USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1545

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio Lj. P. iz S., kojeg zastupa J. F., odvjetnik u S., na sjednici održanoj 19. travnja 2007., jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: I P-1297/96 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od tri (3) mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, Lj. P. iz S., P. c. 29, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 10.500,00 kn.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnio je 4. ožujka 2005. godine ustavnu tužbu radi duljine trajanja parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Parnični postupak pokrenut je 3. listopada 1996. pred Općinskim sudom u Splitu tužbom podnositelja protiv A. Č. iz S., radi naknade štete.
U razdoblju do 5. studenoga 1997. prvostupanjski sud nije održao ni jedno ročište.
U razdoblju nakon 5. studenoga 1997. u postupku su poduzete sljedeće radnje relevantne za odlučivanje o pravima i obvezama podnositelja:
– podnescima od 8. listopada 1998. i 14. siječnja 1999. podnositelj, kao tužitelj, potiče sud na zakazivanje ročišta,
– dana 28. veljače 2001. sud održava prvo ročište kada donosi rješenje o izvršenju uvida u spis toga suda broj: KT-1913/97,
– na ročištu održanom 8. travnja 2004. sud utvrđuje kako na isto nije pristupio tuženik pa naredno zakazuje za dan 13. svibnja 2004.
– na ročištu od 13. svibnja 2004. sud rješenjem odlučuje izvršiti uvid u spis toga suda broj: Kt-1913/97
– na ročištu od 19. svibnja 2005. sud rješenjem odlučuje izvesti dokaz saslušanjem svjedoka S. P. iz S.,
– na ročištu od 22. rujna 2005. sud je saslušao pozvanog svjedoka,
– na ročištu od 17. studenoga 2005. sud je saslušao ostale pozvane svjedoke,
– ročište zakazano za 22. veljače 2006. odgođeno je zbog spriječenosti raspravnog suca, tako da je naredno ročište zakazano za 5. travnja 2007.
– rješenjem suda od 10. srpnja 2006. godine predmet se dodjeljuje u rad novoj sutkinji.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak pokrenut je 30. listopada 1996. pred Općinskim sudom u Splitu tužbom podnositelja.
Duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). U Republici Hrvatskoj na snazi su i Protokol broj 12 (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02.), te Protokol broj 13 (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02.).
U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj.
Ustavna tužba podnijeta je 4. ožujka 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno osam (8) godina, četiri (4) mjeseca i četiri (4) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina i četiri (4) mjeseca.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

U pravnorelevantnom razdoblju postupak se vodio, i još uvijek se vodi, pred sudom prvog stupnja, koji je od radnji relevantnih za odlučivanje o pravima i obvezama podnositeljice, održao više ročišta, proveo je dokaz saslušanjem podnositelja i svjedoka, ali ne i tuženika.
Nakon podnošenja ustavne tužbe sud je održao još četiri (4) ročišta, da bi rješenjem od 10. srpnja 2006. predmet bio ustupljen drugoj sutkinji.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe nije, kao tužitelj u parničnom postupku, u pravnorelevantnom razdoblju pridonio duljini sudskog postupka. Naprotiv, svojim podnescima od 8. listopada 1998. i 14. siječnja 1999. godine poticao je sud na zakazivanje ročišta.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenoj pravnoj stvari.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u ovom predmetu u pravnorelevantnom razdoblju vodi pred sudom prvog stupnja skoro sedam i pol godina, a da nije odlučeno o tužbenom zahtjevu, što ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku.
Navedeno imajući u vidu i činjenicu da je sud u razdoblju od održanja prvog ročišta 28. veljače 2001. do održanja drugog ročišta 8. travnja 2004., te od održanja ročišta 17. studenoga 2005. do zakazivanja narednog ročišta za dan 5. travnja 2007., bio neaktivan.
Slijedom navedenog, a imajući u vidu ukupnu duljinu postupka, kao i okolnost da se u konkretnom slučaju ne radi o složenoj pravnoj stvari, Ustavni sud utvrđuje da je dugim trajanjem sudskog postupka, u kojem nije donijeta pravomoćna odluka suda, podnositelju povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je, u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Općinskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1031/2005
Zagreb, 19. travnja 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.