|
|
|
|
|
|
|
|
2393
Na
temelju članka 194. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 137/04 – pročišćeni
tekst) Hrvatske ceste, d.o.o., Zagreb, Vončinina 3 (u
daljnjem tekstu: poslodavac) i Nezavisni cestarski sindikat, Podružnica
Hrvatske ceste, Zagreb, Vončinina 3 (u daljnjem
tekstu: sindikat) zaključili su u Zagrebu 7. svibnja 2007. godine
Članak 1.
Ovim
Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze
njegovih potpisnika i uređuju pitanja iz radnih odnosa ili ona u vezi s radnim
odnosima radnika kod poslodavca.
Članak 2.
Prema
odredbama ovog Ugovora poslodavac je Hrvatske ceste, društvo s ograničenom
odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Zagreb, Vončinina 3 za koje radnik u radnom odnosu obavlja određene
poslove.
Prema
odredbama ovog Ugovora radnik je fizička osoba koja obavlja određene poslove za
poslodavca na temelju ugovora o radu.
Članak 3.
Odredbe
ovog Ugovora obvezuju i primjenjuju se na njegove potpisnike i na osobe koje
prema odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Ugovora, a koje mu naknadno
pristupe.
Ugovor
obvezuje i primjenjuje se na sve radnike koji su u radnom odnosu u Društvu.
Ovaj
se Ugovor primjenjuje na području Republike Hrvatske.
Članak 4.
Odredbe
ovog Ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije
potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.
Opći
akti moraju biti u skladu s ovim Ugovorom.
Ako
je općim aktima poslodavca pojedino pravo radnika korisnika prava iz ovog
Ugovora različito utvrđeno izravno se primjenjuje najpovoljnije pravo za
radnika.
Članak 5.
Sklapanjem
ovog Ugovora između ugovornih stranaka potpisnika i osoba na koje se
primjenjuje nastaju obvezno-pravni odnosi, koji se mogu mijenjati samo pod
uvjetima utvrđenim ovim Ugovorom.
Stranke
potpisnice ovog Ugovora i osobe na koje se on primjenjuje, dužne su u dobroj
vjeri ispunjavati njegove odredbe.
Zbog
povrede obveza iz ovog Ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on
primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete sukladno zakonu.
Članak 6.
Ako
se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese Društvo
ili dio Društva, na novog poslodavca se prenose i svi ugovori o radu radnika
koji rade u Društvu ili dijelu Društva koji je predmet prenošenja, a na radnike
se do sklapanja novog Kolektivnog ugovora, a najdulje dvije godine, nastavlja
primjenjivati ovaj Ugovor.
Radnik
čiji je ugovor o radu prenesen u svezi sa stavkom 1. ovoga članka, zadržava u
svezi s otkazom, otkaznim rokovima, otpremninom i svim drugim pitanjima iz
radnog odnosa sva prava koja je stekao do dana prijenosa ugovora o radu.
Poslodavac
se obvezuje da će u slučaju prestanka rada društva ili poduzeća kojemu je
prenesen dio Društva ili je dio društva (poduzeća) dan u zakup, u svezi s ovim
člankom u razdoblju kraćem od šest mjeseci, preuzeti na rad radnike tog društva
te s njima ponovno sklopiti ugovor o radu.
Članak 7.
U
slučaju promjena i u tijeku promjena iz članka 6. ovog Ugovora, a prije donošenja
važnih odluka i realizacije istih, poslodavac se obvezuje pravovremeno o svemu
obavijestiti sindikat, koji je stranka ovog Ugovora, te se o svim pitanjima s
njime konzultirati.
ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 8.
Postupak
zasnivanja radnog odnosa s novim radnicima pokreće se na prijedlog direktora
sektora uz suglasnost predsjednika Uprave Društva.
Članak 9.
Uvjeti
i način zapošljavanja radnika u Društvu rješavat će se na temelju zakonskih
propisa, Pravilnika o radu i Pravilnika o plaćama Društva.
Članak 10.
Radni
odnos zasniva se pisanim ugovorom o radu između poslodavca i izabranog
kandidata.
Članak 11.
Ugovor
o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.
Prilikom
zasnivanja radnog odnosa ugovara se probni rad u trajanju od tri do šest
mjeseci zavisno o stupnju stručne spreme radnika.
Članak 12.
Ugovor
o radu može se iznimno sklopiti i na određeno vrijeme u skladu sa Zakonom o
radu.
Članak 13.
Poslodavac
može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s osobom koja je završila školsko
obrazovanje radi njenog osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova na
radnim mjestima u struci, odnosno na radnim mjestima iz zanimanja za koje se
školovala (u nastavku teksta: pripravnik).
Iznimno
pripravnik se može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi obavljanja
pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom roka utvrđenog u ugovoru o
radu.
Članak 14.
Ugovor
o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati odredbe o:
1.
strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2.
mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da
se rad obavlja na različitim mjestima,
3.
nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis i
opis poslova,
4.
danu otpočinjanja rada,
5.
očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6.
trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se
takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja
potvrde, načinu određivanja toga odmora,
7.
otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u
slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno
izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,
8.
osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja
radnik ima pravo,
9.
trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Umjesto
odredaba iz točke 6., 7., 8. i 9. prethodnog stavka ovog članka može se u
ugovoru o radu uputiti na odredbe ovog Kolektivnog ugovora ili na druge
odgovarajuće zakone, propise i pravilnike.
Članak 15.
Poslodavac
je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje posla za koje je
sklopio ugovor o radu, te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama
i nalozima poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati
preuzeti posao.
Članak 16.
Poslodavac
može radnicima odobriti obavljanje posla kod kuće, u sljedećim slučajevima:
–
samohranom roditelju do šest godina starosti djeteta,
–
roditelju djeteta s teškim invaliditetom, neodređeno,
–
teško pokretnom invalidu domovinskog rata,
–
teško pokretnom invalidu rada.
Obavljanje
posla kod kuće može se odobriti samo za vrstu posla ako kod kuće postoje svi
potrebni uvjeti za kvalitetno i potpuno obavljanje poslova radnog mjesta za
koji je radnik zasnovao radni odnos.
Članak 17.
Poslodavac
se obvezuje da neće ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama, čije bi
ustupanje moglo izazvati smanjenje broja radnika kod poslodavca.
RADNO VRIJEME
Članak 18.
Poslodavac
će pisanom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i
raspored radnog vremena, kao i klizno radno vrijeme, o čemu je obvezan
pravodobno prije donošenja iste savjetovati se sa sindikatom, strankom ovog
Ugovora.
Odluka
iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu s odredbama ovog Ugovora, a donijet
će se u roku od 30 dana od potpisivanja ovog Ugovora.
Puno radno vrijeme
Članak 19.
Puno
radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 (četrdeset) sati tjedno. Radni
tjedan u pravilu traje pet radnih dana (ponedjeljak – petak) s početkom u 08
sati i završetkom u 16 sati.
Članak 20.
Radno
vrijeme se može utvrditi i kao klizno radno vrijeme s odstupanjem od 60 minuta
na početku, odnosno na završetku rada.
Članak 21.
Sve
odluke o radnom vremenu i njegovom rasporedu i kliznom radnom vremenu donijet
će Uprava Društva u roku od 30 dana od dana sklapanja ovog Ugovora, poštujući
pri tom zakonska ograničenja za pojedine kategorije radnika (zabrana noćnog ili
prekovremenog rada).
Nepuno radno vrijeme
Članak 22.
Ugovor
o radu može se iznimno sklopiti i za nepuno radno vrijeme kada priroda i opseg
posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 23.
Na
poslovima odnosno radnim mjestima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na
radu ne može zaštititi radnika od štetnih utjecaja radno vrijeme se skraćuje
razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Svaka
stranka ovog Ugovora može Ministarstvu nadležnom za rad predložiti donošenje
pravilnika kojim se utvrđuju pitanja iz stavka 1. ovog članka.
Zaposlenik
koji radi sa skraćenim radnim vremenom sva prava ostvaruje kao da radi u punom
radnom vremenu.
Prekovremeni rad
Članak 24.
U
slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim slučajevima
prijeke potrebe, radnik na pisani zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog
radnog vremena najviše do 10 (deset) sati tjedno.
U
slučaju neizostavne hitnosti poslodavac može prekovremeni rad naložiti i usmeno
uz naknadnu (prvi radni dan) pisanu potvrdu usmenog zahtjeva.
Prekovremeni
rad se ne može narediti radniku kojemu je zbog posebnih okolnosti zabranjeno
raditi dulje od punog radnog vremena, sukladno Zakonu o radu.
Preraspodjela radnog
vremena
Članak 25.
Ako
narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da
tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog
radnog vremena, s time da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za
to razdoblje.
Ako
je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti duže od 52 sata tjedno.
Za
poslove sezonske naravi poslodavac može preraspodijeliti radno vrijeme i duže
od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati, o čemu će dva puta godišnje
izvješćivati sindikat.
Preraspodijeljeno
radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Rad u smjenama
Članak 26.
Smjenskim radom, u smislu ovog Ugovora smatra se rad organiziran u najmanje
dvije smjene s punim radnim vremenom.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |