POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

HRVATSKI SABOR

3174

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAČUNOVODSTVU

Proglašavam Zakon o računovodstvu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 5. listopada 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/156
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb, 12. listopada 2007.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O RAČUNOVODSTVU

I. OPĆE ODREDBE

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, revizija godišnjih financijskih izvještaja, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Registar godišnjih financijskih izvještaja, te obavljanje nadzora.

Pojmovi i primjena

Članak 2.

(1) Odredbe ovoga Zakona dužni su primjenjivati poduzetnici.
(2) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona jesu:
1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac određeni propisima koji uređuju trgovačka društva,
2. poslovna jedinica poduzetnika iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u stranoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz strane države koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima koji uređuju poreze.
(3) Odredbe ovoga Zakona, osim poduzetnika iz stavka 2. ovoga članka, dužna je primjenjivati i svaka pravna i fizička osoba, koja je obveznik poreza na dobit određena propisima koji uređuju poreze, osim odredbi koje uređuju konsolidaciju godišnjih financijskih izvještaja (članak 16.), reviziju godišnjih financijskih izvještaja (članak 17.), godišnje izvješće (članak 18.) i javnu objavu (članak 20.).
(4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na državni proračun i proračunske korisnike državnog proračuna, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske korisnike, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i ostale neprofitne organizacije.
(5) Računovodstvo vjerskih zajednica, političkih stranaka, sindikata i ostalih neprofitnih organizacija propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Razvrstavanje poduzetnika

Članak 3.

(1) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji, prema sljedećim uvjetima:
– iznos ukupne aktive,
– iznos prihoda,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.
(2) Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,
– prihod 65.000.000,00 kuna,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50.
(3) Srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz stavka 2. ovoga članka ali ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,
– prihod 260.000.000,00 kuna,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.
(4) Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Osim poduzetnika iz stavka 4. ovoga članka, veliki poduzetnici u smislu ovoga Zakona su banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva.

Računovodstveni poslovi

Članak 4.

(1) Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi pripreme i sastavljanja godiš­njih izvješća, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.
(2) Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvještaje sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome računovodstvene standarde i temeljna načela urednog knjigovodstva.
(3) Poduzetnik je dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika.

II. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Knjigovodstvene isprave

Članak 5.

(1) Knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju.
(2) Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koji se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika.
(3) Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju.
(4) Knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom primjerku ili više primjeraka.
(5) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni.
(6) Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava na elektroničkom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja izvorne isprave, odnosno razlog upotrebe preslike i potpisana je od osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast.

Sastavljanje knjigovodstvenih isprava

Članak 6.

(1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna.
(2) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronički zapis može umjesto potpisa osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno zakonu koji uređuje elektronički potpis.
(3) Knjigovodstvena isprava mora biti takva da stručna osoba može iz nje spoznati poslovni događaj.
(4) Poduzetnik je dužan, prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave.

Čuvanje knjigovodstvenih isprava

Članak 7.

(1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.
(2) Knjigovodstvene isprave čuvaju se i to:
1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno,
2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glav­nu knjigu – najmanje jedanaest godina,
3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje sedam godina.
(3) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. točke 2. i 3. ovoga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

III. POSLOVNE KNJIGE

Poslovne knjige

Članak 8.

(1) Poslovne knjige vode se po načelu sustava dvojnog knjigovodstva.
(2) Poslovne knjige čine dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
(3) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za promjene na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.
(4) Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja.
(5) Glavna knjiga sastoji se od dva odvojena dijela i to:
– bilančni zapisi i
– izvanbilančni zapisi.
(6) Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, sukladno potrebama poduzetnika, osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje.
(7) Pomoćne knjige se u pravilu vode zasebno.
(8) Pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima.

Vođenje poslovnih knjiga

Članak 9.

(1) U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava.
(2) Poslovne knjige moraju se voditi po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju.
(3) Poslovna godina u pravilu je jednaka kalendarskoj godini, ali se može i razlikovati od kalendarske godine.
(4) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine na temelju bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave.
(5) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaključenih na kraju prethodne poslovne godine.
(6) Poslovne knjige vode se na način da osiguraju kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.

Čuvanje poslovnih knjiga

Članak 10.

(1) Poslovne knjige moraju se zaključiti na kraju poslovne godine i čuvati u rokovima koji su propisani ovim Zakonom.
(2) Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glav­na knjiga se mora nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir i mora se potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis ili se mora otiskati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora ju potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.
(3) Poslovne knjige čuvaju se i to:
1. dnevnik i glavna knjiga – najmanje jedanaest godina,
2. pomoćne knjige – najmanje sedam godina.
(4) Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se iste odnose.

IV. POPIS IMOVINE I OBVEZA

Popis imovine i obveza

Članak 11.

(1) Poduzetnik mora na početku poslovanja popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu.
(2) Poduzetnik je dužan najmanje jednom i to na kraju poslov­ne godine popisati imovinu i obveze i s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.
(3) Poduzetnik koji provodi popis imovine i obveza tijekom poslovne godine dužan je na kraju poslovne godine s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.
(4) Osim popisa iz stavka 2. ovoga članka, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze u slučajevima promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

V. STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Standardi financijskog izvještavanja

Članak 12.

(1) Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (u daljnjem tek­stu: HSFI) su računovodstvena načela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje primjenjuje računovodstvena struka.
(2) HSFI donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja u skladu s ovim Zakonom.
(3) HSFI objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(4) Međunarodni standardi financijskog izvještavanja obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije.

Primjena standarda financijskog izvještavanja

Članak 13.

(1) Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI-ja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, veliki poduzetnici i poduzetnici čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

VI. ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Odbor za standarde financijskog izvještavanja

Članak 14.

(1) Odbor za standarde financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: Odbor) je stručno tijelo koje ima sljedeće nadležnosti:
1. analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse,
2. donosi HSFI,
3. donosi tumačenja HSFI-ja,
4. priprema za objavu i objavljuje HSFI,
5. obavlja ostale poslove utvrđene ovim Zakonom.
(2) Odbor čini devet članova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina.
(3) Članom Odbora može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima visoku stručnu spremu, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva ili revizije, što ga čini sposobnim i dostojnim obavljati poslove Odbora.
(4) Član Odbora za svoj rad ima pravo na naknadu.
(5) Odbor se financira iz sredstava državnog proračuna i vlastitih prihoda iz naknada.
(6) Odbor donosi Pravilnik o načinu rada Odbora, a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.
(7) Pravilnik mora sadržavati odredbe o ciljevima, načinu rada, donošenju odluka, financiranju i naknadama.
(8) Odbor jednom godišnje o svojem radu izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.

VII. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Godišnji financijski izvještaji

Članak 15.

(1) Poduzetnik je dužan sastavljati godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, poduzetnici čije je obavljanje poslova određeno posebnim propisima i na temelju kojih je tijelo ovlašteno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja propisalo sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja, dužni su sastavljati godišnje financijske izvještaje sukladno ovom Zakonu i tim propisima.
(3) Godišnje financijske izvještaje čine:
– bilanca,
– račun dobiti i gubitka,
– izvještaj o novčanom tijeku,
– izvještaj o promjenama kapitala,
– bilješke uz financijske izvještaje.
(4) Strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja propisuje ministar financija na prijedlog Odbora i objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja za poduzetnike iz stavka 2. ovoga članka, propisuje tijelo ovlašteno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja i objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(6) Godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i objek­tivan prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika.
(7) Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, poslovna godina može se razlikovati od kalendarske godine ako je to uređeno drugim propisom ili za potrebe poduzetnika.
(9) Godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.
(10) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, mali poduzetnici dužni su sastavljati bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje.
(11) Za godišnje financijske izvještaje odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.
(12) Godišnje financijske izvještaje potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.
(13) Godišnji financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.

Konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja

Članak 16.

(1) Konsolidirani godišnji financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) ima nad jednim ili više poduzetnika (ovisno društvo) pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama tako da od njih ostvaruje koristi (kontrola), a prikazani su kao jedinstveni.
(2) Konsolidirane godišnje financijske izvještaje dužan je sastavljati poduzetnik koji u grupi poduzetnika predstavlja matično društvo.
(3) Matičnim društvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se poduzetnik koji ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
1. ima većinsko vlasništvo dionica ili udjela koji daju pravo glasa u drugom poduzetniku,
2. ima pravo imenovati odnosno opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora drugog poduzetnika ili,
3. ima pravo značajnog utjecaja nad drugim poduzetnikom na temelju ugovora ili drugog pravnog odnosa ili,
4. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora ovisnog poduzetnika, koji su tu funkciju obavljali u prošloj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju do sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, bila imenovana isključivo radi ostvarenja prava glasa matičnog društva ili,
5. ima udio ili pravo u odlučivanju u ovisnom poduzetniku na temelju dogovora s drugim imateljima udjela ili prava u odlučivanju na način da nadzire većinu prava glasa u ovisnom poduzetniku.
(4) Na sastavljanje konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja primjenjuju se odredbe članka 15. stavka 4. do 13. ovoga Zakona.
(5) Konsolidirano godišnje financijsko izvješće ne treba uključivati financijski položaj i uspješnost poslovanja ovisnog poduzetnika ako to nema značajan utjecaj na financijski položaj i uspješnost poslovanja matičnog društva.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka poduzetnik mora u bilješkama uz financijske izvještaje navesti razloge iz kojih nije financijski položaj i uspješnost poslovanja određenog poduzetnika uključio u konsolidirane godišnje financijske izvještaje.
(7) Detaljniji uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja uređeni su HSFI-jem.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, detaljni uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koji su dužni sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje sukladno članku 13. stavku 2. ovoga Zakona uređeni su Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Revizija godišnjih financijskih izvještaja

Članak 17.

(1) Reviziji podliježu godišnji financijski izvještaji i konsolidirani godišnji financijski izvještaji velikih poduzetnika, srednjih poduzetnika i poduzetnika čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira.
(2) Reviziji podliježu i godišnji financijski izvještaji poduzetnika kojima je to propisano posebnim propisima koji uređuju njihovo poslovanje.
(3) Revizorsko izvješće mora najmanje sadržavati:
1. uvod u kojem se navode financijski izvještaji koji su pred­metom revizije, zajedno s računovodstvenim politikama koje su uporabljene u njihovom sastavljanju,
2. opis svrhe i opsega revizije, uz navođenje revizijskih standarda u skladu s kojima je revizija obavljena,
3. mišljenje revizora kojim se jasno izražava je li godišnji financijski izvještaji pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog položaja poduzetnika sukladno ovom Zakonu i HFSI-ju, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, te jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima koji uređuju poslovanje poduzetnika, mišljenje revizora može biti pozitivno ili miš­ljenje s ogradom ili negativno ili se ovlašteni revizor može suzdržati od izražavanja mišljenja ako ga nije u mogućnosti izraziti,
4. posebna upozorenja i probleme na koje ovlašteni revizor želi ukazati, ali bez izražavanja mišljenja s ogradom,
5. mišljenje o usklađenosti godišnjeg izvješća s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu.
(4) Ovlašteni revizor dužan je revizorsko izvješće potpisati i navesti datum sastavljanja.
(5) Revizija financijskih izvještaja i usklađenosti s godišnjim izvješćem obavlja se u skladu s propisima koji uređuje reviziju.
(6) Revizorsko izvješće čuva se trajno u izvorniku.

VIII. GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Godišnje izvješće

Članak 18.

(1) Poduzetnik je dužan izraditi godišnje izvješće koje obuh­vaća objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suočava, te obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja.
(2) Godišnje izvješće mora sadržavati:
1. sve značajne događaje nakon kraja poslovne godine,
2. vjerojatan budući razvoj društva,
3. aktivnosti istraživanja i razvoja,
4. informacije o otkupu vlastitih dionica,
5. postojanje podružnica društva,
6. koje financijske instrumente koristi ako je to značajno za procjenu financijskog položaja i uspješnosti poslovanja,
7. ciljeve i politike društva vezane za upravljanje financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi zaštita,
8. izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka.
(3) Godišnje izvješće velikih poduzetnika i poduzetnika čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni na organizirano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz pravila korporativnog upravljanja koje koristi.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, mali poduzet­nici nisu dužni izraditi godišnje izvješće, ali su tada informacije o otkupu vlastitih dionica dužni navesti u bilješkama uz financijske izvještaje.
(5) Godišnje izvješće čuva se jedanaest godina od zadnjeg dana poslovne godine za koju su sastavljeni i to u izvorniku.

Jezik i valutna jedinica

Članak 19.

(1) Poslovne knjige, godišnji financijski izvještaji, godišnja izvješća i druge financijske informacije sastavljaju se na hrvatskom jeziku.
(2) Iznosi u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim izvješćima i druge financijske informacije izražavaju se u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj.

IX. JAVNA OBJAVA

Javna objava

Članak 20.

(1) Poduzetnik je dužan godišnje financijske izvještaje i godiš­nje izvješće, te revizorsko izvješće ako njegovi godišnji financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 17. ovoga Zakona, te konsolidirane godišnje financijske izvještaje ako ih je dužan sastavljati sukladno odredbama članka 16. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, mali poduzetnik je dužan godišnje financijske izvještaje iz članka 15. stavka 10. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.
(3) Poduzetnik, uz navedene izvještaje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, dužan je Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja od strane nadležnog tijela te odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka, ako one nisu sastavni dio godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjeg izvješća.
(4) Poduzetnik je izvještaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnik koji sastavlja konsolidirane godišnje financijske izvještaje dužan ih je dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.
(5) Poduzetnik koji sastavlja godišnje financijske izvještaje sukladno članku 15. stavku 9. ovoga Zakona dužan je godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku devedeset dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja, a za sljedeće poslovne godine sukladno stavku 4. ovoga članka.
(6) Danom dostave potpunih i točnih godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća te izvješća revizora ako godišnji financijski izvještaji poduzetnika podliježu reviziji sukladno odredbama članka 17. ovoga Zakona, te konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja ako ih je poduzetnik dužan sastavljati sukladno odredbama članka 16. ovoga Zakona Financijskoj agenciji, smatra se da je poduzetnik ispunio obvezu javne objave.
(7) Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 31. ožujka tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.
(8) Poduzetnik može izvještaje iz stavka 1. do 3. ovoga članka dostaviti na papiru ili u elektroničkom obliku.

Financijski podaci za statističke i druge potrebe

Članak 21.

(1) Poduzetnik i osobe iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona dužne su za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 31. ožujka tekuće godine dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu.
(2) Oblik i sadržaj dodatnih podataka iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar financija.
(3) Poduzetnik koji do 31. ožujka tekuće godine Financijskoj agenciji dostavi izvještaje iz članka 20. ovoga Zakona radi javne objave, pod uvjetom da mu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dužan je dostaviti samo dodatne podatke za potrebe statistike.

X. REGISTAR GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Registar godišnjih financijskih izvještaja

Članak 22.

(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja je središnji izvor informacija o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja poduzetnika.
(2) Registar godišnjih financijskih izvještaja sadrži podatke o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja i dodatne podatke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi se u elektroničkom obliku i dostupan je na internet stranicama.
(4) Registar godišnjih financijskih izvještaja javno na internetu prikazuje za svakog pojedinog poduzetnika sljedeće:
1. godišnje financijske izvještaje,
2. godišnje izvješće,
3. podatke o predloženoj raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.
(5) Osim navedenog u stavku 4. ovoga članka, Registar godiš­njih financijskih izvještaja javno na internetu prikazuje i konsolidirane godišnje financijske izvještaje poduzetnika koji su ih dužni sastavljati sukladno članku 16. ovoga Zakona i izvješće revizora ako godišnji financijski izvještaji poduzetnika podliježu reviziji sukladno odredbama članka 17. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, Registar godiš­njih financijskih izvještaja za male poduzetnike javno na internetu prikazuje godišnje financijske izvještaje iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona u skraćenom sadržaju.
(7) Elektronički oblik i format prikaza godišnjih financijskih izvještaja za javno prikazivanje na internetskim stranicama Registra godišnjih financijskih izvještaja određuje Financijska agencija u skladu sa strukturom i sadržajem godišnjih financijskih izvještaja iz članka 15. stavka 4., odnosno stavka 5. ovoga Zakona objavljuju se na internetskim stranicama Registra godišnjih financijskih izvještaja.
(8) Internetske stranice moraju biti postavljene na način da je svi­ma omogućen besplatan uvid u podatke iz stavka 4. ovoga članka.
(9) Pristup internetskim stranicama iz stavka 4. ovoga članka mora biti omogućen i s internetskih stranica sudskog registra.

Vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 23.

(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi Financijska agencija.
(2) Financijska agencija dužna je podatke iz članka 22. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona unijeti u Registar godišnjih financijskih izvještaja i javno prikazati na internetskim stranicama u roku 30 dana od dana zaprimanja utvrđenog, točnog i potpunoga godišnjega financijskog izvještaja od poduzetnika.
(3) Financijska agencija dužna je godišnje financijske izvještaje, godišnje izvješće, izvješće revizora i drugu dokumentaciju čuvati jedanaest godina od dana zaprimanja od poduzetnika.
(4) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja ovlaštena je prikupljati, evidentirati, obrađivati, arhivirati i javno objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće poduzetnika, distribuirati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja te upravljati bazom podataka i osigurati zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu.
(5) Financijska agencija ima pravo na naknade za vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja.
(6) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra krajem svakog mjeseca nastale u prethodnom mjesecu i registra Porezne uprave sa stanjem na dan 31. prosinca, a radi upisa u Registar godišnjih financijskih izvještaja.
(7) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost elektroničkog unosa podataka iz godišnjih financijskih izvještaja, za javnu objavu te obradu drugih podataka i dokumenata koji se evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja.
(8) Vrste i visine naknada iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar financija.
(9) Financijska agencija obračunava i naplaćuje naknade iz stavka 5. ovoga članka i propisa donesenog na temelju stavka 8. ovoga članka.
(10) Financijska agencija dužna je o primitku godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća namijenjenih javnoj objavi obavijestiti sudski registar.
(11) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka mora sadržavati podatke o datumu primitka i razdoblju na koje se odnose godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće.
(12) Obavijest sudskom registru dostavlja se bez naknade.
(13) Financijska agencija dužna je obavijestiti Ministarstvo financija – Poreznu upravu o poduzetnicima koji ne dostave Financijskoj agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizorsko izvješće ili konsolidirane godišnje financijske izvještaje sukladno članku 20. ovoga Zakona.
(14) Način vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja, te način primanja i postupak provjere potpunosti i točnosti godiš­njih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća propisuje ministar financija.

Korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 24.

(1) Financijska agencija dužna je na pisani zahtjev svake zainteresirane osobe izdati presliku ili ispis godišnjih financijskih izvještaja, godišnjeg izvješća ili izvješća revizora, odnosno njihov izvadak.
(2) Financijska agencija dužna je Državnom zavodu za statistiku i Poreznoj upravi omogućiti pristup ili dostaviti sve podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja bez naknade.
(3) Financijska agencija može podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja dostaviti i drugim osobama ako se ti podaci koriste za statističke, analitičke, znanstvenoistraživačke i druge potrebe.
(4) Dokumentacija i podaci preuzeti iz Registra godišnjih financijskih izvještaja na način iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se koristiti samo za vlastite potrebe i ne smiju se ustupati trećim osobama, dalje distribuirati ili objavljivati.

XI. NADZOR

Nadzor računovodstvenih poslova

Članak 25.

(1) Ministarstvo financija – Porezna uprava ovlaštena je obav­ljati nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odred­bama ovoga Zakona, drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika a koji sadrže odredbe u vezi računovodstvenih poslova te propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju obavljanje poslova poduzetnika, a sadrže odredbe u vezi računovodstvenih poslova, ovlaštena je obavljati i Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ako je tim propisima ovlaštena obavljati nadzor njihovog poslovanja.
(3) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru računovodstvenih poslova poduzetnika na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona.

Način obavljanja nadzora

Članak 26.

Ministarstvo financija – Porezna uprava obavlja nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova na sljedeći način:
1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza financijskih izvještaja),
2. provjerom sustava koje poduzetnik primjenjuje za obradu podataka u vezi računovodstvenih poslova,
3. izravnim nadzorom kod poduzetnika.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 27.

Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova provode inspektori i druge ovlaštene osobe Ministarstva financija – Porezne uprave.

Opseg nadzora

Članak 28.

(1) Poduzetnik je dužan ovlaštenoj osobi omogućiti nadzor svih knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća, drugih poreznih i statističkih izvještaja, te sustava koje primjenjuje za obradu podataka.
(2) Poduzetnik je dužan na zahtjev Ministarstva financija – Porezne uprave, dostaviti preslik isprava ili financijskih izvještaja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Poduzetnik je dužan ovlaštenim osobama Ministarstva financija – Porezne uprave staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu neometano i bez prisutnosti drugih osoba obaviti nadzor računovodstvenih poslova.
(4) Osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika i radnici poduzetnika dužni su na zahtjev ovlaštene osobe Ministarstva financija – Porezne uprave dati sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i godišnja financijska izvješća, te druga porezna i statistička izvješća i informacije o računovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora.
(5) Ministarstvo financija – Porezna uprava može osobe iz stavka 4. ovoga članka pozvati da o informacijama iz stavka 4. ovoga članka, u roku koji ne smije biti kraći od 3 dana, sastave pisano izvješće ili ih pozvati da daju usmenu izjavu.

Obavijest o nadzoru

Članak 29.

(1) Obavijest o nadzoru poslovanja dostavlja se poduzetniku najmanje 8 dana prije početka nadzora.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba može obavijest o nadzoru poslovanja uručiti prilikom početka nadzora ako nije bilo moguće na drugi način postići cilj pojedinog nadzora.
(3) Obavijest o nadzoru poslovanja mora sadržavati predmet nadzora.

Mjere nadzora

Članak 30.

(1) Ministarstvo financija – Porezna uprava može donijeti sljedeće mjere nadzora:
1. rješenje o otklanjanju nepravilnosti,
2. pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka.
(2) Rješenje iz stavka 1. točke 1. ovoga članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
(3) Poduzetnik kojem je izdano rješenje iz stavka 1. točke 1. ovoga članka dužan je u roku određenom rješenjem otkloniti utvrđene nepravilnosti te u roku od 8 dana od isteka roka određenog rješenjem o tome pisano izvijestiti Ministarstvo financija – Poreznu upravu, uz dokaz o otklonjenim nepravilnostima.

XII. KAZNENE I PREKRŠAJNE ODREDBE

Kaznene odredbe

Članak 31.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika za kaz­neno djelo netočnog prikazivanja imovinskog stanja, financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika u godišnjim financijskim izvještajima s namjerom da stekne imovinsku korist za svoj ili tuđi račun ili da nekomu nanese štetu.
(2) Za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se poduzetnik u čijim poslovnim knjigama poslovni događaji budu utemeljeni na nevjerodostojnoj dokumentaciji.

Prekršajne odredbe

Članak 32.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik odnosno osoba iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona ako:
1. ne vodi poslovne knjige (članak 4.),
2. ne sastavi knjigovodstvenu ispravu (članak 5.),
3. ne sastavlja knjigovodstvene isprave sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5. i 6.),
4. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (članak 6.),
5. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 7.),
6. ne vodi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 9.),
7. ne otvori poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 9.),
8. ne zaključi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.),
9. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.),
10. ne čuva poslovne knjige u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.),
11. ne popiše imovinu i obveze sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 11.),
12. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI-ja odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (članak 13.),
13. ne sastavi godišnje financijske izvještaje (članak 15.),
14. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 15.),
15. ne čuva godišnje financijske izvještaje u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 15.),
16. ne sastavi konsolidirane financijske izvještaje (članak 16.),
17. ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 16.),
18. ne čuva konsolidirane godišnje financijske izvještaje u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 16.),
19. ne revidira godišnje financijske izvještaje (članak 17.),
20. ne čuva revizorsko izvješće u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 17.),
21. ne izradi godišnje izvješće (članak 18.),
22. ne izrađuje godišnje izvješće sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 18.),
23. ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj (članak 19.),
24. ne dostavi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće te revizorsko izvješće, ako je dužan revidirati svoje godišnje financijske izvještaje, i druge dokumente Financijskoj agenciji radi javne objave u rokovima sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 20.).
25. ako podatke dobivene iz Registra godišnjih financijskih izvještaja koristi suprotno odredbama članka 24. stavka 4. ovoga Zakona,
26. ne omogući nadzor ovlaštenoj osobi sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 28.),
27. ne otkloni utvrđene nepravilnosti i ne obavijesti Ministarstvo financija o tome sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 30.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poduzetnika.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00kuna kaznit će fizička osoba ako podatke dobivene iz Registra godišnjih financijskih izvještaja koristi suprotno odredbama članka 24. stavka 4. ovoga Zakona.

Zastara

Članak 33.

(1) Prekršajni postupak za prekršaje predviđene ovim Zakonom se ne može pokrenuti nakon proteka tri godine od dana saznanja da je radnja prekršaja dovršena.
(2) Zastara nastupa u svakom slučaju kada od dana dovršenja radnje prekršaja protekne šest godina.
(3) Na tijek i prekid zastare pokretanja prekršajnog postupka te na zastaru izvršenja prekršajne kazne primjenjuju se odredbe Zakona o prekršajima.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Postupci

Članak 34.

(1) Odbor je osnovan na temelju Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 146/05.) i nastavlja raditi sukladno ovom Zakonu.
(2) Mandat članova Odbora imenovanih na temelju Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 146/05.) prestaje danom imenovanja članova Odbora sukladno ovom Zakonu.
(3) Do dana prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja i Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koje utvrdi Odbor, a objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(4) Prijevode Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja na hrvatski jezik, Odbor može povjeriti osobama koje su za to ovlaštene od Odbora za međunarodne računovodstvene standarde.
(5) Za odobravanje prijevoda Odbor može naplatiti naknadu.
(6) Registar godišnjih financijskih izvještaja osnovan je temeljem Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine«, br. 47/03.) i nastavlja se voditi sukladno ovom Zakonu.

Donošenje propisa

Članak 35.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona na prijedlog ministra financija:
1. donijeti propis o računovodstvu vjerskih zajednica, političkih stranaka, sindikata i ostalih neprofitnih organizacija na temelju ovlasti iz članka 2. stavka 5. ovoga Zakona,
2. imenovati članove Odbora na temelju ovlasti iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija dužan je u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti na temelju ovlasti iz ovoga Zakona:
1. propis o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona,
2. propis o obliku i sadržaju dodatnih podataka iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona,
3. propis o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja iz članka 23. stavka 8. ovoga Zakona,
4. propis o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja, te načinu primanja i postupka provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća iz članka 23. stavka 14. ovoga Zakona.
(3) Odbor je dužan u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti na temelju ovlasti iz ovoga Zakona:
1. HSFI iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona,
2. pravilnik o načinu rada iz članka 14. stavka 7. ovoga Zakona.
(4) Financijska agencija dužna je u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti elektronički oblik i format prikaza godišnjih financijskih izvještaja na temelju ovlasti iz članka 22. stavka 7. ovoga Zakona.
(5) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga članka važe propisi doneseni na temelju Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 146/05.) i Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine«, br. 47/03.).

Prestanak važenja propisa

Članak 36.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 146/05.) i Zakon o Registru godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine«, br. 47/03.).

Stupanje na snagu

Članak 37.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2008., osim članka 12. stavka 4. i članka 17. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.

Klasa: 401-01/07-01/01
Zagreb, 5. listopada 2007.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga