USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2688

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnijela V. Č. iz V., koju zastupaju V. V. i M. K., odvjetnici iz Odvjetničkog društva V. & P. u Z., na sjednici održanoj 5. srpnja 2007. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Općinski sud u Šibeniku dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: P-1778/06 (raniji broj: P-841/93) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od četiri (4) mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99.,29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe V. Č. iz V., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 11.900,00 kuna.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositeljica ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnijela je 12. travnja 2005. godine ustavnu tužbu smatrajući da joj je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka, koji se vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku pod brojem: P-1778/06 (raniji broj: P-841/93) povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom primjenom članka 63. Ustavnog zakona, na temelju navoda u ustavnoj tužbi, očitovanja Općinskog suda u Šibeniku te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-1778/06, utvrdio pravno relevantne činjenice za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava.
Podnositeljica je kao tužiteljica zajedno s pok. M. S. 21. svibnja 1993. godine podnijela tužbu Općinskom sudu u Šibeniku protiv prvotuženice E. S. i drugotuženika mldb. K. S. radi pobijanja ugovora o doživotnom uzdržavanju.
Do 5. studenoga 1997. godine održano je više ročišta, provedeno je saslušanje više svjedoka i provedeno je medicinsko vještačenje.
Na ročištu 18. ožujka 1999. godine zbog promjene u osobi suca glavna rasprava je počela ispočetka.
Na ročištu 12. prosinca 2000. godine ponovno je zbog promjene u osobi suca glavna rasprava počela ispočetka, obvezan je drugotuženik da u roku od osam dana u spis dostavi urednu punomoć, te je donijeta presuda kojom je usvojen tužbeni zahtjev podnositeljice.
Dana 14. siječnja 2002. godine prvotuženica je podnijela žalbu na presudu.
Županijski sud u Šibeniku 20. siječnja 2003. godine remisorno je vratio spis prvostupanjskom sudu iz razloga što spisu ne prileži punomoć za drugotuženika.
Podnescima od 27. siječnja 2003. godine i 22. travnja 2004. godine prvostupanjski sud je od odvjetnice E. K. zatražio dostavu punomoći za drugotuženika ili da drugotuženik prizna radnje poduzete po toj punomoćnici, a podneskom od 27. listopada 2004. godine punomoć, odnosno izjava je zatražena od drugotuženika.
Podneskom od 3. studenoga 2004. godine podnositeljica požuruje postupanje prvostupanjskog suda radi dostavljanja spisa drugostupanjskom sudu radi odlučivanja o žalbi prvotuženice.
Podneskom od 26. travnja 2005. godine prvostupanjski sud ponovno poziva drugotuženika da dostavi urednu punomoć za odvjetnicu E. K. koja ga je zastupala u tom postupku.
Dana 7. lipnja 2005. godine drugotuženik je dostavio punomoć kojom opunomoćuje odvjetnika D. P. da ga zastupa u tom predmetu.
Podneskom od 5. listopada 2005. godine prvostupanjski sud ponovno poziva drugotuženika da dostavi urednu punomoć za odvjetnicu E. K. koja ga je zastupala u postupku.
Podneskom od 8. ožujka 2006. godine prvotuženica požuruje postupanje po njezinoj žalbi koju je podnijela 14. siječnja 2002. godine.
Županijski sud u Šibeniku dana 8. svibnja 2006. godine donio je rješenje broj: Gž-653/06 kojim je uvažio žalbu prvotuženice, ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Predmet je zaprimljen na Općinski sud u Šibeniku 31. srpnja 2006. godine pod brojem: P-1778/06.
Podnescima od 9., 14. i 22. kolovoza, te 21. rujna 2006. godine podnositeljica požuruje postupanje suda.
Na ročištu 31. listopada 2006. godine predloženo je provođenje grafološkog vještačenja i medicinskog nadvještačenja.
Podnescima od 31. listopada 2006. godine od podnositeljice su zatraženi izvornici isprava radi provođenja grafološkog vještačenja, a od Medicinskog fakulteta u Zagrebu očitovanje o mogućnosti provođenja medicinskog nadvještačenja u konkretnom slučaju.
Podnositeljica je podneskom od 11. studenoga 2006. godine dostavila sudu izvornike isprava s potpisom pok. M. S.
Na ročištu 23. siječnja 2007. godine određeno je provođenje grafološkog vještačenja i medicinskog nadvještačenja, te je saslušan svjedok A. M. i odlučeno je da se pribavi spis tog suda broj: RII-636/92 koji sadrži zapisnik o provedenoj ovjeri potpisa na spornom ugovoru.
Rješenjem suda od 8. veljače 2007. godine grafološko vještačenje povjereno je Z. B. iz Z., koja je podneskom od 1. ožujka 2007. godine zatražila dodatne izvorne dokumente i izvornik spornog ugovora o doživotnom uzdržavanju.
Rješenjem od 8. veljače 2007. godine određeno je provođenje medicinskog nadvještačenja po Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Medicinski fakultet u Zagrebu 5. travnja 2007. godine dostavio je sudu nalaz i mišljenje.
Podneskom od 7. svibnja 2007. godine Z. B. je zatražila dodatne isprave i dokumente radi provođenja grafološkog vještačenja.
Podneskom od 14. svibnja 2007. godine podnositeljica požuruje provođenje grafološkog vještačenja i predlaže da sud po službenoj dužnosti, radi provođenja grafološkog vještačenja, zatraži od J. b. d.d., Š. ugovor o otvaranju žiro računa M. S.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak započeo je 23. lipnja 1993. godine pred Općinskim sudom u Zadru.
Duljina postupka uzima se u obzir od 5. studenoga 1997. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak; u daljnjem tekstu Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od 1. travnja 2005. (Zakon o potvrđivanju Protokola broj 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola broj 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj 13 od 1. srpnja 2003. (Zakon o potvrđivanju Protokola broj 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02. i Objava o stupanju na snagu Protokola broj 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/03.).
U članku 6. stavku 1. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj.
Ustavna tužba podnesena je 12. travnja 2005. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno jedanaest (11) godina, devet (9) mjeseci i devetnaest (19) dana, a nakon stupanja na snagu Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina, pet (5) mjeseci i sedam (7) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Postupak se u pravno relevantnom razdoblju prvo vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku koji je održao dva ročišta, a presudu je donio nakon tri godine, jednog mjeseca i sedam dana.
U povodu žalbe tuženika predmet je dostavljen Županijskom sudu u Šibeniku na odlučivanje, koji je remisorno vratio predmet sudu prvog stupnja da ukloni uočene nedostatke. Nakon što su nedostaci uklonjeni (nakon više od četiri godine) predmet je ponovno dostavljen višem sudu na odlučivanje koji je prvostupanjsku odluku ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje.
U ponovnom postupku provedeno je medicinsko nadvještačenje, a provođenje grafološkog vještačenja je u tijeku.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJICE U PARNIČNOM POSTUPKU)

Podnositeljica ustavne tužbe kao tužiteljica u parničnom postupku nije doprinijela duljini postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da se radi o donekle složenom predmetu u kojem je bilo potrebno utvrditi, saslušavanjem svjedoka, provođenjem medicinskog i grafološkog vještačenja, da li je ugovor o doživotnom uzdržavanju potpisan od primateljice uzdržavanja i da li je primateljica uzdržavanja bila sposobna shvatiti sadržaj i značaj ugovora te njegove posljedice. Međutim, ta činjenica ne može opravdati dugotrajnost postupka u konkretnom predmetu.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se parnični postupak vodi u ukupnom trajanju duljem od jedanaest godina, te da je u razdoblju nakon 5. studenoga 1997. godine u radu prvostupanjskog suda bilo duljih razdoblja neaktivnosti (predmet je po žalbi tuženice dostavljen žalbenom sudu na odlučivanje nakon više od četiri godine).
Europski sud za ljudska prava u više je svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od 27. listopada 1993., te Šoć protiv Hrvatske od 9. svibnja 2003. godine).
Slijedom navedenog, a imajući u vidu ukupno trajanje postupka, neučinkovito postupanje prvostupanjskog suda kroz duže razdoblje, te okolnost da postupak i nadalje nije pravomoćno dovršen, Ustavni sud utvrđuje da je povrijeđeno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Na temelju članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud određuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Zbog posebnosti konkretnog slučaja, a zbog proteka vremena od podnošenja ustavne tužbe do odlučivanja o njoj, u kojem razdoblju sudski postupak nije okončan, Ustavni sud je uzeo u obzir i duljinu sudskog postupka nakon podnošenja ustavne tužbe.
7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Općinskog suda u Šibeniku dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1611/2005
Zagreb, 5. srpnja 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.