Ustavni sud Republike Hrvatske

2056

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo G. S. iz Z., na sjednici održanoj 24. svibnja 2007. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Općinski sud u Zagrebu dužan je dovršiti postupak u pred­metu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Ps-229/04 (raniji broj: Ps-1093/84) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, G. S. iz Z., Č. 14, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 12.500,00 kn.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 31. ožujka 2005. ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Dana 1. listopada 1984. tužiteljica Lj. Đ. iz Z. podnijela je tužbu protiv podnositelja ustavne tužbe, kao tuženika, Općinskom sudu u Zagrebu radi utvrđenja stanarskog prava.
Tužba je zaprimljena pod brojem: Ps-1093/84.
Do 5. studenoga 1997. donesene su u četiri navrata prvostupanjske i drugostupanjske presude, kao i jedno rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske (broj: Rev-968/91-2 od 17. rujna 1991.).
Nakon što je Županijski sud u Zagrebu presudom broj: Gž-7124/95-2 od 14. siječnja 1997. ukinuo prvostupanjsku presudu i pred­met vratio Općinskom sudu na ponovno odlučivanje, održana su ročišta 5. lipnja 1998., 17. listopada 2000. i 9. siječnja 2001., kad je zaključena glavna rasprava i donesena presuda broj: Ps-361/97-96.
19. veljače 2001. podnositelj ustavne tužbe izjavio je žalbu na prvostupanjsku presudu, a 2. ožujka 2001. tužiteljica daje odgovor na žalbu.
Presudom Županijskog suda u Zagrebu broj. Gž-2960/01-2 od 3. veljače 2004. po peti put se ukida prvostupanjska presuda.
U ponovljenom postupku, koji se vodi pod brojem: Ps-229/04, u tri navrata sud poziva tužiteljicu i podnositelja ustavne tužbe da se očituju na podneske suprotne stranke u postupku (26. travnja 2004., 1. rujna 2004. i 11. ožujka 2005.) te su održane rasprave 7. ožujka 2006. i 7. rujna 2006., kad je zbog nedolaska tužiteljice na raspravu doneseno rješenje o mirovanju postupka.
Postupak se nastavlja 4. siječnja 2007. te je 19. ožujka 2007. održano još jedno ročište.
Postupak je još u tijeku.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak započeo je 1. listopada 1984. tužbom tužiteljice Lj. Đ. protiv podnositelja ustavne tužbe, kao tuženika, pred Općinskom sudom u Zagrebu. Tužba je zaprimljena pod brojem: Ps-1093/84.
Duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997., kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj: 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od 1. travnja 2005. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj: 13 od 1. srpnja 2003. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/03.).
U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj.
Ustavna tužba podnijeta je 31. ožujka 2005., a do tog dana parnični postupak nije dovršen pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvadeset (20) godina i šest (6) mjeseci, a od dana stupanja na snagu Konvencije do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina, četiri (4) mjeseci i dvadeset šest (26) dana, odnosno do dana donošenja ove odluke preko dvadeset dvije (22) godine.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Ustavni sud je utvrdio da se postupak pred Općinskom sudom u Zagrebu do podnošenja ustavne tužbe vodio preko 20 godina, a od toga u pravno relevantnom razdoblju preko sedam (7) godina te da postupak još nije okončan, odnosno da je još uvijek pred sudom prvog stupnja. U pet je navrata donesena prvostupanjska presuda, koja je svaki put ukidana od strane drugostupanjskog suda, odnosno jednom i od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske te je postupak još uvijek u tijeku. Ocjena je Ustavnog suda da broj donijetih odluka ne opravdava trajanje parničnog postupka od gotovo 22 godine, a da se nakon svega postupak i dalje vodi pred prvostupanjskim sudom i što svakako ne predstavlja učinkovito postupanje.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE
(TUŽENIKA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Ocjena je Ustavnog suda da podnositelj ustavne tužbe nije pridonio duljini trajanja parničnog postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Iz spisa predmeta razvidno je da dosadašnji tijek sudskog postupka ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o osobito složenoj sudskoj stvari.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se parnični postupak vodi u trajanju od gotovo 22 godine, od čega preko 7 godina u pravno relevantnom razdoblju, a da se pri tome još uvijek vodi pred prvostupanjskim sudom te da nije pravomoćno okončan. Prema ocjeni Ustavnog suda, podnositelju ustavne tužbe navedenim je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj te doprinos podnositelja ukupnom trajanju parničnog postupka.
7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkas­nije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1485/2005
Zagreb, 24. svibnja 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.