ODBOR ZA PODJELU DRŽAVNIH NAGRADA ZA ZNANOST

2328

Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost, imenovan Odlukom Hrvatskoga sabora na sjednici 30. travnja 2004. godine (»Narodne novine«, br. 58/2004.), na temelju Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost (»Narodne novine«, br. 108/95., 104/97. i 142/98.), na 6. sjednici održanoj 11. lipnja 2007. godine, donio je

ODLUKU

O PODJELI DRŽAVNIH NAGRADA ZA ZNANOST

 ZA 2006. GODINU
 

I. Državnom nagradom za životno djelo nagrađuju se:

1. akademik LEO KLASINC, savjetnik emeritus Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu, nagrađuje se državnom nagradom za životno djelo na temelju opsežnoga i zapaženoga životnog opusa u istraživanjima na području molekularne spektroskopije, posebice spektrometrije masa i fotoelektronske spektroskopije te kvantne kemije, što je rezultiralo objavljivanjem 250 znanstvenih radova, 10 monografija, 2 udžbenika i 7 knjiga objavljenih u suautorstvu. Među iznimno vrijednim doprinosima akademika Klasinca ističe se postavljanje temelja atmosferske kemije u nas i njezina primjena u praćenju zagađenja zraka, što je važno u očuvanju zdravog okoliša. Doprinos akademika Klasinca u odgoju većeg broja uspješnih znanstvenika u nas i u svijetu takoder ima zapažen odjek.

2. akademik ZVONKO KUSIĆ, redoviti profesor Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« u Zagrebu, nagrađuje se nagradom za životno djelo, za znanstveno područje biomedicine i zdravstva, i to za cjelokupni znanstveni, nastavni i društveni rad iz područja kliničke medicinske znanosti, grana nuklearna medicina i to za poseban doprinos u suzbijanju jodog deficita i gušavosti u RH, te uspješnog rješenja toga važnoga javnoznanstvenog problema čime je dao velik doprinos hrvatskoj medicini. Zahvaljujući njegovu radu Hrvatska je međunarodno priznata kao zemlja s dostatnim unosom joda i najbolje riješenom jodnom profilaksom.

3. akademik HRVOJE BABIĆ, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za znanstveno područje tehničkih znanosti za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u znanstvenoj i sveučilišnoj nastavi na domaćim i inozemnim sveučilištima, a njegov rad očituje se u znanstvenim rezultatima na domaćim i međunarodnim projek­tima čime je dao nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji hrvatskih tehničkih znanosti u svijetu kao i velik osobni doprinos razvoju područja obrade signala.

4. prof. dr. sc. TOMISLAV LOVRIĆ, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za svestrani cjelokupni znanstveni, nastavni i društveni rad u području biotehničkih znanosti koji je rezultirao brojnim domaćim i međunarodnim projektima koji su dali značajan doprinos razvoju i afirmaciji biotehničkih znanosti. Zaslužan je za uvođenje, širenje i promicanje znanstvenih disciplina o hrani i prehrambenim tehnologijama u Republici Hrvatskoj čime je hrvatske znanstveno-obrazovne institucije iz područja ovih disciplina doveo do razine europske i svjetske znanosti.

5. prof. dr. sc. IVO GRABOVAC, profesor emeritus Sveučilišta u Splitu, nagrađuje se za cjelokupni znanstvenoistraživački opus u području društvenih znanosti, za doprinos nastavnom i društvenom radu. Kao vrsni stručnjak pomorskog prava i promicatelj hrvatske pomorske misli, poznat i priznat u Hrvatskoj i inozemstvu, objavio je 29 knjiga (udžbenika i monografija) te više od 700 znanstvenih i stručnih radova. Radovi su objavljeni u više od 40 časopisa i zbornika. Bio je mentor za više desetaka magistarskih i doktorskih radova, čime je dao izniman doprinos pravno-pomorskoj znanosti.

6. akademik RADOSLAV KATIČIĆ redoviti profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za slavistiku u Beču (Austrija), nagrađuje se za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području humanističkih znanosti čime je dao nemjerljiv doprinos razvoju klasične filologije, indoeuropeistike, slavistike i kroatistike u nas i u svijetu.

II. Godišnjom državnom nagradom za znanost nagrađuju se:

1. prof. dr. sc. ANDREJ DUJELLA, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području prirodnih znanosti u teoriji brojeva. Svojim otkrićima u području nalaženja Diofantovih m-torki postao je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za tu problematiku. Važna su i njegova istraživanja u području eliptičkih krivulja, koja su usporediva s istraživanjima u najpoznatijim svjetskim centrima kao što su Harvard University ili National Security Agency.

2. prof. dr. sc. ZLATKO MEJIĆ, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području prirodnih znanosti u istraživanju struktura organskih molekula i dinamike procesa infracrvenom i Ramanovom spektroskopijom te nuklearnom magnetskom rezonancijom. Posebno se ističu njegovi radovi na proučavanju cis-trans izomerizacije stilbena te fotoinduciranom geliranju stilbena. Važan je njegov doprinos u osnivanju prvog FT-NMR laboratorija u Hrvatskoj, a zatim i laboratorija za molekularnu spektroskopiju. Svojim rezultatima zauzeo je mjesto među vodećim spektroskopičarima Hrvatske.

3. skupina znanstvenika: dr. sc. KSENIJA ZAHRATKA, prof. dr. sc. MIRJANA PETRANOVIĆ, prof. dr. sc. MIROSLAV RADMAN i suradnica DEA SLADE, znanstvenice i suradnica dipl. ing. molekularne biologije Instituta »Ruder Bošković« u Zagrebu i profesor stanične biologije na Medicinskom fakultetu Necker u Parizu, u Francuskoj, nagrađuju se za značajno znanstveno otkriće u području prirodnih znanosti, posebice molekularne biologije. Nagrada se temelji na otkriću objavljenom u časopisu Nature 443 (2006) 569-573, pod naslovom »Reassembly of shattered chromosomes in Deinococcus radiodurans«. U članku su opisani rezultati istraživanja molekularnog mehanizma popravka oštećenih kromosoma bakterije Deinococcus radiodurans. Ova bakterija može podnijeti golema oštećenja svoje DNA i preživjeti velike doze ionizirajućeg zračenja ili ekstremnog isušivanja. Nizom vješto provedenih pokusa autori su objasnili dvostupanjski molekularni mehanizam popravka DNA koji uključuje sintezu jednolančanih produžetaka, njihovo sparivanje te konačno sklapanje u funkcionalne kromosome homolognom rekombinacijom. To otkriće je prekretnica u razumijevanju mehanizma popravka oštećenoga genoma i otvara velike mogućnosti primjene u medicini i biotehnologiji.

4. prof. dr. sc. ŽELJKO DUJIĆ, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području biomedicine i zdravstva, u polju kliničke medicinske znanosti, grana fiziologija, posebice za znanstvena istraživanja i objavu znanstvenih radova iz fiziologije ronjenja.

5. doc. dr. sc. ALEMKA MARKOTIĆ, viša znanstvena suradnica Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« u Zagrebu, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području biomedicine i zdravstva za znanstveni i istraživački doprinos istraživanju hantavirusa u Republici Hrvatskoj i njihovih imunopatogenetskih mehanizama.

6. prof. dr. sc. NEVEN ŽARKOVIĆ, znanstveni savjetnik Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području biomedicine i zdravstva za znanstveni doprinos oksidacijskog stresa, karcinogeneze i eksperimentalne terapije raka.

7. dr. sc. JOŠKO DEUR, docent Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području tehničkih znanosti na području modeliranja i regulacije mehaničkih sustava koje je rezultat kontinuiranoga višegodišnjega uspješnog rada u ovom području.

8. prof. dr. sc. NATALIJA KOPRIVANAC, redovita profesorica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području tehničkih znanosti za iznimno aktivan znanstvenoistraživački rad u primjeni kemijsko-inženjerske metodologije za područje inženjerstva okoliša i objavljivanje mnogobrojnih znanstvenih radova.

9. dr. sc. ZVONIMIR ŠIPUŠ, izvanredni profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području tehničkih znanosti za istraživanje konformnih antenskih struktura i frekvencijski selektivnih površina te objavljivanja rezultata tih istraživanja.

10. znanstvenici: prof. dr. sc. JAKOV GELO, dr. sc. ANĐELKO AKRAP i suradnik IVAN ČIPIN, dipl. oec., redoviti i izvanredni profesor Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnik istog fakulteta, dipl. oec., nagrađuju se za značajno znanstveno dostignuće u području društvenih znanosti, za znanstveno djelo: »Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske – bilanca 20. stoljeća« (Zagreb, 2005. godine), a ta knjiga na znanstveno kompetentan način promišlja procese nataliteta, mortaliteta, (ne)ženjenja i (ne)udavanja, migracije i ratove, te restruktuiranje obitelji i ekonomske čimbenike.

11. dr. sc. GORAN MILAS, viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području društvenih znanosti za znanstveno djelo: »Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima« (Jastrebarsko, 2005. godine). Riječ je o najcjelovitijem metodološkom udžbeniku studija psihologije koji je do sada objavljen na hrvatskome jeziku.

12. prof. dr. sc. INGE PERKO ŠEPAROVIĆ, redovita profesorica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za značajno znanstveno dostignuće u području društvenih znanosti za znanstveno djelo: »Izazovi javnog menadžmenta – Dileme javne uprave«, Zagreb, 2006. godine, čime je autorica na originalan i jasan način, pregledno i sustavno obradila temu javnog menadžmenta, koje značajno unapređuje hrvatsku upravnu javnost.

13. znanstvenici: dr. sc. TIHOMIR CIPEK i dr. sc. STJEPAN MATKOVIĆ, izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i viši znanstveni suradnik Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, nagrađuju se za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti za znanstveno djelo: Programski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. - 1914., Zagreb, 2006. godine, u kojoj povjesničarima i politolozima podastiru izvornu građu za proučavanje svih važnijih aspekata hrvatske politike u tom značajnom razdoblju nacionalne povijesti: od političke kulture do uklopljenosti Hrvatske u njezino okruženje i preferencije hrvatskom narodu u tom međuodnosu.

