KOLEKTIVNI UGOVORI

565

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA RADNIKE HP – HRVATSKE POŠTE d.d.

sklopljen između HP – Hrvatske pošte d.d. i
Hrvatskog sindikata pošte
Republičkog sindikata radnika Hrvatske

I. UVODNE ODREDNICE

Članak 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika Hrvatske pošte iz rada i na temelju rada zaposlenih u HP – Hrvatskoj pošti d.d. (u daljnjem tekstu: Poslodavac), kao i prava i obveze Poslodavca sukladno Zakonu i drugim propisima.

Članak 2.

Odrednice ovog Ugovora primjenjivat će se na stranke koje ga potpišu.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Članak 3.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati uglavke o:
1. strankama, te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu;
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima;
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na kojoj se radnik zapošljava, ili kratak popis ili opis poslova;
4. danu otpočinjanja rada;
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme;
6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u trenutku sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja tog odmora;
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnos­no Poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u trenutku sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova;
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo;
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovog članka u ugovoru se može uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, Kolektivni Ugovor ili Pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja.

Članak 4.

Svaki radnik sklapa ugovor o radu koji u ime Poslodavca potpisuje predsjednik Uprave Društva ili osoba koju je on opunomoćio.
Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno vrijeme).
Iznimno, radni odnos može se zasnovati i na određeno vrijeme u slučajevima i uvjetima utvrđenim Zakonom i ugovorom.
Radni odnos iz prethodnog stavka ne može trajati dulje od ukupno 12 mjeseci kod Poslodavca, osim do povratka radnika s rodiljinog dopusta ili dužeg bolovanja.

Članak 5.

Poslodavac može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme i s osobom koja je završila školsku izobrazbu radi njezina osposob­ljavanja za samostalno obavljanje poslova na radnim mjestima u struci, odnosno na radnim mjestima iz zanimanja za koje se školovala (u nastavku teksta: pripravnik).
Iznimno, pripravnik se može primiti u radni odnos i na određe­no vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom roka utvrđenog u ugovoru o radu.

Članak 6.

Prije postupka zasnivanja radnog odnosa za nova ili slobodna radna mjesta na neodređeno vrijeme, u okviru organizacijske jedinice mora prethoditi postupak utvrđivanja ima li unutar organizacijske jedinice radnika koji udovoljavaju traženim uvjetima i kriterijima, osim za rukovodeća radna mjesta.
O potrebi iz prethodnog stavka Poslodavac je dužan istodobno na primjeren način obavijestiti radnike.

Članak 7.

Ugovaranje i trajanje pokusnog rada, pripravničkog staža, volonterskog rada i stručnih ispita uredit će se Pravilnikom o radu.

Članak 8.

Poslodavac može određene poslove povjeriti radnicima da ih obavljaju kod kuće u sljedećim slučajevima:
– majci s djetetom do 6 godina starosti,
– samohranom roditelju s djetetom do 10 godina starosti,
– invalidu Domovinskog rata,
– invalidu rada.
Rad pod uvjetima iz prethodnog stavka može se obavljati ako postoje svi potrebni uvjeti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovan radni odnos.
Odredbe o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noć­nom radu i stanci uredit će se ugovorom o radu radnika iz stavka 1. ovog članka.

Članak 9.

Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove iz djelatnosti prijma i isporuke poštanskih pošiljaka drugim pravnim i fizičkim osobama, ako bi se time prouzročio višak broja zaposlenih u Društvu.

III. IZMJENE UGOVORA O RADU

Članak 10.

Ugovor o radu može se izmijeniti bez prethodnog otkaza ugovora o radu, osobito u slučajevima:
– potrebe procesa i organizacije rada uz prethodno pribavljen pristanak radnika i savjetovanje radničkog vijeća;
– na zahtjev radnika zbog obiteljskih ili drugih opravdanih raz­loga;
– kad se tijekom radnog vijeka radnika smanjuje njegova radna sposobnost zbog godina starosti, povrede na radu, radne invalidnosti, ratne invalidnosti, profesionalnih i ostalih bolesti te ostalih razloga koji se utvrđuju posebnim propisima ili općim aktom.
U slučajevima iz alineje 3. stavka 1. ovog članka Poslodavac je neovisno o mjestu rada obvezan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika kao, primjerice: lakši posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima, druge poslove za koje je sposoban i slično, bez smanjenja bodova, odnos­no plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego što su nastupile spomenute okolnosti, osim u slučajevima kad je Poslodavac osigurao radno mjesto u skladu s rješenjem nadležne institucije.
Radniku koji u slučajevima iz stavka 2. ovog članka ne radi puno radno vrijeme može se osigurati rad na nekim drugim poslovima, najduže do punog radnog vremena.

Članak 11.

Prije stupanja na rad organizacijska jedinica Poslodavca u kojoj radnik zasniva radni odnos mora radniku omogućiti upoznavanje s općim aktima Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa, kao i s Kolektivnim ugovorom.

Članak 12.

Ako radnik svojim radom ne ostvaruje predviđene rezultate radnog mjesta, može se pokrenuti postupak otkaza ugovora o radu s ponudom novog ugovora za radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i znanjima.
Ocjenu donosi Povjerenstvo sastavljeno od tri člana, i to dva predstavnika Poslodavca i jedan sindikata.

IV. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Članak 13.

Radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme radnika raspoređeno je na 5 (pet) rad­nih dana u tjednu, osim kad se zbog efikasnosti i kvalitete sustava, tehnologije rada i rada s korisnicima tjedno radno vrijeme, uz suglasnost radničkog vijeća, raspoređuje na 6 (šest) radnih dana u tjednu.
U slučaju isplata mirovina i ostalih izvanrednih poslova rad poštonoša može se rasporediti i na 6. radni dan u tjednu. Za rad 6. dana u tjednu poštonoše ostvaruju pravo na slobodne sate i uvećanje plaće za rad u posebnim uvjetima sukladno članku 44. ovog Ugovora.
Radno vrijeme radnika u poštanskim uredima koji tijekom 5 radnih dana u tjednu ne ispune fond od 40 radnih sati može se rasporediti i na 6. radni dan u tjednu uz prethodnu suglasnost radnič­kog vijeća i uvećanje plaće za rad u posebnim uvjetima sukladno članku 44. ovog Ugovora.
Popis poštanskih ureda koji rade subotom, radno vrijeme i raspored radnog vremena određuje Poslodavac uz prethodnu suglas­nost radničkog vijeća.

Članak 14.

Radnik koji radi na radnom mjestu s nepunim radnim vremenom ima prava i obveze radnika koji radi puno radno vrijeme, a ostvaruje ih u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena, doprinosu u radu i rezultatima rada, sukladno Kolektivnom ugovoru.

Članak 15.

Rad radnika u vremenu između 22 (dvadeset dva) sata i 6 (šest) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.
Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da pojedini radnik radi noću uzastopno najviše jedan tjedan.
Radno vrijeme noću poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa.
Trudnice, majka s djetetom do 6 godina života, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina života, roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju i žena starija od 50 godina života ne može se rasporediti na rad noću, osim uz pisani pristanak ili na osobni zahtjev te uz suglasnost radničkog vijeća.

Članak 16.

U pojedinoj organizacijskoj jedinici može se izvršiti preraspodjela radnog vremena ako to zahtijeva priroda posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili izvršenje određenih poslova i zadataka.
Puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti u skladu s odrednicama Zakona o radu tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
Za poslove sezonske naravi preraspodijeljeno radno vrijeme smije biti duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati tjedno.
Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno rad­no vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena u roku od 1 (jedne) godine od prestanka potrebe za preraspodjelom radnog vremena, a najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Kod preraspodjele radnog vremena rad duži od punog radnog vremena u tjednu ne smatra se prekovremenim radom, odnosno posebnim uvjetom rada.

Članak 17.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena do 52 sata, kao i preko 52 sata, sukladno odredbama Zakona, donosi Poslodavac uz prethod­no savjetovanje radničkog vijeća, a dostavlja se radniku najmanje 8 dana prije preraspodjele.
Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju sva prava utvrđena Zakonom, a plaća u razdoblju u kojem će radnik raditi ili neće raditi isplaćivat će mu se prema odredbama Pravilnika o plaćama.
U odluci o preraspodjeli radnog vremena Poslodavac je dužan točno navesti u kojem će razdoblju radnik raditi dulje vrijeme, a u kojem kraće od punog ili nepunog radnog vremena.

Članak 18.

Odluku o prekovremenom radu donosi Poslodavac, s tim da se radniku može izdati nalog za prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim Zakonom.
Odluka o prekovremenom radu mora biti pisana i dostavljena radniku najkasnije u roku od 5 dana nakon početka obavljanja prekovremenog rada.
Vrijeme dulje od 8 sati u tijeku jednog radnog dana, koje radnik provede zbog potrebe tehnološkog procesa rada, priznaje se suklad­no članku 16. ovog Ugovora.
Trudnica, majka s djetetom do 3 godine starosti, roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju i samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti može raditi prekovremeno samo ako dade pisani pristanak.

Članak 19.

Odluku o pozivanju radnika na izvanredni rad u vrijeme dnev­nog odmora, dane tjednog odmora, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, državnih blagdana i praznika donosi ovlaštena osoba Poslodavca (s popisa ovlaštenika) samo u slučajevima kad se s raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetano odvijanje tehnološkog procesa, odnosno u slučaju kad bi zbog izostanka izvanrednog rada nastala šteta za Poslodavca.

Članak 20.

Ako priroda poslova i organizacija rada to omogućuje, Poslodavac može radniku koji radi s punim radnim vremenom, na njegov pisani zahtjev, odobriti rad kraći od punog radnog vremena te takav radnik ostvaruje prava sukladno članku 14. ovog Ugovora.
Kad zbog nemogućnosti nesmetanog odvijanja tehnološkog procesa uvjetovanog neorganiziranim prijevozom dolazi do prekida rada dužeg od jednog sata u okviru dnevnog radnog vremena, takav rad se smatra dvokratnim radnim vremenom.

V. ODMORI I DOPUSTI

Članak 21.

Radnik koji radi najmanje 6 (šest) sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 (trideset) minuta neprekidno.
Vrijeme odmora ne može se koristiti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti zadnja dva sata radnog vremena.
Korištenje stanke uredit će se Pravilnikom o radu, a za radnike koji neposredno rade s korisnicima usluga i Pravilnikom o radnom vremenu.
Radnici koji rade dulje od 10 sati dnevno imaju pravo na odmor u tijeku rada u dvostrukom trajanju.
Vrijeme i raspored korištenja odmora (stanke) Poslodavac je dužan istaknuti na vidljivom mjestu u prostoru za korisnike i u radnom prostoru.

Članak 22.

Radnik ima pravo na odmor između 2 (dva) uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.
Iznimno od odredbe stavka 1. radniku se može utvrditi pravo na odmor iz prethodnog stavka u trajanju od najmanje 10 (deset) sati neprekidno, pod uvjetima utvrđenim Zakonom.

Članak 23.

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno, a ako je prijeko potreban rad nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora u sljedećem tjednu, po mogućnosti prema želji radnika.

Članak 24.

Duljina godišnjeg odmora je minimalno 18 (osamnaest) radnih dana i povećava se primjenom sljedećih kriterija:
1. A. Na temelju grupa složenosti:
1. NKV                                                      1 dan
2. PKV, NSS                                             2 dana
3. SSS, KV                                                3 dana
4. VKV, VŠS                                             4 dana
5. VSS                                                        5 dana
B. Na temelju radnog staža:
– do 5 godina radnog staža                          1 dan
– od 5 do 10 godina radnog staža                2 dana
– od 10 do 15 godina radnog staža              3 dana
– od 15 do 20 godina radnog staža              4 dana
– od 20 do 25 godina radnog staža              5 dana
– od 25 do 30 godina radnog staža              6 dana
– više od 30 godina radnog staža                 7 dana
C. Na temelju otežanih uvjeta rada:
– rad sa strankama                                      1 dan
– rad na otvorenom (dostavljači i radnici
  na peronu)                                                 1 dan
– rad na motociklu                                       2 dana
2. Na temelju posebnih socijalnih uvjeta:
– roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom
razvoju ili utvrđenom invalidnošću                 2 dana
– samohranom roditelju                                2 dana
– radniku za svako dijete do                       15 (petnaest)
godina starosti                                              1 dan
– radniku invalidu u skladu sa Zakonom        2 dana
Kriteriji se primjenjuju kumulativno.
U smislu odredbi ovog Ugovora samohranim roditeljem smatra se roditelj:
– vanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen;
– vanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a majka ostvaruje pravo na dječji doplatak;
– djeteta razvedenih roditelja, a roditelj kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ostvaruje pravo na dječji doplatak;
– kojem je bračni drug umro ili je proglašen nestalim.
U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se blagdani, neradni dani, subote i nedjelje.
Radnik, koji se prvi put zapošljava ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.
Ako je radnik zasnovao radni odnos u tijeku kalendarske godine, a nema šest mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini razmjerno vremenu provedenom na radu u toj godini, ali ne manje od 2 dana za svaki mjesec proveden na radu.
Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.
Godišnji odmor za radnike HP – Hrvatske pošte d.d. iznosi maksimalno 30 radnih dana.

Članak 25.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, s tim da se prvi dio mora koristiti bez prekida u trajanju ne manjem od 12 (dvanaest) radnih dana neprekidno.
Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti na dan koji želi, a još jedan dan, ako za to postoji mogućnost, uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana ranije pisano obavijesti neposrednog rukovoditelja.

Članak 26.

Do kraja kalendarske godine Poslodavac, uz savjetovanje radničkog vijeća, uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i osobne potrebe radnika, donosi plan odmora za iduću kalendarsku godinu u kojem utvrđuje trajanje godišnjeg odmora te dan kada će pojedini radnik u tijeku godine početi korištenje godišnjeg odmora.

Članak 27.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora treba sadržavati sve kriterije prema kojima je radniku utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u kojem će radnik koristiti godišnji odmor.
Prigodom utvrđivanja dužine godišnjeg odmora pojedinom radniku uzimaju se u obzir svi kriteriji koje radnik ispunjava 30 (trideset) dana prije nastupa godišnjeg odmora.
Iznimno, kod kriterija radnog iskustva uzimaju se u obzir pune godine radnog staža koje će radnik ispuniti na kraju kalendarske godine za koju se godišnji odmor utvrđuje.
Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora se uručiti radniku najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 28.

Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor i o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 29.

Protiv odluke o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora radnik ima pravo podnijeti Poslodavcu zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 (petnaest) dana od uručenja odluke.

Članak 30.

Radnik koji je počeo korištenje odmora, koji je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja je prethodila godini u kojoj se vratio na rad.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora koje je nastalo po nalogu Poslodavca.
Troškovima iz stavka 2. ovog članka smatraju se stvarni putni i drugi troškovi koje je radnik imao u polasku i povratku u mjesto boravišta ili prebivališta do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta boravišta ili prebivališta prema Pravilniku o naknadama na teret troškova.

Članak 31.

Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno 7 (sedam) radnih dana godišnje, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:
– sklapanje braka                                         4 dana
– sklapanje braka djeteta                              2 dana
– rođenje ili posvojenje djeteta                      4 dana
– smrt roditelja, bračnog druga ili djeteta       5 dana
– smrt roditelja bračnog druga                       3 dana
– smrt brata ili sestre                                     3 dana
–smrt djeda ili bake                                       2 dana
–selidba                                                        3 dana
–elementarna nepogoda                                 5 dana
–teška bolest člana uže obitelji                       4 dana
–za sudjelovanje na kulturnim, sportskim i
  drugim aktivnostima koji su u interesu
  poslodavca do                                             5 dana
–svečane prisege u HV-u (otac i majka)         1 dan
–i u ostalim slučajevima (npr. smrt unuka,
  snahe,zeta i po pozivu sudskih, upravnih i
  drugih državnih tijela i dr.) do                       3 dana

Ako u slučajevima iz stavka 1. radnik mora putovati u mjesto udaljeno više od 200 km od mjesta prebivališta ili boravišta, ima pra­vo koristiti 1 (jedan) dodatni dan uz naknadu plaće za putovanje.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u ovom članku, neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom iste godine koristio po drugim osnovama.
Dobrovoljni davatelji krvi za svako davanje krvi koriste 2 (dva) slobodna dana, posebno i neovisno od broja dana i vremenu korištenja godišnjeg odmora tijekom godine.
Pravo korištenja plaćenog dopusta iz ovog članka je strogo namjensko radi oslobađanja od obveze rada.

Članak 32.

U posebnim slučajevima radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust tijekom kalendarske godine u pravilu do 30 (trideset) dana, i to za sljedeće:
– njegu bolesnog ili hendikepiranog člana uže obitelji;
– izgradnju ili popravak kuće i popravak stana radi otklanjanja posljedica više sile;
– liječenje na vlastiti trošak;
– izobrazbu, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na vlastiti trošak;
– posjet članovima uže obitelji koji žive u inozemstvu.
Kada to okolnosti dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti radniku u trajanju i više od 30 (trideset) dana.

VI. ZAŠTITA NA RADU

Članak 33.

Poslodavac je obvezan stalno raditi na unapređenju zaštite na radu, primjenjivati je, a radnik je dužan pridržavati se propisa iz područja zaštite na radu.
Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.
Radi prilagodbe tehničkom napretku Poslodavac je obvezan planirati tehnološki razvitak proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.
Poslodavac je obvezan prigodom uvođenja novih tehnologija informirati radnike, odnosno njihove povjerenike za zaštitu na radu o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Članak 34.

Poslodavac preuzima obvezu da, radi osiguranja zaštite radnika tijekom njihova rada, osigura provedbu sljedećih mjera:
– osiguranje potrebnih uvjeta za nesmetano obavljanje poslova na radnim mjestima;
– osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano odvijati;
– osiguranje mjera zdravstvene zaštite obveznim zdravstvenim pregledima radnika u posebnim zdravstvenim institucijama, i to za radnike koji rade na radnim mjestima s posebno otežanim i poseb­nim uvjetima rada;
– osiguranje mjera zdravstvene zaštite najmanje jednom godiš­nje za radnike koji rade puno radno vrijeme s korisnicima usluga;
– osiguranje zaštitne opreme i osobnih zaštitnih sredstava;
– osiguranje uvjeta, odnosno mjera za ostvarivanje boljih uvjeta rada radnika kod kojih postoji povećana opasnost od profesionalnih oboljenja ili nastupa invalidnosti;
– osiguravanje ispravnosti sredstava za rad sukladno propisima o zaštiti na radu i kontrolu u određenim vremenskim razdobljima;
– obavještavanje i osposobljavanje radnika za rad na siguran način;
– osiguravanje radnicima, koji zbog svojega zdravstvenog stanja ne mogu obavljati posao za koji su zasnovali radni odnos, moguć­nosti da se prema preostaloj radnoj sposobnosti mogu premjestiti na drugo radno mjesto.
Poslodavac će povjereniku zaštite na radu ili sindikalnom povjereniku osigurati pravo uvida u provedbu mjera iz prethodnog stavka ovog članka.

Članak 35.

U svezi s provedbom mjera zaštite na radu povjerenik radnika zaštite na radu ima prava i obveze:
– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstanci u radni i proizvodni proces;
– biti obaviješten o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika;
– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu;
– biti na inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik;
– pozivati inspektora kad ocijeni da su ugroženi životi i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti;
– školovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije od značenja za svoj rad;
– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje;
– svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način;
– pristupati mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada;
– kao i ostalo sukladno posebnom Sporazumu sklopljenom između Poslodavca i sindikata.

Članak 36.

Otežani uvjeti rada koji se ne mogu otkloniti primjenom propisa i mjera zaštite na radu utvrđuju se prema sljedećim kriterijima:
– utjecaju okoline – mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi;
– opterećenju – fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirod­nog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obvezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava koja povećavaju napor ili otežavaju obav­ljanje poslova;
– povećanom riziku od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, kao i ugrožavanju zdravlja, života i drugih bolesti u svezi s radom, kao i tehnoloških akcidenata;
– radu s onečišćujućim i prljavim tvarima.

Članak 37.

Poslodavac ne može ugovoriti i isplatiti novčanu naknadu rad­nicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za propuštenu primjenu propisa zaštite na radu.

VII. POSEBNA ZAŠTITA INVALIDNIH OSOBA, HENDIKEPIRANIH OSOBA I RADNIKA PRED MIROVINOM

Članak 38.

Od dana nastanka invalidnosti, odnosno od dana prekvalifikacije ili dokvalifikacije do ponude drugih poslova radniku – invalidu rada te ratnom invalidu – pripada plaća radnog mjesta isplaćivana na temelju prethodno sklopljenog ugovora o radu, osim u slučajevima kad je Poslodavac u mogućnosti osigurati radno mjesto u skladu s rješenjem mjerodavne institucije, a radnik to prihvaća.

Članak 39.

Radnik kojem prema propisima iz mirovinskog osiguranja do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 (pet) godina života zadržava do odlaska u mirovinu plaću radnog mjesta na kojem je u tom trenutku radio, ako je to za radnika povoljnije.
Pravo iz stavka 1. ovog članka radnik može koristiti najviše 5 (pet) godina.

VIII. PLAĆE

Članak 40.

Radniku za obavljeni rad kod Poslodavca pripada plaća te ostala primanja u skladu sa Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i odlukama Poslodavca.
Plaća radnika sastoji se od:
1. osnovne plaće
2. uvećanja za radni staž
3. dodatka za prehranu
4. uvećanja plaće za rad u posebnim uvjetima
5. korekcijskog faktora.

Članak 41.

Osnovna plaća je plaća radnika za rad u punom radnom vremenu, utvrđena Pravilnikom o plaćama, na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i uvjeta rada na tom mjestu koji nisu obuhvaćeni člankom 44. ovog Ugovora.
Osnovnu plaću radnika za puno radno vrijeme čini umnožak broja bodova vrednovanog radnog mjesta utvrđenog Pravilnikom o plaćama i bruto-vrijednosti boda.
Bruto-vrijednost boda za vrijeme primjene ovog Ugovora iznosi 8,50 kuna.
Najniža osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme iznosi u brutu (neto-plaća uvećana za porez, prirez i doprinose iz plaće):
– za NKV i NSS              3.400,00 kn
– za PKV                         3.952,00 kn
– za KV                           4.165,00 kn
– za SSS                          4.590,00 kn
– za VKV                        5.100,00 kn
– za VŠS                         5.610,00 kn
– za VSS                         7.650,00 kn
Kod izrade cjenika radnih mjesta primjenjuje se načelo da za isto radno mjesto bude utvrđena ista vrijednost u bodovima.
Cjenik radnih mjesta utvrđen Pravilnikom o plaćama – pročiš­ćeni tekst (HP glasnik broj 4/06) smatra se sastavnim dijelom ovog Ugovora.
Jednom godišnje, a najkasnije do 15. travnja, isplatit će se raz­lika plaće prema prosječnom godišnjem rastu potrošačkih cijena u prethodnoj godini koji objavljuje Državni zavod za statistiku.
Osnovicu za primjenu prosječnog godišnjeg rasta potrošačkih cijena za isplatu razlike plaće čini prosječno isplaćena plaća iz članka 40. stavak 2. ovog Ugovora.
Nakon usvajanja godišnjeg poslovnog izvješća od strane Skupštine Društva, a najkasnije do 15. lipnja, potpisnici ovog Ugovora pregovarat će o mogućoj korekciji bruto-vrijednosti boda.

Članak 42.

Osnovna plaća korigirana korekcijskim faktorom iz Pravilnika o plaćama povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%, i to od prvog dana po isteku mjeseca u kojem je radnik navršio punu godinu radnog staža.
Kao broj navršenih godina radnog staža smatra se ukupan broj godina radnog staža koje radnik navršava do kraja tekuće kalendarske godine.

Članak 43.

Radnik ima pravo na dodatak za prehranu u visini od 550 kn bruto. Dodatak za prehranu ne isplaćuje se za dane provedene na službenom putu, bolovanju i godišnjem odmoru.

Članak 44.

Za sate rada u posebnim uvjetima osnovna plaća uvećava se za sljedeće:
–noćni rad                                 40 %
–prekovremeni rad                    50 %
–rad subotom                            25 %
–rad nedjeljom, neradnim
  danom i blagdanom                  35 %
–dvokratni rad                           25 %
–popodnevni rad (samo za
  radnike koji stalno rade
  u popodnevnoj smjeni)             10 %
–smjenski rad (samo za rad u
  popodnevnoj smjeni)                10 %
–rad na dan Božića                   100 %
–rad na dan Uskrsa                  100 %
–za rad u izvanrednim okolnostima sukladno
  članku 19. ovog Ugovora       100 %
U slučaju ostvarivanja prava po više temelja iz stavka 1. ovog članka, osim na temelju prekovremenog rada i rada noću, primjenjivat će se postotak koji je povoljniji za radnika.

Članak 45.

Plaća pripravnika primljenog radi odrađivanja pripravničkog staža obračunava se u visini 70 % osnovne plaće za najniže radno mjesto u stručnoj spremi.
Plaća pripravnika za određeno radno mjesto obračunava se u visini 70 % osnovne plaće predviđene Pravilnikom o plaćama za rad­no mjesto na koje se radnik zapošljava.
Plaća pripravnika uvećava se za dodatak za prehranu i za rad u posebnim uvjetima.

Članak 46.

Sindikalnom povjereniku, koji je oslobođen obveza na radnom mjestu, pripada plaća kao i sva prava iz radnog odnosa, odnosno Ugovora o radu i Pravilnika o plaćama, bez uvećanja plaće za rad u posebnim uvjetima.

IX. NAKNADE PLAĆA

Članak 47.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i drugim propisima radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove osnovne plaće s odgovarajućim uvećanjem za radni staž, i to u slučajevima:
– plaćenog dopusta utvrđenog Pravilnikom o radu;
– blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom;
– rada u upravljačkim i sindikalnim tijelima, vojne vježbe, vjež­be jedinica MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zaštiti, izobrazbe i prekvalifikacije te stručne izobrazbe sukladno potrebama Poslodavca;
– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika;
– sudjelovanja na sportskim susretima radnika Poslodavca, ako je dobio odobrenje;
– sindikalne izobrazbe;
– kad odbija raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu.

Članak 48.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini svoje prosječne mjesečne plaće iz članka 40. i naknada plaće iz članka 47. ovog Ugovora, isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno plaće i naknada plaće tekućeg mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Članak 49.

Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti za prvih 7 radnih dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 75 % osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti od 8 do 42 dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 85 % osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Za cijelo vrijeme spriječenosti za rad zbog bolničkog liječenja ili kućnog liječenja po uputi specijalista radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 85 % osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu u visini 100 % osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

X. ROKOVI I RAZDOBLJE ISPLATE PLAĆE I NAKNADA PLAĆE

Članak 50.

Plaće i naknade plaća radnika isplaćuju se jednom mjesečno do 15. u mjesecu za protekli mjesec.
Isplate plaća i naknada plaće obavljaju se preko tekućeg računa ili štednih knjižica.

XI. NAKNADE NA TERET RASHODA

Članak 51.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora razmjerno radnom vremenu radnika utvrđenom ugovorom o radu. Invalidi rada i radnici koji sukladno Zakonu o radu rade sa skraćenim radnim vremenom imaju pravo na puni regres.
Novoprimljeni radnik koji je u potpunosti iskoristio godišnji odmor kod bivšeg poslodavca nema pravo na regres.
Ako je kod bivšeg poslodavca iskoristio samo dio godišnjeg odmora i nije iskoristio pravo na regres, pripada mu dio regresa razmjerno dijelu godišnjeg odmora na koji ima pravo u Društvu.
Regres za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u visini 2.000 kn neto za puno radno vrijeme.
Regres se isplaćuje u mjesecu koji prethodi mjesecu korištenja godišnjeg odmora. Uprava može, uz suglasnost sindikata, odlučiti o promjeni roka isplate regresa.

Članak 52.

Radniku se nadoknađuju troškovi prijevoza od mjesta prebivališta (boravišta) do mjesta rada i natrag u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne ili pojedinačne karte (ako ne postoji moguć­nost kupnje mjesečne karte), u mjesnom i međumjesnom javnom prijevozu, ali ne više od 700 kn mjesečno.
Ako od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada radnika i natrag ili na dijelu te udaljenosti nije organiziran javni prijevoz koji radniku omogućuje redoviti dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu udaljenost, odnosno za dio udaljenosti bez organiziranog javnog prijevoza, a koja se utvrđuje na osnovi visine cijene mjesečne karte javnog prijevoza s tog područja za istu udaljenost (u kilometrima).
Radnicima u središtima pošta bez obzira na način i sredstva kojima se koriste u prijevozu od mjesta prebivališta (boravišta) do mjesta rada i natrag pripada pravo na minimalnu naknadu troškova prijevoza u visini cijene javnog prijevoza u sjedištu središta.
Radnicima koji rade u sjedištu Poslodavca pripada pravo na minimalnu naknadu troškova prijevoza u visini cijene mjesečnog javnog prijevoza u sjedištu Poslodavca.
Radnicima u poštanskim središtima na čijem području nije organiziran javni prijevoz pripada pravo na minimalnu naknadu troškova prijevoza u visini najniže cijene mjesečnog javnog prijevoza.
Naknada troškova prijevoza iz ovog članka obračunava se i isplaćuje samo za dane nazočnosti na radu.

Članak 53.

Kad je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji (obavljanje određenih radnih zadataka, privremeno upućivanje radi zamjene nenazočnog radnika – slanje i obavljanje redovitih poslova radnog mjesta vozača i pratitelja autolinija), pripada mu naknada prijevoz­nih troškova i naknada punog iznosa troškova noćenja najviše do iznosa računa hotela s četiri zvjezdice te dnevnica u visini utvrđenoj propisima o porezu na dohodak.
Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuje se sukladno propisima za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna.
Troškovi se nadoknađuju na temelju vjerodostojne dokumentacije (računa, prijevozne karte i dr.).

Članak 54.

Dnevnice se iznimno isplaăuju i u slučaju kad je mjesto rada udaljeno i manje od 30 km ili 16,20 morskih milja od mjesta prebivaliđta ili boraviđta (slanje na otoke) ili ako prometne okolnosti ne omoguăuju svakodnevni povratak.
U slučaju privremenog rasporeda na rad u mjesto koje je udaljeno manje od 30 km ili 16,20 morskih milja od mjesta prebivaliđta ili boraviđta, kad je radniku omoguăen svakodnevni povratak, a na radu i putu provede viđe od 10 sati, radniku pripada terenski dodatak u iznosu ¼ dnevnice.

Članak 55.

Kad je radnik privremeno upućen na rad radi zamjene nenazoč­nog radnika izvan mjesta prebivališta ili mjesta boravišta u mjesto rada udaljeno manje od 30 km, a omogućen mu je svakodnevni povratak, pripada mu naknada troškova prijevoza u visini stvarnih troškova prijevoza.
U stvarne troškove prijevoza ne ulaze troškovi na relaciji za koju se radniku oni mjesečno nadoknađuju na rad i s rada, na temelju članka 52. ovog Ugovora.

Članak 56.

U slučajevima iz članaka 54. i 55. ovog Ugovora, kada nije organiziran javni prijevoz od mjesta boravišta ili prebivališta do mjesta rada, Poslodavac je dužan radniku osigurati prijevoz.

Članak 57.

Uporaba privatnog vozila u službene svrhe i naknada troškova po prijeđenom kilometru određena je Pravilnikom o naknadama radnicima na teret troškova.
Uporaba službenog mopeda u službene svrhe po ugovoru i nak­nada troškova regulirana je Pravilnikom o naknadama radnicima na teret troškova.
Uporabu privatnog automobila i službenog mopeda za službene svrhe odobrava Uprava Društva.

Članak 58.

Radniku koji je raspoređen po potrebi posla na rad u drugo mjesto priznaju se selidbeni troškovi:
– prijevoz radnika, članova obitelji i stvari;
– dnevnica radniku za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja.

Članak 59.

Poslodavac je dužan kolektivno osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodno vrijeme, tijekom 24 sata, za trajnu invalidnost uslijed nezgode na iznos od najviše 80.000,00 kuna, za liječenje u bolnici od posljedica nezgode na iznos od 40,00 kuna po danu, za smrt uslijed nezgode 40.000,00 kuna te za smrt uslijed bolesti na 20.000,00 kuna. Preslika police osiguranja je sastavni dio ovog Ugovora.
Poslodavac je dužan osigurati isplatu radniku za slučaj uzrokovanog prepadom, orobljavanjem i pljačkom za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta u visini od najmanje 15.000,00 kn.
Poslodavac je dužan osigurati isplatu radniku za slučaj psećeg ugriza za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta u visini od najmanje 2.000,00 kuna uz predočenje medicinske dokumentacije.

Članak 60.

Poslodavac će za Uskrs isplatiti radnicima u obliku poklon-bona iznos u visini neoporezivog iznosa poklon-bona u skladu s propisima o porezu na dohodak.
Poslodavac će isplatiti radnicima prigodnu isplatu za Božić u visini najmanje 1.000,00 kn neto.

Članak 61.

Kada radnik stekne uvjete za mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini od najmanje pet prosječnih mjesečnih neto-plaća i naknada plaće isplaćene u HP-u u prethodnom mjesecu.

Članak 62.

Radnik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada u HP-u, osim u slučaju kad se otkaz daje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu jedne polovine prosječne mjesečne plaće radnika ostvarene u tri posljednja mjeseca koja su prethodila prestanku ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada provedenu u HP-u.

Članak 63.

Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to:
– za 10 godina                 40 %
– za 15 godina                 50 %
– za 20 godina                 65 %
– za 25 godina                 75 %
– za 30 godina                 90 %
– za 35 godina               120 %
– za 40 godina               150 %
od iznosa jedne prosječne neto-plaće i naknade plaće isplaćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.
Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini, a isplaćuje se u mjesecu kad je navršena puna godina staža.

Članak 64.

Radniku ili njegovoj obitelji isplaćuje se financijska pomoć u visini neoporezivog iznosa sukladno propisima o porezu na dohodak u slučaju:
1. smrti radnika;
2. smrti člana uže obitelji (bračnog druga, djece ili roditelja);
3. neprekidnog bolovanja dužeg od 180 dana jednom godiš­nje;
4. uništenja ili oštećenja imovine uslijed prirodnih nepogoda ili požara, kada troškove snosi sam radnik;
5. zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenje, rehabilitacija nakon prepada, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) radnika i članova uže obitelji (bračnog druga i djece), čije plaćanje nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, kada troškove snosi sam radnik.
Odluku o dodijeli financijske pomoći iz točke 4. i 5. stavka 1. ovog članka donosi Uprava u skladu s mogućnostima, a prema kriterijima utvrđenim Pravilnikom o naknadama radnicima na teret troškova.

Članak 65.

Sredstva za prigodne darove djeci radnika isplaćuju se svakom radniku po djetetu u visini neoporezivog dijela dara (poklon), sukladno propisima o porezu na dohodak.
Pravo na darove imaju djeca radnika, djeca umrlih radnika, kao i djeca poginulih i nestalih radnika u Domovinskom ratu, do15 godina starosti navršenih u tekućoj godini.

Članak 66.

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se mjesečno djeci predškolskog uzrasta pa do završetka srednje škole prema sljedećim kriterijima:
–za djecu predškolskog uzrasta (godinu dana
  prije škole)                                                         10 %
– za djecu u osmogodišnjoj školi                           18 %
– za djecu u srednjoj školi                                     26 %
prosječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće u HP-u u prethodnoj godini.
Isplata teče od 1. u mjesecu kad je školovanje započeto, odnosno od dana nastupa smrti radnika.

Članak 67.

Novčana pomoć za školovanje isplaćuje se djeci samohranih roditelja jednom godišnje, a najkasnije do 15. rujna u tekućoj godini, i to:
–za djecu predškolskog uzrasta (godinu dana
  prije škole)                                                         10 %
– za djecu u osmogodišnjoj školi                           18 %
– za djecu u srednjoj školi                                     26 %
prosječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće u HP-u u prethodnoj godini.

Članak 68.

Novčana pomoć djeci, odnosno zakonskim starateljima djece radnika HP-a koji su poginuli i nestali u Domovinskom ratu i radnika HP-a koji su nasilno izgubili život za vrijeme obavljanja poslova u HP-u mjesečno se isplaćuje pomoć, i to:
– za djecu predškolskog uzrasta 50 % prosječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće u HP-u u prethodnoj godini;
– za djecu do završenog osmog razreda osnovne škole 70 % prosječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće u HP-u u prethodnoj godini;
– za djecu do završene srednje škole 90 % prosječno isplaćene neto-plaće i naknada plaće u HP-u u prethodnoj godini.
Isplata teče od 1. u mjesecu kad je školovanje započeto, odnosno od dana nastupa smrti ili pogibije te saznanju o nestanku radnika.

Članak 69.

Novčana pomoć iz članaka 66., 67. i 68. ovog Ugovora prestaje se isplaćivati kada nastupe sljedeći slučajevi:
– kada dijete redovito završi srednju školu;
– kada dijete samovoljno ili uz suglasnost staratelja napusti srednju školu;
– kada dijete više od jedanput ponavlja razred.

Članak 70.

Radnik s članovima svoje obitelji ima pravo na korištenje radničkih odmarališta uz dogovor sindikata i Poslodavca.

Članak 71.

Iz sredstava Poslodavca izdvajaju se sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika za sljedeće:
– redovite liječničke preglede radnika jednom u dvije godine,
– sportske susrete radnika u organizaciji Poslodavca i sindikata i
– rekreacijske potrebe u okviru organizacijskih jedinica Poslodavca, ovisno o broju radnika organizacijske jedinice.
Program, organizaciju i raspodjelu sredstava za namjene iz stavka 1. utvrđuje povjerenstvo ugovornih strana najkasnije do 31. siječnja za tekuću godinu.

XII. PLAĆA NA TEMELJU IZUMA I TEHNIČKIH UNAPREĐENJA

Članak 72.

Radniku, autoru izuma ostvarenog na radu ili u svezi s radom, te tehničkog unapređenja koji je Poslodavac prihvatio primijeniti pripada naknada sukladno Pravilniku o izumima i tehničkim unapređenjima.
Radniku, autoru izuma koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, ako je u svezi s djelatnošću Poslodavca, a autor izuma je prodao pravo njegova korištenja ne pripada naknada iz stavka 1. ovog članka.

Članak 73.

U slučaju kada korisnost izuma ili tehničkog unapređenja nije moguće utvrditi mjerljivim pokazateljima, naknada se utvrđuje u jednokratnom iznosu.
Odluku o visini naknade iz stavka 1. ovog članka donosi Poslodavac.

XIII. OTKAZNI ROKOVI KOD OTKAZA UGOVORA O RADU

Članak 74.

U slučaju redovitog otkaza primjenjuje se otkazni rok utvrđen Zakonom.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće izbivati s rada 8 sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Odredbe o otkazu primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predlaže radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Ako radnik od poslodavca dobije pisano upozorenje pred otkaz ugovora o radu, poslodavac je dužan upozorenje brisati iz personalne evidencije nakon isteka roka od 2 godine od donošenja upozorenja.

Članak 75.

Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.

XIV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Članak 76.

U slučaju nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška radnika Poslodavac će zajedno s radničkim vijećem sklopiti poseban sporazum o postupku i načinu te kriterijima za izradu programa zbrinjavanja viška radnika.

Članak 77.

U skladu s odrednicama sporazuma iz članka 76. ovog Ugovora, a u slučaju jednake radne efikasnosti upotrebljavaju se sljedeći uvjeti za očuvanje zaposlenja:
a) stručna sprema, tj. osposobljenost za rad
– radnik ima potrebnu školsku spremu i najmanje
   jednu godinu uspješnog osposobljavanja za rad
   koji obavlja                                                            40 bodova
– radnik nema potrebnu školsku spremu, s 10
   godina rada stekao je traženu osposobljenost
   za obavljanje poslova                                             40 bodova
– radnik ima potrebnu školsku spremu, nema struč­
   ne osposobljenosti za rad                                        20 bodova
– radnik nema potrebnu školsku spremu, a ima
   traženu osposobljenost za obavljanje poslova          20 bodova
–nema tražene stručne osposobljenosti za rad               0 bodova
b) duže radno iskustvo
– ubraja se do pet godina sa svakom godinom rad­
   nog iskustva                                                                  2 boda
– za više od pet godina maksimalan broj bodova         10 bodova
c) duži radni staž
– do deset godina za svaku godinu                             0,5 bodova
– iznad deset godina po jedan bod, maksimalni
   broj bodova                                                             10 bodova
–radnice s 35 godina mirovinskog staža osiguranja         0 bodova
d) zdravstveno stanje radnika
– slabije zdravstveno stanje kao posljedica nesreće
   na radu kod Poslodavca ili posljedica profesionalne
   bolesti                                                                       5 bodova
e) socijalno stanje
– u obitelji s dva djeteta do 18 godina starosti, tj. za
   vrijeme školovanja djece                                           5 bodova
– u obitelji s tri ili više djeteta do 18 godina starosti,
   tj. za vrijeme školovanja djece                                 10 bodova
– nezaposleni bračni drug                                              5 bodova
– radnik, bračni drug, tj. obiteljski član zajedničkog
   kućanstva koji se bavi obrtom ili ako je osnivač ili
   suosnivač domaćeg ili mješovitog poduzeća ili ako
   samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost            10 bodova

XV. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 78.

U ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu prema odredbama zakona i Pravilnika o radu.
Zahtjev za zaštitu prava podnosi se predsjedniku Uprave u roku od 15 dana, računajući od dana kad je uručena odluka kojom je povrijeđeno njegovo pravo.

Članak 79.

Poslodavac je dužan osigurati radniku rad u okruženju nesmetanom od seksualnog uznemiravanja bilo koje vrste.
Pod seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu podrazumijeva se nepoželjno i destruktivno ponašanje seksualne prirode ili drugi oblici ponašanja koji se temelje na spolu, a koji ugrožavaju dostojanstvo žena i muškaraca na poslu, a obuhvaćaju neželjeno fizičko (neželjeni dodiri, primoravanje na seksualne usluge), verbalno (nepoželjni seksualni komentari i aluzije) ili neverbalno ponašanje (pogledi, pokreti, pornografske slike).

XVI. ODGOVORNOST RADNIKA

Članak 80.

O odgovornosti radnika za izvršavanje radnih obveza, a u svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i odgovornost radnika za štetu Poslodavcu odlučuje se sukladno zakonu i Pravilniku o radu.

XVII. IZOBRAZBA RADNIKA

Članak 81.

Radnici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati na radu u skladu sa svojim sposobnostima i uvjetima rada iz djelatnosti Poslodavca.
Pravo na izobrazbu radnika regulirano je Pravilnikom o obrazovanju.
Poslodavac je dužan donijeti godišnji plan i program izobrazbe sukladno Pravilniku i o tome obavijestiti radnike.
Izobrazba za potrebe Poslodavca je obveza radnika te mu za to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio.
Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika kojeg je Poslodavac uputio na izobrazbu uređuju se posebnim ugovorom o međusobnim pravima i obvezama.
Prigodom izobrazbe radnika radnici koje je Poslodavac uputio na izobrazbu imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
– za svaki ispit 3 dana
– za diplomski rad 5 dana.
Radnici koje Poslodavac nije uputio na izobrazbu, a školuju se za radna mjesta predviđena sistematizacijom radnih mjesta Poslodavca, imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
– za svaki ispit 1 dan
– za diplomski rad 3 dana.

XVIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 82.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti spriječena ili ometana ako on djeluje u skladu sa Statutom sindikata, Zakonom i drugim propisima.

Članak 83.

Sindikalni povjerenik ima pravo na 1 i 1/2 (jedan i pol) sat aktivnosti po članu u radnom vremenu tijekom godine s naknadom plaće.
Pravo na rad u sindikatu za puno radno vrijeme (profesionalni rad) ima po jedan izvršitelj na svakih 750 članova.
Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće, utvrđenih u prethodnom stavku, Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja puno radno vrijeme omogućiti izostanak s rada s naknadom plaće prigodom pribivanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu najduže do 10 (deset) radnih dana u tijeku godine.
Prava iz ovog članka ostvaruje onaj sindikat koji okuplja najmanje 20 % radnika Društva.

Članak 84.

Sindikalni povjerenik za svoj rad u sindikatu odgovara samo članstvu i tijelima sindikata.
Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih u skladu sa Statutom sindikata ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost ili doveden u nepovoljan položaj.
Za vrijeme trajanja mandata i godinu dana nakon isteka mandata sindikalni povjerenik se ne može bez svoje suglasnosti i suglasnosti sindikata:
– premjestiti na drugo radno mjesto kod Poslodavca ili u drugo poduzeće;
– utvrditi kao višak zaposlenih.
Povjerenik ima pravo nakon prestanka sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje je radio prije odlaska na funkciju.
Sindikalnom povjereniku, kojem je funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet nakon funkcije traje razmjerno vremenu provedenom na funkciji, a ne više od 2 (dvije) godine.
Sindikat je obvezan Poslodavca obavijestiti o sindikalnim povjerenicima i o trajanju mandata svakog povjerenika.
Sindikalnom povjereniku, koji je oslobođen obveza na radnom mjestu, pripada plaća kao i sva ostala prava na temelju ugovora o radu ili na temelju posebno sklopljenog Ugovora između poslodavca i sindikata.
Ozljeda sindikalnog povjerenika u vrijeme obavljanja sindikalnih dužnosti, u redovito radno vrijeme, uključujući i vrijeme službenog putovanja vezanog uz obavljanje sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.

Članak 85.

Poslodavac sindikatu osigurava sljedeće radne uvjete:
a) radne prostorije veličine najmanje 0,05 m2 po članu sindikata, s tim da prostor ne može biti manji od 15 m2;
b) potrebna sredstva:
– namještaj,
– jedan telefonski priključak na svakih započetih 500 članova (uz plaćanje računa),
– potrošni materijal i sitni inventar.
c) slobodu sindikalnog izvješćivanja, podjele tiska, besplatno korištenje poštanskih usluga;
d) ustezanje članarine i sindikalnih financijskih potpora članovima sindikata.
Prava iz stavka 1. točke a) i b) ostvaruje onaj sindikat koji okuplja najmanje 20 % radnika Društva.

Članak 86.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku i povjereniku radnika zaštite na radu omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obnašanje njegove dužnosti te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava, ako za to postoji pisana suglasnost radnika.
Uvjeti za rad radničkih vijeća i povjerenstava zaštite na radu definirani su posebnim sporazumima koji su sastavni dio ovog Ugovora.

XIX. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK

Članak 87.

Radnici imaju pravo na organizirani štrajk.

Članak 88.

Sindikati se suzdržavaju od štrajka ako se sve odrednice iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su uređena Ugovorom.
Za sva pitanja koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima sindikat se ne odriče prava na štrajk.
Obveza socijalnog mira vrijedi do kraja valjanosti Kolektivnog ugovora.
Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka dopušten je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne potpore zahtjevima radnika, uz poštovanje zakonskih odredbi o radnoj obvezi.

Članak 89.

Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat se koristi sindikalnim propisima o štrajku.
Štrajkom rukovodi štrajkački odbor.
Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

XX. RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU POTPISNIKA UGOVORA

Članak 90.

Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.
Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.

Članak 91.

Mirenje iz prethodnog članka provodi Mirovno vijeće.
Mirovno vijeće čine tri člana:
– jedan predstavnik Poslodavca
– jedan predstavnik sindikata ili njihovih udruga, odnosno udruga više razine i
– jedan član kojeg izaberu stranke u sporu s liste koje utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.
Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika Vijeća.

Članak 92.

Potpisnici ovog Ugovora mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijed­log Mirovnog vijeća.
Prijedlog koji stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

XXI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93.

Ugovor je sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 94.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu Ugovora, i to u pisanom obliku.
Druga strana je obvezna očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana.

Članak 95.

Svaka strana potpisnica ovog Ugovora može otkazati Ugovor, ali je prije toga dužna pisano najaviti svoje odstupanje ostalim pot­pisnicima Ugovora, najmanje tri mjeseca prije otkazivanja ovog Ugovora.

Članak 96.

Ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 31. 12. 2010.
Postupak sklapanja novog Ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka valjanosti Ugovora.

Članak 97.

Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora, a najkasnije u roku od 60 dana nakon potpisivanja Ugovora, ako Zakonom nije propisan kraći rok.

Članak 98.

Poslodavac i sindikat imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odrednica Ugovora i praćenje njihove primjene najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisivanja.
Zajedničko tijelo ima četiri člana od kojih po dva člana imenuje svaka ugovorna strana.
Zajedničko tijelo donosi Poslovnik o svojem radu.

Članak 99.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane, svaka u svojem dijelu, a troškove Mirovnog vijeća i zajedničkog tijela za tumačenje Ugovora strane dijele proporcionalno.

Članak 100.

Ugovor ima otvorenu klauzulu kojom se dopunjuju odrednice dodatnim ugovorima.

Članak 101.

Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a primjenjuje se od 1. 1. 2007. godine.

Članak 102.

Ovaj se Ugovor objavljuje u HP glasniku – službenom glasilu Društva.