MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

1674

Temeljem članka 51. stavka 4. i članka 1021. stavka 1. alineja druga Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka donosi

PRAVILNIK

O OZNAKAMA I NAČINU OZNAČAVANJA NA PLOVNIM PUTOVIMA U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

 Ovim se Pravilnikom propisuju oznake na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Članak 2.

U unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske plovni se putovi obilježavaju po kombiniranom lateralnom (bočnom) i kardinalnom (osnovnom) sustavu oznaka odnosno obilježavanja.

Članak 3.

U unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske s oznakama obilježavaju se:
a) bočne granice plovnih kanala;
b) prirodne navigacijske opasnosti i druge prepreke za plovidbu (podrtine i sl.);
c) područja i objekti značajni za plovidbu;
d) nove opasnosti za plovidbu;
e) zabranjena sidrišta;
f) luke i prilazi lukama.

Članak 4.

Sustav obilježavanja sastoji se od osam tipova oznaka koji se mogu upotrebljavati u kombinaciji:
1. Lateralne (bočne) oznake koje se upotrebljavaju zajedno s uobičajenim pravcem obilježavanja koji se obično upotrebljava za dobro definirane kanale. Ovim se oznakama obilježavaju lijeva i desna strana rute koju treba slijediti;
2. Kardinalne (osnovne) oznake koje se upotrebljavaju zajedno s brodskim kompasom. Ovim se oznakama obilježava strana plovne vode;
3. Oznake usamljene opasnosti manjih razmjera oko kojih je plovna voda;
4. Oznake sigurnih voda oko kojih je plovna voda (npr. oznake sredine kanala);
5. Posebne oznake kojima se obilježava neko područje ili objekt o kojima je riječ u nautičkim publikacijama;
6. Oznake nove opasnosti za plovidbu;
7. Oznaka mosta;
8. Oznaka zabranjenog sidrišta.
Grafički prikaz svih tipova oznaka sastavni je dio ovog Pravilnika.

Članak 5.

Oznake mogu biti plutajuće, stalne (zidane) ili pobodene odnosno zglobno elastične. Na oznakama se mogu postavljati odgovarajuća svjetla.
Značenje oznake ovisi o jednoj karakteristici ili o više karakteristika, i to:
a) danju – o obliku, znaku na vrhu i boji,
b) noću – o boji i ritmu svjetla.

II. LATERALNI (BOČNI) SUSTAV

Članak 6.

Oznakom lateralnog (bočnog) sustava na dobro definiranom kanalu ili prolazu označava se lijeva odnosno desna strana ili obje strane kanala ili prolaza kojom plovni objekt mora ploviti, te ulazi u luke.
Oznaka na desnoj odnosno lijevoj strani pokazuje da plovni objekt mora proći uz oznaku smjerom da mu ona ostaje desno, odnosno lijevo.
Desna ili lijeva strana određuje se po smjeru koji plovni objekt uzima kad se približava luci, rijeci, ušću ili drugom plovnom putu dolazeći s otvorenog mora.
U kanalima koji se protežu usporedo s općim smjerom obale kopna, a pristupačni su s dviju strana, desna odnosno lijeva strana određuje se prema smjeru kretanja kazaljke na satu.
Ako uzduž obale kanala postoji više istovjetnih oznaka, one mogu biti obilježene rednim brojevima bijelom bojom – počinjući od otvorenog mora ili početka plovnog puta, s tim da se na oznakama s desne strane postave neparni, a s lijeve strane – parni brojevi. Na rijekama strane se označavaju u odnosu prema uzvodnoj plovidbi.

Članak 7.

Oznake su lateralnog sustava u obliku stošca, valjka ili motke. Kad se lijeva ili desna strana označava bez primjene stožastih ili valjkastih oblika, postavljena oznaka treba imati odgovarajući znak na vrhu.

Članak 8.

