja prema stavku 1. ovog članka.
Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme sva prava ostvaruje kao da radi punu radno vrijeme.
Radnik kojemu je radno vrijeme skraćeno ne smije se na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca niti mu se može odrediti prekovremeni rad na takvim poslovima, osim u slučaju elementarnih nepogoda (požara, poplave, eksplozija i sl.).

Preraspodjela radnog vremena

Članak 23.

U pojedinim organizacijskim dijelovima Društva može se izvršiti preraspodjela radnog vremena ako to zahtjeva priroda posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili izvršenje određenih poslova i zadataka.
Puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti sukladno odrednicama Zakona o radu tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
Za poslove sezonske naravi preraspodijeljeno radno vrijeme smije biti duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati tjedno.
Odluku o preraspodjeli radnog vremena, sukladno odrednicama Zakona o radu donosi Poslodavac uz prethodno pribavljeno mišljenje Radničkog vijeća, a radnika se obavještava najmanje 8 dana prije preraspodjele.
U odluci o preraspodjeli radnog vremena Poslodavac je dužan točno navesti u kojem će razdoblju radnik raditi dulje vrijeme, a u kojem kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena tijekom jedne kalendarske godine.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Prekovremeni rad

Članak 24.

Radniku se može narediti prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
Radnik mora dobiti pisani nalog za prekovremeni rad, neposredno prije početka, odnosno najkasnije u roku od 24 (dvadeset i četiri) sata od početka prekovremenog rada.
Potvrda o broju sati obavljenog prekovremenog rada mora biti pisana i dostavljena radniku najkasnije drugi radni dan u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prekovremeni rad obavljan.
Trudnica, majka s djetetom do 3 (tri) godine starosti, malodobni radnik i roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena zbog njege teže hendikepiranog djeteta, samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina starosti može raditi prekovremeno samo ako da pisani pristanak.

VI. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 25.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 (trideset) minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Tjedni odmor

Članak 26.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 24 sata neprekidno.
Ako radnik radi na dan tjednog odmora, mora mu se osigurati dan u tijeku idućeg tjedna za takav odmor.

Godišnji odmor

Članak 27.

Duljina godišnjega odmora utvrđuje se u skladu sa Zakonom o radu. Minimum od osamnaest radnih dana godišnjega odmora povećava se primjenom sljedećih kriterija, s tim da se pri utvrđivanju godišnjega odmora subote ne računaju u godišnji odmor:
1. Prema složenosti poslova odnosno radnih zadataka:
– za radnike koji obnašaju poslove predsjednika i
   člana Uprave društva                                              5 dana
– za radnike koji obnašaju poslove radnog mjesta
   za koje je predviđena VSS                                     4 dana
– za radnike koji obnašaju poslove radnog mjesta
   za koje je predviđena VKV, VŠS                          3 dana
– za radnike koji obnašaju poslove radnog mjesta
   za koje je predviđena SSS, KV                             2 dana
– za radnike koji obnašaju poslove radnog mjesta
   za koje je predviđena PKV, NSS                          1 dana
2. Za svake navršene 3 godine radnog staža              1 dan
3. Prema uvjetima rada – rad na terenu:
– povremeno                                                            1 dan
– pretežno                                                                2 dana
– stalno                                                                    3 dana
– radnici čiji se radni staž računa s povećanim
   trajanjem                                                               4 dana
– rad traktorom, dizalicom i bušilicom                       2 dana
4. Prema posebnim uvjetima:
– samohranom roditelju do završetka školovanja
   djeteta ne starijeg od 24 godine                             3 dana
– jednom od roditelja za svako dijete do 7 godina     1 dan
– invalidu rada, invalidu Domovinskog rata i radniku
   s tjelesnim oštećenjem preko 60%                         3 dana
– za njegu osobe s teškim tjelesnim i duševnim
   oštećenjem                                                            3 dana
– za rad na računalima i pisaćim strojevima stalno      1 dan
– za svakih 100 sati rada noću u godini                     1 dan
– za rad duži od punog radnoga vremena
   od 50 sati i više                                                     1 dan

Godišnji odmor ne može biti duži od 30 dana, odnosno 36 dana na poslovima na kojima se primjenom mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja.

Članak 28.

Radnik može koristiti godišnji odmor u više dijelova.
Jedan dan godišnjega odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, ali uz obvezu da o tome najmanje jedan dan ranije obavijesti neposrednoga rukovoditelja.

Članak 29.

Raspored korištenja godišnjega odmora utvrđuje voditelj Podružnice za radnike Uprave šuma Podružnice, Šumarije i Radne jedinice, a za radnike Direkcije i voditelje Podružnica Uprava Društva.
Radnik mora biti obaviješten o korištenju godišnjega odmora najmanje 15 dana prije korištenja.
Rješenje o trajanju i rasporedu godišnjega odmora treba sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godišnjega odmora i vrijeme u kojem će radnik koristiti godišnji odmor.
Pri utvrđivanju dužine godišnjega odmora pojedinom se radniku uzimaju u obzir svi kriteriji koje radnik ispunjava trideset dana prije nastupa godišnjega odmora.
Godišnji odmor, odnosno dio godišnjega odmora koji je prekinut ili nije korišten zbog bolesti ili porodnog dopusta u kalendarskoj godini, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

Plaćeni dopust

Članak 30.

Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do 7 (sedam) radnih dana u kalendarskoj godini, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:
– sklapanje braka                                           5 dana
– rođenje djeteta                                            5 dana
– smrt člana uže obitelji                                   3 dana
– elementarne nepogode na stambenim
   objektima radnika                                        3 dana
– teška bolest člana obitelji (roditelji i djeca)
a) izvan mjesta stanovanja                                2 dana
b) u mjestu stanovanja                                     1 dan
– radi traženja članova obitelji nestalih u ratu     5 dana
– za sudjelovanje na stručnim, studijskim,
   kulturnim, sportskim i drugim priredbama      1 dan
– na poziv suda ili drugih tijela državne uprave  1 dan

Članovima uže obitelji smatraju se osobe navedene u članku 57. stavku 2. Zakona o radu (pročišćeni tekst).
Vrijeme plaćenoga dopusta smatra se kao vrijeme provedeno na radu.
Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Ako okolnosti na osnovi kojih radnik stječe pravo na plaćeni dopust nastupe u vrijeme privremene nesposobnosti za rad, radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio privremeno nesposoban za rad.
Odluku o plaćenom dopustu za radnike Direkcije donosi Uprava Društva, a za radnike Uprave šuma Podružnice, Šumarije i Radne jedinice voditelj Podružnice.

Članak 31.

Dobrovoljni davatelji krvi za svako davanje krvi koriste 2 (dva) radna dana (na dan davanja i prvi naredni dan), zasebno i neovisno od broja dana i vremena korištenja godišnjeg odmora tijekom godine.

Neplaćeni dopust

Članak 32.

Poslodavac može radniku iznimno na njegovu pisanu i obrazloženu molbu, odobriti neplaćeni dopust najdulje do godinu dana, ukoliko to dopušta priroda posla i trenutna potreba Poslodavca.
U vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom drugačije nije određeno.

VII. ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU

Članak 33.

Radnik je dužan pridržavati se propisa o zaštiti na radu i upotrebljavati propisana zaštitna sredstva i naprave.

Članak 34.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje s propisima zaštite na radu. Prije rasporeda na radno mjesto on se mora upoznati s propisima zaštite na radu u svezi s radom koji će obavljati, te se osposobiti za rad na siguran način za poslove na kojima zasniva radni odnos.

Članak 35.

Radnik ima pravo odbiti rad na radnom mjestu na kojem postoji neposredna opasnost za zdravlje ili život, te na kojem nije provedena zaštita na radu.

Članak 36.

Radi osiguranja zaštite radnika tijekom njihovog rada Poslodavac preuzima obvezu da omogući provođenje ovih mjera:
– osiguranje potrebnih uvjeta za nesmetano obavljanje poslova na radnim mjestima opisanim u procjeni opasnosti radnih mjesta;
– osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano odvijati
– osiguranje mjera zdravstvene zaštite u posebnim zdravstvenim ustanovama; obvezatnim zdravstvenim pregledima radnika koji rade na radnim mjestima s osobito otežanim i posebnim uvjetima rada
– osiguranje sve potrebne zaštitne opreme
– osiguranje uvjeta, tj. mjera za ostvarivanje boljih radnih uvjeta radnika u kojih postoji povećana opasnost od profesionalnih bolesti ili nastupa invalidnosti
– osiguranje ispravnosti sredstava za rad u skladu s propisima o zaštiti na radu i kontrole u određenim razdobljima
– osiguranje radnicima, koji zbog zdravstvenoga stanja ne mogu obavljati posao za koji su sklopili Ugovor o radu, mogućnost da im se, prema preostaloj radnoj sposobnosti može ponuditi sklapanje Ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova
– utvrđuje standarde kakvoće zaštitne opreme za sva radna mjesta.
Polazeći od odredbe članka 21. Zakona o zaštiti na radu Poslodavac se obvezuje organizirati ustroj i organizaciju zaštite na radu, te rad Službe za zaštitu na radu na način koji će osigurati njenu cjelovitost, neovisnost i samostalnost, te neposrednu odgovornost Upravi Društva.
Poslodavac se obvezuje osigurati kadrovske, tehničke i druge uvjete za učinkovit rad Službe zaštite na radu.

Članak 37.

U provođenju mjera zaštite na radu, povjerenik zaštite na radu i Radničko vijeće, osim prava utvrđenih zakonom i općim aktima Poslodavca, moraju ispunjavati i ova prava i obveze:
– sudjelovati u planiranju unapređivanja radnih uvjeta i uvođenja nove tehnologije u radni i proizvodni proces
– biti obaviješteni o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika
– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu
– biti nazočni inspekcijskim pregledima i obavijestiti inspektora o svim zapažanjima radnika
– pozvati inspektora rada u nadzor kada ocijene da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti
– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati podatke važne za njihov rad
– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje
– svojom djelatnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način
– prijaviti nesreću na radu mjerodavnoj zdravstvenoj ustanovi, te osiguravajućemu društvu kada to Poslodavac propusti učiniti.

Članak 38.

Dužnost je svakoga radnika brinuti se za vlastitu sigurnost i zdravlje, te sigurnost i zdravlje drugih radnika i osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo Društvo.
Radnik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje ne smije biti stavljen u lošiji položaj zbog svoga postupka. On uživa zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine.

Članak 39.

Radnik je dužan:
– raditi s dužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i strojeva
– na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava za rad
– održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje
– upozoriti neposrednoga rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima, te na one pojave pri radu i postupku drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život ili zdravlje radnika,
– ovladati znanjem iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način
– podvrgnuti se provjeri da li je pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili bolesti. Ako testiranje mogu provesti ovlaštenici Poslodavca od I. – IV. stupnja koji su osposobljeni za obavljanje testiranja kao i stručnjaci ZNR koji su osposobljeni za obavljanje provjere alkoholiziranosti radnika (temeljem Zakona o ZNR čl. 65.).

Članak 40.

Način organiziranja zaštite na radu mora biti propisan posebnim općim aktom Društva uz pribavljeno prethodno mišljenje Glavnog radničkoga vijeća.

Članak 41.

Radnik na poslovima u obavljanju sječe i izrade drvnih sortimenata, vuče, izvoženja i iznošenja te pri radovima na njezi sastojina privremeno se udaljava od obavljanja tih poslova u slučajevima propisanim čl. 65. Zakona o ZNR.
Privremeno udaljenje iz čl. 26. ovog Pravilnika odnosno iz razloga iz čl. 65. st. 1., 2. i 3. Zakona o ZNR traje do kraja smjene, odnosno dok se ne otkloni razlog zbog kojeg je radnik udaljen od obavljanja poslova.

Članak 42.

Odluku o privremenom udaljenju donosi nadređeni ovlaštenik Poslodavca koji je ovlašten za donošenje odluka iz područja radnih odnosa.

Članak 43.

Ako je radnik udaljen usmenim nalogom, osoba koja je odredila udaljenje dužna je bez odlaganja pisani nalog o udaljenju podnijeti na potvrdu nadležnom ovlašteniku Poslodavca, koji je dužan odmah, a najkasnije u roku od 48 sati Odluku o privremenom udaljenju s obrazloženjem dostaviti udaljenom radniku te nadležnom radničkom vijeću odnosno sindikalnom povjereniku.

Članak 44.

Poslodavac je dužan voditi evidencije propisane odgovarajućim Zakonima te poduzimati sve propisane mjere zaštite na radu kojima se osigurava provedba Zakona o ZNR i drugih propisa i općih akata Poslodavca iz zaštite na radu.
Poslodavac je dužan provoditi mjere zaštite na radu kojima se osigurava provedba Zakona o ZNR i drugih propisa i općih akata Poslodavca iz zaštite na radu.
Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu, kao i Službi zaštite na radu, osigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i potrebnu opremu, a stručnoj osobi osigurati sve potrebne podatke. (čl. 22. Zakona o ZNR).
Obavljanje poslova zaštite na radu, te upozorenja stručnjaka za zaštitu na radu glede nedostataka u osiguranju uvjeta za provedbu mjera u cilju sigurnosti i zdravlja radnika, ne smije biti osnova za dovođenje tih osoba u manje povoljan položaj, niti im se po toj osnovi mogu umanjiti prava iz rada i po osnovi rada.
Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.
Poslodavac je dužan sve propise o ZNR na primjeren način učiniti dostupnim radnicima.

Članak 45.

Radnik je dužan pridržavati se i primjenjivati propise o zaštiti na radu kod Poslodavca te upotrebljavati sva propisana zaštitna sredstva za sigurnost i zaštitu na radu.
Radnik nije dužan obavljati poslove radnog mjesta na kojem postoji opasnost po zdravlje i život zbog ne provedenih mjera ZNR, o čemu je dužan obavijestiti Poslodavca.
Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim uvjetima kao nadomjestak za primjenu pravila i sredstava ZNR.

Članak 46.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu, primjenu tehničko-tehnoloških i znanstvenih dostignuća u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 47.

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su na izbor povjerenika ZNR radnika u svim organizacijskim jedinicama gdje to zahtijevaju uvjeti rada u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, a s ciljem očuvanja sigurnosti na radu i zdravlje radnika.

Članak 48.

Radi nesmetanog djelovanja u interesu radnik na području ZNR i obavljanja dužnosti povjerenika radnika ZNR Poslodavac se obvezuje:
– osigurati uvjete i potrebna sredstva, a osobito omogućiti povjereniku da po potrebi u redovito radno vrijeme za obnašanje dužnosti povjerenika, za koje vrijeme mu pripada naknada plaće kao da je radio
– omogućiti odsustvovanje s rada uz naknadu plaće radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci) u organizaciji Poslodavca
– omogućiti pravo uvida u sve propise i isprave u svezi sa ZNR
– omogućiti druga prava sukladno Zakonu o ZNR.

VIII. POSEBNA ZAŠTITA RADNIKA KOJIMA JE UTVRĐENA PROFESIONALNA NESPOSOBNOST ZA RAD, NEPOSREDNA OPASNOST OD NASTANKA INVALIDNOSTI I RADNIKA PRED MIROVINU

Članak 49.

Radnika kojemu je po konačnoj ocjeni medicinskog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena profesionalna nesposobnost za rad koju je uzrokovala profesionalna bolest ili ozljeda na radu, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovoj zdravstvenoj odnosno preostaloj radnoj sposobnosti u skladu s mogućnostima i potrebama posla.
Radnika kojemu je po konačnoj ocjeni medicinskog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima koje je radnik prethodno radio.
Ako Poslodavac, postupajući u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka ponudi radniku otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora na slabije plaćeno radno mjesto, radnik ima pravo na plaću koju je primao do trenutka kada mu je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad odnosno neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
Plaća u smislu prethodnog stavka ovog članka je prosječna mjesečna plaća isplaćena radniku u prethodnih 6 mjeseci prije donošenja rješenja o utvrđivanju profesionalne nesposobnosti za rad odnosno neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti te se usklađuje s porastom plaća kod Poslodavca.

Članak 50.

Radnik kojem prema propisima iz mirovinskog osiguranja do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 (pet) godina mirovinskog staža, zadržava do odlaska u mirovinu plaću radnog mjesta na kojem je u tom trenutku radio, ako je to za radnika povoljnije.
Radniku muškarcu s navršenih 60 godina života, odnosno radnici ženi s navršenih 55 godina života kojima do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet (5) godina života, zadržavaju, do stjecanja prava na starosnu mirovinu, najmanje plaću koju su ostvarili u mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti.
Plaća radnika, odnosno radnice iz stavka 1. i 2. ovoga članka uvećava se razmjerno s porastom plaća kod poslodavca.
Pravo iz stavka 1. i 2. ovog članka radnik može koristiti najviše 5 (pet) godina.
Odredbe ovog članka odnose se isključivo na radnike koji su tijekom radnog vijeka radili na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.

IX. SOLIDARNOST

Članak 51.

Radnik, koji zbog starosti, općega zdravstvenoga stanja, te u drugim slučajevima umanjene radne sposobnosti ne može više ostvarivati prosječne rezultate rada, nego iste ostvaruje s najmanje 80 %, zadržava plaću kao da ostvaruje puni radni učinak na radnom mjestu za koje je sklopio ugovor o radu.
Pravo po osnovi stavka 1. ovog članak utvrđuje posebno povjerenstvo koje imenuje poslodavac, s tim da je jedan član povjerenstva obavezno iz redova sindikata.

X. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 52.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15 (petnaest) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako Poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu ili mu uopće ne odgovori na njegov zahtjev, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 53.

Poslodavac je dužan radniku osigurati zaštitu od izravne ili neizravne diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnoga stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Članak 54.

Poslodavac je dužan za vrijeme obavljanja poslova štititi dostojanstvo radnika tako da mu osigurava uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju od nadređenih, suradnika i osoba s kojima redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Ova zaštita uključuje poduzimanje mjera i postupaka kao što su zabrana rada radnicima koji su pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti, propagiranje pristojnog ponašanja, sprečavanje svakog izazovnog ponašanja, upozorenja radnicima koji uznemiravaju ili spolno uznemiravaju druge radnike i dr.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako neželjeno verbalno ili neverbalno, odnosno fizičko ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 55.

Poslodavac je dužan radniku osigurati zaštitu od specifičnog oblika ponašanja jedne ili skupine osoba kojim se radnika sustavno psihički zlostavlja i ponižava, s ciljem ugrožavanja ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta (mobing).

Članak 56.

Radnik ima pravo ovlaštenoj osobi Poslodavca uputiti pritužbu u svezi sa svim oblicima diskriminacije i zaštite dostojanstva.
Ovlaštena osoba Poslodavca dužna je rješavati pritužbe u svezi sa svim oblicima diskriminacije i zaštite dostojanstva radnika.

XI. OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 57.

Ugovor o radu mogu otkazati radnik i poslodavac iz razloga i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu.
Na otkazne rokove primjenjuju se odredbe Zakona o radu, time da u slučaju kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok ne može biti duži od 30 dana.

Članak 58.

Ako je radniku izdano upozorenje na obveze ugovora o radu, ono se briše nakon proteka roka od godine dana računajući od dana kada je upozorenje dano.

XII. ODGOVORNOST RADNIKA

Članak 59.

O odgovornosti radnika u svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i o odgovornosti radnika za štetu Poslodavcu, odlučuje se sukladno važećim propisima.

XIII. PLAĆE

Članak 60.

Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:
1. osnovne plaće – rad po vremenu,
2. plaća po osnovi ostvarenog učinka,
3. dodatka na plaću za ukupni radni staž,
4. dodatka na osnovnu plaću,
5. naknada plaće po ovom Ugovoru i Zakonu.

Članak 61.

Prema ovom Ugovoru pod plaćom se podrazumijeva plaća s doprinosima iz plaće (bruto plaća).
Radnicima se plaća i naknade za prethodni mjesec isplaćuju do 20-oga u tekućem mjesecu.
U slučaju zakašnjenja isplate plaće Društvo je dužno radniku isplatiti zakonsku zateznu kamatu.
Zakonska kamata za zakašnjenje s isplatom za plaće iz prethodnog mjeseca isplaćuje se s plaćom za idući mjesec.

Članak 62.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i određeni učinak, utvrđena na osnovi složenosti poslova radnoga mjesta i određenih uvjeta rada na tom mjestu, a u skladu s odredbama ovoga Ugovora, najniži je iznos koji je Društvo dužno isplatiti radniku.
Osnovna plaća radnika utvrđuje se na temelju pripadajućih bodova.
Osnovna plaća utvrđuje se za mogući mjesečni fond sati na bazi 40-satnog radnog tjedna.

Članak 63.

Najniža osnovna plaća za puno radno vrijeme utvrđuje se u visini zakonske osnovice za obračun obveznih doprinosa iz plaće sukladno Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja.

Članak 64.

Svi poslovi i radna mjesta na temelju složenosti poslova i normalnih uvjeta rada utvrđeni su Pravilnikom o sistematizaciji poslova i radnih zadataka HŠ d.o.o. i Pravilnikom o plaćama i ostalim primanjima radnika HŠ d.o.o.
Poslodavac se obvezuje najkasnije do 30. lipnja 2007. godine donijeti novi Pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih zadataka, te u Povjerenstvo za izradu navedenog Pravilnika uključiti predstavnika Sindikata potpisnika i sindikata koji pristupe ovom Kolektivnom ugovoru.
Nakon izrade Pravilnika iz stavka 2. ovog članaka, a najkasnije 1. srpnja 2007. godine potpisnici se obvezuju pristupiti pregovorima o tarifnom dijelu ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 65.

Mjesečna akontacija plaće pojedinog radnog mjesta utvrđuje se tako da se ostvareni broj bodova pojedinog radnog mjesta množi s vrijednošću boda od 1,90 bruto za razdoblje od početka važenja ovog Kolektivnog ugovora do 31. prosinca 2007. godine.
Pored utvrđene akontacije plaće iz prethodnog stavka ovog članka radnik ima pravo na dodatak na plaću od 550,00 kuna.

Članak 66.

Stranke Kolektivnog ugovora utvrđivat će visinu bruto-vrijednosti boda u listopadu tekuće godine za narednu godinu, vodeći računa o ostvarenim rezultatima rada i rastu BDP-a, za razdoblje rujan prethodne – rujan tekuće godine.

Stimulativni dio plaće

Članak 67.

Poslodavac će temeljem rezultata poslovanja i sukladno Pravilniku o plaćama i ostalim primanjima radnika HŠ d.o.o. isplatiti stimulativni dio plaće.

Dodaci

Članak 68.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 %, a ukupno najviše 20%.
Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku na ukupni radni staž upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod poslodavca koji nije zaključen.

Članak 69.

Satnica osnovne plaće radnika u bodovima iz članka 59. ovog Ugovora povećava se:
– za noćni rad                                             50 posto
– za prekovremeni rad                                50 posto
– za rad na dan tjednog odmora                  50 posto
– za rad na dane blagdana i neradne dane    50 posto
– za rad na Uskrs i Božić                          100 posto.
Radniku za rad na blagdane i neradne dane po zakonu osim plaće iz stavka prvoga ovoga članka pripada i naknada plaće sukladno članku 72. ovoga Ugovora.
U slučaju ostvarivanja prava po više temelja iz stavka 1. ovog članka, osim temeljem prekovremenog rada i rada noću, primjenjivat će se postotak koji je povoljniji za radnika.

Članak 70.

Osnovni broj bodova radnika uvećat će se:
– ako radnik ima znanstveni stupanj magistra (poslijediplomski studij) za 5 % bodova
– ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 10 % bodova bez obzira da li je ili ne znanstveni stupanj uvjet za radno mjesto na kojem radnik radi.

Članak 71.

Radnici koji uz redovit rad izvan radnog vremena upravljaju vozilom s više od 5 sjedišta i prevoze radnike na posao i s posla zbog rada na terenu imaju pravo na naknadu u visini od 15 bodova na dan, uz obvezu održavanja vozila (pranje i čišćenje).

Članak 72.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće uvećane na dodatak za staž i dodatak od 550,00 kuna. koju bi primio da je to vrijeme proveo na redovnom radu u sljedećim slučajevima:
• za vrijeme plaćenog dopusta;
• za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom;
• za vrijeme obrazovanja prema potrebama Društva;
• za vrijeme prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja;
• zastoja u poslu do kojega je došlo bez krivnje radnika ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran;
• ako radnik odbije raditi jer nisu provedene mjere zaštite na radu, uslijed čega mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje;
• za vrijeme sudjelovanja u vježbama oružanih snaga, jedinica MUP-a, civilne zaštite, upravljačkim i predstavničkim tijelima;
• za obavljanje sistematskog pregleda u organizaciji Poslodavca;
• obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu;
• sudjelovanja na skupovima i susretima u Hrvatskoj i inozemstvu po odluci poslodavca;
• sindikalnog obrazovanja;
• za vrijeme obavljanja drugih funkcija utvrđenih aktima Društva i drugim propisima.

Članak 73.

Za sate prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika (zbog organizacije rada, kvara na sredstvu za rad, vremenskih nepogoda iz članka 34. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (Narodne novine br. 10/86)), radnik ima pravo na naknadu plaće sukladno odredbama ovog članka.
Kada tijekom rada nastupi prekid rada radi razloga iz stavka 1. ovog članka i prekid traje 2 sata i više, radnik za sate prekida tog radnog dana ima pravo na naknadu plaće u visini satnice svoje osnovne plaće uvećane za dodatak za radni staž.
Ako radnik radi uvjeta iz članka 34. navedenog Pravilnika niti nakon sata čekanja (u šumariji, na radilištu, kod kuće i sl.) nije radio, takav neradni dan dužan je odraditi u tekućem mjesecu, a samo iznimno u posljednjem tjednu neodrađeni dani mogu se prenijeti u sljedeći mjesec.
Za dan kada nije radio (a koji je dužan odraditi) radniku se privremeno obračunava akontacija u visini 30% njegove osnovne plaće.
Radniku za odrađeni dan osim ostvarene plaće za obavljeni rad pripada i isplaćena akontacija od 30% pod uvjetom da je na dan odrađivanja na poslu proveo puno radno vrijeme i ostvario učinak od 100%.
Ako se dani za koje je primljena akontacija iz stavka 4. ovog članka ne odrade niti protekom razdoblja iz stavka 3. ovog članka, isplaćena akontacija smatra se konačnim obračunom i isplatom.

Članak 74.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini svoje prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Članak 75.

Radniku koji u skladu s aktima Društva u svemu zamjenjuje odsutnoga radnika na njegovim poslovima i radnim zadacima, pripada plaća po svim osnovama i mjerilima radnoga mjesta odsutnoga radnika ako je to za radnika povoljnije, u protivnom zadržava plaću svoga radnoga mjesta.
Pravo iz prethodnoga stavka ovog članka pripada radniku od prvog dana zamjene pa sve dok ta zamjena traje, pod uvjetom da je zamjena trajala neprekidno najmanje 7 kalendarskih dana.

Članak 76.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja, radniku pripada naknada plaće za prvih 7 dana u visini 75 %, a za ostale dane do prvih 42 dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 85 % osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
U slučaju odsutnosti radnika zbog bolovanja uzrokovanog profesionalnom bolesti ili povredom na radu, radniku pripada naknada plaće u visini 100 % plaće kao da je bio na radu.

Članak 77.

Članu Radničkog vijeća, povjerenika za zaštitu na radu i sindikalnom povjereniku koji poslove za Radničko vijeće, zaštitu na radu i sindikat obavljaju u punom radnom vremenu, pripada plaća kao i sva prava iz radnog odnosa, odnosno Ugovora o radu.

XIV. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 78.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje 50 % prosječne plaće Društva isplaćene u prethodna tri mjeseca.
Radnik koji koristi razmjerni dio godišnjeg odmora ima pravo na razmjerni dio regresa, osim radnika koji razmjerni dio godišnjeg odmora koriste zbog odlaska u mirovinu koji ostvaruju regres u punom iznosu a kojima se isti isplaćuje s isplatom zadnje plaće.
Regres za korištenje godišnjeg odmora isplaćuje se u mjesecu lipnju, nakon isplate plaće.
Radnicima koji se zaposle nakon isplate regresa za tekuću godinu, regres se isplaćuje u prosincu nakon isplate plaće.
Uprava Društva može, uz suglasnost sindikata, odlučiti o promjeni roka isplate regresa.

Članak 79.

Pri odlasku u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini neoporezive porezne osnovice po Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.

Članak 80.

U slučaju poticanja na korištenje prava po osnovi mirovinskog osiguranja i isplate stimulativnih otpremnina poslodavac je u obvezi voditi računa o godinama staža koje nedostaju radniku do ostvarivanja prava na punu starosnu mirovinu, ukupnim godinama rada kod poslodavca, zdravstvenoj sposobnosti radnika i mogućnosti dokupa mirovinskog staža.
Visinu otpremnine po kriterijima iz st. 1. ovog članka Poslodavac utvrđuje uz suglasnost Radničkog vijeća.
Kod određivanja visine otpremnine prema st. 1. ovog članka poslodavac je u obvezi voditi računa o primjeni kriterija na sve radnike, bez posebnog pogodovanja bilo kojem radniku mimo unaprijed utvrđenih kriterija.

Članak 81.

Društvo će na teret troškova poslovanja isplatiti pomoć članovima obitelji radnika u ovim slučajevima:
– smrti radnika                                  20.000,00 kn
– smrti radnika nesretnim slučajem     35.000,00 kn
pod uvjetom da radnik nije osiguran kolektivnim kombiniranim osiguranjem kod Poslodavca.

Članak 82.

Za službeno putovanje u zemlji radniku pripada naknada troškova prijevoza, dnevnica u visini neoporezive osnovice prema Pravilniku o porezu na dohodak i naknada punog iznosa hotelskog računa za noćenje.
Troškovi i dnevnice za službena putovanja u inozemstvu obračunavaju se sukladno propisima za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna.

Naknada plaće za rad na terenu

Članak 83.

Za vrijeme rada na terenu radniku pripada dnevna naknada plaće u visini
– na području šumarije                                                     50,00 kuna bruto
– na području Uprave šuma Podružnice                            57,00 kuna bruto
– izvan područja UŠP sa svakodnevnimpovratkom kući    60,00 kuna bruto
Naknada plaće za rad na terenu utvrđena u stavku 1. pripada radniku pod uvjetom da je na poslu proveo puno radno vrijeme, uz rad na terenu od najmanje 6 sati.

Terenski dodatak

Članak 84.

Kada je radnik upućen na rad u mjesto koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta zaposlenja, prebivališta ili boravišta, a radniku nije omogućen svakodnevni povratak u mjesto njegovog stalnog prebivališta ili boravišta, radnik ima pravo na terenski dodatak u iznosu od 100,00 kuna a troškove smještaja, prehrane i prijevoza snosi poslodavac.

Članak 85.

Pravo na dnevnice, naknada plaće za rad na terenu, terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život međusobno se isključuju, u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak.

Članak 86.

Radniku koji mora biti trajno odvojen od obitelji (bračni drug i djeca) koja trajno boravi izvan Podružnice, pripada pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.
Naknada se isplaćuje zbog pokrića povećanih troškova života zbog odvojenosti od obitelji. Kada radnik ima na nju pravo, puna naknada ne može iznositi više od iznosa koji je neoporeziv po Zakonu o porezu na dohodak.
Ako je radniku osiguran smještaj ili prehrana, visina naknade u novčanom iznosu umanjit će se u odgovarajućem iznosu.

Članak 87.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla gradskim i međugradskim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne prijevozne karte pod uvjetom da mu je mjesto prebivališta odnosno boravišta udaljeno od mjesta rada preko 3 kilometra.
Radnik nema pravo na naknadu troškova prijevoza za dane kada koristi godišnji odmor, plaćeni dopust ili je privremeno nesposoban za rad osim ako priloži unaprijed kupljenu mjesečnu kartu.

Članak 88.

Ako radniku nije osiguran prijevoz na radilište, odnosno prijevoz za potrebe posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene pojedinačne karte.

Članak 89.

Ako radnik ima pravo korištenja privatnoga automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi do visine neoporezivog iznosa po Pravilniku o porezu na dohodak. Kada će radnik koristiti privatni automobil u službene svrhe, uređuje se aktima Društva.

Članak 90.

Radniku koji je raspoređen po potrebi službe na rad u drugo mjesto, priznaju se selidbeni troškovi za prijevoz stvari.

Članak 91.

Poslodavac je dužan na svoj trošak kolektivno osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) na sljedeće svote osiguranja:
– za slučaj smrti uslijed nezgode                              40.000,00 kuna
– za slučaj smrti uslijed bolesti                                20.000,00 kuna
– za slučaj trajne nesposobnosti uslijednezgode       80.000,00 kuna
– za slučaj trajne nesposobnosti uslijednezgode
   (samo za šumske radnikesjekače)                      160.000,00 kuna.
Poslodavac će također osigurati radnike od posljedica ozljeda na radu (osiguranje od odgovornosti prema vlastitim radnicima kao trećim osobama) sa svotom pokrića do 300.000,00 kuna po svakom osiguranom događaju.
Poslodavac može osigurati radnike i za druge rizike prema pravilima o osiguranju, o čemu je dužan savjetovati se s Radničkim vijećem.
Poslodavac će o zaključenim ugovorima za naprijed navedene oblike osigurana obavijestiti sindikat.

Članak 92.

Radnik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u visini neoporezivoj po Zakonu o porezu na dohodak u ovim slučajevima:
– smrt radnika
– teška invalidnost radnika (preko 30 % tjelesnog oštećenja)
– smrt člana radnikove obitelji (supružnik, djeca, roditelji)
– neprekidno bolovanje duže od 90 dana.
Naknade iz 1. stavka ovoga članka isplaćuju se jednokratno po nastupu slučaja, a za bolovanje duže od 90 dana iznos naknade može se isplatiti samo jednom u godini.

Članak 93.

Pod pojmom teže invalidnosti u smislu odredaba ovoga Ugovora razumijeva se invalidnost zbog koje je došlo zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti na temelju čega radnik ostvaruje neko od prava s osnova mirovinskoga i invalidskoga osiguranja.

Članak 94.

Solidarna pomoć radniku dodijelit će se u ovim slučajevima:
1. za uklanjanje posljedica elementarne nepogode i požara na stambenim objektima radnika – do 5 prosječnih plaća u Društvu,
2. rodilji nakon poroda za svako dijete – 1 prosječna plaća u Društvu,
3. pomoć pri liječenju u inozemstvu ako liječenje nije moguće u RH – prema potrebi.
Solidarna pomoć iz stavka 1. točke 3. može se isplatiti uz predočenu potvrdu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za radnike Direkcije odluku o dodjeli solidarne pomoći donosi Uprava Društva, a za radnike u upravama šuma podružnicama, šumarijama i radnim jedinicama voditelj UŠP.

Članak 95.

Poslodavac se obvezuje stipendirati djecu radnika poginulih na radu, poginulih kao branitelji u Domovinskom ratu i umrlih radnika ukoliko drugi roditelj nije zaposlen, u postotku od neoporezivog iznosa stipendije po Pravilniku o porezu na dohodak i to:
– iznosom od 50% osnovice za osnovnu školu
– iznosom od 70% osnovice za srednju školu
– iznosom od 90% osnovice za visokoškolske ustanove
Stipendija iz prethodnog stavka pripada samo za redovito školovanje u dužini predviđenoj nastavnim programom.

Članak 96.

Radnici s članovima svoje obitelji i umirovljenici imaju pravo na korištenje pojedinih objekta za odmor pod uvjetima koji će se urediti posebnim sporazumom između poslodavca i sindikata.

Članak 97.

Iz sredstava poslodavca osiguravaju se sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika i to:
– za redovite liječničke preglede svih radnika jednom u tri godine
– za sportske susrete radnika u organizaciji Poslodavca i sindikata, jednom u dvije godine, o čemu će se sklopiti posebni sporazum kojim će se regulirati sva pitanja vezana uz organizaciju sportskih susreta.

Članak 98.

Poslodavac će posebnom odlukom, u dogovoru sa sindikatima, utvrditi uvjete, vrstu, način i mjesto prodaje šumskih proizvoda svojim radnicima, a prema mogućnostima i svojim umirovljenicima.

XV. PRIGODNE NAGRADE I DAROVI

Članak 99.

Za neprekidni radni staž u Društvu i pravnim prednicima radniku pripada nagrada za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža najmanje u visini neoporezivog iznosa kako je to utvrđeno Pravilnikom o porezu na dohodak.
Nagrada se isplaćuje za navršene godine radnoga staža u tekućoj godini, a isplaćuje se danom kada je navršena puna godina.

Članak 100.

Sredstva za darove djeci u povodu Dana svetog Nikole isplaćuju se radniku (roditelju, posvojitelju) Društva u visini neoporezivoj po Zakonu o porezu na dohodak.
Pravo na novčani dar imaju djeca radnika Društva koja su na dan 31.12. mlađa od 15 godina, a radnik ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanje člana obitelji – djeteta prema Zakonu o porezu na dohodak.
Pravo na isplatu novčanog dara ostvaruje radnik koji se na dan 06. prosinca kalendarske godine za koju se isplaćuje novčani dar nalazi u radnom odnosu kod poslodavca.
Odluku o isplati novčanog dara donosi Uprava Društva.

Članak 101.

Poslodavac će radnicima isplatiti i prigodni novčani dodatak u visini neoporezivoga iznosa prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak za blagdane: Božić i Uskrs.
Pravo na isplatu prigodnog novčanog dodatka imaju oni radnici koji su na dan blagdana Božića (25.12.) i Uskrsa u radnom odnosu kod poslodavca.

XVI. RJEŠAVANJE STAMBENIH POTREBA

Članak 102.

Poslodavac će sukladno važećim općim aktima rješavati stambene potrebe svojih radnika.

XVII. RESTRUKTURIRANJE DRUŠTVA

Članak 103.

Potpisnici ovoga Ugovora suglasni su da je restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. od iznimne važnosti za gospodarska i socijalna prava i interese radnika.

Članak 104.

Poslodavac se obvezuje pravodobno, a najmanje jednom mjesečno (ili u dva mjeseca) obavijestiti sindikate o tijeku priprema na izradi planova za restrukturiranje Poslodavca te njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika.

Članak 105.

U slučaju statusnih promjena ili pravnih poslova kojima Hrvatske šume d.o.o. utemeljuju nova društva, ili se na novog Poslodavca prenosi dio poduzeća, prenose se svi Ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prijenosa.
Ugovori o radu radnika prenose se na novog Poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa ili utemeljenja novih društava.
U slučaju statusne primjene iz stavka 1. ovog članka, na radnike se do sklapanja novog Ugovora, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor.

Članak 106.

Ako Poslodavac osniva nova društva, u aktima o osnivanju novih društava, osigurava se svim radnicima, koji prelaze na rad u novoosnovana društva, kontinuitet radnog odnosa, iz čega proizlaze određena prava utvrđena propisima i ovim Ugovorom (godišnji odmor, jubilarne nagrade, otpremnine).
Poslodavac će u slučaju prestanka rada društva iz prethodnog stavka, preuzeti na rad sve radnike tog društva i s njima zaključiti Ugovore o radu.

Članak 107.

U svrhu osiguravanja uvjeta za opstanak novoutemeljenih društava Poslodavac će kao osnivač, pokušati osigurati povoljnije uvjete dodjele obavljanja poslova novoutemeljenih društava, sukladno njihovoj registraciji djelatnosti i sukladno važećim propisima RH.

XVIII. OBRAZOVANJE RADNIKA

Članak 108.

Poslodavac će omogućiti školovanje odnosno stručno usavršavanje i napredovanje radnika na poslu u skladu sa sposobnostima radnika i potrebama Poslodavca.
Tijekom školovanja za potrebe Poslodavca radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio, osim ako nije drugačije uređeno između Poslodavca i radnika.
Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na školovanje i Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom.

XIX. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 109.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Ugovorom.
Radnici u Društvu suodlučuju na način utvrđen Zakonom o radu preko sindikata i Radničkog vijeća.
Ovlasti i uvjeti za rad Radničkog vijeća, uredit će se posebnim Sporazumom između Poslodavca i Radničkog vijeća sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 110.

Ako kod Poslodavca nije utemeljeno Radničko vijeće, sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze kao i Radničko vijeće.

Članak 112.

Članu Radničkog vijeća za vrijeme obnašanja dužnosti pripada naknada plaće kao da je radio.

XX. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 112.

Radnici imaju pravo na nesmetano i slobodno sindikalno organiziranje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakona, ovim Ugovorom i Statutom sindikata.

Članak 113.

Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa svojih članova kod Poslodavca.

Članak 114.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog radnika da postane članom sindikata.
Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pogodnost od strane Poslodavca jednom sindikatu ili njegov pritisak na radnike da se učlane u sindikat ili da se iz njega isčlane.
Aktivnost sindikalnog povjerenika u Društvu ne smije biti spriječena ili ometana ukoliko on djeluje u skladu sa Statutom sindikata, Zakonom i drugim propisima.

Članak 115.

Sindikalni povjerenik ima pravo na 2 (dva) sata aktivnosti po članu u radnom vremenu tijekom godine s naknadom plaće.
Pravo na rad u sindikatu za puno radno vrijeme (profesionalni rad) ima po jedan izvršitelj na svakih 1500 članova sindikata.
Sindikalni povjerenik za svoj rad odgovara samo članstvu i tijelima sindikata.
Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće, utvrđenih u prethodnom stavku, Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku, koji sindikalnu aktivnost ne obavlja puno radno vrijeme, omogućiti izostanak s rada s naknadom plaće prilikom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu najduže do 10 (deset) radnih dana u tijeku godine.

Članak 116.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih djelatnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih u skladu sa Statutom sindikata ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost, niti doveden u nepovoljan položaj.
Sindikalnoga povjerenika u Društvu za vrijeme trajanja mandata i jednu godinu nakon isteka mandata, ne može se bez prethodne suglasnosti nadležnog tijela sindikata:
– premjestiti u okviru Društva;
– utvrditi kao višak zaposlenih;
– otkazati ugovor o radu s ponudom izmijenjenoga ugovora ako je posrijedi nepovoljnije radno mjesto;
– ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.
Sindikat je dužan Društvu dati podatke o sindikalnim povjerenicima, njihovom mjestu rada i o trajanju mandata sindikalnoga povjerenika.

Članak 117.

Sindikalni povjerenici, odnosno predstavnici, imaju pravo kod Poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.
Uprava Društva i ostale poslovodne strukture Društva dužni su primiti i saslušati ovlaštenu osobu sindikata ili sindikalnog povjerenika kada oni to zatraže ili po dogovoru.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 1. ovog članka te pristup podacima važnim za ostvarenje toga prava.
Poslodavac i ovlašteni predstavnici sindikata će, prema potrebi raspravljati i rješavati sva pitanja koja mogu utjecati na prava i položaj radnika.
Na zahtjev Poslodavca svaki sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik, dužan se je identificirati s odgovarajućom punomoći ili iskaznicom sindikata.
Sindikati samostalno određuju svoje predstavnike, odnosno povjerenike.

Članak 118.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti za vrijeme radnog vremena smatra se povredom na radu kod Poslodavca.

Članak 119.

Radniku izabranom na sindikalnu dužnost čije obnašanje zahtjeva da privremeno prestane raditi kod Poslodavca, za vrijeme trajanja sindikalne dužnosti miruju sva prava i obveze kod Poslodavca, koja se uspostavljaju po prestanku obnašanja dužnosti.

Članak 120.

Svaki sindikat koji je stranka ovog Ugovora obvezan je Poslodavcu dostaviti fotokopiju rješenja o svom upisu u registar udruga.

Članak 121.

Stranke ovog Ugovora suglasne su da u dobroj vjeri i dobroj volji zajednički rješavaju uvjete za rad i djelovanje sindikata.
Poslodavac se obvezuje da će o svom trošku sindikatu odnosno njegovoj podružnici osigurati sljedeće uvjete:
– prostorije za održavanje sastanaka
– tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti
– nesmetano postavljanje i korištenje oglasnih ploča sindikata
– umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika
– obračun i ubiranje sindikalne članarine, njeno prosljeđivanje na račun sindikata, te obustavu sindikalnih i ostalih kredita
– sindikalnom povjereniku osigurati pravo na troškove putovanja prema aktima Poslodavca i ovom Ugovoru.
Poslodavac će za članove sindikata snositi troškove (puta i putne naloge) radi:
– sudjelovanja na sastancima koje organizira Poslodavac;
– prisustvovanja sastancima pregovaračkih odbora Poslodavca i sindikata na izradi Kolektivnog ugovora;
– sudjelovanja na sjednicama Zajedničkog povjerenstva koje će tumačiti odredbe ovog Ugovora.

Članak 122.

Radi promicanja sindikalnoga djelovanja i zaštite prava radnika članovi izvršnoga tijela sindikata (povjereništva) imaju pravo održavati sastanke u radno vrijeme.
Sindikat ima pravo na sindikalni zbor svih članova za vrijeme trajanja rada najmanje jedan sat od radnoga vremena dva puta u godini.
Inicijativa, organizacija i izjašnjavanje o štrajku može se provesti u radno vrijeme, ako se ne remeti proces rada.

Članak 123.

Glavnim sindikalnim povjerenicima u UŠP i Direkciji Hrvatskih šuma d.o.o. dodaje se na startnu osnovicu dodatnih 300 bodova ako povjerenik zastupa najmanje 200 članova sindikata.
Pravo iz prethodnog stavka ovog članka ne ostvaruju sindikalni povjerenici koji ostvaruju pravo iz članka 115. stavak 2. ovog Ugovora, kao i sindikalni povjerenici koji su ujedno i članovi Glavnog radničkog vijeća, te ostvaruju pravo na naknadu za rad u Glavnom radničkom vijeću sukladno Sporazumu o sastavu, ovlaštenjima te uvjetima za rad Glavnog radničkog vijeća HŠ d.o.o.

Članak 124.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku, povjereniku zaštite na radu i članu Radničkog vijeća omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obnašanje njegove dužnosti, te mu omugućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika.

XXI. RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU POTPISNIKA UGOVORA

Članak 125.

Za rješavanje sporova između potpisnika ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.
Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.

Članak 126.

Mirenje iz prethodnog članka provodi Mirovno vijeće.
Mirovno vijeće ima pet članova:
– dva predstavnika Poslodavca
– dva predstavnika sindikata ili njihovih udruga, odnosno udruga više razine i
– jednog člana kojeg izaberu stranke u sporu s liste koje utvrđuje Gospodarsko socijalno vijeće.
Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika vijeća.

Članak 127.

Potpisnici ovog Ugovora mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog Mirovnog vijeća.
Prijedlog koji stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

XXII. MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA

Članak 128.

Poslodavac je dužan osigurati sve potrebne uvjete za provođenje postupaka mirnog rješavanja individualnih radnih sporova.

Članak 129.

Postupak mirenja pokreće se pisanom inicijativom upućenom tajniku.
Tajnika imenuje poslodavac iz redova radnika, uz prethodno savjetovanje sa sindikatom odnosno radničkim vijećem.
Dužnost tajnika je organizacija administrativnih poslova u vezi provođenja postupka mirenja, sukladno Pravilniku o mirenju u individualnim radnim sporovima.
Tajnik može biti i miritelj, uz suglasnost obiju stranaka, ukoliko je završio odgovarajuću edukaciju nalazi se na listi miritelja Ureda Vlade RH za socijalno partnerstvo.

Članak 130.

U pisanoj inicijativi radnik navodi odluku odnosno događaj u svezi kojeg je nastao spor, prijedlog za mirno rješavanje nastalog spora s izloženim stavom o reguliranju spornog odnosa, spremnost na mirno rješenje spora, te predlaže određenu osobu za miritelja.
Lista miritelja za individualne radne sporove vodi se pri Uredu Vlade RH za socijalno partnerstvo.

Članak 131.

Tajnik je dužan poslodavca odmah izvijestiti o primitku zahtjeva za pokretanje postupka mirenja, a poslodavac je dužan, najduže u roku od 3 dana izjasniti se o predloženom miritelju.
Prihvat predloženog miritelja dostavlja se tajniku.

Članak 132.

Nakon što dobije odgovor na prijedlog miritelja, tajnik zakazuje sastanak stranaka u sporu, najkasnije u roku od 3 dana.
Na sastanku će miritelj informirati stranke o postupku mirenja i o odredbama Pravilnika o mirenju u individualnim radnim sporovima.

Članak 133.

Ukoliko mirenje ne rezultira sporazumom kojim se spor okončava, radnik je u zakonskom roku ovlašten pokrenuti spor pred sudom.

Članak 134.

Postupak mirenja provodi se prema odredbama Zakona o mirenju (163/03) i Pravilnika o mirenju u individualnim radnim sporovima.

XXIII. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK

Članak 135.

Sindikati imaju pravo organizirati štrajk u skladu s odredbama Zakona o radu.

Članak 136.

Sindikati se suzdržavaju od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su Ugovorom uređena.
Obje strane ovog Ugovora sporna će pitanja nastojati riješiti mirenjem i arbitražom prije štrajka.
Za sva pitanja, koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima, sindikat se ne odriče prava na štrajk.
Obveza socijalnog mira vrijedi do kraja važenja Ugovora osim u slučaju pokretanja inicijative za izmjenu, dopunu i obnovu ovog Ugovora.
Izuzetno od stavka 1. i 3. ovog članka, dozvoljen je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima radnika, uz poštivanje zakonskih odredbi o radnoj obvezi.

Članak 137.

Ovlaštena osoba Sindikata dužna je Poslodavcu najaviti štrajk osam dana prije njegova početka, te pismeno dostaviti zahtjeve štrajkača.
Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja.
Uprava Društva, odnosno radnik kojeg Uprava ovlasti, dužan je pisano odgovoriti na zahtjev štrajkača u roku od 48 sati prije početka zakazanoga štrajka.

XXIV. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA

Članak 138.

Poslodavac i sindikat imenuju zajedničko Povjerenstvo za tumačenje odrednica ugovora i praćenje njihove primjene najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisivanja.
Zajedničko povjerenstvo ima šest članova od kojih po tri člana imenuje svaka ugovorena stranka.
Tumačenja odnosno zaključci Povjerenstva sastavni su dio ovog Kolektivnog ugovora i predstavljaju osnovu za njegovu primjenu u svim dvojbenim slučajevima.
Hrvatske šume d.o.o. sazvat će prvi sastanak Zajedničkog povjerenstva na kojem će se konsenzusom donijeti Poslovnik o radu Zajedničkog povjerenstva.

Članak 139.

Troškove pripremanja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorene strane, svaka u svom dijelu, a troškove mirenja i rada zajedničkog povjerenstva za tumačenje snosi Poslodavac.

XXV. ZAKLJUČIVANJE, TRAJANJE I PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 140.

Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 141.

Ovaj se Kolektivni ugovor sklapa na određeno vrijeme u trajanju od tri godine.
Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu danom kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, a primjenjuje se od 1. prosinca 2006. godine.

Članak 142.

Na pitanja koja nisu uređena ovim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu i odredbe općih akata Društva.

Članak 143.

Ovaj se Ugovor registrira u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske.

XXVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 144.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu Ugovora i to u pisanom obliku.
Druga strana je obvezna očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana.
Svaka strana potpisnica ovog Ugovora može otkazati Ugovor, ali je dužna prethodno ostalim potpisnicima Ugovora, najaviti svoje odstupanje pisano, najmanje 6 mjeseci prije otkazivanja ovog Ugovora.

Članak 145.

Poslodavac može svojom odlukom utvrditi povećanje visine iznosa utvrđenih ovim Ugovorom, odnosno utvrditi pojedina materijalna prava radnika, koja nisu predviđena ovim ugovorom.
Poslodavac će prije utvrđivanja pojedinih materijalnih prava radnika, a koja nisu predviđena ovim Ugovorom, od sindikata potpisnika Ugovora zatražiti mišljenje te ga izvijestiti o donesenoj odluci.

Članak 146.

Postupak sklapanja novog Kolektivnog ugovora počet će najkasnije četiri (4) mjeseca prije isteka roka valjanosti ovog Ugovora.

Članak 147.

Ovaj Kolektivni ugovor bit će javno objavljen u skladu s odredbama Zakona o radu.

Urbroj: DIR-01-2006-6187/13
Zagrebu, 7. prosinca 2006.
 

   HRVATSKE ŠUME d.o.o.                     HRVATSKI SINDIKAT ŠUMARSTVA
Predsjednik Uprave HŠ d.o.o.                                 Predsjednica Sindikata
mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. šum.,                       v. r. Gordana Colnar, v. r.