USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2932

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjed­nik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 12. rujna 2007. godine, donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju cementa (»Narodne novine« broj 1/01.).
II. Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju cementa (»Narodne novine« broj 1/01.) prestaje važiti na dan 31. ožujka 2008.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Na temelju ovlaštenja sadržanog u članku 56. stavcima 1. do 4. i članku 58. stavku 3. Zakona o standardizaciji (Službeni list SFRJ, broj 38/77. i 11/80.), direktor tadašnjeg Saveznog zavoda za standardizaciju donio je Naredbu o obaveznom atestiranju cementa. Navedena Naredba objavljena je u Službenom listu SFRJ, broj 34/85., a stupila je na snagu 13. rujna 1985. godine.
2. Na temelju članka 5. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 17. stavka 2. i članka 23. stavka 4. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je Naredbu o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju cementa. Ta je Naredba objavljena u »Narodnim novinama«, broj 1 od 5. siječnja 2001. godine te je stupila na snagu osmog dana od dana njezine objave u »Narodnim novinama«.
3. Dana 30. rujna 2005. godine Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Naredbe o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju cementa (u daljnjem tekstu: Naredba).
U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporena Naredba nije u suglasnosti s odredbama članka 3., članka 5. i članka 14. stavka 2. Ustava. Ujedno navodi da osporena Naredba nije u suglasnosti s člankom 53. Zakona o normizaciji, te s člankom 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 59/01. 190/03. – pročišćeni tekst i 199/03.).
Obrazlažući prijedlog, predlagatelj, između ostalog ističe da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje osporene Naredbe, već da je sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o normizaciji bio ovlašten isključivo na donošenje novih drugih propisa za provedbu tog Zakona.

Prijedlog je osnovan.

4. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
5. Članak 5. stavak 2., članak 13., članak 17., članak 23. stavci 1. i 4. i članak 53. stavak 1. i stavak 3. Zakona o normizaciji glase:

Članak 5. stavak 2.

(2) Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo propisuje opće uvjete koje moraju zadovoljiti pravne osobe i laborato­riji kojima se daje ovlast za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga član­ka.

Članak 13.

(1) Radi utvrđivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima za proizvode, procese i usluge uspostavlja se sustav ocjenjivanja sukladnosti u okviru kojeg se donose propisi kojima se utvrđuju one značajke koje bitno utječu na život, sigurnost, zdravlje ljudi, na okoliš i na zaštitu potrošača te osigurava njegovo provođenje.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.

Članak 17.

(1) Za proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje određenih proizvoda.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.

Članak 23. stavci 1. i 4.

(1) Pod ispitivanjem u smislu ovoga Zakona razumijeva se tehnič­ka radnja koja se sastoji u određivanju jednog ili više svojstava određenoga proizvoda, procesa ili usluge u skladu s propisanim ili drugim utvrđenim postupkom te uz primjenu određenih metoda ispitivanja.
(4) Postupke i metode ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.

Članak 53. stavci 1. i 3.

(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu. (...)
(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.).(...)
6. Osporena Naredba donesena je pozivom na zakonska ovlaštenja sadržana u članku 5. stavku 2., članku 13. stavku 2., članku 17. stavku 2. i članku 23. stavku 4. Zakona o normizaciji.
Prema članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo obvezan je u roku od tri godine od stupanja na snagu tog Zakona donijeti odgovarajuće provedbene propise. Do donošenja novih propisa za provedbu Zakona o normizaciji, sukladno članku 53. stavku 3. Zakona o normizaciji, ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o normizaciji.
7. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o normizaciji ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
8. U konkretnom slučaju, donoseći osporenu Naredbu, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je na način suprotan članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji.
Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog na temelju drugog zakona (koji je u međuvremenu prestao važiti), suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno tijelo obvezuje na donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske sadržanom u članku 3. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna drugih propisa na način suprotan zakonu, nije u suglasju niti s načelom ustavnosti i zakonitosti sadržanom u članku 5. Ustava.
Takvo stajalište Ustavni sud je zauzeo u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne novine« broj 113/05.).
9. Utvrdivši nesuglasnost osporene Naredbe s navedenim odred­bama Ustava i Zakona, ostale razloge osporavanja Naredbe Sud nije razmatrao.
10. Slijedom iznijetog, na temelju članka 55. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbi članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-II-3938/2005
Zagreb, 12. rujna 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.