USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1794

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić, Smiljko Sokol i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio M. B. iz R., kojeg zastupaju V. D. i M. M., odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda u R., na sjednici održanoj 9. svibnja 2007. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Županijski sud u Gospiću dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem:
Gž-172/07 (raniji brojevi: Gž-390/77 i Gž-606/89) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe M. B. iz R., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 15.500,00 kuna.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelj je 16. lipnja 2005. godine podnio ustavnu tužbu smatrajući da mu je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Gospiću pod brojem: P-495/71, povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka 63. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja Općinskog suda u Gospiću od 9. lipnja 2006. godine te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Gospiću broj: P-497/89 (raniji broj: P-497/71), utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Do 5. studenoga 1997. godine poduzete su sljedeće radnje u postupku:
– postupak je započeo 19. studenoga 1971. tužbom podnositelja upućenom Općinskom sudu u Gospiću, radi priznanja prava vlasništva;
– ročišta su održana 17. siječnja 1972., 21. veljače 1972., 31. ožujka 1972. i 26. travnja 1972. godine;
– presudom, broj: P-495/71-14 od 4. svibnja 1972., djelomično je usvojen tužbeni zahtjev podnositelja;
– dugostupanjski je sud, odlučujući povodom žalbe, rješenjem broj: Gž-390/77-20 od 2. lipnja 1977. godine, ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje;
– sljedeća su ročišta održana 6. studenoga 1978. i 4. lipnja 1979. godine;
– presudom, broj: P-390/77 od 4. lipnja 1979. godine, podnositelj je odbijen s tužbenim zahtjevom;
– drugostupanjski je sud, odlučujući povodom žalbe, rješenjem, broj: Gž-606/89-2 od 31. listopada 1989., ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje;
– sljedeća su ročišta održana 15. ožujka 1991., 25. ožujka 1991. i 5. kolovoza 1991. godine;
– postupak je prekinut rješenjem, broj: P-497/89-35 od 18. studenoga 1992., jer je tuženik preminuo;
– ročište zakazano za 24. lipnja 1997. godine je odgođeno.
Nakon 5. studenoga 1997. godine poduzete su sljedeće radnje u postupku:
– podneskom od 18. studenoga 1998. godine podnositelj proširuje tužbu i na drugotuženika;
– podneskom od 25. studenoga 1998. godine podnositelj požuruje postupak;
– dana 6. travnja 2000. godine tuženici mole odgodu ročišta;
– na ročištu održanom 11. travnja 2000. godine podnositelj je pozvan da uredi tužbu tako da označi nasljednike tuženika, te da dostavi povijesni z.k. izvadak za sporne nekretnine;
– sljedeće je ročište održano 7. studenoga 2000. godine, na kojem je podnositelj ponovno pozvan da dostavi sudu posjedovni list za spornu nekretninu;
– podneskom od 28. svibnja 2001. godine punomoćnik podnositelja požuruje postupak;
– na ročištu održanom 18. prosinca 2001. godine podnositelj je pozvan da pravilno označi pasivno legitimiranu stranu prema z.k. izvatku;
– podneskom od 21. siječnja 2002. podnositelj je podnio prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere, a podneskom od 22. svibnja 2002. godine precizirao je tužbeni zahtjev;
– podnescima od 12. rujna 2002., 25. travnja 2003., 26. rujna 2003. i 12. svibnja 2004. godine podnositelj je požurivao zakazivanje ročišta;
– na ročište održano 28. ožujka 2006. godine stranke nisu pristupile, te je prvostupanjski sud donio rješenje kojim utvrđuje da je nastupilo mirovanje postupka;
– podnositelj je podneskom od 3. srpnja 2006. godine tražio zakazivanje ročišta;
– sljedeće je ročište održano 30. studenoga 2006. godine;
– podnositelj je podneskom od 22. siječnja 2007. predložio preinačenje tužbe, koje je prvostupanjski sud odbio rješenjem istoga dana;
– podnositelj je protiv tog rješenja uložio žalbu 21. veljače 2007. godine;
– predmet je dostavljen 10. travnja 2007. Županijskom sudu u Gospiću, na kojem je zaveden pod broj: Gž-172/07;
– daljnje radnje nisu poduzimane.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak; u daljnjem tekstu Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od 1. travnja 2005. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj 13 od 1. srpnja 2003. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/03.).
U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj.
Ustavna tužba podnesena je 16. lipnja 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno trideset tri (33) godine, šest (6) mjeseci i dvadeset osam (28) dana, a od dana stupanja na snagu Konvencije do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina, sedam (7) mjeseci i jedanaest (11) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Razmatrajući postupanje nadležnog suda u pravno relevantnom razdoblju, Ustavni sud je utvrdio da je Općinski sud u Gospiću od radnji relevantnih za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku održao pet ročišta. Rješenjem je odbijen prijedlog podnositelja za preinačenje tužbe, na što je podnositelj uložio žalbu i predmet je upućen na odlučivanje Županijskom sudu u Gospiću.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, nije pridonio duljini trajanja sudskog postupka. Naprotiv, brojnim je podnescima požurivao zakazivanje ročišta.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Prema utvrđenju Ustavnog suda radi se o složenijem predmetu, ali ta okolnost ne može opravdati činjenicu da se postupak vodi u ukupnom trajanju duljem od trideset tri godine.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se predmet u pravno relevantnom razdoblju vodi u trajanju duljem od sedam godina. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, neučinkovito postupanje suda, te okolnost da se postupak ponovno vodi pred sudom prvog stupnja, Ustavni sud nalazi da je povrijeđeno pravo podnositelja na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud određuje imajući u vidu sve okolnosti svakog pojedinog slučaja.
Pri utvrđivanju visine naknade, na temelju članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
7. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Županijskog suda u Gospiću dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke iz točke II. izreke ove odluke najkasnije osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-2718/2005
Zagreb, 9. svibnja 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednica vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.