HRVATSKI SABOR

652

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o jav­nom bilježništvu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 26. siječnja 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/02
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb, 31. siječnja 2007.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU

Glava prva

OSNOVNE ODREDBE

Sadržaj zakona

Članak 1.

U Zakonu o javnom bilježništvu (»Narodne novine«, br. 78/93., 29/94. i 162/98.) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

»Članak 1.a

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovo značenje:
1. stranka je svaka osoba koja od javnog bilježnika zahtijeva:
– sastavljanje javnobilježničke isprave o pravnim poslovima i izjavama u kojima ona sudjeluje,
– sastavljanje zapisnika o pravnim radnjama koje obavi ili kojima je bio nazočan javni bilježnik,
– izdavanje potvrde o činjenicama koje posvjedočuje javni bilježnik,
– poduzimanje bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika utvrđene ovim ili drugim zakonom.
2. sudionik je stranka iz točke 1. ovoga članka i svaka druga osoba koja kod javnog bilježnika sudjeluje pri poduzimanju bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika (zastupnici i punomoćnici stranaka, svjedoci istovjetnosti, svjedoci akta, tumači, osobe povjerenja, vještaci i dr.).«

Članak 2.

Naslov iznad članka 3. mijenja se i glasi:
»Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava«.

Članak 3.

U članku 6. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Javni bilježnik ima svoj službeni pečat i žig kojima ovjerava isprave koje sastavlja ili pregleda u povodu radnji koje poduzima u obavljanju svoje službe.«
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Javni bilježnik može imati štambilje koje će koristiti radi jednostavnijeg pisanja teksta same ovjere.«
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., riječ: »štambilju« zamjenjuje se riječju: »žig«.

Članak 4.

U članku 9. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Komora se brine o čuvanju ugleda i časti javnih bilježnika te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te o odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona.«

Članak 5.

U članku 13. stavku 1. točka 9. mijenja se i glasi:
»9. koja je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, osigurati opremu i prostorije koje su prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo, potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe.«
U stavku 2. podstavku 2. riječi: »zbog krivičnog djela« zamjenjuju se riječima: »zbog kaznenog djela«, a riječi: »zbog inače nečasnog krivičnog djela« zamjenjuju se riječima: »zbog inače nečasnog kaznenog djela«.

Članak 6.

U članku 14. stavku 8. iza riječi: »Za« dodaju se riječi: »javne bilježnike,«, a iza riječi: »prisjednike« veznik »i« zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: »savjetnike i«.
Stavak 10. briše se.

Članak 7.

U članku 16. stavku 2. riječi: »dvadeset tisuća stanovnika« zamjenjuju se riječima: »petnaest tisuća stanovnika«.
Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
»(3) Za područje općinskog suda u čijem je sjedištu i sjedište trgovačkog suda, uz kriterije iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje se još jedno javnobilježničko mjesto.
(4) Za područje općinskog suda na svakih 200 registriranih pravnih osoba (trgovačkih društava, banaka ili njihovih filijala, osiguravajućih društava ili njihovih filijala, udruga, zaklada ili drugih pravnih osoba) ili obrtničkih radnji koje obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju financijsko poslovanje preko žiroračuna u pravilu se utvrđuje još jedno javnobilježničko mjesto.«
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 5., iza riječi: »i pravnog prometa« stavlja se zarez i dodaju riječi: »i povjereni poslovi (ostavine) i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave«.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.

Članak 8.

Naslov iznad članka 18. mijenja se i glasi:
»Pečat i potpis«.

Članak 9.

Članak 18. mijenja se i glasi:
»(1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odgađanja pribaviti pečate i žig.
(2) Pečati i žig javnog bilježnika sadrže: naziv »Republika Hrvatska«, grb Republike Hrvatske, naziv »javni bilježnik«, osobno ime javnog bilježnika, i naziv sjedišta javnog bilježnika.
(3) Otiske pečata i žiga te potpisa javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci pečata i žiga te pot­pis položit će se kod zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište. Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata i žiga te o pohrani potpisa, zakonom određeni sud, dostavit će radi pohrane Komori.
(4) Javni bilježnik ima najmanje jedan službeni pečat i žig. Javni bilježnik određuje potreban broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske koje će u svom radu koristiti. Pečate i žigove javni bilježnik može upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja.
(5) Javni bilježnik je dužan svoje pečate i žigove čuvati s poseb­nom pažnjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi način, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojem je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podneska ili preporučenim pismom.
(6) O gubitku pečata i žiga sud će bez odgode objaviti oglas u »Narodnim novinama«. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili žig.
(7) Odobrenje i ovjera otiska novog pečata ili žiga provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, a novi pečat ili žig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedećega slobodnoga rednog broja nakon broja pečata ili žiga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti će se postupak provesti i za izmjenu pečata i žiga zbog oštećenja.
(8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka je hitan.«

Članak 10.

U članku 19. stavku 1. točki 4. riječ: »krivično« zamjenjuje se sa riječju: »kazneno«, a riječi: »zbog drugog nečasnog krivičnog djela« zamjenjuju se riječima: »zbog teškog i osobito nečasnoga kaznenog djela«.

Članak 11.

U članku 20. stavku 1. i stavku 2. riječ: »rok« zamjenjuje se riječju: »dan«.

Članak 12.

U članku 21. stavak 3. brojka »5.« briše se.

Članak 13.

U članku 24. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ako javnom bilježniku prestane služba ili ako bude imenovan za javnog bilježnika na području drugog zakonom određenog suda, njegove će spise i knjige, te isprave koje su mu službeno predane preuzeti na čuvanje zakonom određeni sud.«
U stavku 4. riječi: »ili premještaja svog sjedišta« brišu se.

Članak 14.

Članak 26. mijenja se i glasi:
»Ako je služba nekog javnog bilježnika prestala, a drugi već postavljeni javni bilježnik može se useliti u poslovne prostorije razriješenoga javnog bilježnika, dužan je prije useljenja o svojoj namjeri i datumu useljenja izvijestiti Ministarstvo. U tom se slučaju neće primjenjivati odredbe ovoga Zakona i odredbe provedbenih propisa glede utvrđivanja uvjeta kojima moraju udovoljiti oprema i prostorije za obavljanje javnobilježničke službe.«

Članak 15.

U članku 27. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
»(2) ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje iz razloga navedenih u članku 21. ovoga Zakona,«.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Privremeno udaljenje iz službe po odredbama stavka 1. ovoga članka traje:
1. za slučajeve iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, do okončanja prvostupanjskog postupka pred sudom, ako je odlukom suda prvoga stupnja utvrđeno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomoćnog okončanja sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti,
2. za slučajeve iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, do konačnosti rješenja o razrješenju.
3. za slučajeve iz stavka 1. točke 3. ovoga članka samo ako zbog toga protiv javnog bilježnika bude istodobno pokrenut stegovni postupak i predloženo izricanje stegovne kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe u trajanju do jedne godine ili kazne oduzimanja prava na obavljanje službe, do pravomoćnosti disciplinske odluke.«
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 16.

U članku 28. stavka 1. riječ: »zastupnik« zamjenjuje se riječima: »vršitelj dužnosti«.

Članak 17.

U članku 29. stavku 1. iza riječi: »Komore« riječi: »i javnog bilježnika« brišu se.
U stavku 2. iza riječi: »ured« stavlja se točka, a riječi: »prebivalište, osim ako mu Ministarstvo ne dopusti da stanuje u kojem drugom mjestu« brišu se.

Članak 18.

U članku 30. stavku 2. i stavku 3. riječ »sjedišta« zamjenjuje se riječju: »područja«.

Članak 19.

U članku 34. stavak 4. briše se.

Članak 20.

U članku 35. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Sastavljati i ovjeravati prijevode, uz prethodno odobrenje Ministarstva, može i javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik, koji je istodobno i stalni sudski tumač za neki strani jezik.«

Članak 21.

U članku 37. stavku 5. na kraju rečenice, umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: »a niti bilo kojem tijelu vlasti dostavljati primjerke svojih isprava bez njihova pisana zahtjeva za dostavu pojedinačne i jasno određene javnobilježničke isprave.«

Članak 22.

U članku 44. stavku 1. riječi: »te svjedoka ako su i oni« zamjenjuju se riječima: »koji su«.

Članak 23.

U članku 46. stavku 1. riječ: »ispod« zamjenjuje se riječju: »iznad«.

Članak 24.

U članku 48. stavku 2. riječi: »svojim pečatom pričvrstiti« zamjenjuju se riječima: »pričvrstiti stavljanjem naljepnice, s otiskom žiga na ispravi«.

Članak 25.

U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Isprava koju je sastavio javni bilježnik bez njegova pečata i potpisa nema snagu javne isprave.«

Članak 26.

Članak 53. mijenja se i glasi:
»(1) Javnobilježnički akt potreban je osobito za pravnu valjanost:
1) ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost,
2) darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca,
3) svih pravnih poslova među živima koje osobno poduzimaju gluhi koji ne znaju čitati ili nijemi koji ne znaju pisati. Time se ne dira u odgovarajuće propise mjeničnog i čekovnog prava.
(2) Odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka ne odnose se na pravne poslove čija vrijednost ne prelazi 50.000,00 kuna.
(3) Odredbama stavka 1. ovoga članka ne dira se u odredbe ovoga ili drugog zakona po kojima je za valjanost pravnog posla potrebno da ispravu o njima sastavi sud ili javni bilježnik.«

Članak 27.

U članku 54. stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za ovršnost javnobilježničkog akta, ako se stranke u tom javnobilježničkom aktu nisu drugačije dogovorile, potrebno je da se javnom ispravom ili ispravom na kojoj je ovjeren potpis vjerovnika, odnosno, ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku utvrdi da je nastupio uvjet ili da je protekao rok.«
Stavak 6. mijenja se i glasi:
»(6) Isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao). Ako privatna isprava ne sadrži izjavu obveznika iz stavka 1. ovoga članka ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje će obveznik staviti svoj potpis, a prije solemnizacije, može unijeti i javni bilježnik.«

Članak 28.

U članku 55. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ovršnost javnobilježničkog akta može se pobijati po odred­bama Ovršnog zakona.«
U stavku 2. riječi: »odgoditi izvršenje« zamjenjuju se riječima: »obustaviti ovrhu«, a riječ: »izvršan« zamjenjuje se riječju: »ovršan«.

Članak 29.

Članak 56. mijenja se i glasi:
»(1) Osim zakonom određenih, svi drugi ugovori mogu se pred javnim bilježnikom sastaviti u obliku javnobilježničkog akta, i bez istodobno nazočnosti svih ugovaratelja, tako da javni bilježnik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat. U ponudi se mora navesti određeno vrijeme, kalendarski utvrđeno, do kojega se i prihvat mora utvrditi javnobilježničkim aktom. Ako se to ne učini u određenom roku, smatrat će se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta.
(2) Pravno je valjan i javnobilježnički akt sastavljen u nazoč­nosti samo nekih ugovaratelja ako je u aktu naznačeno da svi ugovaratelji nisu bili istodobno nazočni, uz uvjet da su svi ugovaratelji akt potpisali pred javnim bilježnikom koji ga je sastavio, te da su u odnosu na sve ugovaratelje u potpunosti poštivane odredbe članka 57. i 58. ovoga Zakona.
(3) Akte o ponudi i prihvatu ne mora sastaviti isti javni bilježnik. U takvom slučaju morat će drugi javni bilježnik svoj akt o prihvatu ponude poslati na čuvanje onom javnom bilježniku koji je utvrdio ponudu.«

Članak 30.

U članku 57. posljednja rečenica mijenja se i glasi:
»Prilozi će se pročitati samo na zahtjev stranaka, što se utvrđuje i u samom javnobilježničkom aktu«.

Članak 31.

U članku 59. stavku 1. iza prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
»Za zasnivanje osiguranja tražbine uređene zakonom, dovoljno je da privatnu ispravu potvrdi obveznik.«
U stavku 3. riječi: »i propisima članka 69. ovoga Zakona o sadržaju javnobilježničkog akta« zamjenjuju se riječima: »i propisima o sadržaju javnobilježničkog akta (članka 69. stavka 1. točke 2., 4. i 6.), te ako su ju potpisali sudionici iz članka 69. stavka 1. točke 2.) ovoga Zakona.«

Članak 32.

U članku 61. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Svjedoci istovjetnosti moraju biti punoljetne osobe koje javni bilježnik osobno poznaje ili čiju istovjetnost može utvrditi na temelju neke od isprava navedenih u članku 60. ovoga Zakona.«
U stavku 2. riječi: »poslovni svjedok« zamjenjuju se riječima: »svjedok akta«.

Članak 33.

Naslov iznad članka 62. mijenja se i glasi: »Svjedoci akta (Pozvani svjedoci)«.
U članku 62. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Dva su svjedoka potrebna pri sastavljanju javnobilježničkog akta kad je koji od sudionika gluh, nijem ili gluhonijem.«
U stavku 3. briše se točka i dodaju se riječi: »ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika«.

Članak 34.

Članak 65. mijenja se i glasi:
»(1) Ako zakon što drugo ne određuje, moraju svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, biti nazočni najkasnije kada stranke javnobiljež­nički akt potpisuju, što će biti naznačeno u aktu, osim ako stranke izričito ne zahtijevaju da isti budu nazočni i prilikom čitanja akta.
(2) Ako svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, nisu bili nazočni u vrijeme čitanja javnobilježničkog akta, stranke pred njima prije potpisivanja javnobilježničkog akta moraju izjaviti da su akt pročitale ili da im je bio pročitan i da odgovara njihovoj volji, što će se naznačiti u javnobilježničkom aktu.
(3) Ako je koja od stranaka gluha ili nijema, svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, moraju biti nazočni kada stranke daju izjave o raspoložbama koje će se unijeti u javnobilježnički akt, zatim prigodom čitanja cijelog akta strankama, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju javnobilježnički akt, što će se sve naznačiti u javnobilježničkom aktu.«

Članak 35.

U članku 68. stavku 1. riječi: »pored svjedoka akta (članak 62.)« brišu se, a riječi: »i prisegnuti« zamjenjuju se riječju: »stalni«.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Tumač nije potreban ako javni bilježnik ili prisjednik vladaju jezikom kojim se služi i sudionik.«
Stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 36.

U članku 69. stavku 1. točka 2) mijenja se i glasi:
»2) podatke o sudionicima: o fizičkim osobama (osobno i rođeno ime, adresa prebivališta, datum rođenja), a o pravnim osobama (matični broj subjekta – MBS, iz sudskog registra ili broj drugog registra i sjedište),«.

Članak 37.

U članku 74. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Javni bilježnik je ovlašten potvrditi da se prijepis, odnosno, preslika bilo koje isprave slaže s njenim izvornikom, odnosno s ovjerenim prijepisom ili ovjerenom preslikom izvorne isprave, a ako ne razumije jezik na kome je izvornik, odnosno ovjereni prijepis ili ovjerena preslika isprave napisana, potvrdit će samo onda ako je sam obavio prijepis, odnosno, presliku te isprave.«
Stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Javni bilježnik mora točno usporediti prijepis isprave s njezinim izvornikom i ako utvrdi da se slažu, potvrdit će to na samom prijepisu, a uz to će navesti da je to prijepis izvorne isprave, ili da je to prijepis ovjerenog prijepisa izvorne isprave, čime je pisan izvornik isprave, odnosno, ovjereni prijepis izvorne isprave (rukopisom, strojopisom, drugim mehaničkim ili kemijskim sredstvom, odnosno, olovkom ili perom), a ako se pri pisanju izvorne ili pri pisanju ovjere te isprave koristila i štambilja i ta će se činjenica također navesti u potvrdi. U potvrdi će se navesti i osobno ime i adresa prebivališta stranke koja je izvornik, odnosno ovjereni prijepis izvorne isprave pokazala javnom bilježniku, a ako stranka tu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila kad je njezin prijepis s njome uspoređivao.«
Stavak 6. briše se.
U dosadašnjem stavku 7., koji postaje stavak 6., riječ: »fotokopija« zamjenjuje se s riječi: »preslika«.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
»(7) Kad se ovjerava preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili ovjerene preslike izvorne isprave, u potvrdi će se samo navesti da je to preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili preslika ovjerene preslike izvorne isprave, te osobno ime i adresa prebivališta stranke, koja je javnom bilježniku pokazala ispravu čija se preslika ovjerava, a ako stranka izvornu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila u trenutku kada je s njom uspoređivala njezinu presliku.«

Članak 38.

U članku 75. stavak 2. briše se.

Članak 39.

U članku 76. stavku 1. iza riječi: »Javni bilježnik« stavlja se zarez i dodaju riječi: »javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik«.
Stavak 3. briše se.

Članak 40.

U članku 77. stavku 3. iza postojeće rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
»Ostali primjerci istog pismena ovjeravaju se po pravilima za ovjeru prijepisa (članak 74.).«

Članak 41.

U članku 82. stavku 1. riječi: »70. do 81.« zamjenjuje se riječima: »59. i 74. do 81.«, a riječi: »(članak 74. stavak 6., članak 75. stavak 2., članak 76. stavak 3.)« brišu se.

Članak 42.

U članku 83. stavku 1. prva rečenica, mijenja se i glasi:
»Javni bilježnik može, na zahtjev jedne stranke koja time želi postići kakav učinak, drugoj stranci na naznačenoj adresi priopćiti usmenu ili pisanu opomenu, otkaz, ponudu i drugu izjavu.«

Članak 43.

U članku 85. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Javni će bilježnik, sukladno odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona, kad je god to moguće utvrditi istovjetnost stranke koja je zatražila službenu radnju javnobilježničkog priopćenja, a i stranke kojoj je to priopćenje namijenjeno, i u tom će slučaju, u zapisniku i u potvrdi navesti način na koji je istovjetnost utvrđena.«

Članak 44.

Članak 86. mijenja se i glasi:
»Ako javni bilježnik u postupanju po članku 83. stavku 3. ovoga Zakona ne nađe na označenom mjestu stranku kojoj treba priopćiti izjavu ili ako mu ona ne dopusti pristup, ili ako ga odbije saslušati, javnobilježničku radnju priopćenja izjave obavit će upućivanjem onoga što joj je imao priopćiti, u pisanom obliku preporučenom poštanskom pošiljkom.«

Članak 45.

U članku 89. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 2., mijenja i glasi:
»(2) Javni će bilježnik, sukladno odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona, utvrditi istovjetnost osobe koja je predsjedala sjednici, a drugih osoba koje su bile nazočne samo na njihov zahtjev i u zapisnik će se navesti kako je njihova istovjetnost utvrđena.«

Članak 46.

U članku 93. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Dok javni bilježnik čuva isprave, na zahtjev bilo koje stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju tih isprava, ili pak njezinom nasljedniku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, izdat će se otpravak ili prijepis isprave, ili izvod iz isprave, odnosno odgovarajuća potvrda o činjeničnom stanju koje proizlazi iz isprave. Osobama u svezi kojih je isprava sastavljena ili ovjerena, koje kao stranke nisu neposredno sudjelovale kod javnog bilježnika, a i trećim osobama, javni bilježnik je ovlašten takvu ispravu izdati samo po odobrenju one stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju isprave ili pak po odobrenju njezinog nasljednika. Javni bilježnik, bez ovjere isprave, strankama ne smije izdavati prijepise (preslike) isprava koje sam čuva.«

Članak 47.

U članku 94. stavku 1. riječ u zagradi: »obični« briše se.

Članak 48.

U članku 97. stavku 2. iza riječi: »ovjereni« riječi: »i obični« brišu se.
U stavku 3. riječi: »iz stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »iz stavka 2.«.

Članak 49.

U članku 101. stavku 1. i 2. riječi: »potpuni otpravak« zamjenjuje se riječju: »prijepis«.

Članak 50.

U članku 108. stavku 3. riječi: »(članak 140.)« zamjenjuju se riječima: »(članak 141.)«.

Članak 51.

U nadnaslovu i naslovu iznad članka 109. iza riječi: »novca« veznik »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »vrijednosnih papira« dodaju se riječi: »i dragocjenosti«.
U članku 109. stavku 3. riječi: »odredbe stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »odredbe stavka 2.«.

Članak 52.

U naslovu iznad članka 110. iza riječi: »novca«, veznik »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »vrijednosnih papira« dodaju se riječi: »i dragocjenosti«.
U članku 110. stavku 1. iza riječi: »vrijednosne papire« dodaju se riječi: »i dragocjenosti«.

Članak 53.

U naslovu iznad članka 111. iza riječi: »novca«, veznik »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »vrijednosnih papira« dodaju se riječi: »i dragocjenosti«.
U članku 111. stavku 1. iza riječi: »preuzeti novac« veznik »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »vrijednosne papire« dodaju se riječi: »i dragocjenosti«.

Članak 54.

U naslovu iznad članka 112. iza riječi: »novca«, veznik »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »vrijednosnih papira« dodaju se riječi: »i dragocjenosti«.

Članak 55.

Članak 116. mijenja se i glasi:
»(1) Ministar pravosuđa će javnobilježničkim poslovnikom propisati vrste, oblik i sadržaj upisnika i knjiga koje vodi javni bilježnik.
(2) Prije stavljanja u uporabu upisnici i knjige iz stavka 1. ovoga članka, osim imenika, moraju biti povezani, njihovi listovi rednim brojevima označeni, jamstvenikom prošiveni te pečatom Komore ovjereni. Upisi se unose bez odgađanja, redom kako stigne koji pred­met, čitko i bez ostavljanja praznih rubrika. Brisanja unesenih podataka nisu dozvoljena, a ispravak upisa pogrešnog podatka vrši se precrtavanjem vodoravnom crtom, tako da precrtani podatak ostane čitak. Ispunjene upisnike i knjige, prije odlaganja u svoj arhiv, javni će bilježnik zaključiti podvlačenjem ravne crte na zadnjoj stranici knjige iza posljednjeg upisa, navođenjem ukupnog broja izvršenih upisa te potpisati i staviti svoj pečat.«

Članak 56.

U članku 117. stavku 2. u drugoj rečenici iza riječi: »Komoru«, dodaju se riječi: »i Ministarstvo«, a treća rečenica briše se.

Članak 57.

U članku 118. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Ako se utvrdi da upisnici i druge knjige nisu uredno vođene, javni bilježnik ili vršitelj dužnosti koji je preuzeo spise popunit će ih, ukoliko je to moguće.«

Članak 58.

Naslov »Glave osme« mijenja se i glasi:
»JAVNOBILJEŽNIČKI PRISJEDNICI, SAVJETNICI, VJEŽBENICI, ZAMJENICI I VRŠITELJI DUŽNOSTI JAVNOG BILJEŽNIKA«.

Članak 59.

U članku 122. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) U javnobilježničkom uredu mogu biti zaposlena najviše dva javnobilježnička prisjednika.«
U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 3., u drugoj rečenici riječi: »i 3. « brišu se.
Dosadašnji stavci 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5., 6., 7. i 8.

Članak 60.

U članku 123. stavku 2. riječi: »i stavka 3.« brišu se.
Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:
»(7) Ako vježbenik nakon položenoga pravosudnog ispita nastavi s radom ili zasnuje radni odnos u javnobilježničkom uredu, smatrat će se javnobilježničkim savjetnikom. Ova činjenica upisat će se u Imenik javnobilježničkih savjetnika koji ustroji Komora.
(8) U javnobilježničkom uredu može biti zaposlen samo jedan javnobilježnički savjetnik.«

Članak 61.

Naslov iznad članka 126. mijenja se i glasi: »Prava i dužnosti javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika«.
Članak 126. mijenja se i glasi:
»(1) Javni bilježnik je dužan omogućiti javnobilježničkom prisjedniku, savjetniku i vježbeniku da rade na svim poslovima iz njihovog djelokruga određenog ovim Zakonom.
(2) Javnobilježnički prisjednik može obavljati sve poslove koje je po zakonu ovlašten obavljati javni bilježnik, a Komora mu, samo na zahtjev javnog bilježnika, može ograničiti obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog bilježnika. Protiv rješenja Komore kojim se javnobilježničkom prisjedniku ograničava obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog bilježnika nije dopušten pravni lijek, ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Javnobilježnički vježbenik može umjesto javnog bilježnika kod kojeg radi:
1) sastavljati nacrte isprava,
2) zamjenjivati javnog bilježnika u onim poslovima u kojima ovaj zastupa stranke po članku 4. ovoga Zakona,
3) podizati proteste,
4) sastavljati inventare,
5) provoditi dobrovoljne dražbe pokretnih stvari s učinkom sudske dražbe,
6) priopćavati izjave (članak 83.),
7) vrši dostave.
(4) Javnobilježnički savjetnik umjesto javnog bilježnika kod kojeg radi, uz poslove iz stavka 3. ovoga članka, koje može obavljati kao i vježbenik, može ovjeravati i potvrđivati sve isprave koje se upisuju u upisnik ovjera i potvrda (članak 74. do 81.), osim potvrde (solemnizacije) iz članka 59. ovoga Zakona.
(5) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik potpisuju javnobilježničke isprave s napomenom da potpisuju u svoje ime, a za javnog bilježnika kod kojeg rade. Svi poslovi koje obavi javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik imaju isti pravni učinak kao da ih je neposredno obavio sam javni bilježnik. Javni bilježnik odgovara za obavljanje tih poslova, u skladu s ovim i drugim zakonom.
(6) Na pravni položaj javnobilježničkog prisjednika, savjetnika i vježbenika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o sudskim savjetnicima i vježbenicima.
(7) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik mogu početi s radom kod javnog bilježnika tek nakon što svoj potpis polože kod zakonom određenog suda, po pravilima ovoga Zakona koja se primjenjuju za polaganje potpisa javnog bilježnika kod kojega su zaposleni (članak 18. stavak 3.).«

Članak 62.

U članku 128. stavku 1. brojka: »4.« u zagradi zamjenjuje se brojkom: »3.«.
U stavku 2. iza brojke: »4.« stavlja se zarez, riječi: »i točka« brišu se, a iza brojke: »6.« dodaju se riječi: »i točka 8.«.
U stavku 3. riječi: »zamjenika postavi Komora, a« brišu se.

Članak 63.

U članku 129. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Da bi zamjenik obavljao svoju službu, Ministarstvo pravosuđa prethodno će donijeti rješenje o njegovom postavljenju. Javni bilježnik potrebu za zamjenikom pisano će prijaviti Ministarstvu i predložiti ime zamjenika i po mogućnosti vrijeme trajanja zamjene.«
U stavku 2. riječi: »tijekom kalendarske godine (stalni zastup­nik)« zamjenjuju se riječima: »najdulje godinu dana, a u posebnim slučajevima (bolest) može se i produžiti«.
U stavku 3. iza riječi: »predloženog zamjenika,« dodaju se riječi: »u roku od 8 dana«.
U stavku 4. riječ: »zastupnika« zamjenjuje se riječju: »zamjenika«.

Članak 64.

U članku 130. stavku 1. riječ: »premješten« briše se.
U stavku 3. riječi: »za njegov« zamjenjuju se riječima: »za svoj«, a riječi: »i pripada mu pravo na nagradu za obavljeni posao« brišu se.

Članak 65.

U članku 131. stavku 1. riječ: »uvjerenje« zamjenjuje se riječju: »rješenje«.
U stavku 2. u rečenici drugoj, riječi: »zakonom određenom sudu i« brišu se.
U stavku 4. riječ: »zastupnika« zamjenjuje riječju: »zamjenika«.
U stavku 7. riječi: »djelovodniku isprava« zamjenjuju se riječima: »upisnicima i knjigama javnog bilježnika iz članka 116. ovoga Zakona«.

Članak 66.

U članku 132. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Javni bilježnici jedne ili više županija mogu se udružiti u Javnobilježnički zbor.«
Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:
»(5) Ako nije drugačije određeno ovim Zakonom, ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore i javnobilježničkog zbora uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore.«

Članak 67.

U članku 133. stavku 1. točki 6) riječ: »da« briše se.

Članak 68.

U članku 141. stavku 3. riječ: »pojedinih« briše se.

Članak 69.

U članku 143. stavku 1. riječi: »ili staleškog« brišu se.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
»(8) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima kada dva ili više javnih bilježnika zajednički obavljaju svoju službu, ali ne mogu istodobno svi biti odsutni (članak 38. stavak 2.).«

Članak 70.

U članku 145. stavku 1. riječi: »u zvanju« zamjenjuju se riječima: »u obavljanju javnobilježničke službe«, a riječi: »svog staleža« zamjenjuju se riječima: »javnobilježničke službe«.
Stavak 4. briše se.

Članak 71.

U članku 146. stavku 2. riječi: »sudskog suradnika« zamjenjuju se riječima: »sudskog savjetnika«.

Članak 72.

U članku 147. stavku 3. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
»3) Ako je javni bilježnik zbog ranije počinjenoga teškoga disciplinskog djela bio kažnjavan kaznom o privremenom oduzimanju prava na obavljanje službe u trajanju do godine dana.«
U stavku 5. u uvodnoj rečenici iza riječi: »prisjednika« veznik »i« zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: »savjetnika i«.
U točki 2. riječi: »plaće sudačkog suradnika« zamjenjuju se riječima: »plaće sudskog savjetnika«.
Točka 3. briše se.
Dosadašnje točke 4. i 5. postaju točke 3. i 4.

Članak 73.

U članku 148. iza riječi: »prisjednik« veznik »i« zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: »savjetnik i«.

Članak 74.

U članku 149. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Ako disciplinski prijestup povlači kaznenu odgovornost, disciplinski postupak može se pokrenuti sve do vremena u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka.«

Članak 75.

U članku 150. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Javnobilježnička disciplinska vijeća o pokrenutim disciplinskim postupcima kao i o izrečenim disciplinskim kaznama dužna su pisano odmah obavijestiti Ministarstvo.«

Članak 76.

U članku 153. stavku 1. iza riječi: »podnijeti« dodaje se riječ: »Ministarstvo,«.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
»(5) O pokrenutom disciplinskom postupku protiv javnog bilježnika, prisjednika, savjetnika i vježbenika, Komora, odnosno državni odvjetnik i oštećenik dužni su pisano odmah obavijestiti Ministarstvo pravosuđa.«

Članak 77.

U članku 155. stavku 3. iza riječi: »prisjednika« riječ: »ili« zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: »javnobilježničkog savjetnika i«.
U stavku 4. iza riječi: »prisjednika« riječ: »ili« zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: »javnobilježničkog savjetnika i«.

Članak 78.

U članku 157. stavku 2. iza riječi: »posao« riječi: »iz opravdanih razloga« brišu se.

Članak 79.

U naslovu iznad članka 164. riječi: »i predujam« brišu se.

Članak 80.

U članku 164. iza riječi: »po obavljenom poslu« umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: »a može tražiti i primjereni predujam« brišu se.

Članak 81.

U članku 170. stavku 1. iza riječi: »u pravosuđu« stavlja se zarez, veznik »i« briše se, a iza riječi: »odvjetništvu« stavlja se zarez i dodaju riječi: »i u javnom bilježništvu«.

Članak 82.

U javnobilježničkim uredima u kojima je imenovano više od dva javnobilježnička prisjednika na temelju Zakona o javnom biljež­ništvu (»Narodne novine«, br. 78/93., 29/94. i 162/98.) oni ostaju kao zaposlenici u tim javnobilježničkim uredima.

Članak 83.

U cijelom tekstu Zakona o javnom bilježništvu (»Narodne novine«, br. 78/93., 29/94. i 162/98.) riječi: »Ministar pravosuđa, Ministarstvo pravosuđa, izvršenje, izvršnost, krivično, disciplinska, zakleti sudski tumač i druge izvedenice ovih riječi« u određenom padežu, zamjenjuju se riječima: »ministar nadležan za poslove pravosuđa, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, ovrha, ovršnost, kazneno, stegovna, stalni sudski tumač i drugim izvedenicama ovih riječi« u odgovarajućem rodu, broju i padežu«.

Članak 84.

U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar pravosuđa donijet će izmjene i dopune Javnobilježničkog poslovnika i Pravilnik o službenim sjedištima javnih bilježnika.

Članak 85.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o javnom bilježništvu.

Članak 86.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 701-01/06-01/01
Zagreb, 26. siječnja 2007.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.