HRVATSKA NARODNA BANKA

924

Na temelju članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/01. i 135./06.), a u vezi s člankom 40. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/02. i 141/06) i točkom 9.1.1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora (»Narodne novine«, br. 48/03.), odlučujući povodom prijave namjere provedbe koncentracije koju je podnijela Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A., sa sjedištem u San Marinu, Piazzetta del Titano 2, Republika San Marino, guverner Hrvatske narodne banke donosi sljedeće

RJEŠENJE

I. Ocjenjuje se dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem kontrole stjecanjem većine dionica i većinskog prava glasa u Glavnoj skupštini Banke Kovanica d.d., sa sjedištem u Varaždinu, Petra Preradovića 29, od strane Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A., sa sjedištem u San Marinu, Piazzetta del Titano 2, Republika San Marino.
II. Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku.
III. Ovo će rješenje biti objavljeno u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. Dana 27. prosinca 2006. Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A. (u nastavku teksta: Cassa San Marino) podnijela je Hrvatskoj narodnoj banci (u nastavku teksta: HNB) prijavu namjere provedbe koncentracije Cassa San Marino, Piazzetta del Titano 2, San Marino, 47890 Republika San Marino i Banke Kovanica d.d., Petra Preradovića 29, Varaždin (u nastavku teksta: Banka Kovanica). S obzirom da je Prijava namjere provedbe koncentracije (u nastavku teksta: Prijava) bila potpuna, HNB je 3. siječnja 2007. pod­nositelju Prijave izdala potvrdu kojom se potvrđuje da je zaprimila potpunu prijavu namjere provedbe predmetne koncentracije.
II. Razmatrajući podatke dostavljene u prijavi te druge podatke kojima je raspolagala Hrvatska narodna banka, utvrđeno je sljedeće:

1. Sudionici koncentracije

Kao direktni sudionici predmetne koncentracije pojavljuju se Cassa San Marino kao stjecatelj udjela i Banka Kovanica čije su dionice predmet kupoprodaje u navedenoj koncentraciji.

1.1. Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A.

Cassa San Marino je najstarija kreditna institucija u Republici San Marino, koju je 1882. godine osnovalo neprofitno udruženje Societa Unione Mutuo Soccorso (S.U.M.S.). Sukladno kasnije donesenim zakonima navedeno se društvo 2001. godine transformiralo u fondaciju Fondazione San Marino - Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino - S.U.M.S. iz koje su onda izdvojene bankarske aktivnosti u posebno dioničko društvo Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A. kakvo i danas egzistira.
Cassa San Marino kroz svojih 16 podružnica koje se nalaze isključivo na teritoriju Republike San Marino zapošljava oko 150 zaposlenika. Preko vlasničkih udjela u drugim društvima banka je neizravno prisutna i na inozemnim tržištima, u Italiji, Luksemburgu i Švicarskoj. Međutim, na hrvatskom bankovnom tržištu Cassa San Marino dosad nije bila aktivna niti je držala bilo kakve vlasničke udjele u društvima koja posluju u Republici Hrvatskoj.

1.2 Banka Kovanica d.d.

Banka Kovanica, koja se danas ubraja u skupinu malih banaka na bankovnom tržištu Republike Hrvatske, prvotno je osnovana kao štedionica da bi potom prerasla u banku. Varaždinska štedionica Kovanica d.d. osnovana je krajem 1997. godine te je nakon nekoliko dokapitalizacija i pripajanja manjih štedionica stekla dovoljno kapitala da se transformira u banku. Varaždinska štedionica Kovanica d.d. odnosno Banka Kovanica d.d. je tijekom 2001. pripojila Štedionicu Zlaticu d.d. i Štedionicu Zagišted d.d. dok su 2002. godine pripojene Štedionica More d.d. i Štedionica ViD d.d. Tijekom 2004. godine izvršene su dvije dokapitalizacije društva. Početkom 2002. štedionica je promijenila tvrtku te se od tada zove Banka Kovanica d.d.
Banka Kovanica, čije je sjedište u Varaždinu, ima odobrenje za pružanje bankovnih i ostalih financijskih usluga, a svoje poslovanje obavlja preko 20 poslovnica na gotovo čitavom teritoriju Republike Hrvatske. U 2006. godini banka je zapošljavala oko 115 zaposlenika.

2. Pravni oblik koncentracije

Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje kontrole od strane Casse San Marino nad Bankom Kovanica koja će nastati stjecanjem većine redovnih dionica (77,35%) Banke Kovanica od strane Casse San Marino.

3. Pravni temelj koncentracije

Pravni temelj za predmetno stjecanje dionica je Predugovor o kupoprodaji sklopljen 7. srpnja 2006. između Josipa Samaržije kao prodavatelja i Casse San Marino, te dodaci navedenom predugovoru sklopljeni 7. srpnja, 26. listopada i 30. listopada 2006.
Predugovorom je utvrđeno da se na dan njegovog sklapanja temeljni kapital Banke sastojao od...xx (označeno kao poslovna tajna).
Ugovorne strane suglasile su se...xx (označeno kao poslovna tajna).
Ugovorena kupoprodajna cijena dionica je ukupno...xx (označeno kao poslovna tajna).
S obzirom da je predugovor sklopljen...xx (označeno kao poslovna tajna)..
Cassa San Marino je u Središnjoj Depozitarnoj Agenciji...xx (označeno kao poslovna tajna).
Cassa San Marino obvezala se da će zadržati tvrtku i sjedište Banke sve dok postoje ekonomski i personalni razlozi, a najmanje 24 mjeseca od prijenosa dionica, te da će poštovati sve ugovore sa članovima uprave i zaposlenicima Banke u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i drugim propisima o radu.
Predugovorom je predviđeno...xx (označeno kao poslovna tajna).
Sastavni dio Predugovora je...xx (označeno kao poslovna tajna).
Nakon sklapanja Predugovora...xx (označeno kao poslovna tajna).

4. Obrazloženje o ekonomskoj i financijskoj strukturi koncentracije

Cassa San Marino je u ekonomskom strukturi koncentracije s Bankom Kovanica navela nekoliko razloga kojima obrazlaže zašto bi predmetna koncentracija proizvela pozitivne učinke za sudionike koncentracije, ali i za tržište. Poticaj za ulaganje poduzetnika Cassa San Marino u Banka Kovanicu jest zemljopisna blizina dviju država, Republike San Marino i Republike Hrvatske. Sukladno nedavno donesenom trogodišnjem razvojnom planu poslovanja Banke Kovanica koji je sastavljen od strane Banke Kovanice, Cassa San Marino planira prilagoditi svoje strateške ciljeve tim planovima i poduprijeti ih nekim novim idejama. Kako se navodi u Prijavi, Cassa San Marino planira svoje aktivnosti u Banci Kovanica usmjeriti na sljedeća područja:
a) povećati distributivnu mrežu banke,
b) proširiti asortiman usluga,
c) povećati tržišni udjel banke,
d) povećati profitabilnost.
Te svoje ciljeve Cassa San Marino planira ostvariti uz pomoć svoje vlastite financijske snage i iskustva koje ima u poslovanju na području Republike San Marino. Isto tako, suradnja s poduzetnicima iz Italije, Švicarske i Luksemburga te s njihovom mrežom komitenata može eventualno pomoći pritjecanju kapitala za financijska i proizvodna ulaganja u Republici Hrvatskoj.
Strateški plan poslovanja Banke Kovanica predviđa...xx (označeno kao poslovna tajna).
Cassa San Marino planira...xx (označeno kao poslovna tajna).
Uz financijsku snagu Casse San Marino...xx (označeno kao poslovna tajna).
Financijska struktura predmetne koncentracije uključuje...xx (označeno kao poslovna tajna).

5. Mjerodavno tržište

Odredbama točke 1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora (»Narodne novine« br. 48/03) određeno je da se za potrebe iste na odgovarajući način primjenjuje definicija pojma mjerodavno tržište iz propisa koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja. Sukladno Uredbi o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine« br. 51/2004.) mjerodavno tržište, u smislu članka 7. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 122/2003.), određuje se kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području.
U promatranoj koncentraciji Cassa San Marino stječe vlasnički udio u temeljnom kapitalu Banke Kovanica pa Cassa San Marino po prvi put ulazi na hrvatsko bankovno tržište. U navedenom slučaju radi se o tzv. modelu »stupanje u čizme« gdje Cassa San Marino, koja dosad nije bila prisutna na tom tržištu, stječe tržišni udio preuzete Banke Kovanica. Time se zapravo ne mijenja niti broj poduzetnika na promatranom tržištu niti se mijenjaju tržišni udjeli prisutnih tržišnih takmaca. S obzirom na takvu situaciju u definiranju mjerodavnog tržišta polazi se od usmjerenosti Banke Kovanica na određenu grupu komitenata odnosno od usmjerenosti banke na neko geografsko područje. U promatranoj se koncentraciji mjerodavno tržište s aspekta proizvodne i geografske dimenzije definira kao tržište bankovnog poslovanja sa stanovništvom na području Središnje Hrvatske.
U obrazloženju proizvodne definicije mjerodavnog tržišta treba poći od proizvoda i usluga koje banka nudi odnosno od njezine usmjerenosti na pojedinu grupu komitenata. Iz strukture prikupljenih depozita kao i iz strukture odobrenih kredita sasvim je jasno uočljivo da banka svoje poslovanje temelji na uskoj vezi sa sektorom stanovništva. Kad se promatraju oročeni depoziti (budući da oni kod Banke Kovanica čine 96% ukupnih depozita) vidljiva je izrazita usmjerenost Banke Kovanica na prikupljanje financijskih sredstava od sektora stanovništva. U promatrane dvije godine udio sektora stanovništva varirao je između 96% i 99%. Navedeno je pregledno prikazano u sljedećoj tablici...xx (označeno kao poslovna tajna).
Kad se promatra ponuda kredita banke uočava se kako je Banka Kovanica u protekle dvije godine odobravala svega četiri vrste kredita s tim da su krediti stanovništvu činili otprilike tri četvrtine kreditnog portfelja, dok su preostali dio uglavnom bili usmjereni za kreditiranje trgovačkih društava. Uz navedene dvije skupine kredita, Banka Kovanica je odobravala još stambene i hipotekarne kredite što je prikazano u sljedećoj tablici...xx (označeno kao poslovna tajna).
U određivanju zemljopisnog okvira mjerodavnog tržišta razmatrana je geografska usmjerenost banke na pojedina područja. Naime, unatoč tome što je Banka Kovanica imala raspoređene poslovne jedinice u 16 županija, u određivanju mjerodavnog tržišta došlo se do zaključka kako je ipak regionalno usmjerena s obzirom da se najveći dio poslovanja odvija na području regije Središnja Hrvatska. Pod pojmom regije Središnja Hrvatska u ovoj podjeli se misli na područje osam (8) županija i to: Grad Zagreb i Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija, Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija i Međimurska županija.
Budući da se u okviru nadzornih i statističkih izvješća koje HNB periodično prikuplja od banaka ne nalaze podaci s obzirom na strukturu depozita i strukturu kredita sektora stanovništva te s obzirom na geografsku podjelu istih bilo je nužno pristupiti aproksimaciji navedenih podataka iz dostupnih izvješća. Tako su iz izvješća o geografskoj koncentraciji danih kredita i primljenih depozita banke (obrazac KKD) korišteni podaci za ukupno prikupljene depozite i izdane kredite po županijama, a iz statističkih izvješća Bilanca stanja - BS/KRED-7 i Bilanca stanja - BS/DEP-8 su korišteni podaci o ukupnoj masi depozita i ukupnoj masi kredita podijeljenoj prema sektorima.
Nakon aproksimacije došlo se do saznanja da je poslovanje Banke Kovanica regionalno usmjereno i to prvenstveno na područje središnje Hrvatske u već spomenutim županijama. Naročita koncentracija poslovanja Banke Kovanica i u segmentu prikupljanja depozita kao i u segmentu odobravanja kredita prisutna je na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije i na području Varaždinske županije. S obzirom na prostornu blizinu Varaždinske županije, u Međimurskoj je županiji Banka Kovanica u promatranom razdoblju također ostvarila dobre rezultate u depozitnom poslovanju sa stanovništvom. U drugim županijama koje čine regiju Središnja Hrvatska Banka Kovanica je ostvarila nešto manji obujam svog poslovanja. Generalno gledajući, na području Središnje Hrvatske Banka Kovanica je ostvarila preko tri četvrtine svog depozitnog poslovanja sa stanovništvom odnosno oko dvije trećine kreditnog portfelja u okviru sektora stanovništva. Navedeno je pregledno prikazano u sljedećim tablicama...xx (označeno kao poslovna tajna).

5.1. Analiza mjerodavnog tržišta preko tržišnih udjela u izdanim kreditima, primljenim depozitima i ukupnoj aktivi

Na mjerodavnom tržištu, u spomenutih osam županija Banka Kovanica nije postigla značajne tržišne udjele. S aspekta prikupljenih depozita od sektora stanovništva najveći tržišni udio Banka Kovanica je postigla u Varaždinskoj županiji. Osim te županije relativno značajan tržišni udio Banka Kovanica je još ostvarila u Bjelovarsko-bilogorskoj i u Međimurskoj županiji. U preostalih pet županija Banka Kovanica je s obzirom na ostale konkurente u toj županiji ostvarila relativno male tržišne udjele. Unatoč tome što banka jednu petinu svojih depozita od stanovništva prikuplja na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, u ukupnoj sumi depozita na promatranom području Banka Kovanica zauzima tek 0,25% tržišnog udjela...xx (označeno kao poslovna tajna).
S aspekta odobrenih kredita Banka Kovanica nije nigdje na mjerodavnom tržištu postigla značajne tržišne udjele. Najbolju tržišnu poziciju Banka Kovanica je prema odobrenim kreditima stanov­ništvu postigla u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i u Varaždinskoj županiji. U ostalim županijama tržišni udjeli promatrane banke su bili znatno manji. Kao i kod depozita, unatoč tome što 20% kreditnog portfelja od stanovništva Banka Kovanica drži u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, tržišni udjel te banke je zanemarivo mali...xx (označeno kao poslovna tajna).

5.2. Analiza mjerodavnog tržišta prema prodajnim kanalima Banke Kovanica

Poslovna mreža Banke Kovanica prema podacima na kraju lipnja 2006. obuhvaća 19 poslovnica raspoređenih u 16 županija Republike Hrvatske. U 14 županija otvorena je po jedna poslovnica, dok su u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji otvorene 3 poslovnice te u Varaždinskoj županiji 2 poslovnice gdje je ujedno i sjedište banke. Tijekom trećeg kvartala 2006. otvorena je još jedna poslovnica Banke Kovanica pa trenutno postoji 20 aktivnih poslovnica koje se ovisno o spektru usluga koje pružaju nazivaju operativni ili financijski centri.
Na mjerodavnom tržištu koje obuhvaća regiju Središnja Hrvatska Banka Kovanica prema broju poslovnica u pojedinoj županiji nije postigla značajne tržišne udjele. Unatoč najvećem broju svojih poslovnica u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Banka Kovanica je među 203 poslovnice postigla tržišni udio od 1,48%. Nešto veći tržišni udio prema broju poslovnica u pojedinoj županiji ostvaren je na području Varaždinske županije gdje je Banka Kovanica s dvije poslovnice zauzela 4,88% udjela na tržištu. Cjelokupna poslovna mreža Banke Kovanica na teritoriju Republike Hrvatske predočena je u sljedećoj tablici...xx (označeno kao poslovna tajna).
Osim preko poslovnih jedinica, Banka Kovanica posluje i preko drugih kanala distribucije, putem bankomata. Na kraju polugodišta 2006. banka je držala četiri bankomata, dok je s otvaranjem nove poslovnice u Zadru postavljen i novi bankomat pa je na kraju 9. mjeseca 2006. Banka Kovanica imala pet bankomata kao dodatne kanale distribucije.
Provedbom ekonomske analize mjerodavnog tržišta razmotreni su učinci provođenja predmetne koncentracije. Na mjerodavnom tržištu koje se u proizvodnoj dimenziji definira kao tržište bankovnog poslovanja sa stanovništvom, a u zemljopisnoj dimenziji zbog regionalne usmjerenosti banke kao područje središnje Hrvatske, Banka Kovanica ne zauzima značajne tržišne udjele niti će se s provedbom koncentracije ti tržišni udjeli promijeniti. Stoga se može zaključiti kako za sada ne postoji niti će provedbom predmetne koncentracije doći do stvaranja vladajućeg položaja Banke Kovanica na mjerodavnom tržištu.

6. Udjeli sudionika koncentracije u drugim poduzetnicima

Analizu kapitalne i personalne povezanosti sudionika koncentracije, Casse San Marino i Banke Kovanica, međusobno kao i s drugim poduzetnicima potrebno je provesti kako bi se uočile moguće opasnosti za učinkovito tržišno natjecanje koje bi nastale provođenjem te koncentracije.

6.1. Kapitalna povezanost

Kapitalna povezanost sudionika koncentracije razmotrena je s aspekta vlasničkih udjela sudionika koncentracije u drugim društvima i s aspekta vlasničke strukture samih sudionika koncentracije. Budući da jedan od sudionika koncentracije, Cassa San Marino sa sjedištem u Republici San Marino, dosad nije bio prisutan na hrvatskom bankovnom tržištu zatraženo je očitovanje o vlasničkim udjelima u drugim društvima koja su kapitalno ili personalno povezana s društvima u Republici Hrvatskoj. Zbog prostorne blizine San Marina s Italijom postojala je potencijalna opasnost od povezanosti Casse San Marino s talijanskim bankama koje su vlasnički povezane s bankama u Republici Hrvatskoj. Stoga je Cassa San Marino u prilogu Prijavi dostavila izjavu kojom potvrđuje da nije kapitalno i personalno povezana s bilo kojom talijanskom bankom koja je prisutna na hrvatskom bankarskom tržištu.
Kao što je već prije rečeno, Cassa San Marino je kao dioničko društvo osnovana 2001. godine, a njezin osnivač kao i jedini dioničar banke bila je Fondazione San Marino - Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino - S.U.M.S. Banka je i dalje u vlasništvu istog dioničara koji raspolaže sa svih 7.000.000 komada dionica banke.
S aspekta vlasničkog udjela u temeljnom kapitalu Cassa San Marino kao društvo majka sudjeluje u nekoliko društava sa 100%-tnim vlasništvom dok je u nekoliko društava prisutna s određenim vlasničkim udjelom. Sva društva koja su direktno kapitalno povezana s Cassom San Marino obavljaju poslove u sektoru financija i posredništva te na području pružanja usluga. Navedena kapitalna povezanost s drugim društvima prikazana je u sljedećoj tablici.

Vlasnička struktura drugog sudionika koncentracije je nešto složenija nego kod Casse San Marino. Većinski vlasnik banke koji je ujedno i predsjednik nadzornog odbora banke drži 81,92% vlasničkog udjela u temeljnom kapitalu, dok sljedeća tri poduzetnika drže više od 1% udjela u temeljnom kapitalu. Prema podacima iz Središnje depozitarne agencije na kraju trećeg kvartala 2006. vlasničke udjele Banke Kovanica (420.420 redovnih dionica) držalo je oko 130 dioničara...xx (označeno kao poslovna tajna).
Odlukom Glavne skupštine banke...xx (označeno kao poslovna tajna).
Prema podacima dostavljenim iz Prijave Banka Kovanica drži vlasnički udio od 1% u Hrvatskom registru obveza po kreditima (HROK), a osim toga ni sa kojim drugim društvom nije kapitalno povezana.

6.2. Personalna povezanost

Sukladno podacima koji su dostavljeni u Prijavi, struktura rukovodstva Casse San Marino je sljedeća:
Uprava
Gilberto Ghiotti             predsjednik uprave
Giuseppe Lonfernini      zamjenik predsjednika uprave
Mario Fantini glavni       izvršni direktor
Vincenzo Busignani       član uprave
Luigi Fattori                  član uprave
Cesare Menghini          član uprave
Gian Carlo Berardi       član uprave
Andrea Albertini           član uprave
Paola Stanzani              član uprave
Antonella Cecchetti       član uprave
Marco Nonni                član uprave
Nadzorni odbor
Franco Norri                predsjednik nadzornog odbora
Marco Cevoli               član nadzornog odbora
Annalisa Poggiali           član nadzornog odbora
Personalna povezanost članova uprave i nadzornog odbora...xx (označeno kao poslovna tajna).
U Banci Kovanica upravu i nadzorni odbor čine sljedeće osobe:
Uprava
Lidija Hočurščak          predsjednik uprave
Ratko Špirelja              član uprave
Nadzorni odbor
Josip Samaržija             predsjednik nadzornog odbora
Darko Horvatin             član nadzornog odbora
Ivan Majdak                 član nadzornog odbora
Božica Samaržija           član nadzornog odbora
Milan Štimac                 član nadzornog odbora
Prema podacima dostavljenim u Prijavi...xx (označeno kao poslovna tajna).
Na temelju izloženih podataka o kapitalnoj i personalnoj povezanosti sudionika koncentracije s drugim poduzetnicima može se zaključiti da provedbom predmetne koncentracije neće nastati štetni učinci za tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.

7. Opis i obrazloženje očekivanih pogodnosti predmetne koncentracije za potrošače

Osim obrazloženja koja su već iznesena u sklopu ekonomske strukture predmetne koncentracije, stjecanjem vlasničkog udjela u Banci Kovanica Cassa San Marino će pridonijeti i stvaranju određenih pogodnosti za potrošače. S obzirom da Cassa San Marino svoje aktivnosti u Banci Kovanica planira usmjeriti između ostalog na povećanje distributivne mreže banke i na proširenje asortimana usluga to će direktno utjecati i na pogodnosti koje će uživati potrošači bančinih usluga. Povećanje broja poslovnica banke i razvoj alternativnih kanala distribucije omogućit će bančinim komitentima lakši pristup proizvodima i uslugama koje banka nudi.
S aspekta povećanja asortimana planira se komitentima banke ponuditi široki spektar proizvoda i usluga kako investicijskih tako i financijskih. Raznovrsnost ponude bit će obogaćena novom tehnikom rada uz jačanje određenih kreditnih proizvoda kao i uvođenje novih proizvoda i usluga. Komitentima banke, posebno skupini pravnih osoba, planira se ponuditi proizvode koji će biti konkurentniji od proizvoda koje je dosad na tržištu nudila Banka Kovanica.
Prema iznesenim planovima Cassa San Marino će potrošačima ponuditi nove proizvode koje Banka Kovanica dosad nije nudila, ti proizvodi će biti konkurentniji, a osim toga će postati i više dostupni jer će ih se koristiti u većem broju bančinih poslovnica odnosno bankomata. Iz tih razloga predmetna bi koncentracija trebala rezultirati pozitivnim učincima za potrošače.
III. Razmatranjem navedenih činjenica vezanih uz analizu predmetne koncentracije utvrđeno je sljedeće:
Provedbom koncentracije između Casse San Marino i Banke Kovanica, Cassa San Marino će steći...xx (označeno kao poslovna tajna). Cassa San Marino je banka sa sjedištem u San Marinu čiji se izravni djelokrug poslovanja odnosi samo na teritorij Republike San Marino. Banka drži određene vlasničke udjele i u drugim društvima na području San Marina te u Italiji, Luksemburgu i Švicarskoj čiji se poslovi ubrajaju u sektor financija i posredništva te u područje pružanja usluga. Stjecanjem udjela u temeljnom kapitalu Banke Kovanica Cassa San Marino će po prvi puta ući na hrvatsko bankarsko tržište.
Ulaskom u vlasničku strukturu Banke Kovanica Cassa San Marino će se prilagoditi razvojnom planu poslovanja Banke Kovanica, ali će istodobno pružiti i potporu banci s obzirom na svoju financijsku snagu i s obzirom na iskustvo koje ima u dosadašnjem bankarskom poslovanju. Najveći dio aktivnosti bit će usmjeren na povećanje distributivne mreže banke, zatim na proširenje asortimana usluga što bi onda zajedno trebalo rezultirati povećanjem tržišnog udjela banke kao i povećanom profitabilnošću banke. Uz spomenute aktivnosti veže se i povećanje broja zaposlenika banke. S aspekta potrošača uvođenje novih proizvoda i modernizacija postojećih proizvoda učinit će banku konkurentnijom na tržištu pa se mogu očekivati i niži troškovi proizvoda i usluga za potrošače. Osim toga, otvaranje novih poslovnica i ponuda drugih kanala distribucije omogućit će potrošačima brži pristup proizvodima i uslugama banke.
U promatranoj koncentraciji Cassa San Marino, koja dosad nije bila prisutna na hrvatskom bankovnom tržištu, stječe tržišni udio Banke Kovanica. U tzv. modelu »stupanje u čizme« nakon provedbe koncentracije ne mijenja se niti broj poduzetnika na tržištu niti se mijenjaju tržišni udjeli prisutnih poduzetnika. Budući da je poslovanje Banke Kovanica izrazito usmjereno na sektor stanovništva te budući da se radi o regionalno usmjerenoj banci onda se mjerodavno tržište definira kao tržište bankovnog poslovanja sa stanovništvom na području Središnje Hrvatske. Na tako definiranom mjerodavnom tržištu koje u zemljopisnoj dimenziji obuhvaća područje osam županija središnje Hrvatske Banka Kovanica je ostvarila vrlo male tržišne udjele po županijama. Najveći dio kako depozitnog tako i kreditnog poslovanja Banke Kovanica usmjeren je na Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i na Varaždinsku županiju. Prema tržišnim udjelima po županijama na kraju trećeg kvartala 2006. najveći tržišni udjel od 11,73% prema prikupljenim depozitima ostvaren je u Varaždinskoj županiji i 3,05% prema odobrenim kreditima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U drugim županijama koje su obuhvaćene mjerodavnim tržištem, tržišni udjeli su bili manji pa je analizom mjerodavnog tržišta u promatranoj koncentraciji zaključeno da provedba predmetne koncentracije neće prouzročiti negativne učinke za slobodno tržišno natjecanje na bankarskom tržištu.
S aspekta kapitalne i personalne povezanosti Cassa San Marino je potvrdila da nije kapitalno i personalno povezana s bilo kojom talijanskom bankom koja je prisutna na hrvatskom bankarskom tržištu. Osim toga, druge kapitalne i personalne povezanosti Casse San Marino s drugim poduzetnicima kao i kapitalne i personalne povezanosti Banke Kovanica s drugim poduzetnicima ne pokazuju da postoji ikakva opasnost za tržišno natjecanje.
Slijedom iznesenoga, Hrvatska narodna banka je predmetnu koncentraciju ocijenila dopuštenom, kako je odlučeno u točki I. izreke ovog rješenja.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom neposredno kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave ovog rješenja.

O. br. 95-020/01-07/ŽR
Zagreb, 25. siječnja 2007.

Guverner
Hrvatske narodne banke
dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.