Oznake desne strane kanala su u obliku stošca ili motke obojene zelenom bojom. Ove oznake mogu imati znak na vrhu u obliku stošca s vrhom okrenutim nagore, obojen zelenom bojom.
Oznake lijeve strane kanala su u obliku valjka ili motke obojene crvenom bojom. Ove oznake mogu imati znak na vrhu u obliku valjka obojen crvenom bojom.
Modificiranim lateralnim oznakama označava se račvanje plovnog kanala, kojima se označava glavni kanal kao povoljnija ruta.
Glavni kanal desno:
– valjak ili motka obojena u crveno sa širokim zelenim pojasom. Znak na vrhu ako ga ima, crveni valjak.
Glavni kanal lijevo:
– stožac ili motka obojena zelenom bojom sa širokim crvenim pojasom. Znak na vrhu ako ga ima, zeleni stožac s vrhom prema gore.

Članak 9.

Svjetla kojima se označavaju strane kanala jesu:
a) na desnoj strani – zeleno svjetlo bilo koje karakteristike;
b) na lijevoj strani – crveno svjetlo bilo koje karakteristike;
c) modificirane lateralne oznake za označavanje glavnog kanala desno:
– crveno svjetlo – bljeskovi u grupi (2+1)
glavni kanal lijevo:
– zeleno svjetlo – bljeskovi u grupi (2+1)

Članak 10.

Ako se na oznake na stranama kanala upisuju brojevi, oni se upisuju u skladu s odredbom članka 6. stavka 5. ovog Pravilnika.

Članak 11.

Ugrađene konstrukcije svjetala koje su sastavni dio lateralnog (bočnog) sustava boje se bojom karakterističnom za oznake u tom sustavu. Ove se konstrukcije ne mogu bojiti bojom čije bi značenje bilo u suprotnosti sa značenjem što ga ta boja ima u ovom sustavu obilježavanja.
Odredba stavka 1. ovog članka primjenjivat će se i na stalne konstrukcije lučkih svjetala u unutrašnjosti luke. U tom se slučaju bojom konstrukcije svjetla određuje strana na kojoj treba ostaviti svjetlo pri prilaženju ili pristajanju. Ako konstrukcija svjetla nije bojena bojom karakterističnom za lateralni (bočni) sustav obilježavanja po odredbama ovog Pravilnika, unutrašnjosti luke može se prilaziti i pristajati bilo s koje strane. U tom se slučaju bijela boja koristi i za konstrukciju i za samo svjetlo.

III. KARDINALNI (OSNOVNI SUSTAV)

Članak 12.

Oznakom kardinalnog (osnovnog) sustava obilježavaju se:
a) najdublje vode u području na strani koja je obilježena oznakom;
b) sigurne strane kojima treba proći pored opasnosti. Oznakom kardinalnog (osnovnog) sustava također se upozorava na neko važno mjesto u kanalu (zavoj, spajanje, račvanje ili završetak neke pličine).

Članak 13.

Oznaka kardinalnog (osnovnog) sustava dobiva naziv po kvadrantu u kojem je postavljena i označava da treba proći na imenovanoj strani oznake.

Članak 14.

U kardinalnom (osnovnom) sustavu postoje četiri kvadranta: sjeverni (N), istočni (E), južni (S) i zapadni (W). Kvadranti su ograničeni smjerovima NE, SE, SW, NW, računajući od središta opasnosti.

Članak 15.

Kvadranti se obilježavaju:
1. Sjeverni kvadrant (između smjerova NW i NE):
a) oznakom u obliku stupa ili motke obojenih u gornjoj polovici crnom bojom, a u donjoj polovici žutom bojom,
b) znakom na vrhu – dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s vrhovima okrenutim nagore,
c) bijelim neprekidnim svjetlom, s vrlo brzim ili brzim bljeskanjem
2. Istočni kvadrant (između smjerova NE i SE):
a) oznakom u obliku stupa ili motke obojenih crnom bojom, sa širokim vodoravnim žutim pojasom po sredini,
b) znakom na vrhu – dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s osnovom prema osnovi,
c) bijelim svjetlom s tri vrlo brza bljeska svakih 5 sekundi ili bijelim svjetlom s tri brza bljeska svakih 10 sekundi;
3. Južni kvadrant (između smjerova SE i SW):
a) oznakom u obliku stupa ili motke obojenih u gornjoj polovici žutom, a u donjoj polovici crnom bojom,
b) znakom na vrhu – dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s vrhovima okrenutim nadolje,
c) bijelim svjetlom sa šest vrlo brzih bljeskova nakon čega slijedi bljesak u trajanju ne manjem od 2 sekunde svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom sa šest brzih bljeskova nakon čega slijedi bljesak u trajanju ne manjem od 2 sekunde – svakih 15 sekundi
4. Zapadni kvadrant (između smjerova SW i NW):
a) oznakom u obliku stupa ili motke obojenih žutom bojom sa širokim vodoravnim crnim pojasom po sredini,
b) znakom na vrhu – dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s vrhom prema vrhu,
c) bijelim svjetlom s devet vrlo brzih bljeskova svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom s 9 brzih bljeskova svakih 15 sekundi.

Članak 16.

Oznake kardinalnog (osnovnog), sustava nisu karakterističnog oblika, ali su prvenstveno u obliku stupa ili motke obojenih žutim i crnim pojasevima. Kad se obilježava oznakama kardinalnog (osnovnog) sustava znakovi na vrhu u obliku su dvostrukog stošca crne boje, s vrhom okrenutim nagore ili nadolje, u obliku dva čunja s osnovom prema osnovi ili vrhom prema vrhu. Znak na vrhu treba biti zadovoljavajuće veličine, a čunjevi, moraju biti jedan od drugoga vidljivo odijeljeni.

Članak 17.

Svjetla oznaka kardinalnog (osnovnog) sustava bijele su boje s vrlo brzim ili brzim ritmom bljeskanja. Vrlo brzo bljeskanje je bljeskanje brzinom od 120 ili 100 bljeskova u minuti. Brzo bljeskanje je bljeskanje brzinom od 60 ili 50 bljeskova u minuti.

IV. OZNAKA USAMLJENE OPASNOSTI MANJIH RAZMJERA

Članak 18.

Oznaka usamljene opasnosti manjih razmjera je u obliku stupa ili motke obojenih crnom bojom, s jednim ili više širokih vodoravnih crvenih pojaseva. Oznaka usamljene opasnosti manjih razmjera mora imati znak na vrhu – dvije crne kugle jedna iznad druge, međusobno jasno odvojene. Svjetlo oznake usamljene opasnosti manjih razmjera je bijelo svjetlo na bljeskove, po dva svjetla u skupini.
Oznaka usamljene opasnosti manjih razmjera može se zaobići sa svih strana.

V. OZNAKA SIGURNE VODE

Članak 19.

Oznaka sigurne vode je u obliku kugle ili u obliku stupa ili motke. Kugla, stup ili motka obojeni su okomitim crvenim ili bijelim prugama. Ako je oznaka sigurne vode u obliku stupa ili motke, mora imati znak na vrhu – kuglu crvene boje. Svjetlo oznake sigurne vode je bijelo svjetlo izofazno na pravilne prekide ili bijelo svjetlo s jednim dugim bljeskom svakih 10 sekundi, ili Morse A (.-).
Oznakom sigurne vode obilježava se a) da se oko oznake nalazi sigurna voda b) središnja linija i sredina kanala.
Oznaka sigurne vode služi i kao alternativa lateralnoj (bočnoj) ili kardinalnoj (osnovnoj) oznaci radi obilježavanja prilaza obali.

VI. POSEBNE OZNAKE

Članak 20.

Posebne oznake kojima se obilježavaju neka područja ili objekti o kojima je riječ u nautičkim publikacijama su:
1. oznake sustava za prikupljanje podataka na otvorenom moru (ODAS-sustav);
2. oznake odvajanja prometa gdje upotreba oznaka predviđenih ovim Pravilnikom može uzrokovati zabunu;
3. oznake istovarišta materijala;
4. oznake zona vojnih vježbi;
5 oznake položenih kabela i cjevovoda;
6. oznake zona rekreacije;
7. oznake ribogojilišta.

Članak 21.

Posebne su oznake obojene žutom bojom, a po obliku ne smiju dolaziti u sukob s oznakama predviđenim ovim Pravilnikom (npr. oznaka u valjkastom obliku može biti postavljena i na lijevoj strani kanala, ali ne može biti postavljena oznaka u čunjastom obliku). Posebne oznake mogu nositi znak na vrhu.
Znak je na vrhu oznake, ako je pravilno postavljen, u obliku slova »X« i obojen je žutom bojom.

Članak 22.

Na posebne oznake mogu se upisivati brojevi odnosno slova da bi se istakla njihova namjena.

Članak 23.

Svjetlo posebnih oznaka žute je boje bilo koje karakteristike, ali različite od karakteristika određenih za oznake kardinalnog (osnovnog) sustava, oznake usamljene opasnosti manjih razmjera i oznake sigurne vode.

Članak 24.

U iznimnim slučajevima lučka kapetanija u, skladu s ovlaštenjem iz Pomorskog zakonika može postavljati i dodatne posebne oznake koje se po obliku i karakteristikama razlikuju od oznaka propisanih ovim Pravilnikom.

VII. OZNAKE NOVE OPASNOSTI ZA PLOVIDBU

Članak 25.

Nove opasnosti za plovidbu su novootkrivene opasnosti koje još nisu naznačene u odgovarajućim nautičkim publikacijama. U nove opasnosti za plovidbu ubrajaju se prirodno i umjetno nastale prepreke (pješčani sprudovi, grebeni, podrtine i sl.).

Članak 26.

Oznaka nove opasnosti za plovidbu postavlja se što je moguće bliže istoj ili u zoni oko nje, unutar područja gdje će se naknadno postaviti neka druga oznaka, te se zadržava na svojoj poziciji sve:
– dok nova opasnost za plovidbu ne postane poznata i o njoj se dadu detaljne obavijesti u nautičkim publikacijama;
– dok se ne izvrši kompletno ispitivanje nove opasnosti za plovidbu i dok ne budu poznati svi detalji poput pozicije i najmanje dubine iznad nje;
– dok ne bude izvršeno trajno označavanje iste.

Članak 27.

Oznaka nove opasnosti za plovidbu je sljedećih karakteristika:
– u obliku stupa ili motke, veličine koja ovisi o lokaciji;
– obojena s jednakim brojem žutih i plavih vertikalnih pruga (minimalno 4 i maksimalno 8 pruga);
– izmjenično plavo i žuto bljeskajuće svjetlo, minimalnog dometa od 4 Nm, gdje se plavi i žuti bljeskovi u trajanju od 1 sekunde izmjenjuju u intervalima od 0,5 sekundi;
– ukoliko se postavi više oznaka, onda svjetla moraju biti sinkronizirana;
– poželjno je koristiti racon s morseovim kodom D i/ili transponder AIS;
– vršni znak, ukoliko ga ima, treba biti žuti križ postavljen uspravno.

VIII. OZNAČAVANJE MOSTOVA

Članak 28.

Mostovi se u ovisnosti od maksimalne visine, dubine vode, zaštite stupova, režima plovidbe u jednom ili oba smjera, označuju kako slijedi:
1. Za dnevnu plovidbu:
a) Zelena boja s desne strane;
b) Crvena boja s lijeve strane;
c) Ukoliko se smatra potrebnim i ako je plovidba moguća u punom rasponu mosta, oznake se postavljaju na stupovima istoga, a ako je plovidba moguća samo u jednom dijelu raspona mosta, oznake se postavljaju iznad ili na plovnom kanalu, označujući sigurne granice istoga i to:
– s desne strane panel oblika istostraničnog trokuta obojen zeleno i s vrhom prema gore;
– s lijeve strane panel oblika kvadrata obojen crveno;
d) Najbolja točka prolaza označuje se s okruglim panelom obojenim s crvenim ili bijelim vertikalnim prugama.
2. Za plovidbu noću:
a) Crvena ili zelena ritmička svjetla za označivanje strana plovnog kanala. Ako je plovidba moguća u punom rasponu mosta, svjetla se postavljaju na stupovima istoga, a ako je plovidba moguća samo u jednom dijelu raspona, svjetla se postavljaju iznad ili na plovnom kanalu označavajući sigurne granice istoga.
b) Najbolja točka prolaza označuje se s bijelim svjetlom ili svjetlima, smještenim ispod otvore mosta, a karakteristike one predviđene za označivanje sigurnih voda.
3. Kao alternativa svjetlima, reflektorima mogu biti osvijetljene dnevne navigacijske oznake, a i osvjetljenje stupova mosta može dati zadovoljavajuću oznaku plovnog puta. Noću se, u tom smislu, može koristiti i reflektirajući materijal za dnevne oznake.

IX. OZNAČAVANJE PLATFORMI

Članak 29.

Stalno ili privremeno postavljene platforme koje su iznad morske površine i koje su opasnost za plovidbu, npr. platforme za istraživanje ili iskorištavanje rudnih bogatstava (nafta, plin), uređaji na naftnom izvoru ili oceanografske platforme za prikupljanje podataka trebaju biti opremljene s propisanim signalima:
1. Svaka platforma treba noću biti označena s jednim ili više bijelih svjetala, konstruiranih i postavljenih tako da je bar jedno vidljivo prilazeći platformi iz bilo kojeg pravca.
Svjetla trebaju biti postavljena na visini ne manjoj od 6 metara i ne višoj od 30 metara iznad srednje visoke vode živih morskih mijena s minimalnim prividnim intezitetom od 1400 kandela. Karakteristika svjetala je Morse U (..-) s maksimalnim periodom 15 sekundi. Vertikalni snop svjetla treba se vidjeti od neposredne blizine platforme do maksimalnog dometa svjetla.
Horizontalne i vertikalne granice platforme trebaju biti označene prema odredbama nadležnih organa i u skladu sa zahtjevima zračne navigacije.
2. Svaka platforma treba na pogodnom mjestu istaknuti panel za identifikaciju s crnim slovima ili brojevima, visine 1 metar, na žutoj podlozi, vidljiv sa svih strana danju i noću (osvijetljen ili od reflektirajućeg materijala).
3. Svaka platforma treba biti opremljena s jednom ili više naprava za davanje zvučnih signala, konstruiranih i postavljenih tako da se čuju prilazeći platformi iz svih pravaca.
Naprava za davanje zvučnih signala treba biti postavljena na visini ne manjoj od 6 metara i ne višoj od 30 metara iznad srednje visoke vode živih morskih mijena s propisanim dometom Međunarodnog udruženja pomorske signalizacije (International Association of Lighthouse Authorities) u daljnjem tekstu (IALA) ne manjim od 2 Nm. Karakteristika zvuka je Morse U (..-) svakih 30 sekundi. Kratki zvuk treba da traje 0,75 sekundi. Zvučni signali se koriste kada je meteorološka vidljivost 2 Nm ili manja.
4. Ako je potrebno posebno označiti neku platformu, može se postaviti radarski far. Domet i karakteristiku (kod) će odrediti Nadležni organ. Radarski far na platformi koja još nije ucrtana na pomorskoj karti mora imati karakteristiku Morse D (-..).
5. Ako se na određenom morskom prostoru nalazi nekoliko platformi, te ako za sigurnu plovidbu svaka platforma pojedinačno ne mora biti opremljena svjetlosnim i zvučnim signalima u skladu s IALA preporukama, ili ako Nadležni organi smatraju da u određenim lokalnim uvjetima ne treba zahtijevati propisani intenzitet svjetla, nadležni organi će odlučiti kakvo će označavanje biti primijenjeno.
6. Ako nadležni organi smatraju da je potrebno, postavit će se plutače i oznake na rubu prostora s platformama, ili duž plovnog prolaza kroz grupu platformi, ili na platformi koja se postavlja ili uklanja. Nadležni organi će odrediti karakteristike tih oznaka u skladu s IALA sustavom pomorskih oznaka.

IX. OZNAKA ZABRANJENOG SIDRIŠTA

Članak 30.

Oznaka zabranjenog sidrišta je ucrtano obrnuto sidro crne boje na bijeloj podlozi. U kanalima, prolazima i rijekama, oznaka iz stavka 1. ovog članka postavlja se s obiju strana kanala, prolaza, odnosno rijeka.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o oznakama na plovnim putovima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 40/94).

Članak 32.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/07-02/8
Urbroj: 530-04-07-3
Zagreb, 25. travnja 2007.

Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.

Napomena: prilozi su ispušteni u ovom neslužbenom info pregledu