POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1956

Ustavni sud Republike Hrvatske u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku kojeg je ustavnom tužbom pokrenula R. B. iz S. B., koju zastupaju odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda J. & K. iz S. B., na sjednici održanoj 23. svibnja 2007., jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Ukidaju se:
– presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-4994/97-4 od 9. srpnja 1998.
– rješenje Ministarstva obrane Republike Hrvatske klasa: UP/II-562-02/97-03/59, urbroj: 512-21-05-97-2 od 5. svibnja 1997. i
– rješenje Uprave za obranu Slavonski Brod, Ureda za obranu Slavonski Brod klasa: UP/I-562-02/98-96/253, urbroj: 512-132-10-96-02 od 20. siječnja 1997.
III. Predmet se vraća Upravi za obranu Slavonski Brod, Uredu za obranu Slavonski Brod, na ponovni postupak.
IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-4994/97-4 od 9. srpnja 1998., kojom je odbijena tužba podnositeljice u upravnom sporu protiv rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske klasa: UP/II-562-02/97-03/59, ur. broj: 512-21-05-97-2 od 5. svibnja 1997.
Navedenim rješenjem odbijena je žalba podnositeljice, izjavljena protiv rješenja Uprave za obranu Slavonski Brod, Ureda za obranu Slavonski Brod klasa: UP/I-562-02/98-96/253, ur. broj: 512-132-10-96-02 od 20. siječnja 1997., kojim je odbijen njezin zahtjev za priznanje prava na obiteljsku invalidninu iza pok. supruga Ž. B.
2. U ustavnoj tužbi podnositeljica tvrdi, kao i u tijeku upravnog postupka i upravnog spora, da je njezin pok. suprug prilikom pogibije izvršavao radnu obvezu bez naknade, po nalogu Ministarstva unutarnjih poslova, dakle, tijela državne vlasti, koji je nalog izdan K. p. »V.« S. B., da je do pogibije njezinog supruga došlo na prvoj crti bojišnice koja je bila na području istočne Slavonije, a u koju pripada i Slavonski Brod s okolicom, te da je obitelj zapovjednika Policijske postaje Slobodnica, koji je u istoj prilici poginuo, ostvarila prava koja se njoj uskraćuju.
Iz sadržaja ustavne tužbe razvidno je da smatra povrijeđenim odredbe članka 3., članka 14. stavka 2., članka 29. stavka 1. i članka 19. Ustava Republike Hrvatske, te predlaže ukidanje svih osporenih odluka.

Ustavna tužba je osnovana.

3. Na temelju analize spisa predmeta Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je sljedeće:
Pok. suprug podnositeljice Ž. B., kako to proizlazi iz dokumentacije u spisu predmeta, poginuo je 5. listopada 1991., obavljajući kamionom odvoz zemlje iz kruga Policijske postaje jedinice MUP-a za kontrolu i regulaciju prometa na cestama u Slobodnici, gdje su djelatnici K. p. »V.« iz S. B. iskopavali rovove odnosno skloništa. U raketnom napadu aviona bivše JNA na tu Policijsku postaju poginuo je, pored ostalih, i Ž. B.
4. Na temelju analize osporenih odluka Ustavni sud je utvrdio sljedeće:
Nadležno prvostupanjsko tijelo, u rješenju donesenom 20. siječ­nja 1997., navodi osobne podatke o podnositeljici (mjesto rođenja, državljanstvo, datum sklapanja braka, nekažnjavanost) te činjenicu da je »suprug podnositeljice u vrijeme pogibije bio djelatnik KP »V.« S. B.« (pozivajući se pritom na potvrdu KP »V.« od 9. svibnja 1994. u kojoj se potvrđuje da je druga osoba, a ne Ž. B., bila djelatnik KP »V.« – op. Ustavnog suda).
Prvostupanjsko tijelo, bez daljnjeg obrazlaganja, utvrđuje da podnositeljica ne ispunjava uvjete iz članaka 5., 26. i 27. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine« broj 57/92., 77/92., 86/92. – pročišćeni tekst, 58/93., 2/94., 76/94. i 108/95.).
U svezi s navedenim potrebno je istaknuti sljedeće:
Odredba članka 5. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata prestala je važiti 1. siječnja 1997., na temelju članka 77. stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine« broj 108/96., u daljnjem tekstu: Zakon iz 1996.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. Odredbom članka 70. Zakona iz 1996. propisano je da će se postupci po zahtjevima za ostvarivanje prava utvrđenih tim Zakonom (a obiteljska invalidnina jest pravo utvrđeno člancima 5. i 52. tog Zakona), podnijetim do njegovog stupanja na snagu, dovršiti po odredbama tog Zakona. Zahtjev podnositeljice podnesen je 14. listopada 1996.
Člankom 26. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata uređeni su uvjeti pod kojima udovica stječe pravo na obiteljsku invalidninu (navršenih 55 godina života, a i prije, ako je nesposobna za privređivanje, time da su stupanjem na snagu Zakona iz 1996., koji se primjenjuje na započete postupke, ti uvjeti izmijenjeni – navršenih 40 godina života).
U osporenom prvostupanjskom rješenju navodi se, bez utvrđivanja činjenica vezanih uz godine života podnositeljice i njezinu radnu sposobnost, da ona te uvjete ne ispunjava.
Člankom 27. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata utvrđeni su uvjeti pod kojima pravo na obiteljsku invalidninu stječu roditelji, odnosno očuh, maćeha i posvojitelji, što u konkretnoj pravnoj stvari nije mjerodavno.
5. Povodom žalbe podnositeljice, kojom je ukazala na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava, nadležno tijelo drugog stupnja u svojem je rješenju potvrdilo pravilnost odluke prvostupanjskog tijela prema kojoj pod­nositeljici ne pripada pravo na obiteljsku invalidninu.
Drugostupanjsko tijelo navodi da »je suprug podnositeljice poginuo pri izvršavanju svoje redovne dužnosti po osnovi svojeg radnog mjesta«, čime upućuje na zaključak da je poginuli bio djelatnik KP »Vodovod«. Kao ni iz prvostupanjskog, tako niti iz drugostupanjskog rješenja, nije razvidno na temelju čega je ta činjenica utvrđena, te na koji način ta okolnost utječe na ostvarivanje prava udovice na obiteljsku invalidninu.
Nadalje, drugostupanjsko tijelo »ispravlja«, kako navodi, pogrešno utvrđenje prvostupanjskog tijela – da podnositeljica ne udovoljava uvjetima iz članka 26. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Drugostupanjsko tijelo utvrđuje suprotno, ali također ne navodi na temelju čega (i pritom odbija žalbu podnositeljice). Konačno, drugostupanjsko tijelo zaključuje da nisu ispunjeni uvjeti iz članaka 2. i 5. istog Zakona, pa da je stoga prvostupanjsko rješenje pravilno.
Iz navedenog proizlazi da osporenim drugostupanjskim rješenjem ponovo nisu dati relevantni razlozi za stajalište o pravilnosti prvostupanjskog rješenja odnosno o neosnovanosti podnositeljičinog zahtjeva.
6. Upravni sud Republike Hrvatske u osporenoj presudi po prvi puta navodi činjenice koje iz prvostupanjskog i drugostupanjskog upravnog rješenja ne proizlaze i nisu, kao takve, utvrđene (iako u dokumentaciji spisa predmeta postoje podaci da je poginuli Ž. B. kao privatni autoprijevoznik, a ne kao djelatnik KP »V.«, obavljao prijevozničke usluge za račun KP »V.«, na temelju ugovora sklopljenog s tim poduzećem 15. siječnja 1991. i usmenog naloga poslovođe poduzeća, time da je KP »V.« radove na kopanju rovova izvodilo temeljem naloga zapovjednika Postaje prometne policije MUP-a).
Upravni sud ocjenjuje da je drugostupanjsko tijelo pravilno zaključilo kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavaka 1., 2. i 5. Zakona iz 1996.
Odredbama članka 39. Zakona o upravnim sporovima (»Narod­ne novine« broj 53/91., 9/92. i 77/92., u daljnjem tekstu: ZUS) propisano je da Upravni sud rješava spor, u pravilu, na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku, a također je propisan i način postupanja Upravnog suda u slučaju kada u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima, kada su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene odnosno kada je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja.
Budući da je za priznanje prava na obiteljsku invalidninu, sukladno uvjetima koji su propisani mjerodavnim zakonom, potrebno utvrditi određene činjenice na strani poginulog (okolnosti stradavanja), kao i određene činjenice na strani osobe koja je zatražila priznanje prava – u konkretnom slučaju udovice (godine starosti, sposobnost za rad), očigledno je da u konkretnom slučaju u upravnom postupku činjenice nisu utvrđene, a da Upravni sud nije postupio sukladno odredbama članka 39. ZUS-a.
Štoviše, ocjenjujući upravne akte zakonitim, Upravni sud je upotrijebio činjenice koje su suprotne onima koje su u upravnom postupku utvrđene (da je poginuli bio privatni autoprijevoznik i kritičnog dana radio na temelju ugovora, a ne da bi bio djelatnik KP »V.«), a ostale relevantne činjenice (glede ispunjavanja uvjeta na strani podnositeljice) nije utvrdio, niti je predmet vratio upravnom tijelu da te činjenice utvrdi. Pozivajući se na odredbe Zakona iz 1996., koji nije bio primijenjen u upravnom postupku, Upravni sud se (na temelju dijelom drugačijih, a dijelom neutvrđenih činjenica) suglasio s ocjenom upravnih tijela da podnositeljica nema pravo na obiteljsku invalidninu.
7. Slijedom svega izloženog, razmatrajući osporene odluke sa stajališta ustavnog prava zajamčenog odredbom članka 14. stavka 2. Ustava, a polazeći od izloženih okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud utvrđuje da osporene odluke o bitnim činjeničnim i pravnim pitanjima ne sadrže relevantne razloge. Navedeno upućuje na moguću povredu podnositeljičinog ustavnog prava na jednakost pred zakonom.
8. Istodobno, Ustavni sud utvrđuje da su takvim odlukama izrav­no povrijeđena ustavna prava podnositeljice, zajamčena odred­bama članka 19. stavka 2. i članka 29. stavka 1. Ustava.
Člankom 19. stavkom 2. Ustava zajamčena je sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
Zbog razloga navedenih u točki 6. ovog obrazloženja, Ustavni sud ocjenjuje da Upravni sud u konkretnom slučaju nije proveo sudsku kontrolu zakonitosti prethodno donesenih upravnih akata, u smislu navedenog ustavnog jamstva.
Sadržaj ustavnog prava na pravično suđenje, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava, odnosi se na postupovna jamstva pravičnog suđenja, pa Ustavni sud, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta tog ustavnog prava, ispituje eventualno postojanje postupovnih povreda u postupcima pred sudovima i na temelju toga, sagledavajući postupak kao jedinstvenu cjelinu, ocjenjuje je li postupak bio vođen na način koji podnositeljici osigurava pravično suđenje.
Jedno od postupovnih jamstava pravičnog suđenja (pored prava na neometano sudjelovanje u postupku pred nadležnim tijelom, na praćenje postupka, iznošenje činjenica, predlaganje dokaza i korištenje pravnih lijekova), jest i obveza donositelja pojedinačnog akta kojim se odlučuje o nečijim pravima ili obvezama da se očituje o svim bitnim pitanjima konkretne pravne stvari i da svoju odluku obrazloži.
9. Odredbe članka 3. Ustava i članka 19. stavka 1. Ustava, na čiju se povredu podnositeljica također poziva, ne sadrže ljudska prava ili temeljne slobode zajamčene Ustavom, koje bi Ustavni sud štitio u postupku pokrenutom ustavnom tužbom.
10. Zbog izloženog, a na temelju odredaba članaka 73. i 76. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), donesena je odluka kao u izreci.
11. Objava odluke (točka IV. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-III-968/1998
Zagreb, 23. svibnja 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednica Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga