HRVATSKA NARODNA BANKA

 

2191

Na temelju članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001. i 135/2006.) te članka 39. stavka 2. Zakona o kreditnim unijama (»Narodne novine«, br. 141/2006.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU  

O RASPOREĐIVANJU PLASMANA I POTENCIJALNIH OBVEZA KREDITNIH UNIJATE O UTVRĐIVANJU IZLOŽENOSTI KREDITNOM RIZIKU

I. OPĆE ODREDBE
 

(1) Ovom se odlukom propisuju:

– kriteriji za raspoređivanje plasmana i potencijalnih obveza u odgovarajuće rizične skupine

– način utvrđivanja gubitaka vezanih uz kreditni rizik

– način utvrđivanja izloženosti kreditnom riziku prema jednoj osobi i s njom povezanim osobama

– način vođenja i održavanja kreditnih spisa

– način vođenja evidencija i provođenje rezerviranja za sudske sporove i

– način vođenja evidencije o dodijeljenim novčanim pomoćima.

(2) Pod plasmanima se u smislu ove odluke smatraju:

– odobreni krediti

– potraživanja na osnovi kamatnih prihoda (redovne i zatezne kamate, uključujući sve vrste naknada koje se uzimaju u obzir pri izračunu efektivne kamatne stope na kredite)

– potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda (sve vrste naknada odnosno provizija koje kreditna unija ostvaruje pružanjem usluga članovima kreditne unije)

– depoziti kod banaka

– povratne novčane pomoći članovima kreditne unije i

– ostale tražbine u vezi s kojima je kreditna unija izložena riziku gubitka zbog neispunjenja obveze dužnika prema banci.

Pod potencijalnim se obvezama u smislu ove odluke smatraju:

– izdana jamstva

– mjenična jamstva (avali)

– ugovoreni neiskorišteni neopozivi krediti i druge obveze financiranja i

– ostale slične potencijalne obveze na osnovi kojih može uslijediti plaćanje od strane kreditne unije, te na osnovi toga može nastati tražbina od klijenta.

(3) Kreditna unija dužna je sve plasmane i potencijalne obveze rasporediti u odgovarajuću rizičnu skupinu u skladu s ovom odlukom.

(4) Kreditna je unija dužna donijeti akt kojim će pobliže urediti način sustavnog:

– utvrđivanja i praćenja (tijekom zasnivanja i trajanja poslov­nog odnosa) kreditne sposobnosti osoba prema kojima je izložena te kvalitete instrumenata osiguranja tražbina i potencijalnih obveza kreditne unije

– utvrđivanja kriterija za raspoređivanje plasmana i potencijalnih obaveza u rizične skupine po stupnjevima rizika u skladu s ovom odlukom

– provođenja ispravaka vrijednosti i rezerviranja za pokriće identificiranih gubitaka na pojedinačnoj i skupnoj osnovi

– vođenja kreditnih spisa u skladu s ovom odlukom

– vođenja evidencija i provođenja rezerviranja za sudske sporove koji se vode protiv kreditne unije i

– utvrđivanja kriterija za dodjelu novčanih pomoći članovima kreditne unije i način vođenja evidencija tih pomoći.

II. RASPOREĐIVANJE PLASMANA
 

(5) Radi provođenja rezerviranja za identificirane gubitke za plasmane po kojima je izložena kreditnom riziku, ovisno o procijenjenom stupnju rizika, kreditna je unija dužna rasporediti plasmane u pet rizičnih skupina:

– potpuno nadoknadive plasmane (rizična skupina A)

– djelomično nadoknadive plasmane (rizične skupine B, C i D) i

– nenadoknadive plasmane (rizična skupina E).

(6) Raspoređivanje plasmana u rizične skupine od A do E obav­lja se:

– prema dužnikovoj urednosti u podmirivanju obveza

– prema kvaliteti i vrijednosti instrumenata osiguranja tražbina i

– prema kreditnoj sposobnosti dužnika.

(7) Dužnikova urednost u podmirivanju obveza podrazumijeva njegovu sposobnost da u cijelosti podmiruje obveze prema kreditnoj uniji (po glavnici, kamatama i drugim osnovama) u ugovorenom iznosu i u ugovorenom roku.

U smislu ove točke ne smatra se da je dužnik podmirio obvezu prema kreditnoj uniji u skladu s ugovorom ako kreditna unija odobri novi plasman u zamjenu za postojeći (obnavljanje plasmana) ili ako za postojeći plasman produži rok povrata, osim ako se analizom dužnikova financijskoga položaja može utvrditi da obnavljanje plasmana ili produženje roka povrata nije prouzročeno dužnikovim lošim financijskim položajem.

(8) Kvaliteta instrumenata osiguranja plasmana utvrđuje se na temelju:

– njihove tržišne unovčivosti

– dokumentiranosti i mogućnosti ostvarivanja nadzora od strane kreditne unije nad određenim instrumentom osiguranja i

– mogućnosti prisilne naplate.

(9) Dužnikova kreditna sposobnost procjenjuje se barem po sljedećim osnovama:

– dužnikovoj imovinskoj snazi uključujući njegovu mogućnost ostvarivanja budućih novčanih priljeva za otplatu duga

– dužnikovoj ukupnoj zaduženosti

– dužnikovim novčanim tokovima ostvarenim u proteklom razdoblju i očekivanim budućim novčanim tokovima i

– osjetljivosti dužnika na moguću promjenu ekonomskih i tržišnih uvjeta poslovanja, posebno sa stajališta mogućih promjena u njegovu socijalnom statusu.

(10) Iznimno od točke 6. ove odluke plasmani koji pripadaju portfelju malih kredita mogu se raspoređivati u rizične skupine samo na temelju dužnikove urednosti u podmirivanju obveza prema kreditnoj uniji.

Portfelj malih kredita čine ukupni plasmani prema jednoj osobi čije je stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti) na dan procjene odnosno izvještavanja manje od 15.000 kuna.

Kreditna unija dužna je plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita rasporediti u rizične skupine na sljedeći način:

– u skupinu A kada ne postoje dospjela potraživanja, odnosno kada postoje dospjele tražbine, ali dužnik s njihovim plaćanjem kasni manje od 90 dana računajući od dana dospijeća

– u skupinu B kada postoje dospjela potraživanja na osnovi tih plasmana koje nisu naplaćene u roku od 90 dana računajući od dana dospijeća

– u skupinu C kada postoje dospjela potraživanja na osnovi tih plasmana koje nisu naplaćene u roku od 120 dana računajući od dana dospijeća

– u skupinu D kada postoje dospjela potraživanja na osnovi tih plasmana koje nisu naplaćene u roku od 180 dana računajući od dana dospijeća

– u skupinu E kada postoje dospjela potraživanja na osnovi tih plasmana koje nisu naplaćene u roku od 365 dana računajući od dana dospijeća.

(11) Iznimno od drugog stavka točke (10) kreditna unija može aktom iz točke (4) ove odluke propisati i manji iznos gornje granice za uključivanje pojedinog plasmana u portfelj malih kredita.

Potpuno nadoknadivi plasmani (rizična skupina A)

(12) U rizičnu skupinu A raspoređuju se plasmani za koje se procjenjuje da će u skladu s ugovorom biti u cijelosti naplaćeni (glavnica, kamate i potraživanja po ostalim osnovama).

Kamatni prihodi od plasmana koji su raspoređeni u rizičnu skupinu A priznaju se u računu dobiti i gubitka u obračunskom razdoblju na koji se odnose.

(13) Ako se pojavi nemogućnost naplate plasmana u ugovorenom iznosu (glavnica i kamate), odnosno ako nastupe okolnosti koje zahtijevaju da se plasman rasporedi u djelomično nadoknadive plasmane te ako u isto vrijeme po tom plasmanu postoji nenaplaćeno potraživanje na osnovi kamatnog prihoda koji je u prethodnom razdoblju priznat u računu dobiti i gubitka, provodi se rezerviranje u 100-tnom iznosu nenaplaćenog potraživanja na osnovi prije priznatog kamatnog prihoda.

Trošak rezerviranja za identificirane gubitke iz potraživanja na osnovi kamatnih prihoda uključuje se u račun dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je došlo do pogoršanja kvalitete plasmana, odnosno u kojem su nastupile okolnosti koje zahtijevaju da plasman ima obilježja djelomično nadoknadivog plasmana.

Djelomično nadoknadivi plasmani (rizične skupine B, C i D)

(14) U rizične skupine B, C i D raspoređuju se plasmani za koje postoje objektivni dokazi da je njihov nadoknadivi iznos manji od 90%, a veći ili jednak 10% njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti.

Kreditna unija dužna je svojim aktom iz točke (4) ove odluke pobliže razraditi kriterije utvrđivanja budućih novčanih priljeva s osnove djelomično nadoknadivih plasmana prema kojima će, ovisno o visini nadoknadivog iznosa, plasmane rasporediti ovako:

– u skupinu B raspoređuju se plasmani čiji je nadoknadivi iznos jednak ili veći od 70%, a manji od 90% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa plasmana

– u skupinu C raspoređuju se plasmani čiji je nadoknadivi iznos jednak ili veći od 30%, a manji od 70% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa plasmana

– u skupinu D raspoređuju se plasmani čiji je nadoknadivi iznos jednak ili veći od 10%, a manji od 30% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa plasmana.

(15) Za potrebe izračunavanja postotka iz prethodne točke pod nadoknadivim iznosom plasmana podrazumijeva se konačna vrijednost očekivanog priljeva koji će biti upotrijebljen za zatvaranje potraživanja po glavnici plasmana, a pod nominalnim knjigovodstvenim iznosom plasmana podrazumijeva se stanje potraživanja po glavnici koje je iskazano u poslovnim knjigama na datum kada se procjenjuju budući novčani priljevi.

(16) Kreditna unija dužna je za plasmane raspoređene u skupine B, C ili D izvršiti ispravak vrijednosti u visini razlike između nominalnoga knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana i konačne vrijednosti očekivanog priljeva koji će biti upotrijebljen za zatvaranje potraživanja po glavnici plasmana. Utvrđeni gubitak knjiži se u računu dobiti i gubitka kreditne unije kao trošak ispravka vrijednosti glavnice plasmana za koje su identificirani gubici na pojedinačnoj osnovi te u bilanci kao ispravak vrijednosti djelomično nadoknadivih plasmana.

(17) Kreditna unija dužna je za djelomično nadoknadive plasmane najmanje jednom tromjesečno provoditi ponovnu procjenu očekivanih budućih priljeva po tim plasmanima. Ako se pri ponovnoj procjeni utvrdi da je gubitak veći od knjigovodstveno iskazanog ispravka vrijednosti, iznos povećanja gubitka knjiži se u poslovnim knjigama kreditne unije u skladu s točkom (16) ove odluke.

(18) Ako se pri ponovnoj procjeni utvrdi da je gubitak manji od knjigovodstveno iskazanog ispravka vrijednosti, iznos smanjenja priznaje se u računu dobiti i gubitka kao prihod od ukinutog ispravka vrijednosti (knjiži se na potražnoj strani računa na čijoj je dugovnoj strani prethodno knjižen trošak ispravka vrijednosti). Kao protustavka knjiži se na računima bilance smanjenje ispravka vrijednosti djelomično nadoknadivih plasmana.

(19) Potraživanja s osnove obračunatih kamatnih prihoda po djelomično nadoknadivim i nenadoknadivim plasmanima (nakon raspoređivanja plasmana u rizične skupine B, C, D ili E) iskazuju se u poslovnim knjigama na računima izvanbilančne evidencije. Obračunati kamatni prihodi knjiženi u izvanbilančnoj evidenciji priznaju se u računu dobiti i gubitka s danom naplate.

Potpuno nenadoknadivi plasmani (rizična skupina E)

(20) U rizičnu skupinu E raspoređuju se plasmani kreditne unije koji ne ispunjavaju uvjete za raspoređivanje u rizične skupine A, B, C ili D, odnosno za koje se procjenjuje da se ne mogu naplatiti iz priljeva dužnika ili iz instrumenata osiguranja, te se smatraju u potpunosti nenaplativi ili su naplativi u iznosu čiji konačni nadoknadivi procijenjeni iznos ne prelazi 10% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa plasmana.

(21) Iznimno od prethodne točke u rizičnu skupinu E raspoređuju se sva potraživanja kreditne unije na osnovi nekamatnih prihoda koja nisu naplaćena u roku od 90 dana od dana dospijeća.

(22) Kreditna unija dužna je za plasmane iz rizične skupine E iskazati gubitak u visini knjigovodstvene vrijednosti glavnice tih plasmana. Ovaj gubitak knjiži se u poslovnim knjigama kreditne unije kao trošak ispravka vrijednosti za identificirane gubitke na pojedinačnoj osnovi u računu dobiti ili gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen te na računima bilance kao ispravak vrijednosti potpuno nenadoknadivih plasmana.
 

III. RASPOREĐIVANJE POTENCIJALNIH OBVEZA
 

(23) Raspoređivanje potencijalnih obveza provodi se na temelju:

– vjerojatnosti odljeva sredstava kreditne unije radi podmirenja preuzetih obveza i

– mogućnosti nadoknade nastalog odljeva.

(24) Potencijalne obveze u smislu ove odluke raspoređuju se u pet rizičnih skupina na sljedeći način:

– u skupinu A raspoređuju se potencijalne obveze na osnovi kojih se očekuje da neće doći do odljeva sredstava kreditne unije, odnosno ako do odljeva dođe, on će biti u cijelosti nadoknađen

– u skupine B, C ili D raspoređuju se potencijalne obveze na osnovi kojih se očekuje odljev sredstava kreditne unije veći od procijenjenoga nadoknadivog iznosa i

– u skupinu E raspoređuju se potencijalne obveze na osnovi kojih se očekuje odljev sredstava kreditne unije koji se procjenjuje kao potpuno nenadoknadiv.

(25) Pri raspoređivanju potencijalnih obveza u rizične skupine na odgovarajući se način primjenjuju kriteriji iz točaka (6) do (9) ove odluke.

(26) Općim aktom iz točke (4) ove odluke kreditna je unija dužna pobliže propisati politike i procedure raspoređivanja potencijalnih obveza u rizične skupine.

 

Rizična skupina A

 

(27) Potencijalne se obveze raspoređuju u rizičnu skupinu A ako se procjenjuje da sadašnje financijsko stanje i procijenjeni budući novčani tokovi osobe prema kojoj je kreditna unija na temelju nastanka potencijalne obveze izložena kreditnom riziku ne upućuju na vjerojatnost odljeva sredstava kreditne unije ili ako do odljeva dođe, da će on u cijelosti biti nadoknađen bilo iz redovnog priljeva te osobe bilo iz instrumenata osiguranja.

 

Rizične skupine B, C i D

 

(28) Potencijalne obveze raspoređuju se u rizične skupine B, C ili D ako su zadovoljena sljedeća dva uvjeta:

– ako postoji velika vjerojatnost da će kreditna unija morati na temelju njih izvršiti plaćanje i

– ako projekcije budućih novčanih tokova osobe za čiji je račun kreditna unija preuzela obvezu, kao i kvaliteta raspoloživih instrumenata osiguranja, upućuju na zaključak da je nadoknadivi iznos jednak ili veći od 10%, a manji od 90% knjigovodstvene vrijednosti te potencijalne obveze.

(29) Ovisno o visini procijenjenoga nadoknadivog iznosa očekivanog odljeva sredstava za podmirenja preuzetih potencijalnih obveza potencijalne obveze rizičnih skupina B, C i D raspoređuju se na sljedeći način:

– skupinu B čine one potencijalne obveze za koje se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti jednak ili veći od 70%, a manji od 90% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa

– skupinu C čine one potencijalne obveze za koje se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti jednak ili veći od 30%, a manji od 70% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa

– skupinu D čine one potencijalne obveze za koje se procjenjuje da će nadoknadivi iznos biti jednak ili veći od 10%, a manji od 30% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa.

 

Rizična skupina E

 

(30) U rizičnu skupinu E raspoređuju se potencijalne obveze preuzete za račun osobe čije se financijsko stanje nakon preuzimanja potencijalne obveze, odnosno nakon nastanka prošloga obvezujućeg događaja, pogoršalo toliko da se sa sigurnošću može očekivati odljev sredstava kreditne unije za podmirenje preuzete obveze, a procjena budućih novčanih priljeva osobe prema kojoj je kreditna unija izložena i kvaliteta instrumenata osiguranja naplate upućuju na zaključak da kreditna unija neće moći nadoknaditi više od 10% iznosa koji joj po ugovoru pripada.

 

Rezerviranja za identificirane gubitke na pojedinačnoj osnovi za potencijalne obveze

 

(31) Kreditna unija dužna je provoditi rezerviranja za potencijalne obveze raspoređene u rizične skupine B, C, D i E u visini razlike između njihove knjigovodstvene vrijednosti i konačnoga procijenjenoga nadoknadivog iznosa očekivanog odljeva sredstava za podmirenje preuzetih obveza.

(32) Iznos rezerviranja iz prethodne točke knjiži se u poslovnim knjigama kreditne unije kao trošak rezerviranja u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem je gubitak utvrđen te u pasivi bilance kao posebne pričuve za identificirane gubitke po potencijalnim obvezama.

 

IV. PRIČUVE ZA IDENTIFICIRANE GUBITKE NA SKUPNOJ OSNOVI

 

(33) Kreditna unija je dužna provoditi rezerviranja za pokriće identificiranih gubitaka na skupnoj osnovi. Identificirani gubici na skupnoj osnovi jesu oni gubici koji se ne mogu pripisati pojedinačnim plasmanima odnosno potencijalnim obvezama, ali za koje iskustvo pokazuje da postoje u kreditnom portfelju ili da mogu nastati kao posljedica preuzetih potencijalnih obveza. Pričuve za identificirane gubitke na skupnoj osnovi iznose 1% ukupnog stanja plasmana i potencijalnih obveza raspoređenih u rizičnu skupinu A.

(34) Kreditna je unija dužna rezerviranja za identificirane gubitke na skupnoj osnovi provoditi na teret rashoda, a u poslovnim knjigama evidentirati na zasebnim računima pričuva u pasivi. Rezerviranja za identificirane gubitke na skupnoj osnovi po plasmanima iskazuju se u financijskim izvještajima kreditne unije kao odbitna stavka koja umanjuje aktivu, dok se rezerviranja za identificirane gubitke na skupnoj osnovi koja se odnose na potencijalne obveze u financijskim izvještajima iskazuju u pasivi kao ostale obveze.

 

V. UTVRĐIVANJE IZLOŽENOSTI KREDITNE UNIJE

 

(35) Kreditna unija dužna je kontinuirano pratiti izloženost prema jednoj osobi u skladu s odredbama članka 42. Zakona o kreditnim unijama (»Narodne novine«, br. 141/2006. – u nastavku teksta: Zakon) i odredbama ove odluke. Izloženost kreditne unije prema jednoj osobi i s njom povezanim osobama jest zbroj svih plasmana i potencijalnih obaveza kreditne unije prema tim osobama.

(36) Pri izračunu pokazatelja izloženosti iz članka 42. Zakona ukupna izloženost prema jednoj osobi umanjuje se za iznose onih plasmana koji su osigurani novčanim depozitom do iznosa depozita.

(37) Pri izračunavanju pokazatelja izloženosti iz članka 42. Zakona izloženost se stavlja u odnos prema osnovnom kapitalu izračunatim na temelju Odluke o stopi solventnosti kreditnih unija za izvještajno razdoblje za koje se pokazatelj izračunava.

 

VI. NAČIN VOĐENJA I ODRŽAVANJA KREDITNIH SPISA KREDITNE UNIJE

 

(38) Kreditna unija dužna je osigurati da se svi postupci odobravanja plasmana kronološki prate (od zahtjeva za kredit, analize kreditnog zahtjeva, izrade kreditnog prijedloga i praćenja kakvoće tako uspostavljenog potraživanja sve do konačne otplate ili likvidacije na drugi način) na temelju adekvatne i točne dokumentacije i podataka.

(39) Kreditna je unija dužna voditi kreditne spise tako da sadrže opći i posebni dio.

Opći dio kreditnog spisa sadrži sljedeće opće podatke o osobi prema kojoj je kreditna unija izložena:

– ime i prezime (naziv), prebivalište (sjedište), adresu dužnika i matični broj (MB)

– financijske podatke i dokumentaciju o financijskom stanju i provedenim analizama financijskog stanja dužnika

– procjenu kreditne sposobnosti dužnika te stabilnosti njegovih priljeva u budućnosti iz kojih bi se trebale plaćati obveze po plasmanima

– opis kretanja financijskog položaja dužnika (na osnovi ažurnih financijskih informacija).

Posebni dio kreditnog spisa kreditna unija sastavlja za svaki plasman ili potencijalnu obavezu, a sadrži barem sljedeće:

– zahtjev za odobravanje kredita ili potencijalne obveze

– namjenu plasmana odnosno potencijalne obveze i rok na koji se sredstva plasiraju odnosno jamstvo izdaje

– dokaz o visini redovnih mjesečnih primanja, barem za posljednja tri mjeseca, računajući od dana podnošenja zahtjeva

– popis jamaca s potrebnim podacima ako postoje

– iznos potraživanja i obveza dužnika prema dospijećima,

– kreditni prijedlog ili prijedlog za preuzimanje potencijalne obveze

– odluku nadležnog tijela kreditne unije o odobrenju plasmana ili preuzimanju potencijalne obveze

– ugovor o kreditu, drugom obliku plasmana ili potencijalnoj obvezi

– dokumentaciju o stavljanju kredita u tečaj

– vrstu plasmana ili potencijalne obveze te analitički račun i individualnu partiju na kojima se vode u poslovnim knjigama kreditne unije

– procjenu kvalitete plasmana s oznakom rizične skupine i

– ostalu dokumentaciju (poslovno dopisivanje, opomene, zah­tjevi za ovrhu, podnesene tužbe i sl.).

(40) Kreditni spisi moraju se voditi uredno i ažurno s tim da se mora odrediti osoba zadužena za njihovo vođenje.

(41) Za plasmane koji su osigurani nekretninama dodatna dokumentacija u kreditnim spisima mora sadržavati:

– originalne primjerke dokumenata o stjecanju hipoteke (ili drugog prava na nekretnini)

– izvještaj o procjeni kojom se potvrđuje i/ili potkrepljuje tržiš­na vrijednost imovine koja je ponuđena kao instrument osiguranja naplate

– dokumente koji potvrđuju prodajnu cijenu imovine koja je ponuđena kao instrument osiguranja naplate ako je kredit odobren za kupnju te imovine.

(42) Za plasmane ili potencijalne obveze koji su odobreni na osnovi zaloga ili prijenosa vlasništva pokretne imovine, u kreditnim spisima moraju biti dokumenti kojima se dokazuje pravo kreditne unije da stekne i/ili proda imovinu iz koje će se naplatiti potraživanja na osnovi plasmana, procijenjena tržišna vrijednost imovine kojom se osigurava plasman (ili potencijalna obveza) i osiguranje kod osiguravateljskog društva. Isti postupak mora se provesti i na imovini za čiju je kupnju odobren plasman, a koja istodobno služi kao instrument osiguranja naplate.

(43) Dužnik odnosno korisnik sredstava po plasmanu može biti promijenjen ako se kreditna unija kao kreditor suglasi s tom promjenom. U tom slučaju kreditna je unija dužna osigurati sve podatke i ažurirati kreditne spise u skladu s točkom (41) ove odluke. Ako novi dužnik ponudi dodatne ili nove instrumente osiguranja naplate umjesto instrumenata koje je osiguravao prethodni dužnik, kreditni spisi na toj osnovi ažuriraju se u skladu s točkom (41) ove odluke.

 

VII. NAČIN VOĐENJA EVIDENCIJA I PROVOĐENJE REZERVIRANJA ZA SUDSKE SPOROVE

 

(44) Kreditna unija dužna je aktom iz točke (4) ove odluke pobliže propisati procedure u vezi s praćenjem sudskih sporova koji se vode protiv kreditne unije. U smislu ove točke pod sudskim sporovima koji se vode protiv kreditne unije podrazumijevaju se oni sporovi u kojima je kreditna unija tuženik, okrivljenik ili ovršenik a čija posljedica (ako ih kreditna unija izgubi) može biti povećanje obveza kreditne unije i odljev novčanih sredstava za podmirenje tih obveza.

Tim je internim aktom kreditna unija dužna propisati procedure u svezi sa sustavnim praćenjem sudskih sporova koji se vode protiv kreditne unije i provođenjem rezerviranja za njih. Procedure trebaju sadržavati:

– način vođenja evidencije o sudskim sporovima

– postupke, kriterije, rokove procjene rizika i utvrđivanja potrebnih rezerviranja za pokriće obveza koje mogu proizaći iz sudskih sporova pokrenutih protiv kreditne unije

– način izvještavanja uprave o sudskim sporovima (sadržaj izvještaja, nositelje, učestalost izvještavanja s tim da izvještajno razdob­lje ne bi trebalo biti duže od šest mjeseci).

(45) Iznos rezerviranja za sudske sporove iz prethodne točke knjiži se u poslovnim knjigama kao trošak rezerviranja za sudske sporove za razdoblja u kojem je rezerviranje priznato te u pasivi bilance kao rezerviranje za započete sudske sporove.

 

VIII. NAČIN VOĐENJA EVIDENCIJE O NOVČANIM POMOĆIMA DODIJELJENIM ČLANOVIMA KREDITNE UNIJE

 

(46) Kreditna je unija dužna donijeti opći akt o kriterijima za dodjeljivanje novčanih pomoći članovima kreditne unije iz kojeg je moguće utvrditi pod kojim uvjetima i u kojem je iznosu dodijeljena novčana pomoć te voditi evidenciju o dodijeljenim bespovratnim novčanim pomoćima.

 

IX. ZAKLJUČNE ODREDBE

 

(47) Kreditne su unije dužne izvještavati Hrvatsku narodnu banku na temelju ove odluke, a na način i u rokovima propisanima Odlukom o nadzornim izvještajima kreditnih unija.

(48) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

O. broj: 426-020/06-07/ŽR

Zagreb, 28. lipnja 2007.

Guverner

Hrvatske narodne banke

dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.