USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1776

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio M. M. iz D., kojeg zastupa A. N., odvjetnik iz M., na sjednici održanoj 8. svibnja 2007., jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Općinski sud u Makarskoj dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-354/03 (ranije P-785/94) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, M. M. iz D., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst), u iznosu od 10.500,00 kuna.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna, u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj je 18. travnja 2005., na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio ustavnu tužbu, smatrajući da mu je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka, koji se pod brojem: P-354/03 (ranije P-785/94) vodi pred Općinskim sudom u Makarskoj, povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Podnositelj je 11. studenoga 1994. podnio tužbu s prijedlogom za osiguranje dokaza Općinskom sudu u Makarskoj, protiv tuženika »H. c.«, Tehnička ispostava S. i Vodoprivrednog poduzeća V., radi naknade štete prouzročene 7. studenoga 1994. na njegovoj kući, naletom bujice oborinskih voda.
Odgovorom na tužbu prvotuženika od 15. siječnja 1996. osporene su aktivna i pasivna legitimacija, te je predloženo da se o parnici izvijesti »C. o.«, PJ S., kao mogući umješač na strani prvotuženika.
Na ročištu održanom 30. siječnja 1996. drugotuženik se usprotivio tužbi, podnositelj je obvezan da dokaže aktivnu legitimaciju, te je riješeno da će se o parnici obavijestiti »C. o.«, PJ S.
Podneskom od 9. veljače 1996. »C. o.«, PJ S., prijavila je svoje miješanje na strani prvotuženika.
Podneskom od 21. veljače 1996. podnositelj je dostavio dokumentaciju o vlasništvu kuće.
Rješenjem od 17. rujna 1996. prihvaćeno je miješanje »C. o.«.
27. rujna 1996. održano je ročište na kojem je saslušan podnositelj kao stranka, te je određeno provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke (Z. M.).
9. listopada 1996. obavljen je očevid (čiji je zapisnik u preslici spisa nepotpun, ali je iz kronološki kasnije dokumentacije razvidno da je tom prilikom nazočio još jedan vještak, I. K., te da su saslušana i dva svjedoka – op.).
18. listopada 1996. dostavljen je sudu vještački nalaz i mišljenje (Z. M.).
11. veljače 1997. održano je ročište na kojem je određeno provođenje očevida uz sudjelovanje vještaka vodoprivredne struke (M. M.).
Očevid je obavljen 26. veljače 1997.
Podneskom od 11. travnja 1997. prvotuženik je zatražio dopunu nalaza i mišljenja vještaka (dopunsko vještvo je izrađeno u lipnju 1997., ali iz preslike spisa predmeta nije razvidno kada je dostavljeno sudu odnosno strankama – op.).
Podneskom od 4. srpnja 1997. podnositelj se očitovao na nalaz i mišljenje (odnosno njihovu dopunu) i označio prvotuženika kao Hrvatsku upravu za ceste, Područni ured S., a drugotuženika kao Hrvatske vode – Vodnogospodarska ispostava V.
30. rujna 1997. održano je ročište na kojem je riješeno da će se zatražiti podaci od ureda za urbanizam.
1. lipnja 1999. održano je ročište na kojem je utvrđeno da nadležni ured za urbanizam ne raspolaže zatraženim podacima, te je raspravljanje zaključeno.
Podneskom od 2. lipnja 1999. podnositelj je zatražio preotvaranje glavne rasprave, navodeći da je u postupku provedeno vještačenje visine štete na stvarima u kući po vještaku I. K. (o navedenom u preslici sudskog spisa ne postoji trag – op.), te da nalaz i mišljenje tog vještaka nikad nije dostavljeno strankama radi očitovanja odnosno usklađivanja tužbenog zahtjeva u pogledu njegove visine.
Rješenjem od 7. lipnja 1999. preotvorena je glavna rasprava.
Podneskom od 11. lipnja 1999. podnositelj je uskladio tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka.
Na ročištu 28. lipnja 1999. zaključena je glavna rasprava, a presudom broj: P-785/94 usvojen je tužbeni zahtjev podnositelja u odnosu na drugotuženika, dok je odbijen u odnosu na prvotuženika.
11. siječnja 2000. drugotuženik je izjavio žalbu.
Rješenjem Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-444/00 od 7. ožujka 2003. prvostupanjska presuda ukinuta je u usvajajućem dijelu, zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (vlasništvo zemljišta na kojem se nalaze ispusti za odvodnju, tko je u obvezi održavanja tih objekata).
Nakon djelomičnog ukidanja prvostupanjske presude (nova oznaka predmeta P-354/03) izmijenjen je raspravni sudac – predsjednik sudskog vijeća.
Podneskom od 1. listopada 2004. (preslika nepotpuna – op.) podnositelj ukazuje na to da se radi o vodoprivrednom objektu.
18. travnja 2005. podnositelj je podnio ustavnu tužbu.
Novi sudac – predsjednik sudskog vijeća, preuzeo je spis 31. ožujka 2006. i zakazao ročište za 24. kolovoza 2006., nakon čega, prema informaciji parničnog kancela Općinskog suda u Makarskoj, nisu u postupku poduzimane nikakve daljnje radnje.

3. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja.
Razmatranjem razloga ustavne tužbe i preslike spisa predmeta, Ustavni sud je utvrdio da su se u konkretnom slučaju ostvarile pretpostavke za postupanje u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona.
Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak pokrenut je 11. studenoga 1994. pred Općinskim sudom u Makarskoj.
Međutim, duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od 1. travnja 2005. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj 13 od 1. srpnja 2003. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/03.).
U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj.
Ustavna tužba podnijeta je 18. travnja 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno deset (10) godina, pet (5) mjeseci i sedam (7) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina, pet (5) mjeseci i trinaest (13) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

U pravno relevantnom razdoblju parnični postupak vodio se pred Općinskim sudom u Makarskoj i Županijskim sudom u Splitu.
Prvostupanjski sud je u spomenutom razdoblju, od radnji koje su relevantne za odlučivanje o pravima ili obvezama podnositelja, preotvorio glavnu raspravu i dostavio vještački nalaz i mišljenje na očitovanje strankama, održao jedno ročište i donio prvostupanjsku presudu, koja je djelomično ukinuta u postupku pred Županijskim sudom u Splitu. Drugostupanjski postupak trajao je više od tri godine.
Od donošenja drugostupanjskog ukidnog rješenja do zakazivanja prvog ročišta u nastavku postupka pred Općinskim sudom u Makarskoj protekle su ponovno više od tri godine u potpunoj neaktivnosti tog suda (izuzevši izmjene uredujućih sudaca), te se u postupku i nadalje ne poduzimaju nikakve radnje.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Ustavni sud utvrđuje da podnositelj kao tužitelj u parničnom postupku nije pridonio duljini trajanja postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju radi o djelomično složenoj pravnoj stvari, zbog potrebe provođenja vještačenja, što ne opravdava utvrđenu dugotrajnost postupka i neaktivnost suda.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud je utvrdio da je konkretni parnični postupak u pravno relevantnom razdoblju trajao sedam (7) godina, pet (5) mjeseci i trinaest (13) dana, te u njemu još uvijek nije donesena odluka o tužbenom zahtjevu u cjelini.
Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da je podnositelju ustavne tužbe povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
6. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
7. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Pri utvrđivanju visine naknade, na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojemu se radi, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
8. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.
9. Predsjednik Općinskog suda u Makarskoj dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1729/2005
Zagreb, 8. svibnja 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.