III. Godišnjom državnom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađuju se:

1. dr. sc. ANTON ŠKROBONJA, izvanredni profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, nagrađuje se u području biomedicine i zdravstva za doprinos popularizaciji i promidžbi hrvatske povijesti medicine, za organiziranje nastave iz povijesti medicine, medicine zavičaja, kao i za istraživanje povijesti znanstvene kulture.

2. dr. sc. DANKO ŠKARE, viši znanstveni suradnik Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu, nagrađuje se u znanstvenom području tehničkih znanosti za doprinos u promicanju tehničkih znanosti uređivanjem mnogobrojnih časopisa, leksikona i knjiga u znanstvenom polju kemijskog inženjerstva te za sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz promidžbu i popularizaciju znanosti u tom području.

3. prof. dr. sc. ANĐELKO OPAČAK, izvanredni profesor Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, nagrađuje se u području biotehničkih znanosti za popularizaciju i objavu mnogobrojnih knjiga i stručnih radova iz područja akvakulture te za čestu medijsku prisutnost vezanu uz njegov rad, posebice u znanstvenoj grani ribarstvu.

4. dr. sc. IVAN LAJIĆ, znanstveni savjetnik Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, nagrađuje se u znanstvenom području društvenih znanosti za znanstvenu knjigu: Kvarnerski otoci - demografski razvoj i povijesne mijene, Zagreb, 2006. godine, koja je temelj za buduća demografska i druga istraživanja hrvatskoga otočja.

5. akademkinja ANICA NAZOR, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, zaslužna znanstvenica Staroslavenskog instituta u Zagrebu, nagrađuje se u području humanističkih znanosti jer je svojim mnogostrukim djelovanjem – izdavanjem rukopisne hrvatske glagoljske baštine, knjigama, uvodnim tekstovima kataloga domaćih i stranih izložaba o glagoljici, televizijskim i radijskim emisija za popularizaciju glagoljaštva i glagoljske kulture, uvijek i posvuda uspješno širila spoznaje o ljepoti i važnosti hrvatske glagoljske knjige. Kao osobitu zanimljivost ističemo daje dala ideju tvornici Kraš u Zagrebu za izradu bombonijere u obliku glagoljske knjige Misala Hrvoja Vukovića Hrvatinića i sudjelovala u njezinoj izradi, a ta Kraševa bombonijera s imenom Glagoljski misal nagrađena je na Svjetskoj izložbi inovatora INPEX XIII. u Pittsburghu zlatnom medaljom.

IV. Godišnjom državnom nagradom znanstvenim novacima nagrađuju se:

1. dr. sc. IVANA CAPAN, znanstvena novakinja Instituta »Ruder Bošković« u Zagrebu, nagrađuje se u području prirodnih znanosti, znanstveno polje fizika, posebice za doprinos u istraživanju defekata u poluvodičima na bazi silicija i germanija metodom tranzijentne spektroskopije dubokih stanja te je definirala akceptorske i donorske nivoe koji se javljaju nakon ozračivanja neutronima, gama zrakama ili elektronima. Svoje znanstvene rezultate objavila je u 26 radova, od kojih su 20 citirani u svjetskim bazama podataka, što predstavlja iznimno velik uspjeh za mladu znanstvenicu.

2. OZREN POLAŠEK, dr. medicine, znanstveni novak Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se u području biomedicine i zdravstva za znanstvenu produkciju i to za koautorstvo članka objavljenog u časopisu Lancet i na autorstvu istaknutog članka objavljenog u časopisu Human Reproduction.

3. dr. sc. JELENA MACAN, znanstvena novakinja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se u području tehničkih znanosti, za samostalan i medunarodno priznat znanstveni rad na istraživanju anorgansko-organskih hibridnih materijala u znanstvenom polju kemijsko inženjerstvo.

4. dr. sc. ZVJEZDANA FINDRIK, znanstvena novakinja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se u području biotehničkih znanosti za doprinos istraživanju i objavu znanstvenog rada u grani biokemijskog inženjerstva.

5. mr. sc. ENES KULENOVIĆ, znanstveni novak Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se u području društvenih znanosti za knjigu: Sloboda, pluralizam i nacionalizam – politička teorija Isaiaha Berlina (Zagreb, 2006. godine).

6. mr. sc. MARIO KEVO, znanstveni novak Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, nagrađuje se u području humanističkih znanosti za knjigu: Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu (Zagreb, 2006. godine).

Ukupno je dodijeljeno 30 znanstvenih nagrada za 2006. godinu.

Klasa: 061-03/07-01/00002

Urbroj: 533-12-07-2

Zagreb, 10. srpnja 2007.

Predsjednik Hrvatskoga sabora

i predsjednik Odbora za podjelu

državnih nagrada za znanost

dr. h. c. Vladimir Šeks, v. r.