|
|
|
|
2060
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula I. Š. iz S., koju zastupa Nezavisni sindikat D. h. S., zastupan po zakonskom zastupniku A. G. iz K. S., na sjednici održanoj 24. svibnja 2007. godine, jednoglasno je donio
I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred
tim sudom pod poslovnim brojem: P-964/06 (raniji broj: P-1765/95) u najkraćem
mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana
nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike
Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02.i 49/02. – pročišćeni tekst),
podnositeljici ustavne tužbe I. Š. iz S., određuje se primjerena naknada zbog
povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske
(»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 10.500,00 kuna.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog
proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice
Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
1. Podnositeljica ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnijela je 5. rujna 2005. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka.
ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
2. Dana 17. svibnja 1995. podnositeljica ustavne tužbe podnijela je Općinskom
sudu u Splitu tužbu protiv tužene, D. C. d.d. S., radi isplate iznosa od
15.391,96 kuna, a na ime manje isplaćenih plaća koji se je pred tim sudom vodio
pod brojem: P-1765/95.
Prvo ročište održano je 5. prosinca 2000.
Nakon toga održano je ročište 9. veljače 2001., kada je strankama ostavljen rok
od 60 dana za mirno rješenje spora.
Na ročištu održanom 27. travnja 2001. na prijedlog tuženika, a zbog nedolaska
podnositeljice ustavne tužbe doneseno je rješenje o mirovanju postupka.
Na ročištu 6. rujna 2001., na prijedlog podnositeljice ustavne tužbe, ukinuto je
rješenje o mirovanju postupka, te je na ročištu od 11. listopada 2001. godine
ponovno određen rok od 30 dana radi mirnog rješenja spora.
Potom su održana ročišta 20. studenoga 2001., 17. siječnja 2002. i 12. ožujka
2002., na kojem je određeno da će se na sljedećem ročištu saslušati
podnositeljica ustavne tužbe.
Podnositeljica ustavne tužbe na sljedeće ročište zakazano za 24. travnja 2002.
godine nije pristupila radi iskazane neuredne dostave poziva.
Na ročištu održanom 14. lipnja 2002. utvrđeno je da punomoćnik podnositeljice
nije dostavio točnu adresu podnositeljice, a što nije učinio niti na sljedećim
ročištima 13. rujna 2002. godine i 30. listopada 2002. godine.
Potom su održana ročišta 14. siječnja 2003. i 19. ožujka 2003., na kojem je
naloženo podnositeljici ustavne tužbe da dostavi povijesni izvadak za »D.« d.d.,
te »D.-c.« d.d.
Na ročištu održanom 27. siječnja 2004. godine utvrđeno je da podnositeljica nije
postupila u skladu s nalogom s prethodnog ročišta. Nakon toga na ročišu od 16.
ožujka 2004. punomoćnik podnositeljice traži produženje roka za nalog od 27.
siječnja 2004., dok je ročište od 12. svibnja 2004. odgođeno zbog bolesti
punomoćnika podnositeljice ustavne tužbe.
Nakon toga su održana ročišta 1. srpnja 2004., 28. rujna 2004., 30. studenoga
2004., 17. veljače 2005., 5. travnja 2005., te 5. listopada 2005., kada je
zaključena glavna rasprava, dok je presuda objavljena 19. listopada 2005.
Žalbu na presudu podnositeljica ustavne tužbe podnijela je 20. prosinca 2005.
Presudom Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-313/06 od 20. travnja 2006.
potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev
podnositeljice na isplatu iznosa od 100.000,00kuna, dok je ukinuta u dijelu u
kojem je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 2.502,31 kn, te je predmet
vraćen prvostupanjskom sudu u tom dijelu na ponovni postupak.
U ponovljenom postupku koji se vodi pod brojem: IV P-964/06 održano je ročište
24. studenoga 2006., te je podnositeljici ostavljen rok od 8 dana da uredi
tužbeni zahtjev i u odnosu na naknadu štete. Podnositeljica to nije učinila u
ostavljenom roku, kao niti u daljnjem roku, te je na ročištu od 10. svibnja
2007. sljedeće ročište zakazano za 7. rujna 2007.
PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike
Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.
Ustavna tužba je osnovana.
4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:
4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA
Parnični postupak započeo je 17. svibnja 1995. godine tužbom podnijetom od
strane podnositeljice ustavne tužbe Općinskom sudu u Splitu.
Duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997. kad je Zakonom o
potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz
Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine –
Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak;
u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na
Republiku Hrvatsku od 1. travnja 2005. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz
Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine –
Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12
uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine –
Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj 13 od 1. srpnja 2003. (Zakon
o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine –
Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13
uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine –
Međunarodni ugovori«, broj 13/03.).
U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja
njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za
kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u
razumnom roku ispita njegov slučaj.
Ustavna tužba podnijeta je 5. rujna 2005. godine, a do tog dana parnični
postupak nije dovršen pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne
tužbe postupak trajao ukupno deset (10) godina, tri (3) mjeseca i devetnaest
(19) dana, a od dana stupanja na snagu Konvencije do dana podnošenja ustavne
tužbe postupak je trajao sedam (7) godina i deset (10) mjeseci. Postupak je
pravomoćno okončan presudom od 20. travnja 2006. godine samo u dijelu tužbenog
zahtjeva nakon podnošenja ustavne tužbe, dok se dijelom još uvijek vodi pred
prvostupanjskim sudom.
4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA
Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, parnični postupak provodio Općinski sud u Splitu preko 10 godina, te da je razdoblju od 1995. godine do 2000. bio potpuno neaktivan (prvo ročište je zakazano tek u 2000. godini). Nadalje tek je nakon podnošenja ustavne tužbe, dakle nakon gotovo 10 godina od pokretanja postupka donio prvostupanjsku presudu koja je dijelom potvrđena, te je u tom dijelu u odnosu na podnositeljicu postupak pravomoćno okončan. U manjem dijelu prvostupanjska presuda je odlukom drugostupanjskog suda ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak pred prvostupanjski sud koji je još u tijeku.
4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJICE U PARNIČNOM POSTUPKU)
Ocjena je Ustavnog suda da je i podnositeljica pridonijela duljini trajanja postupka, budući da nije u poštovala od suda ostavljene rokove, te da skoro godinu dana nije dostavila točnu adresu, međutim navedeni doprinos podnositeljice nije toliki da bi u znatnijoj mjeri utjecao da ukupnu duljinu parničnog postupka.
4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA
Iz spisa predmeta razvidno je da dosadašnji tijek sudskog postupka ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o osobito složenoj sudskoj stvari.
OCJENA USTAVNOG SUDA
5. Ustavni sud utvrđuje da se parnični postupak vodio u trajanju od gotovo 11
godina, od čega gotovo 8 godina u pravnorelevantnom razdoblju, prije nego li je
o dijelu tužbenog zahtjeva podnositeljice pravomoćno odlučeno, odnosno da je o
dijelu tužbenog zahtjeva podnositeljice ustavne tužbe još u tijeku postupak pred
prvostupanjskim sudom, Ustavni sud smatra da je povrijeđeno pravo podnositeljice
na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike
Hrvatske.
Stoga je u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona odlučeno kao pod
točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u
točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku,
Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz
istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici
Hrvatskoj.
7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog
zakona.
8. Predsjednik Općinskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu
obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije u roku od osam (8)
dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog
u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i
5. Ustavnog zakona.
Broj: U-IIIA-3629/2005
Zagreb, 24. svibnja 2007.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |