USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3086

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Davor Krapac, Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnijela B. T. iz S., koju zastupa A. J., odvjetnik u Z., na sjednici održanoj 19. rujna 2007. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Županijski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u pred­metu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Gžn-2376/7 (ranije predmet Općinskog suda u Zagrebu broj: Pn-3201/98), u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od deset (10) mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02.i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe B. T. iz S., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 11.900,00 kn.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositeljica je, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela 20. prosinca 2005. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pn-3201/98, smatrajući da joj je povrijeđeno ustavno pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom primjenom članka 63. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja Općinskog suda u Zagrebu, te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-3201/98, utvrdio pravno relevantne činjenice za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Podnositeljica je 20. travnja 1998. podnijela tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv tuženog C. o. d.d. Z. – P. K., radi naknade štete za tjelesne ozljede koje je kao suputnica u osobnom vozilu zadobila u prometnoj nesreći.
Sud je rješenjem od 4. svibnja 1998. godine pozvao punomoćnika podnositeljice da dostavi zapisnik o očevidu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
Podneskom od 18. svibnja 1998. punomoćnik podnositeljice je udovoljio nalogu suda.
Ročište zakazano za 27. listopada 1998. odgođeno je zbog neiskazane dostave za punomoćnike stranaka.
Na ročištu 2. veljače 1999. punomoćnik tuženog dao je odgovor na tužbu, a sud je donio rješenje kojim je podnositeljicu oslobodio od plaćanja sudskih pristojbi i odredio provođenje medicinskog vještačenja.
Vještaci liječničke struke, radiolog i neurolog, dostavili su 3. svibnja 1999. nalaz i mišljenje.
Ročišta su održana 6. srpnja 1999. i 5. listopada 1999. kada je dopunski saslušan vještak radiolog te je riješeno zatražiti na uvid spis Prekršajnog suda u Karlovcu broj: 511-05-65-N-8-210/98. Sud je navedeni spis zatražio dopisom od 7. listopada 1999., a spis mu je dostavljen 29. listopada 1999.
Sud je rješenjem od 12. listopada 1999. odredio provođenje kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja, a rješenjem od 29. studenoga 1999. odredio je zadatak vještacima.
Vještak liječničke i vještak prometne struke dostavili su 7. prosinca 1999. nalaz i mišljenje.
Na ročištu 11. svibnja 2000. sud je naložio vještacima da se u roku od 15 dana očituju na prigovore podnositeljice.
Vještaci su 26. svibnja 2000. dostavili dopunski nalaz i mišljenje.
Podnescima od 20. srpnja i 13. listopada 2000. punomoćnik podnositeljice je predložio provođenje novog kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja po drugim vještacima.
Ročište zakazano za 11. svibnja 2001. odgođeno je za 11. listopada 2001. zbog bolesti suca.
Na ročištu 11. listopada 2001. riješeno je priklopiti spis suda broj: Pn-3423/98 radi kratkog uvida. Uvidi u navedeni spis izvršeni su 16. listopada 2001. i 11. prosinca 2002.
Podnescima od 1. kolovoza i 28. listopada 2003. te 13. kolovoza 2004. punomoćnik podnositeljice je predlagao da se odredi provođenje novog prometnog vještačenja.
Sud je rješenjem od 11. listopada 2004. odredio provođenje novog prometnog vještačenja.
Ročište zakazano za 18. svibnja 2005. odgođeno je za 7. lipnja 2005. zbog službene spriječenosti vještaka.
Na ročištu 7. lipnja 2005. izveden je dokaz prometnim vještačenjem, te je riješeno na sljedećem ročištu dopunski saslušati vještake koji su proveli kombinirano prometno-medicinsko vještačenje. Na ročištu 22. studenoga 2005. dopunski su saslušani ti vještaci.
Na ročištu 16. svibnja 2006. dopunski su saslušani vještaci liječničke struke koji su proveli prvo medicinsko vještačenje te je zaključena glavna rasprava.
Na ročištu 29. svibnja 2006. godine objavljena je presuda kojom je djelomično usvojen tužbeni zahtjev.
Podnositeljica je 1. kolovoza 2006. izjavila žalbu protiv presude.
Spis je 13. listopada 2006. otpremljen Županijskom sudu u Zagrebu koji ga je 8. prosinca 2006. vratio Općinskom sudu u Zagrebu uz dopis kojim je zatražio od tog suda da odluči o prijedlogu podnositeljice za ispravak izreke presude, sadržanom u žalbi.
Općinski sud u Zagrebu je rješenjem od 8. svibnja 2007. ispravio izreku presude.
Od 22. kolovoza 2007. postupak je u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Tužba je Općinskom sudu u Zagrebu podnijeta 20. travnja 1998. godine.
Ustavna tužba podnijeta je 20. prosinca 2005. godine, a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao sedam (7) godina i osam (8) mjeseci.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Postupak se u pravno relevantnom razdoblju cijelo vrijeme vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu, koji je bio neaktivan od 13. listopada 2000. do 11. listopada 2001. godine (jedanaest mjeseci i dvadeset osam dana) i od 11. prosinca 2002. do 11. listopada 2004. godine (jedna godina i deset mjeseci). U tom razdoblju sud je održao nekoliko ročišta i proveo vještačenja, ali nijednom nije meritorno odlučio o tužbenom zahtjevu.
Nakon podnošenja ustavne tužbe, Općinski sud je donio presudu, te rješenje o ispravku presude.
Povodom žalbe izjavljene protiv presude postupak je sada u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu.
Budući da je postupak pred prvostupanjskim sudom trajao više od sedam godina u pravno relevantnom razdoblju razvidno je da u konkretnom slučaju nije udovoljeno zahtjevu suđenja u razumnom roku. Dugotrajnost postupka posljedica je neaktivnosti i neučinkovitosti Općinskog suda u Zagrebu koji je prvu presudu donio nakon više od osam godina od dana podnošenja tužbe u parničnom postupku.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJICE U PARNIČNOM POSTUPKU)

Podnositeljica ustavne tužbe, kao tužiteljica u parničnom postupku, u pravno relevantnom razdoblju nije doprinijela duljini trajanja postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Iz dosadašnjeg tijeka postupka proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o osobito složenoj sudskoj stvari.

4.5. ZNAČAJ POSTUPKA ZA PODNOSITELJICU

U konkretnom slučaju postupak se vodi radi naknade štete žrtvi prometne nesreće. Budući da se radi o predmetu od posebnog značaja za podnositeljicu, nadležni sud je trebao postupati posebno učinkovito. Napominje se da je i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda utvrdio da se od sudova zahtijeva veća učinkovitost u postupcima koji imaju veći značaj za podnositelje, te da se u tom smislu posebna učinkovitost sudova traži u postupcima koji se vode radi naknade štete žrtvama prometne nesreće (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Poje v. Croatia od 9. ožujka 2006. godine, Silva Pontes v. Portugal od 23. ožujka 1994. godine, te Martins Moreira v. Portugal od 26. listopada 1988. godine).

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u pravno relevantnom razdoblju vodio pred prvostupanjskim sudom u trajanju od sedam godina i osam mjeseci. Imajući u vidu značaj predmeta za podnositeljicu, ukupnu duljinu postupka, neaktivnosti i neučinkovito postupanje Općinskog suda u Zagrebu (utvrđenja pod točkom 4.2. obrazloženja ove odluke), te posebno okolnost da se postupak tijekom pravno relevantnog razdoblja cijelo vrijeme vodio pred prvostupanjskim sudom koji u tom razdoblju nije nijednom meritorno odlučio o tužbenom zahtjevu, Ustavni sud ocjenjuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-5066/2005
Zagreb, 19. rujna 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.