|
|
|
|
1719
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio J. S. iz Š., na sjednici održanoj 19. travnja 2007. godine, jednoglasno je donio
I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku u predmetu koji se
vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Revr-219/07 (ranije predmet Općinskog
suda u Šibeniku poslovni broj: P-273/95) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem
od deset (10) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u
»Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike
Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02.i 49/02. – pročišćeni tekst),
podnositelju ustavne tužbe J. S. iz Š., S. R. 79A, određuje se primjerena
naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike
Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od
10.500,00 kn.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog
proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja
Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
1. Podnositelj je, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio 4. siječnja 2005. ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka, koji se vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku pod brojem: P-273/95, smatrajući da mu je povrijeđeno ustavno pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku.
ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka 63.
Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja Općinskog suda u
Šibeniku te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Šibeniku broj: P-273/95,
utvrdio pravno relevantne činjenice za odlučivanje o povredi ustavnog prava
podnositelja, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava.
Podnositelj je 9. veljače 1995. podnio tužbu Općinskom sudu u Šibeniku protiv
tuženog, »A.-A.« d.d. Z., radi naknade štete.
Do 5. studenoga 1997. održana su ročišta 28. ožujka 1995., 7. lipnja 1995., 15.
ožujka 1996., 29. ožujka 1996., 18. rujna 1996. te 3. srpnja 1997., kad je
doneseno rješenje da će se zastati s postupkom dok se pravomoćno ne okonča radni
spor kojim se rješava pitanje zakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa
podnositelja. Na ročištu 9. listopada 1997. odbijen je tuženikov prigovor mjesne
nenadležnosti te je odlučeno zastati s postupkom dok se ne riješi žalba
tuženika, izjavljena 5. studenoga 1997. na rješenje kojim je odbijen njegov
prigovor mjesne nenadležnosti kao neosnovan.
Nakon 5. studenoga 1997., Županijski sud u Šibeniku je rješenjem broj: Gž-410/97
od 22. prosinca 1997. odbio žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrdio rješenje
Općinskog suda u Šibeniku od 9. listopada 1997. Navedeno rješenje Općinski sud u
Šibeniku je zaprimio 14. siječnja 1998. godine.
Nakon toga, održano je ročište 12. lipnja 2002. godine.
Sud je 12. kolovoza 2002. i 23. rujna 2002. pozvao tuženog da obavijesti sud o
imenu i adresi punomoćnika te da dostavi urednu punomoć.
Održano je ročište 6. ožujka 2003. godine.
Sud je 9. travnja 2003. od Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku zatražio
na uvid spis broj: K-DO-339/98. Zatim je isti spis zatražio 4. lipnja 2003. i
19. kolovoza 2003., a zatim 23. rujna 2003. ponovno od Općinskog državnog
odvjetništva u Šibeniku, koje ga je dostavilo 20. listopada 2003. godine.
Ročišta su održana 28. studenoga i 17. prosinca 2003. godine.
Sud je 5. veljače, 23. kolovoza i 9. rujna 2004. zamolbenim putem zatražio od
Općinskog suda u Zagrebu saslušanje četiri svjedoka.
Općinski sud u Zagrebu dostavio je zapisnik o saslušanju svjedoka 4. srpnja
2005. godine.
Sud je rješenjem od 2. kolovoza 2005. kaznio podnositelja novčanom kaznom u
iznosu od 2.000,00 kn zbog vrijeđanja sudionika u postupku podneskom od 17.
srpnja 2005. Podnositelj je izjavio žalbu protiv rješenja.
Na ročištu 30. kolovoza 2005. zaključena je glavna rasprava, a na ročištu 22.
rujna 2005. objavljena je presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev podnositelja.
Podnositelj je 14. ožujka 2006. izjavio žalbu protiv presude.
Županijski sud u Šibeniku je rješenjem broj: Gž-556/06 od 6. ožujka 2006. odbio
žalbu podnositelja i potvrdio rješenje Općinskog suda u Šibeniku od 2. kolovoza
2005. godine.
Podnositelj je 12. travnja 2006. izjavio reviziju protiv rješenja Županijskog
suda u Šibeniku od 6. ožujka 2006. godine.
Općinski sud u Šibeniku je istog dana, odnosno rješenjem od 12. travnja 2006.,
odbacio reviziju kao nedopuštenu, a podnositelj je i protiv tog rješenja izjavio
žalbu.
Spis je 7. lipnja 2006. otpremljen Županijskom sudu u Šibeniku, koji je presudom
i rješenjem broj: Gž-1118/06 od 19. lipnja 2006. potvrdio presudu Općinskog suda
u Šibeniku od 22. rujna 2005. i rješenje tog suda od 12. travnja 2006. godine.
Podnositelj je 14. kolovoza 2006. izjavio reviziju protiv presude i rješenja
Županijskog suda u Šibeniku.
Od 22. ožujka 2007. postupak je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske.
PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike
Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.
Ustavna tužba je osnovana.
4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:
4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA
Tužba je Općinskom sudu u Šibeniku podnijeta 9. veljače 1995. godine.
Duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997., kad je Zakonom o
potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz
Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine –
Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, u
daljnjem Konvencija). U Republici Hrvatskoj na snazi su i Protokol broj: 12
(Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02.) te
Protokol broj: 13 (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim
okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02.).
U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja
njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za
kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u
razumnom roku ispita njegov slučaj.
Ustavna tužba podnesena je 4. siječnja 2005., a do tog dana postupak nije
pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne
tužbe postupak trajao ukupno devet (9) godina, deset (10) mjeseci i dvadeset
šest (26) dana, a od dana stupanja na snagu Konvencije do dana podnošenja
ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina, jedan (1) mjesec i trideset
(30) dana.
4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA
Postupak se u pravno relevantnom razdoblju prvo vodio pred Županijskim sudom u
Šibeniku, koji je nakon jednog mjeseca i sedamnaest dana donio rješenje kojim je
odbijena žalba tuženika na rješenje Općinskog suda u Šibeniku od 9. listopada
1997. godine.
Nakon toga, postupak se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, koji je bio
potpuno neaktivan od 14. siječnja 1998. do 12. lipnja 2002. (četiri godine,
četiri mjeseca i dvadeset devet dana), a presudu je prvi puta donio nakon sedam
godina, deset mjeseci i sedamnaest dana.
Zatim se postupak povodom žalbi vodio pred Županijskim sudom u Šibeniku, koji je
nakon manje od mjesec dana donio presudu i rješenje kojim je potvrdio
prvostupanjsku presudu od 22. rujna 2005. i prvostupanjsko rješenje od 12.
travnja 2006. godine.
Od 22. ožujka 2007. postupak je povodom izjavljene revizije u tijeku pred
Vrhovnim sudom Republike Hrvatske.
4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)
Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u parničnom postupku, u pravno relevantnom razdoblju nije doprinio duljini postupka.
4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA
Iz spisa predmeta razvidno je da dosadašnji tijek sudskog postupka ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o osobito složenoj sudskoj stvari.
OCJENA USTAVNOG SUDA
5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u pravno relevantnom razdoblju vodio pred
prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom u trajanju od sedam godina, jedan
mjesec i trideset dana. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, jedno dugo
razdoblje potpune neaktivnosti i neučinkovito postupanje Općinskog suda u
Šibeniku te posebno okolnost da je u tijeku revizijski postupak, Ustavni sud
ocjenjuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni
neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama,
koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, donijeta odluka
kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u
točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku,
Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz
istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici
Hrvatskoj.
7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog
zakona.
8. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan je dostaviti Ustavnom sudu
pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana
od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u
točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i
5. Ustavnog zakona.
Broj: U-IIIA-34/2005
Zagreb, 19. travnja 2007.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |