MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

1744

Na temelju članka 1023. stavak 1. alineja 4. Pomorskog zakonika (»Narodne novine« br. 181/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka, uz suglasnost ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, donosi

PRAVILNIK

O UPRAVLJANJU I NADZORU VODENOG BALASTA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

U cilju unapređenja zaštite okoliša ovim se pravilnikom utvrđuju načela i postupci upravljanja i nadzora vodenog balasta na plutajućim i plovnim objektima, dok borave i plove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske.
Ovaj pravilnik primjenjuje se na sve trgovačke brodove neovisno o njihovoj državnoj pripadnosti, kao i druge plutajuće i plovne objekte građene tako da mogu krcati vodeni balast, a koji uplovljavaju u luke u Republici Hrvatskoj ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem ili zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske.
Ovaj pravilnik ne primjenjuje se na trgovačke brodove i druge plutajuće i plovne objekte koji isključivo plove ili borave u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
Sve ili neke odredbe ovog pravilnika mogu se naredbom ministra mora, turizma, prometa i razvitka primijeniti na sve ili određene brodove iz stavka 3. ovog članka ako postoji neposredna opasnost od prijenosa štetnih organizama putem vodenog balasta.

Članak 2.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:
– »vodeni balast« je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja zadovoljavajuće razine stabilnosti, uzdužnog i poprečnog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili plutajućeg objekta;
– »balastni kapacitet broda« jest ukupni volumetrički kapacitet svih tankova, prostora ili odjeljaka na brodu, a koji se koristi za prijevoz, ukrcaj ili iskrcaj vodenog balasta, uključujući i višenamjenske tankove, prostore ili odjeljke izgrađene tako da mogu prevoziti vodeni balast;
– »balastni sustav« jest sustav tankova, prostora i odjeljaka na brodu koji se koriste za prijevoz, ukrcaj ili iskrcaj vodenog balasta, uključujući i višenamjenske tankove, prostore ili odjeljke izgrađene tako da mogu prevoziti vodeni balast zajedno s balastnim cjevovodom i pripadajućim crpkama;
– »balastni tank« jest bilo koji tank ili skladište na brodu, a koji se koristi za prijevoz vodenog balasta, bez obzira da li su tank i skladište konstruirani za tu svrhu;
– »MARPOL 73/78 Konvencija« je Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova 73/78, kako je izmijenjena i dopunjena;
– »ulje« je ulje kako je definirano u članku 5. stavak 1. točka 44. Pomorskog zakonika;
– »IMO Smjernice« su Smjernice za nadzor i upravljanje brodskim vodenim balastom, sukladno IMO Rezoluciji A.868 (20) odnosno Rezoluciji MEPC.127(53);
– »štetne tekuće tvari« jesu tvari kako je određeno Prilogom II MARPOL 73/78 Konvencije – Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u trupu;
– »inspektor« je inspektor sigurnosti plovidbe ili drugi ovlašteni djelatnik Ministarstva ili lučkih kapetanija, sukladno članku 165. Pomorskog zakonika;
– »Ministarstvo« je ministarstvo nadležno za pomorstvo;

Članak 3.

Upravljanje vodenim balastom uključuje pojedinačno ili višestruko obavljanje:
– izmjene vodenog balasta,
– obrade vodenog balasta,
– iskrcaja vodenog balasta u prihvatne uređaje; ili
– zadržavanje vodenog balasta na brodu.

Članak 4.

Zapovjednik broda dužan je, u mjeri u kojoj to omogućuju zahtjevi sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša, izbjeći ili ograničiti ukrcaj vodenog balasta u područjima:
– za koja je poznato da postoje štetni mikroorganizmi,
– u kojima postoje tvornički ispusti,
– gdje se vrše podmorska jaružanja,
– gdje su izrazito visoke razlike morskih mijena,
– u kojima postoji visoka zamućenost vode zbog rada brodskih porivnika (plitke luke, estuariji, sidrišta),
– mriještenja riba, i
– sudaranja morskih struja.

Članak 5.

Brod koji je ukrcao vodeni balast dužan je prije uplovljavanja u unutarnje morski vode, teritorijalno more ili zaštićeni ekološki pojas Republike Hrvatske provesti neku od mjera upravljanja vodenim balastom iz članka 3. ovog pravilnika.
Ako brod kao mjeru upravljanja vodenim balastom koristi izmjene vodenog balasta izmjenom vodenog balasta mora se obuhvatiti najmanje 95 posto volumena vodenog balasta.
Brod koji izmjenjuje vodeni balast primjenom metode pražnjenja/pumpanja vodenog balasta, smatrat će se da je udovoljio standardu iz stavka 2. ovog članka ako je pražnjenje/pumpanje provedeno najmanje tri puta za volumetrički kapacitet svakog balastnog tanka.
Izmjena vodenog balasta dozvoljena je na udaljenosti od najmanje 200 Nm od najbližeg kopna i dubini mora od najmanje 200 metara.
Kada brod nije u mogućnosti provesti izmjenu vodenog balasta sukladno stavku 4. ovog članka, izmjena vodenog balasta provest će se sukladno Smjernicama IMO-a najdalje moguće od najbližeg kopna, a u svakom slučaju ne bliže od 50 Nm od najbližeg kopna i na dubini mora od na manje od 200 metara.
Brod nije dužan skretati sa predviđene rute ili kasniti u putovanju zbog provođenja izmjene vodenog balasta.

Članak 6.

Zapovjednik broda nije dužan provoditi mjere upravljanja vodenim balastom u cilju smanjivanja unosa štetnih organizama i sprečavanja njihovog ispuštanje:
– ako je ukrcaj ili iskrcaj vodenog balasta nužno provesti radi očuvanja sigurnosti broda i ljudi,
– ako je ukrcaj ili iskrcaj vodenog balasta nužno provesti radi sprečavanja odnosno umanjivanja onečišćenja mora drugim opasnim ili štetnim tvarima.

PRIJAVA I EVIDENTIRANJE VODENOG BALASTA

Članak 7.

Svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji uplovljava u luke u Republici Hrvatskoj, mora imati na brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom.
Plan iz stavka 1. ovog članka mora biti odobren od nadležnih tijela države čiju zastavu brod vije uzimajući u obzir primjenjive Smjernice Međunarodne pomorske organizacije – IMO.

Članak 8.

Svi tankeri od 150 BT ili veći, te svi drugi brodovi od 300 BT ili veći, a koji dolaze iz inozemstva, moraju nadležnoj lučkoj kapetaniji prijaviti količine i porijeklo vodenog balasta na brodu.
Prijava iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu »Prijava balastnih voda« (Ballast Water Reporting Form).
Obrazac prijave iz stavka 2. ovog članka daje se u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovog pravilnika.
Prijavu iz stavka 1. ovog članka zapovjednik je dužan dostaviti najmanje 48 sati prije uplovljavanja broda u luku, odnosno neposredno nakon isplovljenja iz posljednje inozemne luke ako je vrijeme plovidbe do uplovljavanja u hrvatsku luku kraće od 48 sati.

UZIMANJE UZORAKA I ISPITIVANJE VODENOG BALASTA

Članak 9.

U cilju provjere sastava vodenog balasta inspektor može zatražiti od ovlaštene ustanove odnosno ovlaštenog laboratorija uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta koji se namjerava ispustiti u more.
Ispitivanje vodenog balasta sastoji se od ispitivanja postojanja mikroorganizama u vodenom balastu, te od ispitivanja saliniteta i hranjivih soli radi određivanja porijekla vodenog balasta.
Uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta mora se obaviti sukladno primjenjivim IMO Smjernicama.
Ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša će uz suglasnost ministarstva nadležnog za zdravstvo ovlastiti ustanove odnosno laboratorije za obavljanje poslova uzimanja uzoraka i ispitivanje vodenog balasta, te će se podaci o tim ustanovama redovito javno objavljivati.
Ovlaštena ustanova odnosno laboratorij mora raspolagati odgovarajućim tehničkim sredstvima i stručnim znanjem potrebnim za obavljanje poslova propisanih ovim člankom.

ISPUŠTANJE VODENOG BALASTA

Članak 10.

Ispuštanje nečistog vodenog balasta u more s brodova koji smiju krcati vodeni balast u tankove goriva, dopušteno je isključivo kroz uređaj za filtriranje ulja s alarmom i automatskim zaustavljanjem u slučaju sadržaja ulja većeg od 15 ppm.
Ispuštanje nečistog vodenog balasta s brodova koji smiju krcati vodeni balast u tankove goriva, dopušteno je bez korištenja uređaja za filtriranje ulja isključivo u kopnene prihvatne uređaje.
Zabranjeno je ispuštanje nečistog vodenog balasta iz balastnih tankova, tankova tereta i tankova za zauljene mješavine s tankera za ulje u more.
Ispuštanje nečistog vodenog balasta iz balastnih tankova, tankova tereta i tankova za zauljene mješavine s tankera za ulje dopušteno je isključivo u kopnene prihvatne uređaje.
Dopušteno je ispuštanje čistog ili odvojenog balasta u more s plovnih objekata koji prevoze ulje u trupu, ako ne sadrže organizme iz članka 8. i 9. ovog pravilnika.

Članak 11.

Zabranjeno je ispuštanje vodenog balasta u more sa plovnih objekata koji prevoze štetne tekuće tvari u trupu ako vodeni balast sadrži štetne tekuće tvari, osim ako to ispuštanje nije u skladu sa zahtjevima sadržanim u Prilogu II MARPOL 73/78 Konvencije.- Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u trupu.
Dopušteno je ispuštanje čistog ili odvojenog balasta u more sa plovnih objekata koji prevoze štetne tekuće tvari u trupu, ako ne sadrže organizme iz članka 12. i 13. ovog pravilnika.

Članak 12.

Neovisno o provedenim mjerama upravljanja vodenim balastom, zabranjeno je ispuštanje u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu Republike Hrvatske vodenog balasta s plovnih i plutajućih objekata ako sadrži mikroorganizme navedene u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovog pravilnika.

Članak 13.

Neovisno o provedenim mjerama upravljanja vodenim balastom, zabranjeno je ispuštanje u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu Republike Hrvatske vodenog balasta s plovnih i plutajućih objekata i ako sadrži:
– ciste (pričuvni stadiji) bilo kojih organizama
– Vibrio cholerae
– Escherischia coli
– Enterococci.

Članak 14.

Zabranjeno je odlagati u more sediment vodenog balasta koji ostaje nataložen u balastnim tankovima.
Sediment iz stavka 1. ovog članka mora se prikupiti isključivo mehaničkim putem, te nakon toga odlagati u posebno namijenjene kopnene prihvatne uređaje.

Članak 15.

Inspektor može zabraniti iskrcaj vodenog balasta do završetka ispitivanja vodenog balasta sukladno članku 5. ovog pravilnika.
U cilju izbjegavanja nepotrebnog zadržavanja broda i ometanja ukrcaja i/ili iskrcaja tereta, zapovjednik je dužan na vrijeme dostaviti podatke o količini i porijeklu vodenog balasta koji se namjerava ispustiti sa broda, te pružiti ovlaštenoj ustanovi ili nadležnom tijelu pomoć pri uzimanju uzoraka.
Inspektor je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako uzimanje uzoraka ne bi prouzročilo nepotrebno zadržavanje broda.
Uzorci vodenog balasta mogu se, na temelju naloga inspektora, uzeti iz tankova i prije uplovljavanja broda u luku odnosno tijekom plovidbe.
Rezultati ispitivanja vodenog balasta ukrcanog u stranoj luci provedeni od tijela ili organizacije ovlaštene za uzorkovanje i ispitivanje vodenog balasta u toj luci mogu se priznati u Republici Hrvatskoj.

Članak 16.

Ako se utvrdi da vodeni balast sadrži mikroorganizme ili tvari koje prema odredbama ovog pravilnika ne smije sadržavati, inspektor će zabraniti ispuštanje vodenog balasta, a troškove uzimanja uzoraka i ispitivanja vodenog balasta snosit će brodar.
Ako se utvrdi da vodeni balast ne sadrži mikroorganizme ili tvari zbog kojih je sukladno ovom pravilniku zabranjeno ispuštanje vodenog balasta, troškove uzimanja uzoraka i ispitivanja snosi Ministarstvo.

Članak 17.

Lučke uprave su dužne u vremenskom razdoblju ne duljem od godine dana izvršiti analizu stanja mora na lučkom području.

Članak 18.

Ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika objaviti prvu listu ovlaštenih ustanova odnosno ovlaštenih laboratorija iz članka 9. ovog pravilnika.

Članak 19.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. rujna 2007. godine.

Klasa: 011-01/06-02/23
Urbroj: 530-04-06-3
Zagreb, 28. svibnja 2007.

Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.

Napomena: prilozi u obliku slika su ispušteni u ovom neslužbenom info pregledu